Disfagija Simptom Bolesti Ili Stanja Kolundzic
-
Upload
branislava-jaranovic-vujic -
Category
Documents
-
view
36 -
download
4
description
Transcript of Disfagija Simptom Bolesti Ili Stanja Kolundzic
-
Disfagija simptom bolesti ili stanja
Zdravko Kolundi
Opa upanijska bolnica Poega
Logopedija: juer, danas, sutra znanstveno-struni simpozij povodom 20 godina Hrvatskog
logopedskog drutva Zagreb, 9. studenoga 2012.
-
Gutanje
Funkcija koja ukljuuje voljnu i refleksnu sastavnicu, omoguava ju
sloen senzomotorni mehanizam kontroliran od strane SS
Tijekom rasta i razvoja gutanje se mijenja uslijed promjena struktura
ukljuenih u gutanje, te prehrambenih navika
Gutanjem osiguravamo unos hrane i vode u organizam
Patoloke promjene mehanizama gutanja dovode do disfagije,
prehrambenih i socijalnih posljedica
-
Gutanje
Pravovremena senzorna integracija odgovarajui miini odgovor
Programiranje gutanja prema podacima oralnih aferentnih receptora:
Volumen
Konzistencija
Veliina
Oblik
pH vrijednost
Temperatura
Tekstura
Miris
Poznatost
-
Glad i e
Prazan eludac
Neravnotea elektrolita
Miris hrane
Pobuivanje aktivnosti lateralnih jezgara hipotalamusa
-
Ciklus disanje -gutanje
Bioloka podjela vremena dob, spol, veliina bolusa
Jezgre traktusa solitariusa
Uspjena komunikacija centara disanja i gutanja omoguena je
odgovarajuim senzornim sustavom (vagus, glosofaringeus)
-
Disfagija
Ukljuuje:
tekoe pripreme bolusa
tekoe sa zapoinjanjem gutanja
otean prolazak bolusa na putu od usta do eluca
-
Tekoe gutanja, osim to dovode do smanjenog unosa hrane potrebne
za normalno odravanje ivota, mogu u znaajnoj mjeri nakoditi
zdravlju i dovesti do smrti
U svim dobnim skupinama, vea prevalencija u starijoj dobi
-
Put gutanja:
Oralna faza
Orofaringealna faza
Ezofagealna faza
-
Oralna faza
Uzimanje hrane/pia u usnu upljinu
vakanje i formiranje bolusa
-
Orofaringealna faza
Podizanje jezika i pomicanje bolusa u farinks
Aktivacija mekog nepca
Hiolaringealno podizanje
Prestanak disanja
Zatvaranje epiglotisa
Skraivanje farinksa
-
Ezofagealna faza
Otvaranje GES-a
Prolazak bolusa u ezofagus
Zapoinjanje ezofagealna peristaltike
Otvaranje DES-a
Ulazak bolusa u eludac
-
Bioloka osnova gutanja potjee od:
- medule u kojoj je smjetena refleksna aktivnost
- korteksa u kojemu su smjeteni meusobno povezani centri (bilateralno
predstavljeno)
Kortikalne i supkortikalne aktivacije tijekom gutanja zabiljeene
funkcionalnim slikovnim prikazima mozga (Preuzeto iz GI Motility
online 2006)
-
Podruja mozga PET fMRI MEG
Sensorimotor cortex + + +
Insula + +
Anterior cingulate + + +
Posterior cingulate + +
Supplementary motor cortex + + +
Basal ganglia + +
Cuneus + +
Precuneus + + +
Temporal pole + +
Orbitofrontal cortex + +
Cerebellum + +
Brainstem + +
-
Funkciju gutanja omoguuju kranijalni ivci (5), miii
(25) i strukture
Trigeminus
Facijalis
Glosofaringeus
Vagus
Hipoglosus
-
Prikaz aktivacije mozga tijekom gutanja sline (Zald i sur. 2009)
-
Etiologija orofaringealne disfagije (najei uzorci):
Mehanike:
Infekcije
Tiromegalija
Limfadenopatija
Zenkerovi divertikuli
Promjene miinog tonusa
Tumori glave i vrata
Cervikalni osteofiti
Ostale:
KOPB
Neuromuskularne:
Bolesti SS
CVI
Parkinson
Demencije
Bolesti kranijalnih ivaca
Bolesti motornih neurona
Multipla skleroza
Mijastenija gravis
Ozljede SS
ALS
-
Ezofaringealna disfagija (najei uzroci):
Bolesti sluznice:
Promjene zbog GERB-a
Tumori
Oteenja (kemijska,
radijacijska)
Infektivni ezofagitis
Bolesti medijastinuma:
Tumori
Infekcije
Kardiovaskularne bolesti
Bolesti glatkih miia i njihove
inervacije:
Ahalazija
Sklerodermija
Bolesti motiliteta jednjaka
Stanja nakon kirurkih
intervencija
-
Simptomi oralne disfagije
Tekoe:
zadravanja hrane
vakanja
formiranja bolusa
pokretanja bolusa
zadravanje ostataka hrane
-
Simptomi orofaringealne disfagije
Tekoe zapoinjanja gutanja
Nazalna regurgitacija
Kaalj
Vlaan glas
Znakovi guenja (laringealna penetracija/aspiracija)
Tekoe laringealnog ienja
Smanjeno hiolaringealno podizanje
-
Disfagija u pedijatriji
Anatomske razlike:
Manja usna upljina
Vii poloaj jezika
Masni jastuii
Krai farinks
Vii larinks
Vei broj ukljuenih refleksa
-
Disfagija u pedijatriji
Potreba procjene zbog:
Sigurnosti oralnog hranjenja
Odgovarajueg prehrambenog unosa
Uinkovitog i koordiniranog oralnog hranjenja
-
Gestacijska dob tijeka razvoja sisanja i gutanja (Arvedson,
2006)
Funkcija gutanja Gestacijska dob (tj)
Faringealno gutanje 10-14
Poetno sisanje 18-24
Uljebljavanje jezika 28
Prehrana iskljuivo oralno 34-37
-
Etiologija disfagija u pedijatriji
Neurogena (senzorna, motorna)
Kronine bolesti
Strukturalne promjene
Negativna iskustva
-
Prijevremeno roenje
Nezrelost refleksa
Smanjena koordinacija sisanja (disanje, neuroloka nezrelost)
Smanjena izdrljivost
Smanjena snaga
Tekoe promjena stanja budnosti i spavanja
Koordinacija sisanja, gutanja i disanja predstavlja najsloeniju
senzomotriku aktivnost novoroeneta kojom mora ovladati
-
Znaajke oralno hiperosjetljive djece (Arvedson i Brodsky,
2002)
Preosjetljivost:
Izbjegavanje obroka (odbijaju, povlae se)
Odbijanje dojke
Odbijanje ili izazivanje nagona na povraanje na dudu
Odbijanje igraaka za usta/predmeta
Odbijanje razliitih tekstura
Izbjegavanje odreenih okusa/tekstura
Nema igre s hranom
Slaba spremnost za samostalno hranjenje
-
Redoslijed prioriteta
Disanje
Odravanje ravnotee
Hranjenje
-
Alzheimerova bolest
Neurogena disfagija
Simptomi ovise o kognitivnom i funkcionalnom stanju pacijenta
Simptomi u mnogome ovise o mogunostima samoregulacije,
percepcije i kontrole rizinih imbenika
Od samog poetka bolesti moe doi do slabije aktivacije pre-
postcentralnog girusa, frontalnog operkuluma, antero-medijalnog
dijela temporalnog renja (Humbert i sur. 2010)
Promjene u hiolaringealnom podizanju
Nema aktivacije podruja kao rezultat nadomjesnih strategija (Martin i
sur. 2001)
-
Alzheimerova bolest
Slabljenje mirisa
Faringealna disfagija
Slabljenje oralne praksije
Tekoe orofaringealnog ienja
Pseudobulbarna disfagija
Agnozija za hranu
Produljeno vrijeme obroka (Kovacs, 2004)
Znaaj pravovremenog otkrivanja disfagije u ovoj populaciji:
Prevencija neuhranjenosti, aspiracijske pneumonije, socijalne izolacije
Ranija dijagnostika i lijeenje osnovne bolesti
-
Parkinsonova bolest
40-100% neurogene tekoe gutanja (Baijens i sur. 2009)
Prvi simptomi bolesti
Oralne tekoe:
Zadravanje hrane
Priprema bolusa
Nekontrolirani bolus
Sijaloreja
-
Parikinsonova bolest
Faringealna faza
Sporije hiolaringealno podizanje
Dulje vrijeme prolaska bolusa, ostaci hrane u valekulama i
piriformnim sinusima
Aspiracija/penetracija
Nazalna/oralna regurgitacija
-
Parkinsonova bolest
Ezofagealna faza
Sporije vrijeme prolaska
Regurgitacija hrane u farinks
Tekoe otvaranja i zatvaranja sfinktera
-
Parkinsonova bolest
Znaaj pravovremenog otkrivanja disfagije:
Prevencija gubitka teine, aspiracijske pneumonije, socijalne izolacije,
Raniji poetak lijeenja osnovne bolesti
-
CVI
Ishemije/hemoragije koje dovode do komplikacija u vidu disfagija:
Vertebralne i stranje donje cerebralne arterije
Arterije basilaris
Arterije koje oprskrbljuju lateralnu medulu, modano deblo,
cerebelum, unutranju kapsulu i pons
Znaajke disfagije:
Kanjenje/odsustvo refleksa
Tekoe kontrole jezika
Slabije hiolaringealno podizanje
-
CVI
Veina tekoa nestaje u prvih tjedan dana
Prvih est mjeseci nakon CVI disfagija prisutna u 6-8% pacijenata
Nakon est mjeseci prisutna u oko 3% pacijenata (Robbins, 2004)
Presudna povrina oteenja
Najvea incidencija aspiracije u osoba s desnostranim CVI (Roobins i
sur., 1993)
Lijevostrani CVI - ee tekoe u oralnoj fazi (Carota i sur. 2003)
Subkortikalni CVI kanjenje u oralnoj i faringealnoj fazi zbog
oteenja motornih i senzornih putova (Hamdy i sur. 1998)
-
CVI
CVI modanog debla tekoe organizacije i koordinacije gutanja
(podruje medule jezgre traktusa solitariusa i nukleusa ambiguousa)
ee faringealne tekoe u smislu sporijega prolaska bolusa,
zadravanje ostataka hrane, slabije hiolaringealno podizanje
Remeena koordinacija disanja i gutanja (Logemann, 1998)
-
imbenici koji pojaavaju disfagiju nakon CVI
Poremeaj obrasca disanje - gutanje
Umor
Depresija
Impulzivnost
Kognitivna oteenja
Emocionalna nestabilnost (Carota i sur. 2003)
-
CVI
Znaaj pravovremenog otkrivanja disfagije:
Prevencija neuhranjenosti, aspiracijske pneumonije, dehidracije
Odabir odgovarajue teksture hrane
-
KOPB
Opstrukcija disanja (Martin-Harris, 2000)
Disfagija u oko 70-80% bolesnika
Penetracija i aspiracija kod vie od 50% bolesnika (Good-Fraturelli,
2000)
-
KOPB
Aerofagija
Anksioznost
Dispneja
Hipoksija
Smanjenje apetita
Iskaljavanje sluzi
Umor
Smanjena respiratorna rezerva
-
KOPB
Kanjenje refleksa
Odgoeno zatvaranje/prerano otvaranje larinksa
Poremeaj obrasca disanje - gutanje
Ostaci hrane u farinksu
Sporija priprema bolusa
Usmjeravanje hrane u piriformne sinuse
Sporije ienje ezofagusa (Martin-Harris, 2000)
-
Vanost pravovremene dijagnoze disfagije u oboljelih od
KOPB-a
Prevencija:
neuhranjenosti
rekurentnih aspiracijskih pneumonija
socijalne izolacije