Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za klasinu filologiju

JEZINA USPOREDBA PRVOG PJEVANJA HOMEROVE ODISEJE S DVA

PRIJEVODA NA NOVOGRKI

Diplomski rad

Lana Pavlakovi

Zagreb, rujan 2017.

Mentorica: dr. sc. Irena Bratievi

Komentorica: mr. sc. Xanthi Zafeiraki

Zahvale

Zahvaljujem profesorici Zafeiraki na prihvaanju teme i velikom strpljenju tijekom

izrade rada.

Sadraj

UVOD ..................................................................................................................................................... 1

HOMEROVA ,,ODISEJA ..................................................................................................................... 2

PREVODITELJI ..................................................................................................................................... 3

USPOREDBA ......................................................................................................................................... 4

1 DODAVANJE ............................................................................................................................. 4

2 IZOSTAVLJANJE ...................................................................................................................... 7

3 IZMJENE .................................................................................................................................... 9

4 OSOBNA IMENA - IZOSTAVLJANJE .................................................................................. 17

5 OSOBNA IMENA - DODAVANJE ......................................................................................... 18

6 OSOBNA IMENA - IZMJENE ................................................................................................. 18

ZAKLJUCI ......................................................................................................................................... 20

1. Kakridis i Kazantzakis ............................................................................................................... 20

2. Mauropoulos .............................................................................................................................. 20

3. Maronitis ................................................................................................................................... 20

4. Openito .................................................................................................................................... 21

HOMER U NASTAVI .......................................................................................................................... 22

LITERATURA ...................................................................................................................................... 23

1

UVOD

U ovom u radu usporediti prvo pjevanje Homerove ,,Odiseje u starogrkom originalu s njegovim

prijevodima na novogrki jezik. Od desetak postojeih prijevoda na novogrki, podrobnije u

analizirati prijevode Ioannisa Kakridisa i Nikosa Kazantzakisa, Theodorosa Mauropoulosa te

Dimitrisa Maronitisa. Prvi je prijevod u jampskom sedamnaestercu ( )

drugi u jampskom petnaestercu ( ), tradicionalnom grkom stihu

porijeklom jo iz Bizanta, uobiajenom u narodnom pjesnitvu, a trei u ritminoj prozi. Odstupanja

od originala obradit u prema kategorijama ,,dodavanje, ,,izostavljanje i ,,izmjene, a osobna imena

obradit u zasebno, prema istim kategorijama. Pritom u se koristiti grko-srpskim rjenikom Anne

Vogiatzi (- ) iz 1995, estim izdanjem Grko-hrvatskog rjenika iz

2003, koje je priredio Milivoj Sironi, novogrkim rjenikom Manolisa Triadafilidisa (

, iz 2002, tree izdanje), te izdanjem grko-engleskog rjenika (A Greek-English

Lexicon) Henryja Georgea Liddella i Roberta Scotta iz 1940.

Ovu sam temu izabrala iz vie razloga: odmalena volim Homerove epove, Ilijadu i Odiseju, eljela

sam da mi tema diplomskog rada ima veze i sa starogrkim, i s novogrkim jezikom, fascinira me

razvoj jezika kroz vrijeme, a otprilike u vrijeme kad sam razmiljala o temi diplomskog rada, roditelji

su mi donijeli iz Grke dvojezino, starogrko-novogrko, izdanje Odiseje s Mauropoulosovim

prijevodom na novogrki. Najprije sam planirala analizirati samo pjesnike prijevode, ali nakon to mi

je komentorica donijela grki udbenik, odluila sam barem djelomino analizirati i prozni.

Odnos starogrkog i novogrkog jezika osobito je zanimljiv zbog injenice da je starogrki dio

klasinog obrazovanja diljem svijeta, osobito na tzv. Zapadu, te da ini osnovu brojnih

internacionalizama (rijei starogrkog ili latinskog porijekla zajednikih veini europskih jezika, zbog

ega se jo nazivaju i europeizmima), pri emu je novogrki znatno manje poznat izvan Grke, osobito

njegov oblik zvan dimotiki ( = narodni, puki jezik), koji je danas slubeni jezik u

Grkoj i na Cipru (iako Cipar ima i svoj, starogrkom jeziku blii, dijalekt zvan ).

2

HOMEROVA ,,ODISEJA

,,Odiseja je mlai od dva epa pripisivana Homeru. Sastoji se od 24 pjevanja i 12 110 daktilskih

heksametara i bavi se desetom godinom lutanja itakoga kralja Odiseja, njegovim povratkom u Itaku i

osvetom proscima svoje supruge Penelope.1 Radnja u ,,Odiseji traje etrdeset jedan dan, uz umetnuto

Odisejevo pripovijedanje feakome kralju Alkinoju o pustolovinama prethodnih godina. Za razliku od

,,Ilijade, u ,,Odiseji je samo jedan glavni lik, po kojemu je ep i nazvan. Meutim, u prva etiri

pjevanja glavni lik jo nije prisutan, nego samo drugi govore o njemu.2 U epu se isprepliu stvaran i

fantastian svijet.3

a) Metar4

,,Odiseja je, kao i ,,Ilijada, pisana u daktilskim heksametrima. Daktilski heksametar sastoji

se od est stopa, a svaka se stopa sastoji od jednoga dugog i dva kratka sloga te se takva stopa

zove daktil. Dva kratka sloga mogu se zamijeniti jednim dugim pa se takva stopa zove

spondej. Zadnji slog u daktilskom heksametru moe biti spondej ili trohej (jedan dugi i jedan

kratki slog). Pri itanju se naglaava dugi slog u daktilu, odnosno prvi u spondeju. Naglaeni

dio sloga zove se arza, a nenaglaeni teza. Svaki daktilski heksametar ima pauze unutar stiha -

pauza nakon zavretka rijei, ali ne i stope (iza polustope) zove se cezura, a nakon zavretka i

rijei i stope dijereza.

b) Jezik i stil5

,,Odiseja je pisana takozvanim homerskim dijalektom, umjetnim jezikom koji sadri

elemente vie starogrkih dijalekata, osobito jonskog i eolskog. Takoer, vjerojatno sadri

mnoge tipine elemente predhomerske usmene poezije, kao to su epitetikoji se veu uz osobe

ili stvari, tipine formule kojima poinju i zavravaju govori, bitke i slino, tipine scene koje

se esto ponavljaju (gozbe, rtvovanja, primanje gosta, isplovljavanje itd.). esta je upotreba

starijih, neobinih ili izmijenjenih rijei radi potrebe stiha.

1 , 2010, , str. 25. (u ovom se izdanju nalazi originalni tekst kojim sam se sluila u radu) 2 ibid.

3 ibid, str. 25.-26.

4 ibid, str. 22.

5 , 2010, , str. 21.

3

PREVODITELJI

Ioannis Kakridis roen je 1901. godine u Ateni. Sin je latinista Teofanisa Kakridisa. Studirao je

filologiju na sveuilitima u Ateni, Berlinu, Beu i Leipzigu. Doktorirao je 1925. na Sveuilitu u

Ateni. Predavao je u Solunu, Atenu, Stokholmu, Uppsali, Lundu i Tbingenu. Umro je 1992. godine u

Ateni.6

Nikos Kazantzakis roen je 18. veljae 1883. u Heraklionu na Kreti. Studirao je pravo u Ateni, a

postdiplomski je studij pohaao u Parizu. Sluio je kao generalni direktor u Ministarstvu skrbi 1919,

1945. bio je ministar bez portfelja, a 1946. bio je savjetnik za knjievnost pri UNESCO-u. Dobio je

nagradu Svjetskog mirovnog vijea 1956. godine. Pet je puta bio predloen za Nobelovu nagradu za

knjievnost. Sebe je smatrao prije svega pjesnikom, a svojim najvanijim djelom smatrao je

,,Odiseju, ep od 24 pjevanja i 33 333 stihova, ali poznatiji je po svojim romanima, osobito romanu

,,Grk Zorba. Pisao je i drame, putopise, eseje itd. Umro je 1957. godine.7

Theodoros Mauropoulos studirao je na Filozofskom fakultetu Aristotelovog sveuilita u Solunu.

Objavljivao je filoloka istraivanja, knjievne kritike i druge radove u dnevnim i periodinim

tiskovinama.Predavao je u gotovo svim vanijim gradovima sjeverne Grke i bavio se gotovo cijelom

starogrkom knjievnou, pogotovo arhajskog i klasinog razdoblja.8

Dimitris Maronitis roen je 1929. godine u Solunu i ondje studirao na Filozofskom fakultetu.

Pohaao je postdiplomske studije u Njemakoj ao stipendist Zaklade Alexandera von Humboldta.

Predavao je starogrki jezik u Solunu od 1963. do 1968, kad ga je otpustio reim vojne diktature,

nakon ijeg je pada opet predavao, kao redovni profesor, to je ostao do 1996. Predavao je kao

gostujui profesor u Njemakoj, Austriji i na Cipru. Umro je 2015. godine. 9

6http://www.biblionet.gr/author/21180/%CE%99._%CE%98._%CE%9A%CE%B1%CE%BA%CF%81%CE%B

9%CE%B4%CE%AE%CF%82 7 https://www.kazantzaki.gr/gr/short-biography

8 http://www.biblionet.gr/author/30632

9 http://www.topontiki.gr/article/177338/pethane-o-metafrastis-toy-omiroy-dimitris-maronitis

4

USPOREDBA

Odstupanja od originala

U ovom u dijelu pojedinano usporediti odstupanja tri novogrka prijevoda (Kakridis i Kazantzakis,

1965, Mauropoulos, 2010, Maronitis, 2005) od starogrkog originala prvog pjevanja Homerove

Odiseje. Pojedinano u navesti to je dodano, to izostavljeno, a to promijenjeno, i zatim na isti

nain, zasebno, obraditi osobna imena. Red stihova odnosi se na original.

1 DODAVANJE

a) Kakridis i Kazantzakis

Primjeri:

- u 59. stihu - izraz (udi umrijeti) preveden kao

(bez nade udi za smru)

- u 60. stihu Atena zove Zeusa Olimpljaninom (), u prijevodu ga zove ,,kraljem

Olimpa ( )

- u 88. stihu - dodan prilog (brzo)

- u 93. stihu - (smislila sam da ga poaljem) umjesto (poslat u)

u originalu

- u 123. stihu - ' (doi e u nau kuu da te poastim)

umjesto (kod mene e biti poaen)

- u 124. stihu - dodano (ako eli)

- u 144. etvrtom stihu - dodano ( u palau) u prijevodu

- u 154. stihu - dodano (esto) u prijevodu

- u 175. stihu - dodano (u nae mjesto) kad Telemah pita Menta/Atenu je li prvi

put na Itaci

- u 203. i 204. stihu - izraz (draga oinska zemlja) prevedeno samo kao

(domovina)

- u 293. stihu - dodano (to sam naloio)

- u 295. stihu - dodan pridjev (junaki)

- u 296. stihu - dodano (namamiti)

- u 307. stihu - dodano (istina)

5

- u 313. stihu - dodano (da ga uva)

- u 315. stihu - dodano (ve sam se spremio)

- u 355. stihu - dodan pridjev (hrabar)

- u 363. stihu - u originalu pie samo da je Penelopa oplakivala Odiseja () , a u prijevodu

da ga se sjeala i oplakivala ga ( )

- u 366. stihu - dodan prilog (snano)

- u 368. stihu - dodana imenica (onaj koji ini nepravdu)

- u 377. stihu - dodan prilog (samo)

- u 382. stihu - u originalu pie da su se prosci udili Telemahu ( ) , a u

prijevodu da su se udili Telemahovoj hrabrosti (

)

- u 407. stihu - dodano (na svijetu)

- u 413. stihu - dodano (znaj)

b) Mauropoulos

Primjeri:

- u 75. stihu - (ne ubija ga) prevedeno kao (ne daje zlu

smrt)

- u 88. stihu - dodan prilog (brzo)

- u 91. stihu - dodano (njegove/svoje majke) doim u originalu pie samo

(proscima)

- u 144. stihu - dodano (u palau) u prijevodu, isto kao kod Kakridisa i

Kazantzakisa

- u 253. stihu - dodano (boica)

- u 343. stihu - dodan pridjev (junaki)

- u 387. stihu - dodana imenica (otok)

c) Maronitis

Primjeri:

- u 1. i 2. stihu - dodan izraz (do kraja svijeta)

- u 7. stihu - dodano (veliki) ispred (grijesi) u prijevodu, u originalu pie

samo (drskih grijeha)

- u 8. stihu - dodano (i nerazumni) ispred (istog znaenja) jer se taj pridjev u

novogrkom jeziku vie ne koristi, i itatelj, osobito dijete, moe biti zbunjen jer se danas

6

koristi jedino imenica (izvedena iz tog pridjeva), koja oznaava dijete od dvije do pet

godina

- u 31. stihu - dodano (bog)

- u 35. stihu - dodan particip (odreen)

- u 38. stihu - dodano (s porukom)

- u 39. stihu - glagol (prositi, udvarati) preveden izrazom

(uvoditi u brani krevet)

- u 44. stihu - dodan pridjev (svjetloplav)

- u 45. stihu - dodano (besmrtnik)

- u 56. stihu - dodano (kao zagrljaji)

- u 58. stihu - dodano (utopljen u svojoj enji)

- u 59. stihu - dodan pridjev (bez nade)

- u 63. stihu - dodan prilog (odmah)

- u 68. stihu - dodano (ne ja)

- u 98. stihu - dodan prilog (veoma lagano), isto kao kod Kakridisa i Kazantzakisa

- u 125. stihu - dodan Atenin pridjevak (sjajnooka)

- u 129. stihu - dodan pridjev (nezaposlen)

- u 135. stihu - u originalu pie da je Telemah htio upitati stranca za ,,odsutnog oca (

) a u prijevodu da ga je htio upitati ,za svog oca koji je ve godinama bio

odsutan u tuini ( )

- u 141. stihu - dodano (u svojim rukama)

- u 143. stihu - dodano (njihove ae)

- u 144. stihu - dodano (u dvoranu)

- u 145. stihu - dodan pridjev (udoban)

- u 152. stihu - dodana imenica (glazba)

- u 159. stihu - dodano (to vidi)

- u 163. stihu - dodano (pred svojim oima)

- u 167. stihu - dodano (i nada)

7

2 IZOSTAVLJANJE

a) Kakridis i Kazantzakis

Primjeri:

- u 26. stihu - (on se veselio sjedei pri gozbi) prevedeno je

samo sa (on se veselio sjedei)

- u 36. stihu - izostavljen pridjev (proen, isproen, udata, zakonita)

- u 68. stihu - izostavljen Posejdonov pridjevak (koji dri zemlju, zemljodrac)

- u 73. stihu - (u upljim spiljama) prevedeno kao samo

(u spiljama)

- u 74. stihu - izostavljen Posejdonov pridjevak (zemljotresac)

- u 85. stihu - izostavljeno (otok) u prijevodu

- u 91. stihu - u prijevodu izostavljeno (svima) i (uvijek)

- u 94. stihu - izostavljeno iz izraza (mili otac), tradicionalni epitet koji ide

uz

- u 300. stihu - izostavljen pridjev (slavan)

- u 341. stihu - izostavljena prilona oznaka (u grudima) i pridjev (drag)

- u 363. stihu - izostavljen pridjev (drag)

b) Mauropoulos

Primjeri:

- u 11. stihu - izostavljen pridjev (vrletan, strm, visok, nagao, prijek, tegotan, naprasit,

muan, teak)

- u 26. stihu - u prijevodu izostavljeno iz , umjesto toga

pie samo (on se, ispruen, veselio ondje)

- u 72. stihu - izostavljen pridjev (neplodan ili nemiran)

- u 92. stihu - u prijevodu izostavljeni epiteti (obilan) i (sporohodan)

- u 149. stihu - u prijevodu izostavljen particip (koji je pri ruci)

- u 189. stihu - izostavljen Laertov pridjevak (junak) u prijevodu

- u 196. stihu - izostavljen Odisejev epitet (divan, boanski, plemenit)

- u 208. stihu - izostavljen prilog (strano)

8

- u 290. stihu - izostavljen pridjev (mio, drag) u prijevodu

- u 326. stihu - izostavljen glagol (sjediti)

- u 340. stihu - izostavljena imenica (vino)

- u 341. stihu - izostavljen pridjev (tuan, jadan, nesretan, bolan)

- u 361. stihu - izostavljen pridjev (pametan, razborit, mudar)

- u 362. stihu - izostavljeno (sa enama slukinjama)

- u 365. stihu - izostavljen pridjev (sjenovit)

- u 372. stihu - izostavljen glagol (sjediti)

- u 378. stihu - izostavljen izraz (koji uvijek postoje)

- u 405. stihu - izostavljeno (o strancu)

- u 428. stihu - izostavljen particip (gorui)

c) Maronitis

Primjeri:

- u 94. stihu - izostavljen tradicionalni epitet (drag)

- u 99. stihu - izostavljen pridjev (otar)

- u 133. stihu - izostavljena imenica (buka)

9

3 IZMJENE

a) Kakridis i Kazantzakis

Primjeri:

- u 2. stihu - glagol (lutati, potucati se, tumarati) preveden izrazom

(prijei mjesta)

- u 14. stihu - Kalipsini pridjevci (nimfa, mlada ena, djevica, nevjesta) i 10

(asna, potovana, gospoa, gospodarica) prevedeni su imenicom (vila, nimfa,

Nereida)11

i pridjevom (vrlo lijep), srednjovjekovnim pridjevom koji mnogi

suvremeni rjenici izostavljaju iako se javlja kod suvremenih pjesnika12

- u 15. stihu - pridjev (izduben, upalj) zamijenjen je pridjevom (kupolast)

- u 45. stihu - imenica (vladar/ica, gospodar/ica) zamijenjen je imenicom (bog)

- u 55. i 56. stihu - (uvijek ga zavodi njenim i

laskavim rijeima) prevedeno je kao (pokuava ga

zavesti svojim rijeima)

- zamijenjen redoslijed 72. i 73. stiha

- u 75. stihu - , (ne ubija, nego ga zanosi od

oinske zemlje) prevedno kao ,

(ne eli njegovu smrt, nego ga goni daleko od njegova mjesta)

- u 84. stihu - (glasnik) prevedeno kao (isto znaenje kao ,)

- u 216. stihu - (nitko sam ne zna potpuno svoje

porijeklo) prevedeno je kao (nitko

ne zna tko je mukarac koji nas je zaeo)

- u 219. stihu - (postao je najnesretniji od smrtnih ljudi)

prevedeno kao (postao je najnesretniji

u cijelom svijetu)

- u 261. stihu - (traei otrov koji ubija junake) prevedeno

kao (traei otrovne biljke)

10

Vrlo stara rije naslijeena iz mikenskoga grkoga, posvjedoena na tablicama ispisanima linearom B (vdCp), u mikenskom grkom oznaavala enska htonska boanstva, vjerojatno i boicu majku, moda je rije o prijevodu slinog predgrkog termina 11

Novogrka rije nastala je od akuzativa starogrke rijei (u novogrkom se pie sa umjesto sa jer

je puka etimologija izvodila rije od imenice (voda) jer je rije poela oznaavati vodene vile openito),

koja je znaila samo ,,Nereida - ki morskog boga Nereja i njegove supruge Doride, Homer ih poimence

spominje etrdeset etiri, ivjele su u srebrnim spiljama na morskom dnu uza stjenovite obale i bavile se

glazbom i plesom te titile pomorce (Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, str. 230, natuknica Nereide).

Kalipsa nije Nereida u antikom smislu, ve prema Homeru Atlantida, a prema Heziodu Okeanida. (ibid, str.

173, natuknica Kalipsa) 12

http://www.periergos.gr/erotiseis/ti-simainei-i-leksi-panemnostos

10

- u 267. stihu - (to lei na koljenima bogova) prevedeno kao

(to sve visi u rukama besmrtnik)

- u 282. stihu - imenica (smrtnik) zamijenjena imenicom (ovjek)

- u 289. stihu - (ako pak uje da je mrtav i da ga

vie nema) prevedeno je kao (ako pak

sazna da je umro i da vie ne gleda svjetlo)

- u 290. stihu - u originalu pie (u milu oinsku zemlju), a u prijevodu

(na tlo oinske zemlje)

- u 291. stihu - (sveano sahraniti) prevedeno kao (prinijeti

rtve)

- u 299. stihu - u originalu pie da je Orest ubio Egista (glagol ) , a u prijevodu da mu se

osvetio (glagol , puki oblik glagola )

- u 328. stihu - pridjev (boanski) preveden pridjevom (besmrtan)

- u 338. stihu - (ljudi i bogova) prevedeno kao

(smrtnik i besmrtnik), (koja (djela) slave pjevai) prevedeno kao

(koja su postala pjesma)

- u 346. stihu - u originalu Telemah pita Penelopu zato zamjera pjevau Femiju (

) , u prijevodu je pita zato ga ne pusti da pjeva ( )

- u 369. i 370. stihu - u originalu Telemah kae ,,neka ne bude vike ( ) , a u

prijevodu ,,neka vika prestane ( )

- u 390. stihu - u originalu Telemah kae ,,ako Zeus da, volio bih to preuzeti (

) , a u prijevodu ,,ako Zeus da, svialo bi mi se biti va

kralj ( ', !)

- u 400. stihu - u originalu, jedan od voa prosaca, Polibov sin Eurimah , kae Telemahu ,,to

lei na koljenima bogova ( ), a u prijevodu se koristi

istoznani izraz ,,to je volja bogova ( )

- u 419. stihu - Tafljani su u originalu nazvani ,,oni koji vole vesla () , a u prijevodu

,,oni koji se vesele brodovima ()

- zamijenjen redoslijed 428. i 429. stiha

- u 428. stihu - u originalu pie da je Odisejeva dadilja Eurikleja nosila zapaljene baklje

( ) , a u prijevodu da je slijedila Telemaha s bakljama u rukama (

)

11

b) Mauropoulos

Primjeri:

- u 1. i 2. stihu - prevedeno kao (mnoge zemlje)

- u 3. stihu - imenica (ovjek) zamijenjena imenicom (smrtnik) ,

(vidio je gradove i upoznao ud) prevedeno kao ,

(upoznao je mjesta, obiaje)

- u 14. stihu - (lijepa) umjesto

- u 15. stihu - umjesto

- u 29. stihu - pridjev (besprijekoran, neporoan, nezazoran, krasan) zamijenjen

imenicom (vladar, voa, arhont, aristokrat)

- u 32. stihu - (sve nas) u prijevodu umjesto (bogove) u originalu

- u 37. stihu - (znajui za tegobnu propast) prevedeno kao

(a znao je to e mu se dogoditi)

- u 51. stihu - ` (boica ivi u kui) prevedeno kao

(boica ivi na njemu)

- u 58. i 59. stihu - , (elei

vidjeti i dim svoje zemlje kako se die uvis, udi za smru) prevedeno je kao

` (samo eli vidjeti

i dim kako se die iz kua u njegovoj zemlji i tada neka umre)

- u 61. i 62. stihu - `

(zar ti Odisej nije u irokoj Troji, kraj argejskih laa, ugaao prinosei rtve)

prevedeno je kao

(zar te nije Odisej veselio prinosei rtve na obali iroke Troje)

- u 65. stihu - pridjev (boanski) zamijenjen pridjevom (savren, odlian)

- u 68. stihu - Posejdonov pridjevak (zemljodrac) preveden kao (bog

zemlje)

- u 73. stihu - (sjedinivi se s Posjedonom) prevedeno kao `

(s Posejdonom kao muem)

- u 84. stihu - (glasnik) prevedeno kao (psihopomp, vodi du u

podzemni svijet) , jer je potonje danas poznatija Hermesova uloga

- u 141. stihu u originalu pie da je posluitelj nosio meso na pladnjevima, a u prijevodu se ne

spominju pladnjevi, samo komadi mesa

- u 176. stihu - (stranci) umjesto originalnoga (junaci ili mukarci)

12

- u 203. stihu - (iz mile oinske zemlje) prevedno kao `

(iz svog mjesta)

- u 222. stihu - (bogovi nisu odredili da tvoj

rod ubudue bude bezimen) prevedeno kao ,

(tvoj se rod nee ugasiti ma koliko godina prolo)

- u 261. stihu - (otrov koji ubija junake/mukarce) prevedeno kao

(otrovne biljke) jednako kao kod Kakridisa i Kazantzakisa

- u 267. stihu - (to lei na koljenima bogova) prevedeno kao

(to sve visi u rukama bogova) jednako kao kod

Kakridisa i Kazantzakisa

- u 272. stihu - imenica (junak) zamijenjena pridjevom (vrijedan, zasluan,

sposoban)

- u 291. stihu - izraz (sveano sahraniti) prevedeno izrazom /

(prinijeti rtve) , kao i kod Kakridisa i Kazantzakisa

- u 293. stihu - (kada to pak dovri i uini)

prevedeno kao (a kada to to sam ti

savjetovao konano/sretno izvri)

- u 324. stihu - pridjev (slian bogovima) preveden pridjevom (vrijedan,

zasluan, sposoban)

- u 328. stihu - pridjev (boanstven, od boga nadahnut) zamijenjen pridjevom

(besmrtan)

- u 331. stihu - u originalu pie da su Penelopu slijedile dvije slukinje (

) , a u prijevodu da su stajale pokraj nje ( )

- u 332. stihu - glagol (stii) zamijenjen glagolom (vidjeti) u prijevodu

- u 336. stihu - pridjev (boanski) zamijenjen pridjevom (savren, odlian)

- u 337. stihu - imenica (smrtnik) zamijenjena imenicom (ovjek)

- u 338. stihu - (koja slave pjevai) prevedeno kao

(koja postaju pjesme)

- u 343. stihu - u originalu Penelopa kae da udi za muevom glavom, a u prijevodu samo da

udi za muem (sinegdoha, kao i kod Kakridisa i Kazantzakisa)

- u 346. stihu - u originalu Telemah pita Penelopu zato zamjera pjevau ( ), a

u prijevodu zato ga sputava ( ) isto kao Kakridisa i Kazantzakisa

- u 347. i 348. stihu - u originalu Telemah kae ,,nisu pjevai krivi ( ) , a u

prijevodu ,,nije on kriv ( )

- u 359. stihu - u originalu Telemah kae da je on vlast u kui (:

) , a u prijevodu kae ,,Ovdje sam ja gospodar. ( )

13

- u 368. stihu - (koji ste previe oholi) prevedeno kao

(strani nepravednici)

- u 369. i 370. stihu - u originalu Telemah kae ,,neka ne bude vike ( ), a u

prijevodu ,,neka vika prestane ( )

- u 374. stihu - u originalu Telemah kae proscima da e na vijeu raspravljati o tome da ih

poalje iz odaja, odnosno kue ( ) , a u prijevodu da ve odu odavde (

` )

- u 375. stihu - (izmjenjujui se po kuama) prevedeno je kao

, (sad kod jednog, sad kod drugog)

- u 390. stihu - u originalu Telemah kae ,,volio bih, ako Zeus da, to preuzeti (

) , a u prijevodu ,,volio bih, uz njegovu volju, postati va kralj (

)

- u 391. stihu - u originalu Telemah pita Antinoja misli li da je to (kraljevanje) najgore to je

stvoreno meu ljudima ( ;) , a u prijevodu mu

kae neka ne govori da je to (kraljevanje) nevano na svijetu (

) .

- u 396. stihu - (divni Odisej) preveden samo zamjenicom (on, onaj)

- u 398. stihu - Telemah u originalu kae ,,ja u biti gospodar u naoj kui (

) , a u prijevodu ,,ja u biti gospodar u svojoj kui (

)

- u 400. stihu - Eurimah u originalu kae ,,to sve lei na koljenima bogova (

), a u prijevodu ,,to je sve u rukama bogova ( ,

, )

- u 406. stihu - Eurimah u originalu pita ,,Odakle je taj ovjek? ( ), a u

prijevodu ,,Odakle je on doao? ( )

- u 420. stihu - u originalu pie da je Telemah u dui znao da je (Ment) besmrtna boica (

) , a u prijevodu da je dobro znao da je Palada

)

- u 427. stihu - u originalu pie da je Telemah otiao u krevet ( ) , a u prijevodu da je

otiao lei ( )

- u 429. stihu - u originalu Eurikleja je nazvana keri Opa, Pisenorova sina (

), a u prijevodu Opovom keri i Pisenorovom unukom ( ...

)

- u 433. stihu - izostavljeno (izbjegavao je enin gnjev)

- u 435. stihu - izostavljeno (dok je bio mali)

14

c) Maronitis

Primjeri:

- u 14. stihu - prevedeno kao (asna i

plemenita boica)

- u 15. stihu - umjesto , kao i u ostalim prijevodima

- u 29. stihu - (besprijekoran) prevedeno kao (poznat)

- u 36. stihu - glagol (eniti) zamijenjen glagolom (spavati s nekime)

- u 37. stihu - imenica (propast, pogibija, smrt, nesrea, gubitak) zamijenjena

imenicom (kazna)

- u 40. i 41. stihu - ,

(jer e se dogoditi Orestova osveta Atrejevia, kad postane mladi i zaeli se

svoje zemlje) prevedeno je kao

, , , (inae e na njegovu

glavu pasti sinova osveta za oca, kad se Orest, ve mladi, poeli vratiti u domovinu)

- u 42. i 43. stihu - , (tako je

rekao Hermes, ali nije uvjerio Egistovo srce iako je dobro mislio) prevedeno kao ,

, ,

` (Hermes mu je, govorei ovo s tolikom mudrou, poruio, i ipak nije uspio

promijeniti Egistov naum)

- u 43. stihu - ( a sada je za sve zajedno platio) prevedeno kao

, ` ( i sada je, potpuno i sve zajedno,

platio za svoj nezakonit zloin)

- u 48. stihu - u originalu Atena kae da joj se srce cijepa ( ) , a u prijevodu da joj

srce gori ( )

- u 60. stihu - u originalu Atena kae Zeusu ,,a tebi se drago srce uope ne brine (

) , a u prijevodu ,,dokad e tvoja volja ostati nepokolebljiva (

)

- u 64. stihu - u originalu Zeus pita Atenu kakav joj je govor pobjegao iz ,,zubne ograde (

) , a u prijevodu kakav joj je govor nesputan izaao iz usta (

), to nije izmjena u znaenju, ali formulaini

homerski izraz zamijenjen je svakodnevnim jezikom

- u 72. stihu - u originalu je Forkej 13nazvan (vladar), a u prijevodu (nie

boanstvo)

- u 73. stihu - pridjev (upalj) zamijenjen pridjevom (kupolast)

13Morski bog, zatitnik i otac morskih udovita, sin Geje, boice zemlje, i Ponta, boga morskih dubina (Vojtech

Zamarovsk, Junaci antikih mitova, str. 109, natuknica Forkije)

15

- u 84. stihu - (glasnik) prevedeno kao (psihopomp, vodi du u

podzemni svijet)

- u 93. stihu - u originalu Atena kae da e poslati Telemaha ,,u pjeani Pil (

) , a u prijevodu ,,na velike pjeane plae Pila (

)

- u 101. stihu - u originalu je Atena nazvana (ki monog oca) , dakle

tradicionalnim epitetom, a u prijevodu (ki svemonog Zeusa) ,

dakle opisno, iako osnovni smisao nije promijenjen

- u 102. stihu - glagol (poletjeti, skoiti, sunuti, vinuti se, brzo se micati) preveden je

glagolom (hodati na vrhovima prstiju)

- u 113. stihu - Telemahov pridjevak (slian bogovima) preveden je izrazom

(lijep kao bog)

- u 114. stihu - u originalu pie da je Telemah sjedio meu proscima ,,snuden u dragom srcu

( ) , a u prijevodu da je sjedio meu proscima, ,,a ipak je njegov um,

ogoren, putovao ( )

- u 115. stihu - izraz (u dui) preveden je izrazom (oima

due)

- u 118. stihu - izraz (mislei o tome) preveden je kao

(taj mu je prizor iskrsnuo pred oima)

- u 155. stihu - u originalu pie (ipak je svira lire

poeo lijepo pjevati) , a u prijevodu ,

(ipak je udario u ice, traei melodiju za lijepu pjesmu)

- u 158. stihu - u originalu Telemah kae Ateni da e se naljutiti na njega ,,ako joj neto kae

( ), au prijevodu da e se naljutiti na njega ako joj kae ,,svoju golu misao (

)

- u 162. stihu - glagol (lei) zamijenjen glagolom (ostaviti)

- u 163. stihu - u originalu pie (kad bi ga vidjeli da

se vratio na Itaku) , a u prijevodu ,

(kad bi se, pak, on vratio na Itaku, kad bi ga vidjeli pred svojim oima)

- u 169. stihu - u originalu Telemah kae: ,,ali hajde mi ovo reci, i istinito mi ispriaj (

) , a u prijevodu ,,ti mi, pak, jasno i glasno odgovori na

ono to u te pitati ( ` , , )

- u 174. stihu - u originalu Telemah kae , (i

ovo mi istinito kai, da dobro znam) , a u prijevodu ` ,

(ali odgovori i na ovo pitanje, bez izvrtanja, molim)

- u 175. stihu - u originalu Telemah pita Atenu (posjeuje li tek sad) , a u

prijevodu (elim znati dolazi li tek sad u

nae krajeve)

16

- u 176. i 177. stihu - u originalu Telemah kae: ,,jer su mnogi drugi junaci dolazili u nau

kuu ( ) , a u prijevodu: ,,jer je i mnogim drugima

naa kua pruila dobrodolicu ( )

- u 179. stihu - u originalu Atena kae (onda u

ti ja to posve tono rei) , a u prijevodu , ,

(rado i tono u ti rei ono to hoe saznati)

- u 180. i 181. stihu - u originalu Atena kae: ,

(,,ponosim se da sam Ment, sin ratobornog Anhiala, i

vladam Tafljanima koji vole vesla) , a u prijevodu ,

, (,,ime mi je Ment, sin

sam Anhiala vinog ratu, a sam vladam mornarskim Tafljanima)

- u 189, 190. i 191. stihu - u originalu Atena kae da za Laerta kau da vie ne dolazi u grad,

nego daleko u polju trpi muke sa starom slukinjom ( ,

), a u prijevodu da uje da sad vie

ne krui gradom kao nekad, da se povukao na polja, oslabio od muka i sam, sa staricom koja

ga posluuje ( ,

, , )

. u 191. stihu - imenica (pie) zamijenjena je konkretnijom imenicom (vino)

- u 196. stihu - u originalu Atena kae (nije,

naime, jo umro na zemlji boanski Odisej) , a u prijevodu

, (ipak sigurno boanski Odisej jo nije

umro, i nije ga pokrilo zemaljsko tlo)

- u 197. stihu - u originalu pie (nego je jo iv

negdje, zadravan na irokom moru) , a u prijevodu , , ,

(iv je, vjerujem, iako je zadravan na otvorenom

moru)

17

4 OSOBNA IMENA - IZOSTAVLJANJE

a) Kakridis i Kazantzakis

Primjeri:

- u 62. stihu - izostavljen je vokativ iz reenice , (zato se toliko

ljuti na njega, Zeuse)

- u 265. stihu - izostavljena vlastita imenica (Odisej)

- u 420. stihu - izostavljena osobna imenica (Telemah)

b) Mauropoulos

Primjeri:

- u 38. stihu - izostavljen Hermesov pridjevak (sjajan ili Argov ubojica)

- u 125. stihu - (Palada Atena) prevedeno samo kao 14

- u 212. stihu - izostavljena osobna imenica u prijevodu

- u 382. stihu - izostavljeno ime (Telemah)

- u 401. stihu - izostavljen etnonim (Ahejci)

- u 418. stihu - izostavljeno osobno ime (Ment)

- u 420. stihu - izostavljeno ime (Telemah)

14

Pridjevak boice Atene, ije porijeklo nije do kraja razjanjeno. Postoji verzija prema kojoj ga je Atena primila u ast drugarice iz djejih igara, ili sveenice, koju je nehotice ubila, kao i verzija da ga je preuzela od

Giganta Palanta, kojeg je ubila (Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, str. 252, natuknica Palada)

18

5 OSOBNA IMENA - DODAVANJE

c) Maronitis

Primjeri:

- u 60. stihu - dodan vokativ (Zeuse) ispred vokativa (Olimpljanine), kojeg nije

bilo u originalu

6 OSOBNA IMENA - IZMJENE

a) Kakridis i Kazantzakis

Primjeri:

- u 8. stihu - naziv (Hiperion) - ime Titana koji je u mitologiji otac boga Sunca Helija,

boice Mjeseca Selene i boice zore Eos, u ovom sluaju pridjevak Helija15

zamijenjen

epitetom epitetom (koji tri nebom), koji na prvi pogled podsjea na homerske

epitete, ali, iako potjee iz antike, nije homerski, nego se javlja jedino na tablici proklinjanja iz

Megare, 1./2. st. n.e.16

- u 24. stihu - umjesto (v. esnaestu biljeku)

- u 90. stihu - (Argejci) umjesto (Ahejci)17

- u 239. stihu - (svi Ahejci) prevedeno kao (Argejci)

- u 241. stihu - (Harpije, smrdljive ene s ptijim tijelom, keri boga udesnih pojava

na moru Taumanta i Okeanide Elektre, prvobitno boice otrog vjetra koje odnose due u

podzemni svijet, sestre boice duge Iride)18

prevedeno kao (od - vjetar,

ponegdje u Grkoj i danas demone vjetra nazivaju tim imenom, na primjer, u Makedoniji tako

zovu zle demone koji uglavnom dolaze u prvih deset dana oujka)19

- u 272. stihu - opet (Argejci) umjesto (Ahejci)

b) Mauropoulos

Primjeri:

- u 8. stihu - osobna imenica zamijenjena je epitetom (koji tri

nebom), kao i od Kakridisa i Kazantzakisa

- u 118. stihu - osobna imenica (Atena) zamijenjena je opom imenicom (boica)

15

Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, str. 148, natuknica Hiperion 16

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=ouranodromos&la=greek#lexicon 17

I jedno i drugo su homerski nazivi za Grke (Izvor:Grko-hrvatski rjenik, 6. izdanje (priredio Milivoj

Sironi), 2003, str. 71, natuknica i str. 57, natuknica 18

Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, str. 123, natuknica Harpije 19

http://www.pronews.gr/istoria/239860_oi-arpyies

19

- u 386. stihu - Zeusov patronimik (Kronov sin) zamijenjen njegovim imenom

(Zeus)

- u 444. stihu - osobna imenica (Atena) zamijenjena je opom imenicom (boica)

c) Maronitis

Primjeri:

- u 8.stihu - osobna imenica zamijenjena je epitetom (presvijetli)

20

ZAKLJUCI

1. Kakridis i Kazantzakis

Ovaj je prijevod pisan u jampskom sedamnaestercu, posljedica ega je da je broj slogova u stihu

ogranien, a time i u cijelom djelu, s obzirom na to da je originalni broj stihova zadran (u prvom

pjevanju, na primjer, 444).

Jezik je izrazito nestandardan, uz puno stilski obiljeenih, arhainih, dijalektalnih ili idiolektalnih

izraza.

Na primjer, u prijevodu se javlja pridjev (prekrasan), arhaizam nastao u srednjem vijeku

koji se danas rijetko navodi u rjenicima, iako ga suvremeni pjesnici ponekad koriste. U tom je

pridjevu vidljiv tipini srednjovjekovni razvoj glasovnih skupina u kojima je prvi lan ili , drugi ,

a trei (pri emu prelazi u ), s obzirom na to da je nastao od starogrkoga . Takoer,

koritenje glagola u znaenju ,,osvojiti puko je obiljeje (inae znai ,,koraati, gaziti). Tu je i

turcizam (posuda) umjesto grke rijei , imenica (kralj, od latinskoga rex, regis,

m.), od koje izvodi i glagol . Od drugih nestandardnih rijei, tu je (velik bijes), prilog

(prije), (muke, standardno je ), umjesto . Takoer,

stvara vlastite sloene epitete, na primjer: (u originalu , u hrvatskom

prijevodu ,,oblaitelj, Zeusov pridjevak), (u originalu , sjajnooka, Atenin

pridjevak), (u originalu , ,,onaj koji snuje propast, u hrvatskom prijevodu

,,ljut), (u originalu , ,,umovit otok), (u

originalu , u hrvatskom prijevodu ,,ljepokosa) itd.

2. Mauropoulos

Ovaj je prijevod pisan u jampskom petnaestercu, zbog ega je jo ogranieniji prostorom nego

prethodni, i zbog toga ima najvie izostavljanja od svih ovdje obraenih prijevoda. Naglaen je svaki

predzadnji slog. Puno je preuzeto od Kakridisa i Kazantzakisa (samo neki od primjera: oba prijevoda

koriste epitet (onaj koji tri nebom) umjesto vlastite imenice , oba u 386. stihu

koriste moderni oblik Zeusova imena umjesto patronimia . Jezik je, meutim, puno

jednostavniji, uz poneku iznimku radi metra (na primjer, Kakridis i Kazantzakis dodaju u 88. stihu

uobiajen prilog , a Mauropoulos neobiniji prilog jer je krai).

3. Maronitis

Ovaj je prijevod pisan u prozi, ritmiziranoj tako da podsjea na slobodni stih. Za razliku od prethodna

dva prijevoda, nije ogranien metrom ni originalnim brojem stihova, i zbog toga ima najvie

dodavanja, na primjer, esto dodaje rijei koje se u originalu podrazumijevaju ili saete oblike prevodi

opisno. Zadrava neke arhaine oblike koji se vie ne koriste ili koji su promijenili znaenje, pa mogu

izazvati zbunjenost kod dananjeg itatelja bez klasinog obrazovanja, na primjer: pridjev

(budalast, onaj koji ima pamet kao dijete), koji se danas vie ne koristi, ve se koristi samo imenica

za dijete od dvije do pet godina, zbog ega Maronitis dodaje pridjev (nerazuman,

budalast) radi pojanjenja, u znaenju ,,muke (danas znai strast, osim u izrazu

- Kristove muke), (rtva od sto goveda, danas se taj izraz koristi za tragediju ili

21

masakr s velikim brojem rtava), u znaenju ,,pehar (danas se ta rije prije svega

upotrebljava za krater vulkana) itd. Takoer, esto se slui izrazima (idiomima) poput

(past e osveta na njegovu glavu) ili dopunjuje apstraktan opis ivom slikom

(na primjer, u 155. stihu gdje u originalu samo pie da je Femije poeo lijepo pjevati, a u prijevodu da

je udario u ice, traei melodiju za lijepu pjesmu). Maronitis takoer sam slae sloene epitete, poput

umjesto ili umjesto (zemljotresac, Posejdonov

pridjevak).

4. Openito

Neka su obiljeja zajednika svima trima prijevodima. Na primjer, svi zadravaju Odisejev pridjevak

(okretan) iz prvog stiha originala, nijedan ne zadrava ime Hiperion kao dopunu imenu

Helije, ve prevode epitetom (Kakridis i Kazantzakis koriste , to preuzima i

Mauropoulos,a Maronitis - onaj koji sja u visini), svi prevode pridjev (upalj)

kao (kupolast) itd. Prevoditelji su u nekim sluajevima morali zamijeniti rije koja jo postoji

u novogrkom, ali vie nema isto znaenje (na primjer, imenica , koja je u starogrkom znaila

sredite emocija, a u novogrkom znai bijes, srdbu - Kakridis i Kazantzakis prevode tu rije rijeju

(srce), Mauropoulos rijeju (dua), a Maronitis je potpuno izostavlja).

22

HOMER U NASTAVI

Budui da su Homerovi epovi najstarija sauvana knjievna djela europske knjievnosti, dio su

nastave u mnogim zemljama. U ovom u se poglavlju osvrnuti na Grku i na Hrvatsku.

U Grkoj se ,,Odiseja ui iz posebnog udbenika s proznim, Maronitisovim prijevodom. Udbenik je

pun slika vezanih uz tekst, kako onih koje prikazuju antika umjetnika djela, tako i onih koje

prikazuju djela suvremenih grkih i ponekih stranih umjetnika. Na poetku udbenika prikazan je

poetak na izvornom, starogrkom, jeziku, ali tekst je iskljuivo na novogrkom. Arhaine su rijei

objanjene za uenike, a na kraju pojedinih pjevanja nalaze se pitanja za uenike. ,,Ilijada se ita u

prijevodu Kakridisa i Kazantzakisa.

U Hrvatskoj postoji samo jedan prijevod Homerovih epova, onaj Tome Maretia i Stjepana Ivia iz

1961. godine. Taj je prijevod dosta teak za uenike, pisan u pseudoheksametru (stih koji oponaa

heksametar, ali umjesto izmjene dugih i kratkih slogova, to ne bi bilo izvedivo u hrvatskom, stavlja

naglaske na mjesto gdje bi u pravom heksametru bili iktusi). Ima puno zastarjelih rijei i

novotvorenica, osobito na mjestu epiteta (na primjer, sjajnoljemac, ruoprsta itd.). Uenici se esto

ale na potpunu nerazumljivost tog prijevoda, iako im sadraj moe zvuati zanimljivo kad im tko

prepria to se u pjevanju dogaa. Uzrok je toga, moda, u srodnosti s danas popularnim fantasy

anrom. To dovodi do zakljuka da nije problem u djelu, nego u hrvatskom prijevodu, koji bi moda

trebalo osuvremeniti.

Zanimljiv je primjer prijevoda antikog djela na suvremeni hrvatski jezik Euripidova ,,Antigona, koju

je preveo profesor Neven Jovanovi. U tom se djelu koriste potpuno suvremeni izrazi, neuobiajeni u

dosadanjim prijevodima antikih klasika, pa i anglizmi poput ,,smajl i kolokvijalizmi poput ,,faca.

Moda bi razumljiviji i suvremeniji jezik uenicima pribliio Homera i zainteresirao ih za itanje.

23

LITERATURA

G. M. Ignatiadis, L. Kakoulidis, Ap. Haralampidis - , 2005, Atena

Grko-hrvatski rjenik, 6. izdanje (priredio Milivoj Sironi), 2003, Zagreb, kolska knjiga

Ioannis Kakridis i Nikos Kazantzakis, , 1965.

Theodoros Mauropoulos, , 2010,

Nasos Vagenas, , 2004, Heraklion,

Anna Vogiatzi, - , 1995, Solun

Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, Zagreb, kolska knjiga

http://www.biblionet.gr

http://www.greek-language.gr/greekLang/modern_greek/tools/lexica/triantafyllides/

https://www.kazantzaki.gr

http://www.periergos.gr

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=a%29truge%2Ftoio&la=greek&can=a%29truge%2Ftoi

o0&prior=a(lo\s&d=Perseus:text:1999.01.0135:book=1&i=1#lexicon

http://www.pronews.gr

http://www.topontiki.gr

http://www.biblionet.gr/http://www.greek-language.gr/greekLang/modern_greek/tools/lexica/triantafyllides/https://www.kazantzaki.gr/http://www.periergos.gr/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=a%29truge%2Ftoio&la=greek&can=a%29truge%2Ftoio0&prior=a(lo/s&d=Perseus:text:1999.01.0135:book=1&i=1#lexiconhttp://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=a%29truge%2Ftoio&la=greek&can=a%29truge%2Ftoio0&prior=a(lo/s&d=Perseus:text:1999.01.0135:book=1&i=1#lexiconhttp://www.pronews.gr/istoria/239860_oi-arpyieshttp://www.topontiki.gr/