Sveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Vlatko Lackovi�

Svjetska ekonomska kriza u uvjetima globalizacije i njen utjecaj na

Hrvatsko gospodarstvo

Diplomski rad

Osijek, ožujak 2013.

Sveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Vlatko Lackovi�

Svjetska ekonomska kriza u uvjetima globalizacije i njen utjecaj na

Hrvatsko gospodarstvo

Diplomski rad

Mentor: Prof. dr.sc. Antun Šundali�

Osijek, ožujak 2013.

Sadržaj II. Sažetak...........................................................................................................................5 III. Summary........................................................................................................................5 1. Uvod..............................................................................................................................6 2. Uzroci krize....................................................................................................................8 2.1 Bankarski sustav u sjeni.................................................................................................8 2.2 Fiskalna neodgovornost država.....................................................................................8 3. Metode indoktrinacije i širenja utjecaja globalista........................................................10 3.1. Doktrina problem - rješenje...........................................................................................10 3.2. Doktrina neoliberalizma.................................................................................................10 3.2.1. Neoliberalizam ili državni protekcionizam?..................................................................11 3.2.2. Liberalizam....................................................................................................................11 3.2.3. Državni protekcionizam.................................................................................................11 3.2.4. Neoklasi�na škola ekonomske misli..............................................................................12 3.2.5. Ocjena postoje�eg sustava.............................................................................................12 3.3. Doktrina meke sile.........................................................................................................13 3.4. Doktrina preveliki da bi propali.....................................................................................13 3.5. Doktrina borbe protiv terorizma....................................................................................14 4. Ekonomske posljedice krize u razvijenim zemljama svijeta.........................................15 4.1. BDP razvijenih zemalja.................................................................................................15 4.2 Stopa nezaposlenosti.....................................................................................................16 4.3. Investicije.......................................................................................................................16 4.4 Inflacija..........................................................................................................................16 5. Svjetska ekonomija........................................................................................................18 5.1. Svjetski BDP..................................................................................................................18

1

5.2. Volumen svjetske trgovine............................................................................................18 5.3. Cijena zlata.....................................................................................................................18 6. Utjecaj svjetske ekonomske krize na Europsku uniju....................................................20 6.1. Zemlje eurozone.............................................................................................................20 6.2. Mjere štednje unutar Europske unije..............................................................................21 6.3. European Financial Stability Facility (EFSF)................................................................22 6.4 Posljedice mjera štednje.................................................................................................22 7. Utjecaj svjetske ekonomske krize na hrvatsko gospodarstvo..........................................23 7.1. Hrvatski BDP.................................................................................................................23 7.2. Nezaposlenost u Hrvatskoj.............................................................................................24 7.3. Inozemni dug Hrvatske..................................................................................................26 7.4. Prora�unski deficit..........................................................................................................27 7.5 Inozemna izravna ulaganja.............................................................................................27 IV. Zaklju�ak........................................................................................................................29 V. Popis literature................................................................................................................31

2

Popis tablica Tablica 1. Državni deficit 32 zemlje kao postotak BDP-a........................................................9 Tablica 2. BDP 34 zemlje s razvijenom ekonomijom..............................................................15 Tablica 3. Agregirana stopa nezaposlenosti u 34 zemlje s razvijenom ekonomijom...............16 Tablica 4. Agregirana stopa investicija u 34 razvijene zemlje kao postotak BDP-a................16 Tablica 5. Agregirana stopa inflacije u 34 razvijene zemlje.....................................................17 Tablica 6. Svjetski BDP u teku�im cijenama izraženim u ameri�kim dolarima.......................18 Tablica 7. Postotna promjena volumena svjetske trgovine u odnosu na prošlo razdoblje........18 Tablica 8. Stopa nezaposlenosti kao postotak (na 3 decimale) ukupne radne snage................20 Tablica 9. Prosje�an broj nezaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2012. godine....24

3

Popis slika Slika 1. Kretanje cijene unce zlata izražene u ameri�kim dolarima u razdoblju od po�etka 2007. godine do kolovoza 2012. godine.....................................................................19 Slika 2. Stope nezaposlenosti mladih (15-24 godine) u 17 zemalja eurozone i 27 zemalja Europske unije..........................................................................................................................21 Slika 3. Kretanje realnog BDP-a Hrvatske u postocima u odnosu na prošlo razdoblje...........23 Slika 4. BDP 27 zemalja �lanica EU i Hrvatske 2011. godine. Svote su izražene u milijardama eura.......................................................................................................................24 Slika 5. Struktura nezaposlenih prema dobi u listopadu 2012. godine....................................25 Slika 6. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja u listopadu 2012. godine..............25 Slika 7. Kretanje i struktura bruto inozemnog duga.................................................................26 Slika 8. Pokazatelji zaduženosti...............................................................................................26 Slika 9. Prihodi i rashodi prora�una op�e države.....................................................................27 Slika 10. Inozemna izravna ulaganja........................................................................................28

4

Svjetska ekonomska kriza u uvjetima globalizacije i njen utjecaj na Hrvatsko gospodarstvo Sažetak: Cilj ovog rada je u kratkim crtama prikazati uzroke i posljedice svjetske ekonomske krize koja je službeno zapo�ela 2008. godine. Zbog izrazite kompleksnosti uzroka i posljedica krize ovaj rad zbog svog opsega bavit �e se samo nekim osnovnim pokazateljima bez dubinskog pregleda i istraživanja. Izuzetno je bitno razumjeti na�in razmišljanja i politike koje su nas dovele u ovu situaciju, što zbog samog teorijskog okvira, jer mnoge ekonomske teorije su pokazale svoje pravo nali�je i uporabnu vrijednost, što zbog toga da znamo popraviti greške u budu�nosti. Klju�ne rije�i: Svjetska ekonomska kriza, uzroci, posljedice, globalizacija World economic crisis in terms of globalization and its influence on Croatian economy Summary: The goal of this graduate thesis is to in short lines represent causes and consequences of world economic crisis that officialy started in 2008. Beacuse of extreme complexity of causes and consequences of crisis, this thesis within its scope will deal with only a few elementary indicators without in-depth overview or research. It is utmost important to comprehend the way of reasoning and policies that brought us in this situation. It is important because of theoretical framework as many economic theories showed their true face and value, and equally because of our understanding of errors that we will have to fix in the future. Keywords: World economic crisis, causes, consequences, globalization

5

1. Uvod Mnogi su ostali iznena�eni naglim padom burzovnih indeksa, bankrotom stotina banaka širom svijeta, potresom na financijskim tržištima, posljedicama mjehura koji se kona�no raspuknuo. Ono što ostaje veliko pitanje je, da li se to moglo predvidjeti, da li se moglo iš�itati iz politika koje su provodile vlade, iz ekonomskih pokazatelja koje smo mogli pratiti, ali tako�er i iz povijesnih lekcija prijašnjih kriza, poglavito one koja je zapo�ela 1929. godine? Vrlo je bitno poznavati teorijski okvir unutar kojeg se promatralo i analiziralo stanje, te ekonomske politike koje država ima na raspolaganju, koje su države provodile, uzroci i u�inci pojedinih odluka. Mogu se u potpunosti složiti s razmišljanjem profesora �ure Medi�a: “Ako ne poznajemo filozofiju i metodologiju ekonomije i ako nemamo znanja iz “Ekonomske povijesti”, “Povijesti ekonomske misli”, “Povijesti politi�kih doktrina”, itd., tada nam se mnoga vješta (ali pogrešna) objašnjenja povijesti ili aktualnih ekonomsko-politi�kih problema, mogu ponuditi i, kod subjekata proizvodnje i potražnje za znanjem, tretirati kao teorija, kao znanstvena istina ili kao prihvatljiva ideja, itd. To je mogu�e zato što subjekti ponude i subjekti potražnje znanja, s takvim (lošim) obrazovanjem nemaju dovoljno predznanja o prošlosti, nemaju historijsku svijest niti “orijentire u svijetu ideja”. Oni nemaju ni kriterije vrednovanja ideja koji im olakšavaju razgrani�ivanje istine i zablude, manipulacije i socijalizacije, spoznajne i upotrebne vrijednosti teorija, itd. Prakti�na upotreba neprovjerenih, pogrešnih ili neadekvatnih ideja (eksperimentiranje i manipuliranje sa idejama u politici ili sustavu obrazovanja) proizvodi velike, nepredvi�ene i opasne posljedice u svakom društvu.“ (Medi�, 2001:1133). U jezgri ove krize nalaze se Sjedinjene ameri�ke države i uplitanje njihove vlade u formiranje tržišnih cijena kapitala i nekretnina tako stvaraju�i iluziju bogatstva. Umjetno su napuhavali cijene nekretnina da bi se ljudi osje�ali bogatiji i tako dodatno zaduživali po vrlo povoljnim uvjetima, zbog umjetno niskih kamatnih stopa koje su dobivali kada su podizali hipoteke na te iste nekretnine. Država je osim tih manipulacija tržištem pokazala nesposobnost ili nevoljnost za provo�enjem propisa i regulacije koju je sama donijela. To se kasnije pokušalo opisati kao liberalizam, unato� golemom nadzornom aparatu države, te masi propisa koje su državne agencije i tijela zanemarivali, �esto pod vrlo sumnjivim okolnostima. Pove�anje državnog deficita i duga zbog politike “zaduživanja u funkciji razvoja“, ogroman porast cijene zlata zbog štampanja novca bez pokri�a, porast nezaposlenosti, porast inflacije su posljedice provo�enja državnog intervencionizma. Kao odgovor na neuspjeh mjera koje se provode nudi se rješenje pove�anja ovlasti države i još ve�eg uplitanja u tržište. To je zatvoreni krug koji vodi u sve autoritarnije sustave, jer država je uvijek rješenje, a ne uzrok problema. Naravno da takva situacija i takvo razmišljanje uvelike pogoduje politi�arima koji onda mogu izigravati spasitelje svojih naroda. Privatne banke kod kojih se zadužuje država zbog toga imaju privilegiran status, imaju umjetno niske cijene kapitala i prešutno zanemarivanje regulatornih propisa od strane države da bi se održao takav na�in vo�enja ekonomske politike, jer banke u njemu imaju centralnu ulogu. Sve to je dovelo do fenomena too big to fail, dok obi�an �ovjek ima sve manje slobode, optere�en sve ve�im porezima zbog ogromnog duga države, za koji sam nije odgovoran i sve je više podložan državi, bez da je na to pristao.

6

S druge strane, razvijene države bez obzira na provo�enje politike ja�anja države na uštrb privatnog sektora pokazale su se otpornije na krizu baš zbog razvijenih tržišta, mobilne i obrazovane radne snage, efikasne industrije, svoje sposobnosti da se natje�u na svjetskom tržištu, razvijenog privatnog poduzetništva i jake osobne inicijative svojih gra�ana. Kultura slobode i pravne države, držanja propisa i zakona, brze prilagodbe promjenama na tržištu zbog jake poduzetni�ke inicijative, brzo je odgovorila na pad svjetske ekonomije i osigurala rast svojim gospodarstvima. To najbolje pobija argumente da se kriza nije mogla izbje�i i da se njeni efekti nisu mogli anulirati djelovanjem slobodnog tržišta, ve� da je krizu upravo slobodno tržište stvorilo, a onda �e država svojim intervencijama to popraviti. Kroz ovaj rad biti �e prikazani brojni pokazatelji koji to dokazuju, koji dokazuju da je uplitanje države u tržišta, osim osnovne regulacije, izrazito štetno i da se lijepe rije�i i ideje pune zaposlenosti, rasta životnog standarda ili brzog razvoja ne mogu ostvariti mahnitim zaduživanjem, štampanjem novca bez pokri�a ili umjetnim stvaranjem radnih mjesta od strane države bez njihovog prolaska testa tržišta i ostvarivanja visoke efikasnosti na me�unarodnom tržištu. Sve to se paralelno odvija s procesima globalizacije �iji zagovornici su obe�avali više slobode, više prosperiteta, a sada svjedo�imo nastajanju sve autoritarnijih državnih ili naddržavnih ustroja koji su u biti nositelji globalizacije. Sve više odluka i mjera donosi se bez ili �ak protiv pristanka ljudi što samo po sebi uvjetuje takav ustroj, jer demokratskim putem to ne bi bilo mogu�e. Ova ekonomska kriza tako �e postati još jedna lekcija koju o�ito ne�emo nau�iti, bez obzira na sve prijašnje lekcije i njihove posljedice na živote obi�nih ljudi i na samo društvo. Jako se malo danas i u medijima i u znanstvenoj zajednici govori o pravim uzrocima krize, ali i opasnostima posljedica. Dok god se ne suo�imo s lažnim “znanstvenim“ teorijama i objašnjenjima uzroka i posljedica kriza, a pogotovo ove krize, osu�eni smo na to da nam se ponavljaju i podvaljuju jedna te ista rješenja.

7

2. Uzroci krize Svjetska ekonomska kriza zapo�ela je u Sjedinjenim ameri�kim državama da bi se potom preko financijskih tržišta proširila diljem svijeta. Nekoliko je glavnih uzroka krize, od kojih možemo navesti umjetno napuhavanje cijena na tržištu nekretnina i tržište financijskih izvedenica. Nakon što je kriza zapo�ela, federalna vlada pokušala je ublažiti efekte spašavanjem tvrtki i banaka upumpavanjem tisu�a milijardi dolara iz primarne emisije u financijski sustav, da se spase velike banke od bankrota što bi samo još više potreslo sustav u kratkom roku. Tako�er su intervenirali i u proizvodni sektor pomažu�i autoindustriju, industriju �iste energije, itd. Panika koju su stvorili bankroti nekoliko velikih banaka, velikih tvrtki koje posluju na tržištu nekretnina, osiguravaju�ih tvrtki i ulaga�kih fondova srušila je burzovne indekse širom svijeta i potaknula vlade država da se aktivno uklju�e u rješavanje ovog kompleksnog problema. 2.1. Bankarski sustav u sjeni Shadow banking system (bankarski sustav u sjeni) sinonim je za nebankarske financijske posrednike koji pružaju usluge sli�ne tradicionalnim komercijalnim bankama (http://en.wikipedia.org/wiki/Shadow_banking_system). Veli�ina sustava samo u SAD-u procjenjuje se na 67 bilijuna dolara što je samo mali dio onoga što se doga�a na svjetskoj razini (Moshinsky i Brunsden, 2012). Prema nekim procjenama taj sektor �ini 25-30% ukupnog financijskog sustava i njegov je znatan dio. Za usporedbu uzmimo da je procjena svjetskog BDP-a za 2012. godinu 71 bilijun dolara, što je vrlo blizu ovoj brojci. Veliki dio trgovine financijskim izvedenicama koje samo za komponentu OTC transakcija (Over the

counter transakcije predstavljaju transakcije izvršene izvan ure�enog tržišta, a koje se prijavljuju burzi u svrhu javne objave transakcije) polovinom 2012. godine iznosi 638.928 milijardi dolara, vršio se kroz taj sustav (BIS Quarterly Review December, 2012). Taj sektor je izvan direktne kontrole institucija koje nadziru rad banaka, tako da su kriteriji poslovanja i posredovanja puno netransparentniji s višom tolerancijom rizika i manjom brigom za propise. Upravo taj neregulirani dio financijskog sustava jedan je od glavnih krivaca za nekontrolirano pove�anje financijskih derivata i stvaranje umjetnih porasta vrijednosti na burzi. 2.2. Fiskalna neodgovornost država Osim nereguliranog dijela financijskog sustava i kršenja regulative, veliku ulogu odigralo je pretjerano zaduživanje, to�nije trošenje nezara�enog novca od strane država. Neodgovorna politika trošenja nošena valom gospodarskog rasta do 2008. godine dala je priliku državama voditi politiku nerealnih obe�anja i bezglavog zaduživanja u o�ekivanju godina rasta svjetske ekonomije. Potaknuti optimisti�nim prognozama, gra�ani su tako�er ulazili u kreditna zaduženja, stavljaju�i svoju imovinu kao zalog za otplatu kredita. Sve je to kasnije stvorilo ogromne probleme kako za gra�anstvo, tako i za same države. Problem državnog deficita posebno se jako o�ituje u zapadnim državama s razvijenim bankarskim sektorom koji raspolaže sa znatnom koli�inom aktive, kao i razvijenom burzom i financijskim tržištima. Sve to olakšava zaduživanje državama koje su ionako najbogatije u svjetskoj ekonomiji i vrlo lako mogu plasirati svoje vrijednosnice u cilju prikupljanja sredstava. U narednoj tablici (Tablica 1.) biti �e prikazani postotci državnog deficita u odnosu na BDP pojedine države. U narednim godinama deficit �e postati još ve�i problem i mnoge države �e se mu�iti i morati provoditi drasti�ne rezove državne potrošnje da ga otplate ili svedu na razumnu mjeru.

8

Tablica 1. Državni deficit 32 zemlje kao postotak BDP-a

Zemlja 2011 (procjena) 2012 (procjena) 2013 (procjena)

1 Japan 211.7 219.1 226.8 2 Gr�ka 165.1 181.2 183.9 3 Italija 127.7 128.1 126.6 4 Island 127.3 127.4 126.2 5 Irska 112.6 118.8 122.4 6 Portugal 111.9 121.9 123.7 7 OECD-ukupno 101.6 105.7 108.4 8 Belgija 100.3 101.5 101 9 Francuska 98.6 102.4 104.1

10 SAD 97.6 103.6 108.5 11 UK 90 97.2 102.3 12 Ma�arska 89.8 90.8 91.5 13 Kanada 87.8 92.8 96.6 14 Njema�ka 86.9 87.3 86.4 15 Austrija 79.9 81.9 83.2 16 Izrael 74.6 73.8 72.4 17 Španjolska 74.1 77.2 79 18 Nizozemska 72.5 75.3 76.9 19 Poljska 64.9 65.4 64.7 20 Finska 61.2 65.5 68.5 21 Norveška 56.5 51.3 48.6 22 Danska 56.1 58 58.2 23 Slovenija 53.7 58.1 61 24 Slova�ka 49.8 53.4 55.3 25 �eška 47.1 48.7 49.7 26 Švedska 46.2 45.3 43.1 27 Novi Zeland 44.1 47.6 50.2 28 Švicarska 42 41.2 40.7 29 Koreja 35.5 36.3 36.8 30 Luksemburg 28.2 30.9 34.6 31 Australija 26.8 27.9 27.9 32 Estonija 12.3 13.1 13 Izvor: OECD Economic Outlook No. 90 database, December 2011.

9

3. Metode indoktrinacije i širenja utjecaja globalista Indoktrinacija (iz latinskog: doctrina - "nauk") ozna�ava posebnu vrstu manipulacije ljudi uz kontroliran odabir informacija u svrhu provedbe ideoloških namjera, ili za sprje�avanje i isklju�ivanje eventualno mogu�e kritike (http://hr.wikipedia.org/wiki/Indoktrinacija). Doktrinu u op�em pojmu najlakše je definirati kao cjeloviti sustav znanstveno postavljenih, razra�enih i usvojenih principa o aktivnostima u nekom podru�ju društvene djelatnosti, kojima se daje pravac i usmjeravaju djelovanja i postupci u praksi (http://hr.wikipedia.org/wiki/Doktrina). 3.1. Doktrina problem - rješenje Budu�i da na Zapadu vlada demokracija, ili bolje re�eno privid demokracije, jedna od naj�eš�e korištenih metoda generiranja pristanka javnosti je metoda stvaranja problema te potom predstavljanja rješenja koje �e sve to ispraviti (Chomsky, 2012). Naravno da se radi o manipulaciji koja se provodi kroz sve razine društva gdje odabrani centri zaduženi za pojedine skupine u društvu provode propagandu i agitiraju za prihva�anje ponu�enog rješenja. Na taj na�in mogu�e je uvjeriti ljude da podrže odre�ene postupke ili odluke koje �e dugoro�no biti na njihovu štetu, kao i na štetu društva za neku kratkoro�nu korist. Za uspješno provo�enje ove doktrine potrebno je imati široku bazu kadrova u utjecajnim ustanovama koje kreiraju politiku i javno mnijenje. Cilj ove doktrine je obi�no pove�anje socijalne mo�i i utjecaja malog kruga ljudi kojeg �e mase podržati u nadi rješenja njihovih problema koji su prvotno bili umjetno stvoreni u te svrhe. 3.2. Doktrina neoliberalizma �esto možemo �uti ocjenu kako je današnji ekonomski model Zapada neoliberalan i da je neoliberalizam odgovoran za ekonomsku krizu (Stiglitz, 2008). Kao argumenti navode se ili opis sadašnje situacije, ono što svi u ovom vremenu mogu svjedo�iti da se doga�a, ili politika koju provode svjetske institucije (IMF, WTO, WB, itd.) ili argumenti i ocjene modela neoklasi�ne škole ekonomske misli1. Neoliberalizam je �esta ocjena današnjeg ekonomskog modela od strane kriti�ara ovog sustava, koji onda nude ili samo kritiku postoje�eg sustava, ili alternative ovom sustavu prema onome kako su si oni to zamislili da bi trebalo izgledati. Krajnje je zanimljivo koga i što identificiraju kao odgovorne za ovu situaciju te koja rješenja oni nude2. 1 Za više informacija kako je neoklasi�na škola pridonijela modelu današnjeg liberalizma pogledati rad akademika Baleti�a: Baleti�, Zvonimir (2006). Privatni kapitalisti�ki fundamentalizam, ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, Ekonomski pregled Vol.57, br.07-08, str. 563-591 2 Za predložena rješenja nekih naših uglednih ekonomista pogledati �lanak: Blaškovi�, Ana (2010). Keynesove ideje su i danas lijek za krizu?

10

3.2.1. Neoliberalizam ili državni protekcionizam? Da bi mogli razumjeti današnje ekonomske modele država moramo imati barem minimalno poznavanje komparativnih ekonomskih sustava. Treba napomenuti da je i sam državni ustroj vrlo bitan i da se ne može razdvojiti država od njenog gospodarstva koje je podložno zakonima i propisima koje ta ista država donese. Laissez-faire liberalizam razvili su francuski fiziokrati u 18. stolje�u kao reakciju na državni protekcionizam. To vremensko razdoblje ekonomska teorija naziva merkantilizam3. Visokim porezima i nametima optere�ivalo se seljake i trgovce u cilju financiranja ratova i izgradnje industrije od strane države. Tako�er se oporezivao izvoz s ciljem zadržavanja bogatstva unutar Francuske, pogotovo plemenitih metala, što je bila jedna od glavnih odlika u�enja merkantilista. Ogor�eni i podjarmljeni seljaci bili su na rubu preživljavanja, dok se aristokracija i elita okupljena oko dvora kralja Luja XV. bogatila tako što im je kralj omogu�avao monopole nad pojedinim gospodarskim djelatnostima, pogotovo vanjskoj trgovini s kolonijama, ali i ostatkom svijeta. Iz državne riznice financirala se i izgradnja industrije, �esto monopolskog karaktera, koju su dobivali ljudi u milosti dvora i kralja. Evo što Murray N. Rothbard piše o merkantilizmu: “Kao ekonomski aspekt državnog apsolutizma, merkantilizam je nužno bio izgradnja države, velikog upravlja�kog aparata, velikih izdataka kraljevstava, visokih poreza, inflacije i deficita (posebno potkraj sedamnaestog stolje�a), rata, imperijalizma i veli�anja nacionalne države“ (Rothbard, 1995:213). Da sumiram, jer ne mislim ulaziti duboko u ovu temu budu�i da je to ogromno podru�je, a i nije uska tema ovog rada. Obi�ni ljudi financirali su izgradnju industrije i poticanje trgovine za odabranu elitu blisku državi, to�nije dvoru. 3.2.2. Liberalizam Kao reakcija na to stanje razvila se takozvana fiziokratska škola ekonomske misli u koju tako�er ne�u dublje zalaziti osim što �u napomenuti da su njeni teoreti�ari izme�u ostalog zagovarali: “...privatno vlasništvo, radnu slobodu, slobodu razmjene, slobodu iskorištavanja svoje zemlje, nezavisno sudstvo, to�nije sudce koji bi pravedno sudili, direktno oporezivanje koje ne ograni�ava vlasništvo niti slobodu i nije destruktivno, naravno pravo i prirodni poredak stvari...“ (Groenewegen, 2002:214). �uvenu izreku: Laissez faire, Laissez passer (Pustite neka svatko �ini što želi i neka sve ide svojim tokom), poznati ekonomist i ministar financija A.R.J. Turgot pripisuje svom mentoru Gurnay-ju (Skousen, 2001:46). O osobnom interesu pišu supružnici Friedman: “Osobni interes nije kratkovidna sebi�nost. To je ono što zanima sudionike (tržišta op.a.), što god oni cijene, koji god bili ciljevi koje slijede. Znanstvenik koji želi pomaknuti granice svoje znanosti, misionar koji želi nevjernike pridobiti za pravu vjeru, filantrop koji želi utješiti potrebite, svi oni slijede svoje interese, onako kako ih oni vide i procjenjuju prema svojim vrijednostima.“ (Friedman i Friedman, 1980:38) 3.2.3. Državni protekcionizam Državni protekcionizam modernog tipa za�et je poglavito u Engleskoj i Francuskoj po�etkom i sredinom 17. stolje�a. Kasnije se to u 18. i 19. stolje�u nastavilo u SAD-u, pa zatim u Njema�koj, Japanu i drugim državama. Obilježja protekcionizma su oporezivanje gra�ana u

3 Za dublju analizu merkantilizma, njegovog nastanka i posljedica pogledati: Rothbard, Murray N (1995). Economic Thought Before Adam Smith: An Austrian Perspective on the History of Economic Thought Volume I, United Kingdom: Edward Elgar Publishing Ltd.

11

cilju razvijanja industrije pod patronatom države, zatim uvo�enje visokih carina na sve proizvode koje se može proizvoditi u doma�oj ekonomiji, državna kontrola novca i financiranje projekata od državnog zna�aja, itd. Još 1791. godine Alexander Hamilton, ministar financija u novoformiranoj vladi Georgea Washingtona piše: “Prikladnost poticaja manufakturne proizvodnje u Sjedinjenim ameri�kim državama koja je donedavno smatrana vrlo upitnom, u ovom trenutku smatra se generalno prihva�enom“ (White, 2012:375). Da bi se politika protekcionizma uspješno mogla provoditi potrebno je imati jaku središnju vlast i državu. Ta središnja država zatim koristi svoj položaj i resurse da provede odre�ene intervencije i zahvate u gospodarstvo te ga oblikuje prema svom naho�enju i svrhovitosti. 3.2.4. Neoklasi�na škola ekonomske misli Periodom neoklasi�ne škole obi�no se naziva period takozvane marginalisti�ke revolucije koja je zapo�ela negdje sredinom 19. stolje�a, a završila po�etkom 20 stolje�a. Posebno valja uo�iti da su svi glavni protagonisti ve� umrli u razdoblju 20-tih godina 20. stolje�a (Walras 1910., Edgeworth 1926., Marshall 1924., Menger 1921., Jevons 1882., Wicksell 1926. itd.), što zna�i skoro sto godina prije po�etka ekonomske krize4. Ve�ina instrumenata na financijskim tržištima kojima je stvorena kriza u ono vrijeme uop�e nije niti postojala, niti su ih dani teoreti�ari uop�e mogli razmatrati. Ono �ime su se oni bavili je pravljenje teorijskih modela kako se formira ravnoteža na tržištu, kako se nalaze ponuda i potražnja i kako se tim procesom formiraju cijene na tržištu. Tako�er su važni doprinosi napravljeni na teoriji potroša�kog izbora, teoriji vrijednosti, korisnosti, itd. Niti su u ono vrijeme postojala kompleksna me�unarodna financijska tržišta, niti ovako velike i zna�ajne me�unarodne institucije, niti je zna�aj i utjecaj vlada i državne politike bio toliko velik i relevantan. 3.2.5. Ocjena postoje�eg sustava Zbog svega gore navedenog teško je današnje ekonomske sustave ocijeniti liberalnim. Bilo da govorimo o nadnacionalnim institucijama koje svojim propisima i regulativom oblikuju i zna�ajno utje�u na svjetsko tržište, bilo da govorimo o nacionalnim propisima, zakonima, agencijama, regulaciji i nadzoru svih sfera tržišta. Nedostatak regulative je ustvari umjetno stvoren problem, jer regulativa postoji na svakom ure�enom tržištu. Ona postoji na svakom tržištu koje odobri i uredi za proizvodnju, trgovinu i razmjenu bilo država, bilo me�unarodne institucije. U ovoj krizi izašle su na vidjelo slabosti države, državnog aparata, nikako slobodnog tržišta, jer kona�no ono niti ne postoji. Kršenje zakona i propisa, ignoriranje nepravilnosti od strane regulatornih agencija i institucija pokazalo se kao konstanta svih skandala i propadanja velikih i malih subjekata na tržištu. Kriviti tržište ili privatno vlasništvo za to bilo bi potpuno suludo. Država se pokazala kao loš nadzornik što i nije �udno kada se pogleda od kojih lobija dolaze financijska sredstva za kampanje i izbor onih koji državom upravljaju. Tako je država postala štitom jedne male ali jako bogate i utjecajne skupine špekulanata i kriminalaca koji koriste državu da se zaštite od drugih ljudi. Sve to i previše podsje�a na vrijeme merkantilizma kada je jedna mala elita koristila državu i porezne obveznike da sebi priskrbi ogromno bogatstvo preko njihovih le�a. Zašto se onda demonizira liberalizam? Odgovor je vrlo jednostavan. Demonizira se zato da se o�uva postoje�a situacija, zato da se državni protekcionizam i intervencionizam “zamijeni“

4 Za detaljniji prikaz marginalisti�ke revolucije pogledati: Medema, Steven G i Samuels, Warren J. ur. (2003). The History of Economic Thought: A Reader, London: Routledge

12

opet državnim protekcionizmom. Tako�er zato da državni aparat ostane jak, da vladaju�a garnitura ima dovoljno mo�i koncentrirane u svojim rukama. Zato se ovaj dosadašnji sustav proglašava liberalizmom, makar to nije niti “l“ od liberalizma, niti stvari idu u tom smjeru, nego baš obrnuto. Kona�ni razlog je smanjenje i postupno ukidanje ljudskih sloboda, slobode odabira, slobode rada, slobode da sami stvaramo društvo u kojem želimo živjeti. Liberalizam je kona�no jedina prava alternativa totalitarnim i autoritarnim sustavima gdje jedna mala oligarhija vlada nad cijelom državom i narodom. Zato je nužno liberalizam eliminirati kao mogu�e rješenje i odgovor na postoje�u situaciju, jer on zna�i zna�ajno smanjenje državnog aparata, provo�enje zakona, fer uvjete, poštenu tržišnu konkurenciju i više slobode za sve u�esnike na tržištu. Upravo ovi uvjeti se obe�avaju prihva�anjem sve ve�e uloge države. Nažalost, povijest to demantira. 3.3. Doktrina meke sile Meka sila je komplement tvrdoj, vojnoj, ratnoj sili kada ona nije upotrebljiva. Meku silu �ine mediji, �ine ju informacije, �ini ju znanje i modeli razmišljanja. Vojnoj sili pretpostavljena je diplomacija (Richter, 2008). Meka sila suptilno oblikuje stavove, oblikuje na�in življenja, a time i zajednicu i njenu kulturu. Za uspješno provo�enje indoktrinacije mekom silom potrebno je imati utjecaj na medije, ali i na obrazovni sustav, na vjerske ustanove, politi�ki sustav, potrebno je mo�i formirati trendove i javno mnijenje, te zadati odre�ene pojmove i na�in rezoniranja na njih (Chomsky, 2012). Danas je ovo vrlo bitna i vrlo razvijena doktrina, znanstveno dokazana, po�evši od subliminalnih poruka na razini pojedinca, pa do najve�ih zahvata unutar države, kao što je poticanje nereda ili oružane pobune. Vrlo je važna psihologija ljudskih potreba, psihologija masa, ali tako�er i poznavanje formiranja stavova i emocionalnih reakcija �ovjeka (Chomsky, 2012). To je ve� poprili�no istraženo i poznato podru�je koje se lako može pretvoriti u oružje za razaranje zajednica raznim metodama. Poticanjem vjerske netrpeljivosti, rasne netrpeljivosti, etiketiranjem, diskreditiranjem, zamjenom teza, dezinformiranjem ljudi pokušava se razjediniti društvo i razbiti na manje suprotstavljene zajednice i grupacije. 3.4. Doktrina preveliki da bi propali Takozvana Too big to fail doktrina posebno se primjenjivala od po�etka krize i sloma desetaka banaka i velikih korporacija, makar je u Sjedinjenim ameri�kim državama poznata još od 19. stolje�a. “Druga središnja banka Sjedinjenih ameri�kih država osnovana je 1816. godine“ (Rothbard, 2002:82). “Kao posljedica izdavanja novca bez pokri�a ukupna nov�ana masa porasla je na 94,7 milijuna dolara sredinom 1818. naspram 67,3 milijuna dolara u 1816. godini“ (Rothbard, 2002:87). Središnja banaka došla je u opasnost da postane nesolventna i time do�e u opasnost izglednog bankrota. Rezultat toga bila je velika kontrakcija nov�ane mase od 28,3% u jednoj godini, 1819. godine (Rothbard, 2002:89). Rezultat kontrakcije su bili masovni bankroti, pad cijena, pad nadnica i pad uvoza. Monetarni ekonomist i povjesni�ar William Gouge ocijenio je situaciju: “Banka je bila spašena, a ljudi su bili uništeni“ (Rothbard, 2002:90).

13

Too big to fail bio je argument spašavanja od bankrota desetaka ogromnih banaka koje su se ilegalnim operacijama dovele na rub bankrota. Prioritet je bio o�uvanje stabilnog financijskog sustava, po cijenu izdavanja novca bez pokri�a. Rezultat toga bio je samo još ve�a centralizacija tržišta u SAD-u, nakon što je samo 2009. godine propalo 130 banaka (Santoni, Ricci i Kelshiker 2009:164). Velik dio njih bio je kupljen od strane najve�ih banaka daju�i im tako još �vrš�u poziciju na tržištu. Istu strategiju je primjenjivala i Europska unija, koja je bankama dala stotine milijardi eura da o�uvaju svoj bonitet, sve to naravno na teret gra�ana. Ovo što je vrlo zanimljivo jest to da se ista ta doktrina ne primjenjuje na države, jer države mogu završiti u bankrotu, ali ogromne banke o�ito ne mogu, bez obzira na svo kršenje propisa i zakona. Sve to je išlo na teret država koje su s druge strane bile prisiljene uvoditi mjere štednje, rezati svoju potrošnju i izdatke za gra�ane koji proizlaze iz pripadnog prora�una s ciljem otplate dugova koji su djelomi�no stvoreni spašavanjem banaka. Posebno je znakovit slu�aj Irske, ali i drugih država. 3.5. Doktrina borbe protiv terorizma Doktrina borbe protiv terorizma primjenjuje se da bi se opravdali ratovi ili da bi se ljudima ukinule njihove ustavne slobode. Noam Chomsky piše u svojoj knjizi: “Uobi�ajena je praksa koja dopušta konvencionalnu tezu da je teror oružje slabih. To je istina, po definiciji, ako se teror ograni�i na njihov terorizam. Ako maknemo doktrinalne zahtjeve, me�utim, nalazimo da je teror kao i ve�ina oružja prvenstveno oružje jakih“ (Chomsky, 2003:153). Poznato je recimo da je CIA stvorila i financirala Al-Qaedu, jer je bivši direktor CIA-e Robert Gates otvoreno priznao da su financirali arapske nacionaliste i fundamentaliste u “svetom ratu“ protiv Sovjeta za vrijeme rata u Afganistanu (Tarpley, 2006). Danas SAD koristi Al-Qaedu prema potrebi, u Siriji su njihovi saveznici u borbi protiv Al-Assada, kao i u Libiji protiv bivšeg Gadafijevog režima, a u Afganistanu su teroristi protiv kojih se bore makar su ih oni obu�ili i naoružali. Sve ove nabrojane doktrine su oružja kojima se utje�e na psihu i razmišljanje ljudi s ciljem njihove manipulacije i stvaranja pristanka na poteze na koje nikada ne bi pristali u normalnim okolnostima. Strah i neizvjesnost su vrlo važni faktori u cilju generiranja pristanka (Chomski, 2012).

14

4. Ekonomske posljedice krize u razvijenim zemljama svijeta U ovom poglavlju napravit �u kratki pregled klju�nih ekonomskih pokazatelja u 34 razvijene ekonomije svijeta (advanced economies). Budu�i da ve�a razvijenost zna�i i ure�enije društvo i tržišta, bilo bi za o�ekivati da �e se razvijene ekonomije lakše nositi s krizom nego manje razvijene države. Jaka proizvodnja, industrija, razvijeno bankarsko i financijsko tržište, razvijeno tržište rada te obrazovana i mobilna radna snaga garancija su brzog odgovora na promjenu uvjeta na svjetskom tržištu i brzu prilagodbu. Brojke nam pokazuju da je ta pretpostavka to�na, jer su u 2010. godini skoro sve ekonomije razvijenih zemalja nakon pada u 2009. godini ostvarile rast BDP-a. 4.1. BDP razvijenih zemalja Najzna�ajniji pokazatelj razine ekonomske aktivnosti neke zemlje je njen bruto doma�i proizvod u danoj godini. Ekonomska kriza nije jednako utjecala na sve razvijene zemlje, ali taj utjecaj se osjetio u svim razvijenim ekonomijama, pogotovo 2009. godine. Neke države su puno teže pogo�ene krizom, tako da �e se pad osjetiti i u periodu nakon 2012. godine, jer niti nakon 3 godine ne�e uspjeti ostvariti porast BDP-a (Tablica 2.). Stope su izražene kao postotna promjena u odnosu na prošlo razdoblje mjereno u nacionalnim valutama (eurima za �lanice eurozone) pri konstantnim cijenama kroz cijelo razdoblje. Tablica 2. Postotna promjena BDP-a 34 zemlje s razvijenom ekonomijom Zemlja 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Australija 2.500 1.373 2.544 2.035 3.034 Austrija 1.396 -3.810 2.315 3.107 0.937 Belgija 0.957 -2.841 2.266 1.893 0.007 Kanada 0.689 -2.770 3.215 2.460 2.057 Cipar 3.586 -1.856 1.141 0.500 -1.163 �eška 3.099 -4.695 2.739 1.655 0.121 Danska -0.784 -5.834 1.296 1.050 0.507 Estonija -3.671 -14.258 2.264 7.636 2.030 Finska 0.294 -8.354 3.732 2.855 0.583 Francuska -0.196 -2.631 1.382 1.715 0.476 Njema�ka 0.809 -5.078 3.562 3.056 0.615 Gr�ka -0.137 -3.258 -3.507 -6.860 -4.749 Hong Kong 2.306 -2.647 7.042 4.972 2.566 Island 1.270 -6.807 -4.024 3.051 2.425 Irska -2.972 -6.995 -0.430 0.705 0.521 Izrael 4.028 0.837 4.846 4.707 2.666 Italija -1.156 -5.494 1.804 0.431 -1.907 Japan -1.042 -5.527 4.435 -0.748 2.039 Koreja 2.298 0.319 6.320 3.634 3.548 Luksemburg 0.754 -5.300 2.678 1.004 -0.228 Malta 4.118 -2.710 2.295 2.064 1.240 Nizozemska 1.804 -3.479 1.633 1.266 -0.500 Novi Zeland -0.074 -2.071 1.215 1.441 2.319 Norveška 0.009 -1.661 0.654 1.688 1.804

15

Portugal -0.008 -2.908 1.383 -1.466 -3.252 Singapur 1.701 -0.980 14.763 4.889 2.700 Slova�ka 5.751 -4.932 4.183 3.349 2.400 Slovenija 3.589 -8.008 1.380 -0.175 -1.000 Španjolska 0.888 -3.740 -0.070 0.710 -1.826 Švedska -0.774 -4.845 5.845 3.991 0.854 Švicarska 2.095 -1.878 2.714 1.851 0.807 Tajvan 0.730 -1.810 10.723 4.035 3.580 UK -1.103 -4.373 2.092 0.655 0.818 SAD -0.337 -3.486 3.030 1.735 2.108 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012 4.2 Stopa nezaposlenosti Sljede�i važan pokazatelj je stopa nezaposlenosti u 34 prije navedene razvijene zemlje, koja je ovdje agregirana (Tablica 3.). Stopu nezaposlenosti ra�unamo kao postotak broja nezaposlenih u ukupnoj raspoloživoj radnoj snazi neke države. Ovaj kriterij ekonomske aktivnosti nam tako�er pokazuje posljedice krize i zna�ajan porast nezaposlenosti. Tablica 3. Agregirana stopa nezaposlenosti u 34 zemlje s razvijenom ekonomijom Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

34 razvijene zemlje Stopa nezaposlenosti 5.828 8.011 8.279 7.943 7.920 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012 4.3. Investicije Sljede�i važan pokazatelj je stopa investicija kao postotak BDP-a (Tablica 4.). Investicije su vrlo važne za ovo zapošljavanje kao i za održavanje postoje�e zaposlenosti. Vidimo da je kriza pogodila i ovaj dio aktivnosti. Tablica 4. Agregirana stopa investicija u 34 razvijene zemlje kao postotak BDP-a Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

34 razvijene zemlje Investicije 20.980 17.745 18.583 18.801 19.190 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012 4.4 Inflacija Inflacija je tako�er važan pokazatelj jer govori koliko su ukupno porasle potroša�ke cijene u jednoj godini. Visoke stope inflacije mogu stvoriti velike neprilike kako za sektor doma�instava, tako i za poslovni sektor. U ovoj tablici prikazana je inflacija kao postotak promjene prosje�nih potroša�kih cijena u teku�oj godini u odnosu na prošlu godinu (Tablica 5.). Možemo uo�iti da inflacija nije bila problem za 34 razvijene ekonomije, ali s druge strane to tako�er govori i o smanjenoj kupovnoj mo�i stanovništva uslijed koje niti nije bilo mjesta za pove�anje cijena.

16

Tablica 5. Agregirana stopa inflacije u 34 razvijene zemlje Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

34 razvijene zemlje Inflacija, prosje�ne potroša�ke cijene 3.397 0.149 1.548 2.689 1.936 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012

17

5. Svjetska ekonomija U ovom odjeljku ukratko �u se osvrnuti na svjetsku ekonomiju i neke pokazatelje na razini svjetske ekonomije. Budu�i da se radi o gotovo svim državama svijeta s velikim me�usobnim razlikama, ne�u se upuštati u detaljnu analizu, jer bi to za sobom povla�ilo i mnoge druge implikacije samog ustroja države, ili unija država. Ustroja i na�ina funkcioniranja tržišta na razini pojedinih država, itd. 5.1. Svjetski BDP U sljede�oj tablici prikazan je svjetski BDP izražen u teku�im cijenama u ameri�kim dolarima (Tablica 6.). Zamje�ujemo pad u 2009. godini, ali i ponovni rast u 2010. godini pa na dalje. Svote su izražene u milijardama ameri�kih dolara. Tablica 6. Svjetski BDP u teku�im cijenama izraženim u ameri�kim dolarima Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Svijet BDP 61,221.583 57,846.177 63,179.590 69,899.225 71,277.366 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, October 2012 5.2. Volumen svjetske trgovine Vrlo bitan pokazatelj ekonomske aktivnosti je i razina svjetske trgovine izme�u zemalja. U narednoj tablici prikazan je volumen svjetske trgovine kao postotna promjena u odnosu na prošlo razdoblje (Tablica 7.). Obujam se smanjio 2009. godine, ali je brzo narastao 2010. godine. Tablica 7. Postotna promjena volumena svjetske trgovine u odnosu na prošlo razdoblje Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Svijet Volumen svjetske trgovine 3.016 -10.385 12.553 5.831 3.202 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, October 2012 5.3. Cijena zlata Jedan od vrlo bitnih pokazatelja povjerenja u nacionalne valute je cijena zlata. Poznata je izjava koju je Herbert Hoover, predsjednik na odlasku rekao novoizabranom predsjedniku Rooseveltu 1933. godine: “Imamo zlato, jer ne možemo vjerovati vladama“ (Bernstein, 2004:272). Ekonomska kriza okarakterizirana je uz to što je financijska kriza, dužni�ka kriza, tako�er kao i kriza povjerenja. Ponajviše je to kriza povjerenja u državu, povjerenja u državni aparat i sustav, pa onda i povjerenja u samu regulativu i zakonsko funkcioniranje tržišta. U nedostatku povjerenja u novac koji izdaje i iza kojeg stoji država, investitori se okre�u povijesno najstabilnijem mediju razmjene i o�uvanja vrijednosti, a to je zlato. Zlatni standard u kojem su valute imale pokri�e u zlatu napušten je 1971. godine5.

5 Richard Nixon je 15. kolovoza 1971. godine proglasio kraj konvertibilnosti ameri�kog dolara u zlato

18

Ludwig von Mises nam daje jedno od objašnjenja zašto je to tako: “To je zato jer zlato utvr�uje kupovnu mo� valuta neovisno o promjenama ideja vlade i vladaju�ih stranaka. Zlato ima jednu prednost. Ne može se štampati. Ne može se pove�avati po želji. Ako mislite da nemate dovoljno zlatnog novca, ne možete u�initi ništa što bi pove�alo koli�inu zlatnog novca na vrlo jednostavan i jeftin na�in“ (Mises, 2010:12). Nagli porast cijene zlata potvr�uje gubitak povjerenja u nacionalne valute (Slika 1.). Slika 1. Kretanje cijene unce zlata izražene u ameri�kim dolarima u razdoblju od po�etka 2007. godine do kolovoza 2012. godine

Izvor: http://www.indexmundi.com/commodities/?commodity=gold&months=60

19

6. Utjecaj svjetske ekonomske krize na Europsku uniju Posebno nam je zanimljiva analiza Europske unije budu�i da se Hrvatska priprema i za formalni ulazak u srpnju 2013. godine. Hrvatska dijeli mnoge probleme kao i Europska unija, što �emo vidjeti u sljede�em odjeljku. Iako su se zemlje Europske unije brzo oporavile od pada BDP-a, nezaposlenost, velika zaduženost i fiskalni deficit ostaju goru�i problemi koji �e tek trebati riješiti. 6.1. Zemlje eurozone Sedamnaest zemalja eurozone smatraju se jednim od najstabilnijih i najrazvijenijih dijelova svijeta. Imaju specifi�nost jedne valute, eura, tvore�i tako valutnu zonu unutar Europske unije. Zajedni�ka valuta donijela je tim zemljama poprili�nu korist u godinama prije 2009. zbog olakšanog poslovanja, razmjene, stabilnosti, smanjenja troškova konverzije valuta i valutnog rizika unutar zemalja �lanica. Ekonomska kriza pokazala je drugu stranu i slabosti eurozone. Ovdje prvenstveno mislim na nemogu�nost intervencije država svojom valutom na doma�em tržištu uslijed nedostatka likvidnosti koja je stvorena pove�anjem loših plasmana banaka, te tako smanjenjem obujma kreditiranja da se ispune sigurnosne norme. Nemogu�nost direktnog utjecanja na eskontne stope, trošak pribavljanja eura, koji odre�uje Europska središnja banka, kao i podložnost zajedni�kim dogovorima svih zemalja unutar Europske unije koji nisu uvijek povoljni za svaku �lanicu. U donjoj tablici vidimo zna�ajno pove�anje nezaposlenosti u ve�ini zemalja eurozone (Tablica 8.). Pogotovo je simptomati�na nezaposlenost mladih koja nikako ne može biti podloga za dugoro�ni razvoj. Tablica 8. Stopa nezaposlenosti kao postotak (na 3 decimale) ukupne radne snage Zemlja 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Austrija 3.800 4.800 4.400 4.200 4.300 Belgija 7.017 7.883 8.267 7.175 7.385 Cipar 3.650 5.350 6.225 7.775 11.700 Estonija 5.519 13.762 17.256 12.476 10.070 Finska 6.367 8.242 8.383 7.775 7.636 Francuska 7.817 9.500 9.729 9.633 10.138 Njema�ka 7.600 7.742 7.058 5.983 5.213 Gr�ka 7.676 9.380 12.452 17.326 23.827 Irska 6.305 11.825 13.632 14.391 14.813 Italija 6.783 7.808 8.408 8.425 10.552 Luksemburg 4.400 5.800 6.200 5.700 6.198 Malta 6.050 6.925 6.950 6.500 6.000 Nizozemska 3.066 3.728 4.458 4.425 5.200 Portugal 7.592 9.469 10.797 12.739 15.468 Slova�ka 9.575 12.050 14.375 13.525 13.701 Slovenija 4.392 5.892 7.267 8.208 8.800 Španjolska 11.300 18.000 20.075 21.650 24.900 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, October 2012

20

Nezaposlenost mladih prikazuje sljede�a slika (Slika 2.). Podaci su desezonirani i odnose se na period od sije�nja 2000. godine do listopada 2012. godine. Vidimo zabrinjavaju�i trend porasta nezaposlenosti mladih koji �e zasigurno ostaviti traga na socijalna zbivanja u budu�nosti. Slika 2. Stope nezaposlenosti mladih (15-24 godine) u 17 zemalja eurozone i 27 zemalja Europske unije

Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/images/f/fd/Youth_unemployment_rates%2C_EU-27_and_EA-17%2C_seasonally_adjusted%2C_January_2000_-_October_2012.png 6.2. Mjere štednje unutar Europske unije Velike stope zaduženosti okarakterizirale su ovu ekonomsku krizu i kao dužni�ku krizu. Gotovo da i nema države koja se ne bori s velikim javnim dugom, deficitom prora�una i manjkom sredstava u državnoj riznici. 27 zemalja �lanica Europske unije planira srezati deficit na maksimalno 3% BDP-a do fiskalne godine 2014-2015 (http://www.bbc.co.uk/news/10162176).

21

Posebno su teški slu�ajevi nekoliko zemalja. Gr�ka, nakon što je osigurala 130 milijardi eura da se spasi od bankrota, planira srezati svoj deficit na 120% BDP-a, sa sadašnjih 160%. Italiji je javni dug porastao na preko 1900 milijardi eura, što �ini 120% njihovog BDP-a. S ciljem smanjivanja duga 2011. godine najavljen je paket mjera štednji velik 70 milijardi eura. Irska koja je tako�er bila jako pogo�ena krizom, nakon što je dobila 85 milijardi eura potrebnih za sanaciju banaka, najavila je provo�enje velikih mjera štednji i rezanja deficita. Portugal je tako�er dobio 78 milijardi eura pomo�i od Europske unije i MMF-a. Tako�er �e provesti široke mjere štednje, pove�anja poreza i privatizacije. Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je najve�e mjere štednje i rezova još od drugog svjetskog rata. Planira se uštedjeti 83 milijarde funti tijekom 4 godine. Francuska je tako�er najavila uštedjeti 65 milijardi eura do 2017. godine s ciljem uravnoteženja prora�una. Njema�ka, iako se snalazi bolje od svih zemalja u krizi, planira srezati prora�unski deficit za 80 milijardi eura do 2014. godine (http://www.bbc.co.uk/news/10162176). 6.3. European Financial Stability Facility (EFSF) U svibnju 2010. godine 27 �lanica Europske unije složile su se da stvore Europsku ustanovu za financijsku stabilnost, pravni instrument s ciljem o�uvanja financijske stabilnosti pružanjem financijske pomo�i zemljama eurozone. EFSF može izdavati obveznice ili druge dužni�ke intrumente uz podršku Njema�kog ureda za upravljanje dugom. Emisije obveznica garantirane su proporcionalno udjelima država �lanica eurozone u upla�enom kapitalu Europske središnje banke. Sposobnost 440 milijardi eura plasmana je garantirana od strane zemalja eurozone i može se kombinirati do razine 60 milijardi eura zajmova od strane Europskog mehanizma za financijsku stabilnost i 250 milijardi eura od strane Me�unarodnog monetarnog fonda, što �ini ukupnu svotu od 750 milijardi eura raspoloživih unutar ustanove (http://en.wikipedia.org/wiki/European_sovereign-debt_crisis). Ve� sada postoji sumnja u dostatnost sredstava ukoliko se kriza bude nastavila i produbila, jer �e iznosi spašavanja posrnulih ekonomija od bankrota narasti na tisu�e milijardi eura. 6.4 Posljedice mjera štednje Posljedice mjera štednje gra�ani Europske unije svaki dan svjedo�e na svojoj koži. Politika uravnoteženja prora�una i smanjivanja prora�unskog deficita na razinu ispod 3% prora�una prema kriterijima Ugovora iz Maastrichta uvelike je utjecala na standard gra�ana. Nisu sve zemlje jednako pogo�ene mjerama štednje, ali u svima se provode rezovi prava i privilegija koje proizlaze iz socijalnih politika država. Posljedica toga su masovni štrajkovi i prosvjedi, pa �ak i neredi u državama jako pogo�enima mjerama štednje. U cilju otplate dugova, države su prisiljene provoditi op�u privatizaciju i rasprodaju svega, te masovno otpuštati zaposlenike državnog sektora. Ove mjere kombinirane s porastom cijena hrane, cijena energije, pove�anjem poreza i davanja državi, pove�anjem nezaposlenosti, smanjenjem transfera države socijalno ugroženim skupinama i smanjenjem pla�a zbog nužnosti smanjenja prora�una, dovele su mnoge na rub o�aja. Naglo je porastao broj samoubojstava, broj deložacija, broj bankrota, gubitak povjerenja i val apatije.

22

7. Utjecaj svjetske ekonomske krize na hrvatsko gospodarstvo Situacija u Hrvatskoj je specifi�na, jer u Hrvatskoj društvena kriza traje ve� godinama, što nipošto ne zna�i da nismo zahva�eni i ovom svjetskom ekonomskom krizom. Strukturni problemi prelaska iz socijalisti�kog samoupravljanja na tržišnu ekonomiju traju do dan danas. Hrvatska je zemlja koja nema izgra�eno, ure�eno i organizirano prakti�ki niti jedno tržište. Ekonomska kriza samo je dodatno razotkrila sve slabosti naše ekonomije, što �emo vidjeti u nastavku kratkim pregledom ekonomskih indikatora i njihovim komentarom. 7.1. Hrvatski BDP Iz prikaza (Slika 3.) evidentno je da je hrvatski BDP rastao u razdoblju do 2009. godine, kada je uslijed pogoršanja uvjeta na svjetskoj razini pao za 6,9% u odnosu na 2008. godinu. Pad BDP-a imamo i 2010, a i 2011. vidimo da ne postoji rast. 2012. godine hrvatski BDP tako�er �e zabilježiti pad. Ukupni pad od 2008. do kraja 2012. godine iznosi oko 10% što je dovoljno za kriterij ekonomske depresije ako agregiramo taj vremenski period. Takav loš rezultat ostavlja duboke posljedice i na ostale indikatore kojima se mjeri neko pojedino podru�je aktivnosti nacionalnog gospodarstva. Hrvatska �e nakon ulaska u Europsku uniju biti jedna od najmanjih ekonomija po iznosu godišnjeg BDP-a. Slika 3. Kretanje realnog BDP-a Hrvatske u postocima u odnosu na prošlo razdoblje

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine Na donjoj slici (Slika 4.) vidimo da je Hrvatska na dvadesetom mjestu unutar 27 (28 s uklju�enom Hrvatskom) zemalja Europske unije sa svojih 45 milijardi eura u 2011. godini. Ovo možemo tuma�iti dvojako, s jedne strane kao šansu, ako se provedu dubinske reforme i snažno podigne konkurentnost našeg gospodarstva, ili kao prijetnju ukoliko nastavimo ovim trendom, jer �emo lako biti pregaženi od strane puno ja�ih i ve�ih zemalja.

23

Slika 4. BDP 27 zemalja �lanica EU i Hrvatske 2011. godine. Svote su izražene u milijardama eura.

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine 7.2. Nezaposlenost u Hrvatskoj Nezaposlenost je goru�i problem Hrvatske od njenog osamostaljenja na dalje. 1989. godine on je iznosio 134.555, a 1990. godine 160.617 nezaposlenih. Od toga perioda do danas nikada nije pao ispod 200 000. Najniža brojka od 1990. do 2012. godine bila je 2008. godine kada je broj nezaposlenih iznosio 236.741 (Tablica 9.). Razlozi nezaposlenosti su mnogi, od neuskla�ene potražnje i ponude na tržištu rada, op�e nekonkurentnosti gospodarstva, smanjenja proizvodnje, do velikih troškova zapošljavanja i izdataka za radnike za ra�un države. Na kraju 2012. godine taj broj iznosio je 324.323 prosje�no nezaposlena tokom godine. Ubrzani rast nastavlja se i u 2013. godini. Tablica 9. Prosje�an broj nezaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2012. godine Godina Prosje�an broj

Ukupno Muškarci Žene 2005. 308.738 127.942 180.796 2006. 291.616 116.519 175.097 2007. 264.448 102.482 161.966 2008. 236.741 89.540 147.201 2009. 263.174 107.115 156.059 2010. 302.425 136.805 165.620 2011. 305.333 141.408 163.925

2012. 324.323 152.079 172.244 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Na ovoj slici dolje vidimo da se posebno isti�u dvije kategorije. To su kategorije koje obuhva�aju ljude do 24 i 25-34 godine koje zajedno �ine 45,9% ukupne nezaposlenosti (Slika 5.). Po nezaposlenosti mladih Hrvatska je jedna od najgorih država u Europi. Sve posljedice tranzicije i svega što se doga�alo u ovih zadnjih 20 godina prebijaju se preko le�a upravo ove populacije koja je najmanje kriva za postoje�u situaciju.

24

Slika 5. Struktura nezaposlenih prema dobi u listopadu 2012. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Registrirana nezaposlenost i zapošljavanje u listopadu 2012. Prema strukturi obrazovanja nezaposlenih vidimo da dominiraju kategorije srednje škole ili srednje stru�ne spreme što je i logi�no, jer upravo tih ljudi ima najviše na tržištu rada. Potkraj 2012. godine ima ih preko 200 000 (Slika 6.). Zabrinjavaju� je porast nezaposlenih u segmentu visoke stru�ne spreme. U 11. mjesecu 2012. godine broj nezaposlenih ljudi s fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom popeo se na 23.609. Slika 6. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja u listopadu 2012. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Registrirana nezaposlenost i zapošljavanje u listopadu 2012. 25

7.3. Inozemni dug Hrvatske Vidimo zna�ajan porast inozemnog duga od 2000. do 2011. godine (Slika 8.). U tom periodu inozemni dug se gotovo udvostru�io. Sli�na je situacija i s udjelom duga u izvozu. Do kraja 2011. godine inozemni dug narastao je na 45,7 milijardi eura što premašuje godišnji BDP u toj godini. Valja napomenuti da je on ipak malo smanjen u 2011. godini i da je pao za 1,6%. Hrvatska je prema ovim pokazateljima jako zadužena zemlja i morat �e uložiti znatne napore da se taj dug otplati, ako �e ga uop�e biti u mogu�nosti otplatiti. Gospodarska aktivnost u 2012. godini to ne navještava, a i za 2013. godinu ve� su najavljena nova zaduženja s ciljem otplate dospjelog duga u 2013. godini. Slika 7. Kretanje i struktura bruto inozemnog duga

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine Slika 8. Pokazatelji zaduženosti

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine

26

7.4. Prora�unski deficit Hrvatska godinama troši više nego uprihoduje u svoj prora�un. To je jedan od razloga visokog inozemnog duga. Iz donje slike (Slika 9.) vidimo da se državni deficit jako po�eo pove�avati nakon 2008. godine. Iako ukupni rashodi države nisu rasli, ukupni prihodi su se smanjili što je stvorilo sve ve�i disparitet izme�u prihoda i rashoda i ve�i državni deficit. Praksa naše vlade je da ga zatvara privatizacijama ili zaduživanjem na doma�em i vanjskom tržištu. Slika 9. Prihodi i rashodi prora�una op�e države

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine 7.5 Inozemna izravna ulaganja Inozemna izravna ulaganja su pokazatelj klime koja vlada u nekom gospodarstvu i koliko povjerenja strani potencijalni investitori imaju u neko gospodarstvo. Naravno da nije dovoljno samo povjerenje u sigurnost poslovanja, tako�er je bitna i isplativost ulaganja u neku zemlju. Svaka zemlja �e nastojati privu�i što više ulaganja u proizvodne kapacitete kojima �e bolje iskoristiti svoje resurse i konkurentske prednosti, zaposliti ljude, te ostvariti odre�eni priljev u državni prora�un. Kao što vidimo u donjoj slici, inozemna ulaganja u Hrvatsku, ali i Hrvatska ulaganja u inozemstvo, pala su strahovito 2010. godine. Taj trend se nastavio i 2011. godine (Slika 10.). Hrvatska je do 2010. godine bilježila mnogo ve�a ulaganja u svoje gospodarstvo, nego što je ulagala u tu�a. 2008. godine zabilježili smo preko 4,2 milijarde eura inozemnih ulaganja, a 2010. samo 295,3 milijuna eura inozemnih ulaganja. 2011. godina pokazuje trend oporavka i vra�anja povjerenja u ulaganje u Hrvatsku.

27

Slika 10. Inozemna izravna ulaganja

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine Svi do sada analizirani pokazatelji govore da je Hrvatska itekako pogo�ena svjetskom krizom djelomi�no zbog svoje velike ovisnosti o inozemstvu, djelomi�no zbog svojih unutarnjih problema koje vu�e ve� godinama. Osim ovih ranije navedenih pokazatelja treba napomenuti da je op�a nelikvidnost tako�er veliki problem i da su zbog toga krajem listopada 2012. godine 72.654 poslovna subjekta s dugom od 44,54 milijarde i 242.192 gra�ana s dugom od 16,31 milijardu kuna blokirani (http://www.seebiz.eu/blokirana-72654-poslovna-subjekata-i-242192-gradana/ar-51814/). Visoka nezaposlenost, pad investicija, kako stranih, tako i doma�ih, smanjenje proizvodnje, velik javni dug, velik inozemni dug, visok prora�unski deficit, velika nelikvidnost, sve to pokazuje da je naše gospodarstvo u dubokim problemima i bez ove ekonomske krize koja je samo još više pokazala sve slabosti i neprilago�enost tržišnim uvjetima. Hrvatsko gospodarstvo puno se lošije nosi s krizom nego ve�ina zemalja EU iako je na nižim startnim pozicijama ako gledamo cijenu rada, cijenu proizvodnje, itd. mjerenu u eurima. Sve to najavljuje teške godine za gra�ane hrvatske, godine nestabilnosti, godine preživljavanja u nadi oporavka i bržeg rasta.

28

Zaklju�ak: Ekonomska kriza koja je zapo�ela 2008. godine umjetno je stvorena na financijskim tržištima, sli�no kao i ona iz 1929. godine. Posljedice su tako�er sli�ne onima koje su se dogodile kao odgovor na krizu 1929. godine. To su prvenstveno rast uloge države s žestokom kritikom slobodnih tržišta na kojima se ustvari kršila državna regulativa uz tihi pristanak države koja je to znala, ali ignorirala. Sve to je na kraju pove�alo uplitanje i utjecaj države na gospodarstvo, pove�alo mo� politi�ara na vlasti, pove�alo mo� onih koji ih financiraju i podržavaju njihove kampanje. Upravo to se doga�a i danas, kada se od vlada i vlasti traži da zaštiti gra�ane od mo�i i utjecaja krupnog kapitala koji ima povlašten status, a ustvari je vrlo blizak vlasti i ima ogroman utjecaj na nju. Tako se stvara zatvoreni krug mo�i i utjecaja na živote ljudi koji su podložni zakonima i propisima te iste države. Upravo je država donošenjem takvih propisa i svojim politikama zaštite velikih igra�a na tržištu pod krinkom zaštite nacionalnih interesa i razvoja doma�e industrije omogu�ila velikim bankama i korporacijama da preko države napadaju socijalna prava radnika, ustavna prava i slobode gra�ana bez njihovog pristanka. Paradoksalno je gledati kako se danas kao rješenja postoje�e situacije nude ve�e ovlasti države i državne intervencije na tržište, postroživanje regulative, te obe�anja da se takvo što više nikada ne smije dogoditi. Upravo oni koji su omogu�ili da se takvo što dogodi �e sada to efikasno sprje�avati, samo ako im se da više ovlasti i utjecaja. Iako ne postoji savršeno tržište, pravedni zakoni i osnovna regulacija tržišnih aktivnosti, uz poticanje slobodnog poduzetništva, privatnog vlasništva i osobne inicijative donijeli su godine rasta, razvoja i prosperiteta državama koje poti�u takvu praksu. Osobna inicijativa i osobni interes najefikasnije su alocirali raspoložive resurse za op�u korist društva, uz neizbježnu pretpostavku vladavine prava koja mora osigurati da se ne radi na štetu drugih ljudi ili zajednice. Socijalna osjetljivost države poželjna je osobina u mnogim državama, jer ulaganje u društvo i državu je jednako bitno kao i ulaganje u sebe ili svoje privatno vlasništvo. Kratkovidni populizam i prisilno izjedna�avanje svih slojeva društva, ili optere�ivanje pojedinih slojeva na uštrb drugih izrazito je negativna politika koja uništava razvojnu sposobnost neke zemlje. Tako�er i zaduživanje zemlje u vrijeme recesije, da bi se taj novac trošio na neproduktivne poslove s objašnjenjem da tako �uvamo agregatnu potrošnju i potražnju je apsurdna situacija koja se vrlo brzo obija o glavu. Realnost takvih zemalja vrlo brzo postanu katastrofalni rezovi potrošnje, drasti�ne mjere štednje i podizanje stopa poreza koje onda uzrokuju još ve�e socijalne potrese nego da se situacija odmah prirodno razriješila na tržištu. Sli�no je i s štampanjem novca bez pokri�a, jer u�inci takve djelatnosti samo putem inflacije smanjuju realnu kupovnu mo� cijele nacije i ruše me�unarodno povjerenje u valutu neke države i instrumente kojim se država financira na me�unarodnim tržištima. Vrlo pomno treba pratiti i prou�avati uzroke i posljedice ove ekonomske krize, odbaciti neutemeljene teorije, neostvariva obe�anja i zaklju�ke koje one impliciraju. U suprotnom, osu�eni smo na njihovo ponavljanje.

29

Situacija u Hrvatskoj samo još više odražava onu na svjetskoj razini, budu�i da Hrvatska godinama stagnira i kasni za razvijenim zemljama, sporo provodi reforme koje su nužne za formiranje i funkcioniranje slobodnog tržišta i tržišne ekonomije. Naslije�e socijalizma, ponajprije u psihi ljudi koji su skoro 50 godina bili uvjeravani u mogu�nost kolektivisti�kog društva koje �e biti u službi zadovoljenja njihovih potreba, dobrog života za sve gra�ane, nadmo�i kolektivizma nad osobnom inicijativom pojedinca i razvojem osobnih potencijala ostavilo je dubok trag na na�in razmišljanja i uvjerenja ljudi. Samoupravni planski socijalizam nikada nije uspio proizvesti efekte koje je obe�avao, to�nije, koje su ideolozi i teoreti�ari takvog sustava obe�avali. Besklasno, kolektivisti�ko društvo pokazalo se kao utopija, kao lijepa iluzija nekog boljeg i pravednijeg ustroja države i ekonomije koji se imao dogoditi. Prelazak na tržišnu ekonomiju, koji ustvari u Hrvatskoj još nije završen, donio je mnoge probleme, kako za neprilago�ene i nekvalificirane upravlja�ke kadrove, tako i za obi�ne ljude. Sve to je pratila nezakonita pretvorba i privatizacija u kojoj su ljudi ostali bez vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i nad društvenom imovinom koja je sada postala privatna ili državna. Puno lijepih obe�anja i predvi�anja svijetle budu�nosti pratila su ih kroz godine smanjivanja proizvodnje, ste�ajeva, privatizacija, gubitaka radnih mjesta i pove�avanja nezaposlenosti. Život na dug postao je stvarnost hrvatskih gra�ana. Integracije u svjetske saveze ili zajednice, uklju�ivanje u procese globalizacije predstavljeno je kao nužnost za razvoj hrvatskog gospodarstva. Paralelno s tim, bilo kakve zna�ajne promjene ili prilagodbe potrebne za funkcioniranje našeg gospodarstva na svjetskom tržištu, usporavaju se ili totalno blokiraju unutar same Hrvatske. Tako dobivamo paradoks u kojem sami sebi uskra�ujemo mogu�u šansu koju dobivamo kroz ulazak u procese integracije s razvijenim zemljama. Hrvatska zbog svoje visoke zaduženosti, relativno male proizvodnje, visokog uvoza i niskog ili nikakvog rasta BDP-a biti �e tako�er kao i zemlje Europske unije prisiljena provoditi mjere štednje, rasprodavati imovinu, racionalizirati potrošnju. O�ekuje nas i daljnji rast nezaposlenosti bez obzira na ulazak u EU u kojoj su stope nezaposlenosti u ve�ini zemalja ipak zna�ajno niže. Hrvatska mora žurno nastaviti zapo�ete reforme i ubrzati prilagodbu Europskoj uniji ako želi polu�iti ikakve pozitivne efekte nakon ulaska. U suprotnom, �eka nas samo još dublje propadanje, bijeda, bezna�e i op�a apatija.

30

Literatura: 1. Baleti�, Zvonimir (2006). Privatni kapitalisti�ki fundamentalizam, ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, Ekonomski pregled Vol.57, br.07-08, str. 563-591

2. Bernstein, Peter L (2004). The Power of Gold: The History of an Obsession ,Chichester: John Wiley & Sons

3. Chomsky, Noam (2003). Hegemony or Survival: Americas Quest for Global Dominance, New York: Metropolitan Books 4. Friedman, Milton i Friedman, Rose (1980). Free to Choose, New York: Harcourt Brace Jovanovitch 5. Groenewegen, Peter (2002). Eighteenth Century Economics: Turgot, Beccaria and Smith and Their Contemporaries, London: Routledge 6. Medema, Steven G i Samuels, Warren J. ur. (2003). The History of Economic Thought: A Reader, London: Routledge 7. Medi�, �uro (2001). Uloga “Povijesti ekonomske misli” u obrazovanju ekonomista, Ekonomski pregled, Vol 55, br. 9-10, str. 1126 -1148 8. Mises, Ludwig von (2010). On Money and Inflation, Auburn: Ludwig von Mises Institute 9. Rothbard, Murray N (1995). Economic Thought Before Adam Smith: An Austrian Perspective on the History of Economic Thought Volume I, United Kingdom: Edward Elgar Publishing Ltd. 10. Rothbard, Murray N (2002). A History of Money and Banking in the United States: The Colonial Era to World War II, Auburn: Mises Institute 11. Santoni, Alessandro, Ricci, Elisa i Kelshiker, Arun (2010). US Banks. Causes of Bank Failures in 2009 and Early Warning Indicators, Studi e Note di Economia, Vol. 15, br 1-2010, str. 161-176. 12. Skousen, Mark (2001). The Making of Modern Economics: The Lives and Ideas of the Great Thinkers, New York: M.E. Sharpe 13. White, Lawrence H (2012). The Clash of Economic Ideas: The Great Policy Debates and Experiments of the Last Hundred Years, Cambridge: Cambridge University Press Internet izvori: 14. BIS Quarterly Review, December 2012. http://www.bis.org/publ/qtrpdf/r_qt1212a.pdf pristupljeno 1.12.2012. 15. Blaškovi�, Ana (2010). Keynesove ideje su i danas lijek za krizu? http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/keynesove-ideje-su-i-danas-lijek-za-krizu-167176 pristupljeno 13.12.2012.

31

16. Blokirana 72.654 poslovna subjekata i 242.192 gra�ana http://www.seebiz.eu/blokirana-72654-poslovna-subjekata-i-242192-gradana/ar-51814/ pristupljeno 11.12.2012. 17. Chomsky, Noam (2012). Deset strategija manipulacije stanovništvom http://malj.net/index.php?option=com_content&view=article&id=413:deset-strategija-manipulacije-stanovnitvom&catid=12:znanost&Itemid=7 pristupljeno 13.12.2012. 18. EU austerity drive country by country http://www.bbc.co.uk/news/10162176 pristupljeno 6.12.2012. 19. HGK Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/Hrvatsko%20gospodarstvo%202011.%20godine.pdf pristupljeno 1.12.2012. 20. Hrvatski zavod za zapošljavanje - Registrirana nezaposlenost i zapošljavanje u listopadu 2012. http://www.hzz.hr/docslike/PR_Nezaposlenost-Zaposljavanje_10_2012.pdf pristupljeno 10.12.2012. 21. http://en.wikipedia.org/wiki/Shadow_banking_system pristupljeno 3.12.2012. 22. http://en.wikipedia.org/wiki/European_sovereign-debt_crisis pristupljeno 6.12.2012. 23. http://epp.eurostat.ec.europa.eu pristupljeno 6.12.2012. 24. http://hr.wikipedia.org/wiki/Indoktrinacija pristupljeno 3.12.2012. 25. http://hr.wikipedia.org/wiki/Doktrina pristupljeno 3.12.2012. 26. http://www.indexmundi.com pristupljeno 6.12.2012. 27. http://www.hzz.hr priostupljeno 10.12.2012. 28. Moshinsky, Ben i Brunsden, Jim (2012). Shadow Banking Grows to $67 Trillion Industry, Regulators Say Ben http://www.bloomberg.com/news/2012-11-18/shadow-banking-grows-to-67-trillion-industry-regulators-say.html pristupljeno 3.12.2012. 29. OECD Economic Outlook No. 90, December 2011. http://ta.di.dk/sitecollectiondocuments/foreningssites/ta.di.dk/downloadboks/medlemsfordele/oecd%20economic%20outlook%20nov%202011.pdf pristupljeno 30.11.2012. 30. Richter, Paul (2008). A new doctrine of 'soft power' http://articles.baltimoresun.com/2008-12-02/news/0812020001_1_national-security-team-president-elect-barack-obama-overseas-challenges pristupljeno 13.12.2012. 31. Stiglitz, Joseph E (2008). The End of Neo-liberalism? http://www.project-syndicate.org/commentary/the-end-of-neo-liberalism- pristupljeno 13.12.2012.

32

32. Tarpley, Webster G (2006). Filibuster Al Qaeda Founder Robert Gates http://tarpley.net/2006/12/06/filibuster-al-qaeda-founder-robert-gates/ pristupljeno 13.12. 2012. 33. World Economic Outlook, April 2012 http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/pdf/text.pdf pristupljeno 30.11.2012. 34. World Economic Outlook database, October 2012 http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/02/weodata/download.aspx pristupljeno 4.12. 2012.

33