DIPLOMSKI RAD - mobilno bankarstvo.doc
-
Upload
stefan-kocic -
Category
Documents
-
view
790 -
download
106
Transcript of DIPLOMSKI RAD - mobilno bankarstvo.doc
S A D R Ž A J
UVOD..................................................................................................................................................................3
1. BANKARSTVO........................................................................................................................................4
1.1. POJAM BANKE I OSNOVNI PRINCIPI POSLOVANJA...............................................................................41.2. ISTORIJSKI RAZVOJ BANAKA...............................................................................................................51.3. FUNKCIJE, VRSTE I KARAKTERISTIKE BANAKA...................................................................................71.4. SAVREMENI TRENDOVI I PERSPEKTIVE DALJEG RAZVOJA................................................................10
2. ELEKTRONSKO BANKARSTVO.....................................................................................................14
2.1. ISTORIJSKI RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA..........................................................................142.2. POJAM ELEKTRONSKOG BANKARSTVA.............................................................................................162.3. ELEKTRONSKI SISTEMI PLAĆANJA....................................................................................................18
2.3.1. Kreditne (debitne) kartice.......................................................................................................192.3.2. Elektronski (digitalni) novac...................................................................................................202.3.3. Pametne kartice.......................................................................................................................21
2.4. DISTRIBUTIVNE MREŽE DALJINSKOG BANKARSTVA.........................................................................222.4.1. Bankomati (ATM)....................................................................................................................222.4.2. POS aparati............................................................................................................................242.4.3. Telefonsko bankarstvo.............................................................................................................262.4.4. Kućno bankarstvo...................................................................................................................272.4.5. Internet bankarstvo.................................................................................................................282.4.6. Mobilno (pokretno) bankarstvo..............................................................................................302.4.7. WEB TV bankarstvo................................................................................................................31
2.5. ELEKTRONSKI MEĐUBANKARSKI POSLOVI.......................................................................................32
3. MOBILNO BANKARSTVO................................................................................................................34
3.1. MOBILNO POSLOVANJE.....................................................................................................................343.2. POJAM, NASTANAK I RAZVOJ MOBILNOG BANKARSTVA...................................................................353.3. VRSTE MOBILNOG BANKARSTVA.....................................................................................................38
3.3.1. SMS bankarstvo......................................................................................................................383.3.2. WAP bankarstvo......................................................................................................................40
3.4. MOBILNI FINANSIJSKI SERVISI..........................................................................................................423.4.5. Bankarski finansijski servisi....................................................................................................423.4.6. Brokerski finansijski servisi....................................................................................................433.4.7. Servisi investicionog bankarstva.............................................................................................433.4.8. Ostali finansijski servisi..........................................................................................................43
3.5. MOBILNO PLAĆANJE.........................................................................................................................443.5.1. Kartičarstvo............................................................................................................................443.5.2. Rješenja koja ne koriste kartice..............................................................................................443.5.3. Bluetooth rješenja plaćanja....................................................................................................453.5.4. Mobilni keš..............................................................................................................................45
3.6. PRINCIPI POSLOVANJA MOBILNOG BANKARSTVA.............................................................................463.7. STRATEGIJE MOBILNOG BANKARSTVA.............................................................................................473.8. TEHNIČKA INFRASTRUKTURA U MOBILNOM BANKARSTVU..............................................................48
3.8.1. Mobilni uređaji.......................................................................................................................483.8.2. Povezivanje/ Gateway.............................................................................................................493.8.3. Bežični srednji sloj..................................................................................................................49
3.9. SOFTVERSKA PLATFORMA I WAP STANDARD..................................................................................493.10. SIGURNOST U MOBILNOM BANKARSTVU..........................................................................................503.11. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA MOBILNOG BANKARSTVA U EVROPI...........................................................51
4. PRIMJENA MOBILNOG BANKARSTVA........................................................................................55
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
4.1. PRIMJER HALL M-BANKING/PAYMENTS APLIKACIJE.....................................................................554.2. PRIMJER – MBANKING ERSTE BANKA..............................................................................................57
ZAKLJUČAK..................................................................................................................................................60
2
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
UVOD
Posljednjih godina sa snažnim razvojem kompjuterske i telekomunikacione tehnike, a
posebno interneta kao svjetske globalne komunikacione mreže dolazi do značajnih
promjena u svim sferama društva, pa tako i u bankarstvu kao specifičnoj privrednoj
djelatnosti. Klasično bankarstvo u sve većoj mjeri zamjenjuje elektronsko bankarstvo,
koje sve više dobija na značaju i ima trend rasta broja korisnika. U posljednjih desetak
godina se iz njega kao poseban oblik razvilo i mobilno bankarstvo koje ima velike
mogućnosti i perspektivu za dalji razvoj, pogotovo ako se zna da broj korisnika
mobilnih telefona konstantno raste, a da se telefoni sve više usavršavaju, tako da već
sada neki od njih mogu obavljati gotovo iste operacije kao i računari.
Uvažavajući ubrzani tempo života, banke se opredeljuju da zadovolje potrebu svojih
klijenata da bilo kada i bilo gdje, brzo i diskretno dobiju korisne i tačne informacije o
stanjima njihovih računa. Na taj način, pružajući komfor pri korištenju bankarskih
usluga svojim komitentima, banke sve više zadobijaju njihovu lojalnost istovremeno
povećavajući svoju produktivnost i profitabilnost.
Na početku ovog rada ukratko ću se osvrnuti na sam pojam i definiciju bankarstva, kao
i njene osnovne karakteristike i funkcije, a potom ću analizirati elektronsko bankarstvo
i elektronski sistem plaćanja. Nakon toga nešto detaljnije ću obraditi tematiku vezanu
za mobilno bankarstvo sa konkretnim primjerima iz prakse kako bi se što bolje mogli
upoznati sa ovim novim mobilnim načinom obavljanja bankarskih usluga, koji
poboljšava dosadašnje bankarske usluge, štedi vrijeme i novac, a pruža mogućnost
obavljanja zahtijeva klijenata bilo gdje i bilo kada bez čekanja u redu i odlaska u banku.
Cilj ovog rada jeste da predstavi pravce budućeg razvoja mobilnog bankarstva, sve
prednosti, šanse i prijetnje koje stoje pred njim u narednom periodu, kao i da da
određene sugestije u pravcu daljeg razvoja bankarstva kod nas uzimajući u obzir da je
ono na domaćem tržištu još uvijek u početnoj fazi razvoja i da ne zauzima mjesto koje
mu pripada s obzirom na mogućnosti koje pruža.
3
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
1. BANKARSTVO
1.1. Pojam banke i osnovni principi poslovanja
Banke su finansijske institucije koje se bave prikupljanjem i plasiranjem slobodnih
novčanih sredstava, obavljaju usluge plaćanja između privrednih subjekata, kao i usluge
plaćanja između privrednih institucija i stanovništva1. Pored toga banku možemo da
definišemo i kao finansijsku privrednu organizaciju koja obavlja bankarske poslove radi
sticanja profita. Etimološki pojam banka, potiče od italijanske riječi “banco” što znači
tezga na kojoj se vršila razmjena novca i ostale novčane operacije plaćanja i naplate u
vezi sa prometom koji se obavljao na trgovima, vašarima, domaćim i međunarodnim
sajmovima. Banka (ital.banco, franc. banque, njem. die bank i eng. bank) je naziv za
specijalizovanu organizaciju finansijskog posrednika između različitih sektora
(stanovništva, privrede) koja prikuplja novčana sredstva, daje kredite, izdaje hartije od
vrijednosti, obavlja devizne poslove, platni promet u zemlji i inostranstvu, pruža
finansijske konsalting usluge i upravlja raznim fondovima kupujući i prodajući HOV
(hartije od vrijednosti) kao što to rade brokeri i dileri.
Ona spada u red depozitih finansijskih institucija koja vrši transfer novčanih sredstava
od onih sa viškom novca (suficitarnih subjekata) ka onim sa manjkom novca
tj.deficitarnim subjektima. Čineći to banka posreduje vršeći distribuciju sredstava od
subjekata koji imaju višak prihoda nad rashodima i koji nemaju vlastitu investicionu
alternativu i njegovu realokaciju ka subjektima koji imaju neki osmišljen projekat, ali
nemaju dovoljno vlastitih finansijskih sredstava da krenu sa njegovom realizacijom.
Takođe pored poslovnih subjekata kao tražilac kredita kod banke se javlja i sektor
stanovništva koje ima potrebu za potrošačkim ili hipotekarnim kreditom kojim bi
zadovoljio svoje potrebe.
Banke predstavljaju specifična preduzeća koja posluju specifičnom robom (novcem),
prikupljajući ne samo novac već i relevantne podatke i informacije koje im služe za
1 Ivanić, Mladen. Principi ekonomije, Banja Luka: Ekonomski fakultet univerzitet Banja Luka, 1999. str.433.4
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
kvalitetniju procjenu kreditne sposobnosti i utvrđivanja kreditnog rizika tražioca
kredita2.
Banke imaju sličnost sa privrednim preduzećima zato što su isto profitno orijentisane
kao i preduzeća, ali za razliku od njih one posluju s tuđim sredstvima i iz tog razloga su
pod nadzorom države. Suština poslovanja u bankarstvu je da kamata na odobrene
kredite ili tzv.aktivna kamata bude veća od kamate koju banka plaća na depozite svojim
deponentima tzv.pasivne kamate. Iz te razlike banka pokriva svoje troškove i ostvaruje
zaradu. Naravno njihovo poslovanje nije bez rizika, pa zato prilikom odobravanja
kredita banke vrše ocijenu boniteta korisnika kredita ili rentabilnosti nekog
investicionog projekta. Zbog poslovanja u uslovima rizika i neizvjesnosti, kao i zbog
svoje profitne orjentacije banke moraju da se pridržavaju nekih osnovnih principa od
kojih su najvažniji princip likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.
Princip likvidnosti podrazumijeva sposobnost banke da izmiruje svoje dospjele
obaveze o roku dospjeća, odnosno da raspolaže dovoljnom količinom novca u
svakom trenutku. Ovaj princip je vrlo bitan za banke i iz tog razloga moraju da
raspolažu sa adekvatnom visinom rezervi kako ne bi došle u situaciju da se protiv
njih pokreće likvidacioni postupak.
Princip sigurnosti podrazumijeva tako plasiranje sredstava koje obezbjeđuje visok
stepen sigurnosti prilikom naplate tih plasmana.
Princip rentabilnosti zahtjeva od banke da ostvari maksimalan profit uz
zadovoljavanjući nivo sigurnosti i likvidnosti. Maksimiranje profita jeste jedan od
ključnih motiva poslovanja banaka, ali on takođe može da ugrozi ostala dva
principa likvidnost i sigurnost. Ona svoju rentabilnost može da popravi kroz
smanjenje troškova i povećanje obima poslovanja.
1.2. Istorijski razvoj banaka
Istorijski gledano trgovina kao djelatnost pojavila se prije bankarstva (3200-3000
godine prije nove ere), ali je razvoj trgovine doveo i do pojave bankarskih poslova koji
su imali za cilj olakšanje trgovinskih poslova. Nastanak prve banke veže sa za pojavu
prvog kovanog novca između VII i V vijeka p.n.e. u Vavilonu i zvale su se tezauri
(tezaurisanje-gomilanje). Njihova osnovna funkcija je bila prikupljanje hrane i drugih 2 Kasagić, Rajko. Osnovi prava i poslovno pravo, Banja Luka, Brčko: Ekonomski fakultet Banja Luka, 2003. str.271
5
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
proizvoda na čuvanje, uz davanje pozajmica drugima. Pozajmice su se najčešće
odobravale u naturalnom obliku i vraćale kroz naredne žetve uz visoke zelenaške
kamate. Priznanice o deponovanoj robi služile su kao sredstvo za obračun i plaćanje.
Iz Azije i mediterana trgovina se prenijela i u Grčku, a sa njom su se razvile i prve
banke. S obzirom na to da je u Grčkoj svaki grad-država imao svoj novac, mjenjači
novca trapezari (nazvani po klupama, odnosno stolovima na kojima su obavljali svoje
poslove) su imali značajnu ulogu u olakšavanju prometa među gradovima-državama i
trgovcima. Kasnije su se trapezari počeli baviti i davanjem novca na zajam uz kamatu.
U grčkoj se razvilo nekoliko vrsta banaka, najpoznatije su bile one u hramovima, kao i
gradske i privatne banke.
U starom Rimu ovi poslovi su se razvijali uglavnom na grčkim iskustvima, a bankari
(argentarius-i) su se bavili primanjem depozita, davanjem kredita i platnim prometom.
Svojevrsno berzansko i novčano tržište postojalo je kod Kastorove crkve (na najvećem
rimskom javnom trgu-Forumu). Raspadom rimskog carstva i kasnije u feudalnom dobu
dolazi do stvaranja velikog broja moneta, čime na značaju dobijaju mjenjački poslovi.
Razvojem međunarodne trgovine banke se sve više bave poslovima njenog kreditiranja,
pri čemu su mjenice u to doba bile važan instrument plaćanja, kao i depozitne potvrde.
Pored privatnih banaka pojavljuju se i javne banke, čiji je glavni posao bio da pribave
novac za državu za koji su se davale depozitne potvrde. Mjenice su mjenjači (serafi)
međusobno prebijali pomoću jedne vrste primitivnog kliringa. Na osnovu državnih
zadužnica dolazilo je čak i do udruživanja povjerilaca u posebne bankarske institute
(tzv.Monti ili Montes) od kojih su neki čak preuzimali upravljanje blagajnom zaduženih
država.
Najstarijom bankom u istoriji bankarstva smatra se Kuća Svetog Đorđa (Casa di Sant
Georgio) koja je osnovana 1407. godine u Đenovi. Po osnovu svog duga država je na
ovu banku bila prenjela ostrva Korziku, Kipar i dijelove Krima. Inače, poslovni odnosi
tadašnjih preduzeća i trgovčkih firmi sa bankama, kao i samih banaka počinju da se
uređuju na principima dvojnog knjigovodstva koje sistematizuje osnovne pokazatelje
imovine, kapitala i troškova čime su udareni temelji računa kapitala i uspjeha. U VII
vijeku osnovane su žiro-banke u velikim trgovinskim centrima (Đenovi, Veneciji i
Hamburgu) gdje su se obavljala bezgotovinska plaćanja. Amsterdamska banka je
6
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
formirana 1609. godine s ciljem da riješi problem kvaliteta kovanog novca, tako da je
uspostavljen sistem pensatornog plaćanja (mjerenja metala pri svakoj kupoprodaji)3.
U drugoj polovini XVII vijeka osnivaju se prve emisione banke (Sverigen Risbank
1668. i Bank of England 1694.) , dok početak XVIII vijeka karakteriše osnivanje
mnogih komercijalnih banaka koje su bile privatnog ili javnog karaktera, a u XIX
vijeku u Engleskoj dolazi i do osnivanja prvih banaka akcionarskog tipa. Banke se
pored tradiocionalnih poslova sve više počinju baviti i drugim finansijskim uslužnim
poslovima, a sa razvojem finansijskih tržišta u XX vijeku postaju njihov najznačajniji
učesnik. U XX vijeku dolazi do razvoja investicionog bankarstva, a globalizacijom i
liberalizacijom svjetske privrede i do razvoja međunardnog bankarstva.
Što se tiče razvoja bankarstva na našim prostorima bitno je reći to da je on zavisio od
društveno-političkog uređenja u zemlji i da su banke prošle 3 različita perioda od
privatnih, državnih, pa sve do današnjeg modela po kojem se banke počinju osnivati i
kao akcionarska društva (AD).
1.3. Funkcije, vrste i karakteristike banaka
Banke u razvijenim zemljama, a i kod nas nalaze se u procesu transformacije.
Tradicionalno pod pojmom banke se smatra finansijska institucija koja se bavi
posredništvom na planu prikupljanja i davanja zajmova.
Za razliku od tog tradicionalnog bankarstva, savremene banke su složene finansijske
institucije koje nude čitavu lepezu različitih usluga namjenjenih širokom krugu
korisnika iz privrednog i društvenog života. Neke od funkcija savremene banke
prikazani su na grafikonu 1.1.4.
3 www. knowledge - bank 1.org/medjunarodno_ banka rstvo_fps_3_mp_06/lekcije/lekcija1.pdf str.4,5 i 64 D.Erić, Dejan. Finansijska tržišta i instrumenti, Beograd: Čigoja štampa, 2003. str.181
7
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Grafikon 1.1. Funkcije savremene banke
Neke od funkcija na grafikonu su iz domena klasičnog bankarstva poput funkcije
plaćanja, štednje, kredita ili upravljanja gotovinom. Od novih funkcija tu su funkcije
osiguranja, kojim banke ulaze u poslove osiguravajućih kompanija nudeći širok spektar
usluga osiguranja imovine i lica, kao i brokerska i investiciona funkcija koje su
međusobno povezane i odnose se na poslovanje banaka sa hartijama od vrijednosti.
Funkcije banaka su vrlo široke i usko vezane za izvore i prirodu sredstava, te njihovu
upotrebu od strane banaka. Prema tim kriterijumima, banke možemo podijeliti na
centralne (emisione) i poslovne banke.
a) Centralna banka je jedna od najvažnijih finansijskih institucija u zemlji koja je
jedina ovlaštena da izdaje (štampa) papirni i kovani novac koji služi kao zakonsko
sredstvo plaćanja. Njena osnovna funkcija je očuvanje monetarne stabilnosti i
vođenje monetarne, kreditne i devizne politike.
b) Poslovne banke su finanskijske institucije koje upravlaju ogromnim kapitalom, a
to su obično banke kartela i koncerna sa većim brojem filijala.
8
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Depozitne banke u osnovi predstavljaju vrstu poslovnih banaka koje vrše
mobilizaciju kratkoročnih izvora i plasiraju ih pod određenim interesima na
kratak rok.
Investicione banke nastaju paralelno sa mobilizacijom i koncentracijom
investicionog potencijala za investiciono kreditiranje privrede. One mobilišu
sredstva najmanje na srednji rok, a najčešće na dugi rok. U početku su njihovu
funkciju obavljale univerzalne banke.
Univerzalne banke su banke koje obavljaju kratkoročne i dugoročne bankarske
poslove. Predstavljaju neku vrstu kombinacije komercijalnih i investicionih
banaka.
Bankarsko poslovanje karakteriše:
1) Ročna transformacija sredstava kratkoročne (likvidne) depozitne pasive u
dugoročnu (manje likvidnu) aktivu. Na taj način se kod banaka stvara vakum
između kratkoročnih depozita i dugoročne aktive što može da dovede do problema u
likvidnosti.
2) Procijena kreditnog rizika tj. ocijena boniteta tražioca kredita, koju banka vrši u ime
svojih deponenata čija sredstva plasira. U tom smislu ona se javlja kao finansijski
posrednik izmedju suficitarnih i deficitarnih subjekata u privredi.
3) Svoj depozitni potencijal banke usmijeravaju u vidu većeg broja zajmova pri čemu
banke korisnicima kredita zaračunavaju cijenu svog rizika za neblagovremeno
izmirenje potraživanja.
4) Banke se mogu koncipirati u bilansnom smislu kao skup aktive i pasive koje čine
razni finansijski instrumenti od kojih svaki ima svoju kamatnu stopu, rok dospjeća i
pokriće. To otvara mogućnost za vršenje finansijskog inženjeringa dekompozicijom
nekog finansijskog instrumenta na njegove sastavne dijelove i prepakivanja tih
elemenata u novu cijelinu.
9
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
1.4. Savremeni trendovi i perspektive daljeg razvoja
U posljednjih dvadesetak godina u zemljama sa razvijenim finansijskim sistemom
zabilježeno je smanjeno učešće banaka u ukupnim aktivama finansijskih institucija u
zemlji. To je bila posljedica pojave novih tipova finansijskih institucija koje su počele
nuditi finansijske proizvode koji ranije nisu postojali. Naročito je to bio slučaj sa
penzionim i investicionim fondovima koji su posljednjih decenija ostvarivali značajne
stope rasta, što je bio dosta težak udarac za banke koje su se zbog toga suočile sa
manjim obimom poslova nego što su ranije imale. Sve to je dovelo do nestanka
tradicionlanih banaka i do pojave savremenih banaka koje su bile prinuđene da unose
dosta izmjena u svoju ponudu i način poslovanja. To je praktično podrazumijevalo da
banke moraju izvršiti strukturne promjene u smislu promjene oblika aktivnosti i davanja
većeg izbora svojim klinjentima tj. moraju ući u dio poslova koje obavljaju tzv.
institucionalni investitori (osiguravajuće kompanije, penzioni i investicioni fondovi)
koji su jačanjem postali značajan faktor na finansijskim tržištima. Takođe te izmjene u
radu banaka su obuhvatale i tehnološke inovacije, promjene u sistemima plaćanja i
procedurama.
Opsežnim analizama koje su vršene ustanovljeno je da i pored smanjenja učešća aktive
komercijalnih banaka u ukupnoj aktivi svih finansijskih institucija, nije došlo i do
smanjenja broja zaposlenih u bankama. Na osnovu toga može se zaključiti da se
relativno smanjuje depozitno-kreditna aktivnost banaka, ali da se istovremeno
povećavaju neke druge aktivnosti koje nisu prikazane u bilansima.
Faktori novih trenodova koje su zahvatili finansijski sektor su bili sljedeći:
Deregulacija koja je predstavljala pokretačku snagu promjene koje su se kasnije
desile. Naime, poslije drugog svjetskog rata i pored postojanja finansijskih tržišta i
institucija koje su bile zasnovane na tržišnim principima u razvijenim zemljama je
u dosta velikoj mjeri bilo prisutno državno regulisanje bankarskog sektora. To se
prije svega činilo radi stabilnosti finansijskog sistema i sniženja rizika u
poslovanju banaka. Vršilo se ograničenje visine kamatnih stopa na depozite, a
centralna banka je djelimično usmjeravala kreditne plasmane u određene
prioritetne projekte.
10
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Prihvatanjem koncepta deregulacije finansijskog sistema došlo je do jačanja
konkurencije između svih tipova finansijskih institucija, a ukinuto je određivanje
visine kamatnih stopa koje se sada formiraju na tržišnim pricipima kao i
usmjeravanje kredita za pojedine namjene.
Konkurencija kod finansijskih institucija se zasnivala na cjenovnoj i produktnoj
konkurenciji. Pod uticajem deregulacije finansijskog sistema dolazi do pada
kamatnih stopa i kamatnih marži. Također, dolazi i do jačanja produktne
konkurencije koja rezultira pojavom finansijskih inovacija. Najznačajniji vid ovih
inovacija je bio u obliku finanskijskih derivate (fjučersi, opcije, svopovi) putem
kojih se vrši osiguranje od tržišnog rizika.
Globalizacija proističe iz prethodna dva faktora koji dovode do ukidanja
institucionalnih ograničenja u vezi sa obavljanjem bankarskih djelatnosti i
jačanjem konkurencije. Sve to dovodi do formiranja jakih multinacionalnih
banaka koje za rad u Evropskoj Uniji dobijaju “jedinstveni pasoš” što bankama
koje su registrovane u jednoj od zemalja članica omogućava da otvaraju filijale u
bilo kojoj zemlji članici. Sa ovim procesima dolazi do potrebe harmonizacije
pravila i propisa iz ove oblasti.
Informacione tehnologije predstavljaju značajan faktor u formiranju novih
trendova u bankarstvu, jer omogućavaju brzo sagledavanje svih alternativa pri
donošenju poslovnih odluka kao i dobro pomoćno srestvo pri odlučivanju posebno
kod portfolio menadžera. Ova tehnologija se zasniva na telekomunikacionim i
kompjuterskim tehnologijama i stvara neograničene mogućnosti korištenja
vremena i prostora. Iako one dovode do povećanja brzine transakcija i stvaraju
tehnlološku osnovu za procese finansijskih inovacija, ipak ova tehnologija u
osnovi samo omogućava realizaciju promjena . Informaciona tehnologija daje
jednake šanse svima što otvara prostor za institucionalne investitore da ponude
neke bankarske usluge i obrnuto čime dolazi do pojačanog konkurentskog
djelovanja.
11
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Dinamične promjene koje se dešavaju u bankarstvu neki teoretičari nazivaju
“bankarskom revolucijom” koja je prisutna u načinu reorganizacije i prestrukturiranja
banaka, akvizicijama i merdžerima, bržem kretanju novca, primjeni savremene
informacione tehnologije, elektronskom poslovanju i deregulaciji finansijskih tržišta. U
finansijskim sistemima razvijenih zemalja dolazi do stvaranja finansijskih
konglomerata čiji nosioci mogu da budu komercijalne banke, osiguravajuće kompanije,
berzanske firme kao i trgovačke kompanije sa razvijenom tržišnom mrežom i
informacionom bazom sa podacima o klijenatima. Kao primjer takvih finansijskih
supermarketa, u SAD koji na jednom mjestu nude čitav niz finansijskih aktivnosti, su
Merill Lynch (berzanska firma sa vrlo razvijenom prodajnom mrežom), American
Express, Aetna (osiguravajući zavod), Sears (lanac robnih kuća), General Motors,
General Electric i Ford. Ti finansijski supermarketi djeluju multiplikativno na obim
prodaje finansijskih usluga kao i na smanjenje troškova.
Sa sve većim upuštanjem banaka u poslove van tradicionalnog okvira bankarstva dolazi
i do povećanja stepena ne samo kreditnih već i tržišnih rizika, jer se banke upuštaju u
sve rizičnije poslovanje. Zato je bitno da menadžment banke na adekvatan način
vrjednuje rizike i kvalitetno upravlja svojim portfolijom kako bi banka uspješno
poslovala i u najtežim okolnostima. Pri sagledavanju rizika bitno je da banke izvrše
dekompoziciju rizika, te njegov tržišni transfer kroz ponovnu prekompoziciju putem
finansijskog inžinjeringa. To prenošenje rizika se vrši putem finansijskih derivata
(finansijski fjučersi, opcije i svopovi) uz određenu cijenu5.
Koliko je neadekvatno upravljanje rizicima u bankarstvu opasno moglo se primjetiti u
zadnjih nekoliko mjeseci kada SAD, ali i čitav svijet trese još jedna velika finansijska
kriza koja kao svoju posljedicu nosi recesiju. Da podsjetimo da su se u SAD u velikim
problemima i pred bankrotom našle neke od najvećih giganata svjetskog bankarstva.
Kriza je najviše bila prouzrokovana problematičnim hipotekarnim kreditima i krahom
na berzi, te se kroz finansijsku krizu vrlo brzo prenjela i na realni sektor privrede koja
jedini spas ima u jakoj finansijskoj injekciji koja bi trebala da zaustavi i djelimično
ublaži posljedice recesije, te privrednu aktivnost vrati u normalno stanje. Koliko dubok
trag ove krize će biti i koliko brzo će se ona prevazići ostaje da se vidi u danima koji
predstoje. Ono što je za očekivati je da će u narednom periodu doći do svojevrsnog
napuštanja koncepta deregulacije finansijskog sistema i otpočeti njegova ponovna
5 Ćirović, Milutin. Bankarstvo, Beograd: Ekonomski fakultet Beograd, 2001. str.22 12
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
regulacija tj. stavljanje pod čvršći nadzor i kontrolu države, samo možda u nekom
drugom obliku nego što je to ranije bio slučaj.
Pored svih navedenih teškoća i problema u kojem se banke danas nalaze sve procjene
govore o tome da će se i u narednom periodu nastaviti procesi globalizacije koja je i u
ovoj krizi pokazala visok stepen integracije svjetske ekonomije, te se kriza brzo
“domino efektom” prenijela sa jedne zemlje na drugu. Takođe tehnološka revolucija bi
i u narednom periodu trebala biti glavna pokretačka snaga brzih i snažnih promjena u
funkcionisanju svih finansijskih institucija, a naročito banaka koje će sve manje ličiti na
banke kakve danas poznajemo.
Jednu od vizija budućeg razvoja dao je američki bankar Sanford koji kaže da će dalji
razvoj informacione tehnologije dovesti do sofisticiranih kompjuterskih softvera koji će
imati mogućnost da vrše “automatizovanu analitiku”. On predviđa da će dalji razvoj
informacione tehnologije (IT) do 2020. godine dovesti do nastanka globalnih
finansijskih tržišta i globalnog bankarstva. Prema tom konceptu svaki klijent bi trebao
postati “filijala” banke, odnosno svaki korisnik bi elektronski trebao biti povezan
bankarskim sistemom koji bi mu omogućio da obavi sav posao bez potrebe za
odlaskom u banku6.
6 Ćirović, Milutin. Bankarstvo, Beograd: Ekonomski fakultet Beograd, 2001. str. 25 i 2613
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
2. ELEKTRONSKO BANKARSTVO
2.1. Istorijski razvoj elektronskog bankarstva
U cijeloj istoriji bankarskog poslovanja nisu učinjene tako velike i korijenite promene
kao za posljednjih tridesetak godina. Razvoj informacione i komunikacione tehnologije
stvorio je uslove za širu i bržu globalizaciju bankarskog poslovanja. Pojava plastišnog
(kartice) i digitalnog novca učinili su preokret ka potpunoj dematerijalizaciji i
virtuelizaciji novca. Internet, e-bankarstvo i mobilno bankarstvo su doveli do toga da je
banka izašla iz svojih prostorija. Kroz istoriju korisnik je uvijek morao da odlazi u
prostorije banke kako bi obavio posao. Danas banka dolazi u kuću korisnika ili na
njegovo radno mesto. Mobilno bankarstvo ide korak dalje prenosi bankarske poslove u
džep korisnika potpuno nezavisno od lokacije na kojoj se on nalazi. Ipak, krenimo od
početka.
Prvi elektronski transfer novca izvršen je još davne 1860. godine. Transfer je izvršila
firma Western Union iz SAD-a, uz pomoć telegrafa. Kasnije je telegrafski transfer
novca postao uobičajen. Jedan od najvećih platnih i obračunskih sistema današnjice,
američki Fedvajer (Fedwire), započeo je sa radom 1918. godine, kao servis za
telegrafski transfer novca pri Sistemu federalnih rezervi SAD-a.
Elektronske transakcije mogu se podeliti na analogne i digitalne. Transfer novca putem
telegrafa je elektronska transakcija, ali elektronska transakcija analognog tipa. Digitalne
elektronske transakcije vezane su, međutim, za pojavu elektronskih digitalnih računara.
Primjena savremenih elektronskih digitalnih računara u oblasti bankarstva omogućila je
pojavu elektronskih transakcija digitalnog tipa. Razvoj elektronskog bankarstva kakvog
danas imamo započeo je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog
vijeka.
Sredinom šezdesetih godina dvadesetog vijeka u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim
Državama broj transakcija u bankarstvu narastao je do neslućenih razmera. Primjena
tradicionalnih metoda obrade transakcija, jednostavno, više nije bila moguća, a problem
je narastao do te mjere da je pretio ugrožavanjem stabilnosti čitavog finansijskog
14
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
sistema. Vlade Velike Britanije i Sjedinjenih Država su, krajem šezdesetih godina,
preduzele mjere za automatizaciju sitnijih transakcija u bankarstvu, pogotovo onih koje
su repetitivnog karaktera. Na bazi ideje, do koje su vodeće britanske banke došle
nekoliko godina ranije, u Sjedinjenim Državama je 1968. godine formirana radna grupa
za unapređenje razmjene „bez papira“ (SCOPE — Special Committee on Paperless
Entries), koja je funkcionisala pri Banci federalnih rezervi u San Francisku. Želja je bila
da se stvori jeftin, pouzdan elektronski platni sistem, kao alternativa čekovima. Plan je
bio jednostavan: pretvaranje periodičnih sitnih plaćanja čekovima (kao što su zarade i
premije osiguranja) u posebno oblikovanu platnu evidenciju koja će moći da se „čita“
uz pomoć računara. Rezultat ovih napora bila je prva automatska klirinška banka (ACH
— Automated Clearing House), koja je počela sa radom 1972. godine.
Kao reakcija na povećanu tražnju za međunarodnim obračunom transakcija valutama i
vrijednosnim papirima, razvijeni su elektronski platni sistemi za plaćanja na veliko. U
oblasti međubankarskog izveštavanja trenutno dominira SWIFT , koji je osnovan 1973.
godine u Briselu. SWIFT je u vlasništvu njegovih članica, tj. konzorcijuma koji se
sastoji od preko 2.200 banaka7.
Kada su 70 tih godima banke počele da postavljaju svoje mreže bankomata shvatili su
da je neracionalno da svaka banka za sebe razvija računarsku mrežu. U tom trenutku
dolazi do standardizacije i povezivanja raznorodnih bankarskih mreža na jednom
projektu, a to je mreža bankomata. To je omogućilo da bez obzira na koji bankomat
korisnik dođe može biti uslužen, a banke poslije vrše međusobno poravnanje.
Automatizacija transakcija u bankarstvu na malo dugo je odlagana zbog toga što je
vrijednost prosječne transakcije relativno mala. Prije samo desetak godina cijene
neophodne opreme i infrastrukture za formiranje platnih sistema na malo bile su toliko
visoke da bi troškovi za obradu jedne transakcije u novoformiranim sistemima bili veći
od vrijednosti same transakcije. Razvoj informacione i komunikacione tehnike i
tehnologije, međutim, već danas omogućava automatizaciju transakcija u bankarstvu na
malo uz prihvatljive troškove po jednoj transakciji.
Pojava internet bankarstva omogućavala je po prvi put bankama da dio poslova
direktno stave na raspolaganje korisnicima. Za ovakav način poslovanja nije potreban
šalter niti šalterski radnik i nije potrebna ekspozitura. Sve što je potrebno je dobro
7 Radovanović, Predrag. Tehnologizacija bankarstva. http://home.bankerinter.net/pond/elektronsko_bankarstvo_-_razvo.html
15
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
osmišljen softver i pouzdan sistem zaštite. Ipak ovakav način rada imao je svojih
ograničenja. Korisnik je imao softver na svom računaru, na poslu ili kod kuće i uvek je
bio lokacijski zavistan odakle će posao da obavi. Internet se tu pokazao kao
neprevaziđen medijum. Korisnik može da obavi bilo kakvu bankarsku transakciju od
kuće, sa posla ili iz bilo kog internet kafea. Pojava mobilnih telefona otvorila je nove
perspektive. Finansijske institucije sada imaju mogućnost da ponude bankarske,
brokerske i usluge osiguranja preko mobilnih telefona, personalnih digitalnih asistenata
(PDA) ili pejdžera. Proširenje bankarskih i brokerskih institucija na kanale mobilnih
finansijskih servisa izvršeno je agresivno. Većina Evropskih finansijskih institucija
ponudila je komplentno mobilno poslovanje svojim korisnicima. 1999. godine oko 90%
banaka u Evropi već je u svojoj ponudi imalo neku od formi mobilnog bankarstva.
Jedan od pionira u nuđenju finansijskih usluga na polju mobilne tehnologije
“MeritaNorthBanken”. Ona je već 1992. godine nudila neku od formi mobilnog
bankarstva8.
2.2. Pojam elektronskog bankarstva
Elektronsko poslovanje se pojavilo početkom 80-tih godina prošlog vijeka, ali je ubrzan
razvoj doživjelo poslednjih godina, prije svega zahvaljujući internetu. Elektronsko
poslovanje (electronic business) predstavlja razmjenu standardizovanih elektronskih
poruka u obavljanju raznih poslova u kompanijama, bankama, upravi, aktivnostima
građana i u svim drugim poslovnim transakcijama. Elektronsko poslovanje
podrazumijeva obavljanje poslovnih procesa uz primjenu elektronske tehnologije9. Ova
vrsta tehnologije omogućava slanje velikog broja informacija, na velike daljine u
kratkom vremenskom periodu. To omogućava kompanijama koje u svom poslovanju
koriste elektronsku tehnologiju da ostvare značajne uštede u troškovima poslovanja,
efikasnije obave svoje zadatke i budu konkurentnije na tržištu. Elektronske transakcije
se mogu obavljati između tri strane, to su: vlada, kompanija i klijenata. Najveći razvoj
je iskazan u dijelu elektronskih transakcija koje se obavljaju između kompanija (B2B), i
kompanija i klijenata (B2C). Pod uticajem primjene elektronskog poslovanja
8 http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=700&pid=istorija_e_bankarstva9 Pod elektronskom tehnologijom podrazumijevamo kombinovanu upotrebu informacionih tehnologija i telekomunikacija
16
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
reorganizuju se skoro sve djelatnosti, pa tako danas imamo e-trgovinu, e-bankarstvo, e-
upravu, i sl.
Pojava sve sofisticiranijih informacionih i komunikacionih tehnologija , a naročito
interneta uslovila je nastanak tzv. elektronskog bankarstva, online ili telebankarstva
(electronic banking, e-banking, online banking, telebanking). Elektronsko bankarstvo
(e-banking) je vid bankarskog poslovanja, odnosno pružanje bankarskih usluga fizičkim
i pravnim licima, koje se nude i izvršavaju uz korištenje računarskih mreža i
telekomunikacionih medija (elektronske podrške). Elektronsko bankarstvo omogućuje
uštede u poslovanju i razvoj masovnih usluga prilagođenih specifičnim potrebama
korisnika, dok sa druge strane omogućava pridobijanje novih klijenata banke.
Tri bitna faktora su uticala na razvoj elektronskog bankarstva10:
a) visok nivo razvoja računarske tehnologije pogodne za primjenu u finansijskim
institucijama, što je za direktnu posljedicu imalo koncentraciju visoko stručnih
i obrazovnih kadrova u bankarskim institucijama,
b) složena finansijska struktura, koju karakteriše veliki broj finansijskih institucija,
c) visok stepen deregulacije (kako na domaćem, tako i na svjetskom) finansijskom
tržištu, što ima za posledicu oštru konkurenciju između banaka.
Elektronsko bankarstvo ima određene prednosti u odnosu na klasično poslovanje.
Savremeni način poslovanja banaka omogućava klijentima da obave sve rutinske
transakcije, kao što su transfer sredstava, upit u stanje računa, plaćanje računa, i sl. na
jednostavniji i brži način. Klijentima banke je omogućen pristup informacijama o
računu u bilo koje doba dana ili noći. Otvaranje računa se vrši on-line, i na taj način se
u potpunosti izbegava bespotrebna papirologija.
Često se elektronsko bankarstvo identifikuje sa Internet ili web bankarstvom, što je
pogrešno, jer je elektronsko bankarstvo širi pojam i obuhvata i druge načine izvođenja
bankarskih transakcija digitalnim računarskim putem koje ne moraju biti bazirane na
Internet tehnologiji. Savremena banka transformiše tradicionalno poslovanje, u kojem
10 Vunjak dr Nenad, Kovačević dr Ljubomir: Bankarstvo (Bankarski menadžment), Subotica, 2006., str. 263.17
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
je karakterističan šalterski rad i kontakt sa klijentima, u elektronsko poslovanje kroz
korišćenje različitih kanala (elektronskih), a to su11:
a) WAP bazirana mreža mobilne telefonije (pristup na Internet putem mobilnih
telefona);
b) automatizovani telefoni (razmena finansijskih informacija telefonom);
c) ATM mreža;
d) slanje poruka putem SMS (direktno na servis koji nudi banka);
e) Web TV (integrisani uređaj TV i računar);
f) Internet12
Navedeni elektronski kanali omogućavaju obavljanje finansijskih transakcija sa svakog
mjesta i neprestano (banka je za potrebe klijenata otvorena 24 časa) i usaglašavaju
zahtjeve klijenata i sposobnosti banaka, kroz obezbjeđivanje finansijskih transakcija
tokom cijelog dana. Banke u svijetu svojim komitentima već godinama pružaju
elektronske usluge na daljinu. Pojava elektronskog novca nametnula je novu filozofiju
u bankarstvu, koja se zasniva na elektronskoj razmjeni podataka i sredstava (EFT-
Electronic Funds Transfer) koja je pojmovno određena kao mobilno bankarstvo. U
elektronskom bankarstvu treba razlikovati dvije osnovne vrste poslova: poslove sa
komitentima i međubankarske poslove.
2.3. Elektronski sistemi plaćanja
Informaciona tehnolologija značajno unaprijeđuje obavljanje finansijskih transakcija
koje se sada mogu obavljati mnogo brže, tačnije, pouzdanije i konforminije nego ranije.
U savremenim uslovima tradicionalni način plaćanja sve više gubi na značaju, a
prednost se daje elektronskom načinu plaćanja. Prodavci proizvoda ili davaoci usluga
omogućavajući svojim kupcima da na takav način vrše kupovinu ubrzavaju obrt
vlastitih finansijskih sredstava (tok gotovine-cash flow) istovremeno smanjući troškove
naplate, jer nema klasičnog fakturisanja robe i sl.
11 E-banking, http://galeb.etf.bg.ac.yu/~vm/tutorial/tutorial.html 12 Internet je komunikacioni kanal, a ne sredstvo za komunikaciju. Pored razmjene poruka Internet omogućuje i niz drugih aplikacija pa se naziva i multimedijalni kanal.
18
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Posebna pažnja je posvećena sigurnosti ovakvog vida transakcija, koja je vrlo bitan
faktor daljeg razvoja ovog načina plaćanja. Programe i usluge oko obavljanja
finansijskih transakcija nudi više specijalizovanih internet kompanija među kojima se
izdvajaju: CyberCash, DigiCash, First Virtual Holdings. Najčešće korištena sredstva za
obavljanje finansijskih transakcija u elektroskom bankarstvu su:
Kreditne (debitne) kartice
Elektronski (digitalni) novac
Pametne kartice
2.3.1. Kreditne (debitne) kartice
Početkom osamdesetih godina prošlog vijeka kartice su postale uobičajeno sredstvo
plaćanja roba i usluga i dostigle su razmjere masovne primjene. U bankama i
organizacijama koje su se bavile kartičnim poslovanjem, za potrebe kartičnog
poslovanja, razvijena je tehnološka i računarska infrastruktura koja je opsluživala ovako
masovno sredstvo plaćanja.
Bankomati su funkcionisali na bazi kartica, a uvodile su ih samo pojedine banke radi
prestiža i sa ciljem da smanje troškove šalterskog poslovanja, da omoguće korisnicima
da mogu 24 časa dnevno podizati svoj novac i da produže vrijeme zadržavanja novca na
žiro računima. Debitnim karticama je moguće plaćati samo do iznosa koji se nalazi na
pripadajućem tekućem računu, dok je sa kredtinim karticama dozvoljen i ulazak u
“crveno” tj. moguće je na neki način kreditno se zadužiti.
Elektronska tehnologija omogućila je upotrebu elektronskih kartica koje se koriste kao
instrument bezgotovinskog plaćanja. Kao izdavaoci ovih kartica pojavljuju se banke,
gdje jednu karticu mogu izdavati više banaka i u tu svrhu formiraju udruženja (na
primer DinaCard, Visa, MasterCard) ili nebankraske organizacije kod kojih je važnost
kartica bila samo unutar internih mreža.
Prednosti upotrebe platnih kartica su nesumnjive, i to kako za klijente, tako i za banke.
Klijentima banke se pruža komoditet u obavljanju poslova sa bankom kod podizanja
19
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
gotovine na bankomatima, bez potrebe čekanja na šalterima i u bilo koje vrijeme
nezavisno od radnog vremena banke. Obavljanje plaćanja preko platnih kartica
posmatrano sa aspekta kupca znači svojevrsno odgođeno plaćanje ili kratkoročno
zaduživanje. Davaoci usluga - banke tj.izdavaoci kartica ostvaruju zaradu na
članarinama od korisnika kartica kao i na provizijama, a ukoliko se radi o
problematičnim komitentima onda i na zateznima kamatama.
Slika 2.1. Kreditne/debitne kartice
Ukratko rečeno, platne kartice predstavljaju zamjenu (mnogo komforniju) za gotovinski
novac, koje uz obezbjeđivanje preduslova od strane poslovnih banaka, i pridržavanja
propisanih uslova korištenja kartica od strane klijenta, mogu i predstavljaju izuzetno
sigurno sredstvo svakodnevnog raspolaganja sredstvima na poslovnim računima
banaka. U domicilnim uslovima poslovanja, kartice su po ukidanju čekova kao
instrumenta kreditiranja (što nikada ček i nije smjeo da bude), doživjele pravi procvat u
upotrebi. Danas, u našim poslovnim bankama mogu se dobiti sve vrste savremenih
poslovnih kartica (od Dine, Vise, Mastercard-a do Diners-a) koje mogu biti elektronske
(samo uz magnetnu traku), classic (embosirane), do najsavremenijih koje se baziraju na
čip tehnologiji.
2.3.2. Elektronski (digitalni) novac
Pojava elektronskog novca nametnula je novu filozofiju u bankarstvu, koja se zasniva
na elektronskoj razmjeni podataka i sredstava ( EFT – Electrosnic Funds Transfer) koja
je pojmovno određena kao elektronsko bankarstvo. Elektronski novac predstavlja
“specifičnu monetarnu informaciju” koja se putem elektronskih impulsa prenosi između
20
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
transaktora koji obavljaju plaćanja. Elektronski novac omogućava kupovinu roba i
usluga putem računara preko komercijalne računarske mreže (npr. Internet) ili preko
poslovnih bankarskih mreža (npr. SWIFT). Praktično elektronski novac zamjenuje
gotovinu i čekove.
Dominantan oblik elektroskog novca je elektronski transfer sredstava na tački prodaje
(EFT/POS – point of sale) pomoću instaliranih terminala u trgovačkoj uslužnoj mreži.
Drugi oblik korištenja elektronskog novca je preko bankomata (ATM) koji
omogućavaju podizanje gotovine, polaganje depozita, prenosa sa računa na račun i
plaćanja. Sam elektronski novac u formi “elektronskog novčanika” bazira se na
prethodno izvršenim uplatama monetarne vrijednosti, koje su registrovane na mikročipu
elektronske kartice, a mogu se upotrebiti za plaćanja roba i usluga. Postojeći tipovi
elektronskog novca još uvijek nisu zakonska sredstva plaćanja, u onom smislu u kojem
je to gotov novac iza koga stoje država i centralna banka.
2.3.3. Pametne kartice
Pametna kartica (smart card) je kartica sa “uskladištenom” vrijednošću koja ima jedan
ili više čipova tj. mikroprocesora koji joj pored raspolaganja sredstvima omogućava
“skladištenje” podataka, sprovođenje kalkulacija i transakcija.
Tehnologija pametnih kartica je odavno poznata, a svoju primjenu našla je i u mobilnoj
telefoniji sa razvojem tzv.unaprijed plaćenih (pre-paid) usluga , što ove kartice čini sve
popularnijim. Pametne kartice su u suštini mikroprocesorski čip koji vrši memorisanje
informacija. Zavisno od vrste ugrađenog čipa kartice mogu biti: memorijske,
procesorske ili kombinovane. Podaci koji su memorisani na pamentim karticama su
kodirani te ih je potrebno dekodirati, što se postiže uz pomoć tzv. čitača kartica (card
readers). Odnedavno postoje i tzv. beskontaktne pametne kartice, koje imaju
minijaturnu antenu putem koje se šalju/primaju informacije bežičnim putem.
Pametne kartice u banakrstvu svoju primjenu nalaze u kreditnim, odnosno debitnim
karticama u koje se ugrađuje čip u elektronski modul, koji se potom lijepi na plastičnu
karticu.
Pametne kartice omogućavaju pohranjivanje elektronskog novca u memorijsko
procesorskim čipovima na samim karticama, bilo u vidu digitalnih poruka u funkciji
21
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
elektronskog novca, bilo u vidu informacija potrebnih pri digitalnoj verifikaciji kod
elektrosnkog plaćanja. Dvije najpoznatije kompanije koje daju rezultate su Mondex
International i DigiCash.
Ipak, korištenje pametnih kartica u funkciji sredstava plaćanja nije poprimilo masovnije
razmjere, da bi se moglo smatrati uobičajenim. Jedan od uzroka za to je nedostatak
odgovarajuće zakonske regulative u području elektronskog poslovanja generalno, te se
stoga mora tražiti rješenje na globalnom nivou koje bi pravno regulisalo ovu oblast
kako bi sistem plaćanja zasnovan na pametnim karticama postao osnovno platežno
sredstvo u bliskoj budućnosti
2.4. Distributivne mreže daljinskog bankarstva
2.4.1. Bankomati (ATM)
ATM (Automated Teller Machines) su bankarski automati (bankomati) koji obavljaju
rutinske operacije izdavanja gotovog novca vlasnicima bankarskih računa po principu
samousluživanja i nezavisno od radnog vremena banke 24 časa dnevno. Bankomati se
sastoje od dva osnovna dijela: dijela za fizičku manipulaciju novčanicama i dijela za
manipulaciju podacima o novčanim sredstvima. Dio za fizičku manipulaciju
novčanicama je elektromehanički uređaj čija je osnovna namjena tačno prebrojavanje
novčanice i njihovo izdavanje. Dio za manipulaciju podacima je računarski zasnovan
uređaj koji podatke o zatraženim iznosima za isplatu obrađuje putem online veze sa
bazom podataka u banci. Na slici 2.1. na sljedećoj strani je prikazano kako izgleda
jedan bankomat.
Bankomati rasterećuju filijalsku mrežu banaka, eliminišu potrebu za otvaranjem novih i
stvaraju osnov za redukciju broja postojećih filijala, jer dovode do sniženja operativnih
troškova i to utoliko više ukoliko se veći broj rutinskih operacija obavlja putem ATM.
Postoji više vrsta bankomata: keš bankomati/cash dispenser-i (služe kao uređaji za
isplatu gotovine), info bankomati (služe za pružanje informacija i izdavanje naloga),
bankomati za mjenjačke poslove (služe za konverziju valuta), bankomati za plaćanje
računa, bankomati za deponovanje dnevnog pazara, bankomati za prodaju vrijednosti
(polisa osiguranja i sl.) i multifunkcionalni bankomati (obavljaju više funkcija
22
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
odjednom). Mada se keš bankomati najviše koriste, ipak bi se na bankomate trebalo
gledati kao na multifunkicionalne uređaje koji pružaju širi spektar bankarskih usluga u
kom pravcu će se vjerovatno oni dalje i razvijati.
Bankomati su prvobitno radili u off-line režimu, šaljući podatke o transakcijama grupno
u određenim vremenskim intervalima, dok danas većina bankomata radi u on-line
režimu, odnosno transakcije se izvršavaju u realnom vremenu.
Slika 2.2. Izgled ATM/bankomata
Za ovo “samouslužno” bankarstvo se često kaže da predstavlja novu poslovnu filozofiju
banaka.
Postupak podizanja gotovine na ATM aparatu je sljedeći:
1. korisnik aktivira ATM ubacivanjem platne kartice u aparat u dio predviđen za to,
2. ATM traži od korisnika da izabere jezik (uglavnom srpski ili engleski), nakon
izbora jezika, korisnik je obavezan da unese svoj PIN (Personal Identification
Number) koji je vezan uz datu platnu karticu,
3. ATM provjerava ispravnost PIN-a, ukoliko je PIN prihvaćen, traži se od korisnika
da odabere transakciju koju će izvršiti. Na bankomatima kod nas je moguće obaviti
uglavnom dvije operacije/transakcije, a to su:
upit stanja na tekućem računu građana i
isplata gotovine
Nakon oprjedjeljenja da želi da izvrši podizanje gotovine, korisnik prelazi u meni u
kojem su mu naznačene koje vrste novčanica stoje na raspolaganju u ATM uređaju, kao
i unaprijed definisani iznosi koje može da podigne. Ukoliko želi da podigne neki drugi
iznos, potrebno je da pokrene dodatnu opciju za to,
23
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
4. Po unosu željenog iznosa, ATM vraća korisniku platnu karticu,
5. ATM isplaćuje novac kroz dio predviđen za to,
6. ATM izbacuje listić potvrde na kojem je evidentiran datum transakcije i iznos
sredstava koje je klijent podigao.
Instaliranje bankomata se uglavnom vrši na frekventnim mjestima, tamo gdje se
očekuje da bi ih klijenti mogli najviše koristiti. To su uglavnom mjesta kao što su ulazi i
šalter sale banaka i pošta, ulazi u javne ustanove ili u tržnim centrima. U SAD je 2003.
godine više od 64% bankomata bilo instalirano u prostorijama banke, a svakog mjeseca
2003.godine na bankomatima je u prosjeku bilo procesuirano 902 miliona transakcija13.
Prednosti bankomata su višestruke: smanjuje se potreba za ljudskim radom pri
obavljanju rutinskih operacija, smanjuje se mogućnost grešaka, jer su automati manje
podložni greškama od ljudi, rizici od zloupotrebe ovlaštenja bankarskih službenika se
umanjuju, kao i rizici od eventualno nekih drugih radnji, a smanjuju se i gužve na
šalterima.
Dosadašnja iskustva su pokazala da se ATM najviše koriste za vrijeme vikenda i van
radnog vremena banaka14.
2.4.2. POS aparati
Sistemi plaćanja u maloprodaji (EFT/POS - Electronic Funds Transfer Systems/Point of
Sale) je vrlo značajan elektronski sistem koji spaja potrošača, banku i trgovinu. Riječ je
o elektronskom sistemu za plaćanja kupljene robe u trgovini. Ovaj sistem omogućava
direktan prenos sredstava sa računa kupca na račun prodavca. EFTPOS terminali
omogućavaju da se podaci sa kartice provjere za manje od 15 sekundi u okviru mreže
koja povezuje trgovce širom svijeta sa centrom za obradu platnih kartica i emitentom
kartica. Potrošač koristi kreditnu ili debitnu karticu i preko terminala dolazi u on-line
vezu sa kompjuterom banke koja je dotičnu karticu izdala. Preko terminala daje se
elektronski nalog kompjuterskom centru banke da izvrši transfer novca sa računa kupca
na račun prodavnice. Prije toga se vrši identifikacija kupca PIN i provjerava rok važenja
kartice. Zatim kompjuter verifikuje da li kupac ima dovoljno novca na računu da može
13 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.814 Prema ispitivanjima D.N. Charofas, od ukupnog broja korištenja samouslužnih šaltera na vrijeme vikenda otpada 30%, van radnog vremena banke 40% i u toku radnog vremena 30%.
24
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
da izvrši kupovinu (ukoliko se radi o debitnoj kartici). Ako je u pitanju kreditna kartica,
kompjuter provjerava da li kupac ima dovoljno sredstava za plaćanje u okviru svog
kreditnog limita.
Potom se na POS terminal šalje povratna informacija na osnovu koje se štampa račun i
to po pravilu u duplikatu, s tim što jedan primerak koji ostaje pružaocu usluge, odnosno
prodavcu robe kupac potpisuje, dok drugi se uručuje kupcu uz fiskalni račun. Često se
kod novijih POS-ova zahteva i unos PIN-a od strane kupca, korisnika kartice. U
domaćim uslovima poslovanja uglavnom je prisutna vrsta POS teriminala koji ne traže
unos PIN koda na njima prilikom realizacije transakcije. Takođe, postoji mogućnost da
se dobije informacija o novom stanju na računu klijenta poslije plaćanja robe. U
posljednje vrijeme naročito je popularna kupovina pre-paid kartica putem POS aparata,
gdje klijenti unaprijed uplaćaju telefonske ili druge vrste usluga koje će potom kasnije
koristiti.
Slika 2.3. Izgled POS terminala
Tokom zadnje decenije prošlog veka, broj POS aparata u svijetu je značajno porastao.
To znači da danas većina prodajnih mjesta prihvataju platne kartice kojima se mogu
obavljati plaćanja. Plaćanje putem POS-a je korisna alternativa, kako za kupce, tako i
za prodavce (naravno ne treba zaboraviti i korist za banke izdavaoce platnih kartica).
Prodavci ne moraju da se brinu da li klijent ima sredstva na računu, s obzirom da je
provera on-line, dok kupac ne mora da piše ček i bezbjednije je da ne nosi novac sa
sobom15.
15 U Republici Srpskoj je donesen zakon o fiskalnim kasama, kojim je regulisana uputreba POS terminala u trgovinama (Službni glasnik RS, br. 69/07 od 26.07.2007.)
25
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
2.4.3. Telefonsko bankarstvo
Telefonsko bankarstvo predstavlja direktno korišćenje bankarskih usluga od kuće, pošto
omogućava neposredan transfer sredstava, informacija i naloga putem telefonske mreže.
Zasniva se na tzv. pozivnim centrima, odnosno na sistemima kojima se pristupa preko
određenih šifri otkucanih preko tastature. Može da se koristi za proveru stanja i
transakcija na računima, otplate zajmova, plaćanja unutar banke, slanje stanja računa na
korisnikov fax, naručivanje čekova, plaćanje računa u zemlji (telefonskih računa,
računa za struju, i sl.) i transfera novca. Za ovu vrstu usluga, radi identifikacije, pored
šifre može da se koristi i token16.
Za korišćenje ove usluge klijentu banke je potreban telefon, kod kuće, na poslu ili
putovanju i eventualno token (neke ga banke daju besplatno na korišćenje). Pomoću
tokena i/ili unošenjem PIN-a (lično kreirane lozinke) ostvaruje se pristup operateru
telefonskog servisa. Preduslov za uključenje u sistem je da korisnik ima otvoreni tekući
račun sa urednim poslovanjem. Pozivom na određeni telefonski broj (call center)
pristupa se servisu, koji je neprestano na raspolaganju. Nakon identifikacije putem
tokena ili šifre, otvara se meni koji preko govornog automata vodi korisnika do željene
usluge.
Razvoj telekomunikacionog servisa u pravcu digitalizacije još je više otvorio vrata
kućnog bankarstva u obliku digitalnih govornih tehnologija i sistema telefonskih
govornih automata. Poziv se može uputiti sa bilo kog telefona - fiksnog ili mobilnog, sa
tastaturom ili brojčanikom, impulsnog ili tonskog. Preporučuje se korištenje tonskog
biranja gdje god postoji mogućnost za to.
16 Autentifikacioni tokeni su hardverska ili softverska sredstva koja služe za generisanje jednokratnih lozinki. Hardverski tokeni su lakoprenosivi mali uređaji koji proračunavaju lozinku. Korisnik pročita lozinku sa tokena i unosi je prilikom prijavljivanja na sistem/aplikaciju. Njegova prednost je što se ne povezuje na računar. Softverski tokeni se instaliraju na prenosive računare, jeftiniji su odhardverskih tokena, ali njihova bezbjednost zavisi od bezbjednosti računara na koji su instalirani.
26
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
2.4.4. Kućno bankarstvo
Na samom početku treba reći to da daljinsko ili kućno bankarstvo nije isto što i
interenet bankarstvo. Daljinsko bankarstvo (telebanking) i kućno bankarstvo (Home
Banking) su sinonimi za uslugu kojom banka omogućava svojim komitentima
samostalno obavljanje finansijskih transakcija iz udobnosti svog doma.
On-line ili PC bankarstvo kako se još naziva se sprovodi putem Intraneta i predstavlja
kombinaciju karakteristika programa za lične finansije17 i elektronskog plaćanja računa.
PC bankarstvo omogućava obavljanje bankarskih transkacija direktnom vezom klijenta
i banke uz pomoć specijalizovanog softvera. Softver se instalira na klijentov računar,
tako da omogućuje elektronsko povezivanje korisnika sa računarom banke. Na taj način
klijent može da obavlja transakcije (jedino sa datog računara). PC bankarstvo je veću
primjenu našlo kod pravnih lica nego kod fizičkih lica.
Danas u SAD oko 80% banaka nudi kućno elektronsko bankarstvo, s tim da se oko 50%
ukupnih transakcija obavlja putem elektronskog bankarstva, a u Japanu čak 90%18. On-
line PC bankarstvo ima i određene nedostatke. Korisnik elektronske banke je ograničen
da obavlja transkacije samo sa onog računara na kojem je instalisan softver. Pored toga,
promena banke zahteva i novi softver i ponovni unos podataka, kao i potrebno vreme za
obuku za rad. Takođe, postoji i određena nezaštićenost podataka na hard disku
korisnika od hakerskih napada iz okruženja, sve to je na kraju dovelo do toga da se
korisnici sve više okreću ka internet bankarstvu. Na slici 2.3. je prikazana ilustracija
programa za kućno bankarstvo.
17 Razvoj elektronskog bankarstva uslovio je i pronalazak softvera za lične finansije (personal finance software). To je softver koji omogućava da, uz pomoć računara, klijenti vode brigu o svom novcu. Prve verzije softvera za lične finansije pojavile su se još 1983. pod nazivom Quicken. Program je doživio veliki uspeh, pa je brzo dobio konkurenciju u vidu drugih programa, od kojih se u posljednje vrijeme ističe program “Money”, kompanije Microsoft. Performanse ovih proizvoda su danas prilično ujednačene. Standardne mogućnosti ovih programa obuhvataju: podsjetnik o neizmirenim obavezama, inteligentni registrator računa, programiranje budućih isplata, kalkulator za finansijsko planiranje, kreiranje plana otplate duga, investiranje, pregled portfelja investicija, praćenje berzanskih indeksa, kreiranje različitih vrsta finansijskih izveštaja, finansijski adresar, finansijski savjetnik.18 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.9
27
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Slika 2.4. Izgled programa za kućno bankarstvo
2.4.5. Internet bankarstvo
Internet bankarstvo ili kako se još naziva sajber bankarstvo (cyber banking) predstavlja
obavljanje bankarskog poslovanja direktno iz kuće posredstvom interneta. Za ovaj vid
elektronskog bankarstva nije potreban specijalan softver, niti postoje podaci
uskladišteni što povećava sigurnost, a pristup banci je moguć sa bilo kog mjesta u
svijetu tj.računara. Sve što je potrebno je internet veza koja omogućava obavljanje on-
line transakcija.
Internet bankarstvo predstavlja pribavljanje bankarskih informacija i realizaciju
bankarskih transakcija preko Interneta. Internet bankarstvo je zasnovano na korišćenju
World Wide Web-a19, gde se korisniku omogućuje direktan pristup putem internet
pretraživača (web browser-a)20. Napredak u proizvodima on-line bankarstva, promjene
u konkurentskoj strukturi i rastuća popularnost Interneta su stvorili okruženje u kome
Internet bankarstvo postaje proizvod za masovnu potrošnju.
19 World Wide Web (www/web) je globalna struktura za brz prenos informacija koja se sastoji iz sljedećih elemenata: a) Hypertext markup language (HTML) - za formiranje web stranica i njihovo povezivanje, b) Hypertext transfer protocol (HTTP) - protokol za komuniciranje između servera i čitača, c) Common Gateway Interface (CGI) – za razmjenu sa drugim serverima. Server predstavlja uređaj na koji su postavljene razne web stranice. Da bi korisnik upotrebio web, mora osim hardvera da posjeduje Internet konekciju i internet pretraživač (web browser).
20 Web čitač/pretraživač (web browser) je softver za pretraživanje Interneta i čitanje strana na Internetu (npr. Mozilla Firefox, Microsofts Internet Explorer, Opera, i dr.)
28
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Internet bankarstvo je najjeftiniji i najuspješniji oblik bankarskih usluga, dostupan 24
časa dnevno 365 dana u godini, skoro bez ikakve prostorne ograničenosti, mada još
uvijek postoje određene rezerve po pitanju stepena sigurnosti i privatnosti.
Slika 2.5. Ilustracija internet bankarstva
Glavna razlika u upotrebi korisničkog imena i lozinke u odnosu na upotrebu smart
kartice, osim u nivou zaštite, jeste što se putem korisničkog imena i lozinke može
pristupiti web banci sa bilo koje lokacije u svijetu gdje postoji računar sa pristupom na
Internet. Sa druge strane, smart karticom se može pristupiti samo na mjestima gdje na
računaru postoji čitač kartice. Pored navedenog, upotrebom smart kartice se mogu
obavljati plaćanja primaocima koje nije potrebno prethodno registrovati.
Početak internet bankarstva se vezuje za 1995.godinu kada je banka Wells Fargo
napravila prvi Web bankarski program za obavljanje poslova na internet, a iste godine
je osnovana I prva specijalizovana internet banka na svijetu - Security First Network
Bank sa sjedištem u Atlanti (SAD), da bi se potom pojavile i neke druge21. Inače, u
razvoju internet bankarstva postoje dva osnovna modela, a to su elektronska banke (e-
banks) i elektronske filijale (e-branches). Elektronska banka posluje isključivo na
internetu i kao takva nema nikakvih vremenskih ni prostornih ograničenja koja su
prisutna kod klasičnog bankarstva, dok je elektronska filijala nastala kao nadogradnja i
proširenje usluga klasične banke.
Bankarski proizvodi i usluge koje nudi većina svjetskih banaka u svom Internet
poslovanju su mjenjački poslovi, otvaranje i korištenje zajmovnog računa, provjera
stanja na računu, otvaranje i korištenje čekovnih, tekućih i depozitnih računa, provjera
21 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.1029
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
ranije izvršenih transakcija, plaćanje računa elektronskim putem, korištenje sistema
kreditnih kartica, trgovanje hartijama od vrijednosti, elektronski transfer između računa,
poslovno informisanje preko elektronske pošte (e-mail-a), odobravanje hipotekarnih i
ostalih kredita, savjetodavne i brokerske usluge itd. Inače, postoje i posebna bankarske
virtuelne kartice koje se koriste samo za plaćanje preko interneta.
Pristalice internet bankarstva ističu niz prednosti ovog “virtuelnog” načina bankarstva
nad klasičnim ili “tradicionalnim” bankarstvom, koje se ogledaju prije svega u znatno
nižim troškovima pošto je realizacija naloga za plaćanje putem internet 8 do 10 puta
jeftinija nego kod klasičnog bankarstva, većim neto operativnim prihodima, pošto
operativni rashodi čine oko 15-20% prihoda u internet bankarstvu, dok je kod klasičnog
bankarstva oko 60%, maksimalnom korištenju radnog vremena. Inače u SAD 9 od 10
domaćinstava imaju račun u banci, a 93% od ovih domaćinstava koja imaju račun u
banci koristi neki vid elektronskog bankarstva, s tim da 95% koristi elektronsko
bankarstvo za praćenje stanja na računu, 64% za prenose sredstava između računa i
55% za plaćanje računa22. Prema podacima Centralne banke BiH, elektronsko
bankarstvo u BiH koristi 6.813 pravnih lica i 5.038 fizičkih. Taj mali broj ukazuje da
građani i preduzetnici u BiH, ipak, više vole čekanje u redovima pred šalterima. Od 32
banke koje posluju u BiH, 24 nude uslugu internet bankarstva23.
2.4.6. Mobilno (pokretno) bankarstvo
Mobilno bankarstvo omogućava transakcije putem prenosnih računara (laptop),
digitalnih ličnih organizatora (PDA) i mobilnih telefona, koji su opremljeni specijalnim
softverom za mobilni pristup Internetu, pa se mogu koristiti za obavljanje svih vrsta
usluga i transakcija.
Mobilna plaćanja putem mobilnih telefona (Mobile payments/M-payments) spadaju u
grupu plaćanja na malo. Mobilni telefoni mogu biti uređaji kojima se obavlja plaćanje u
sadejstvu sa drugim uređajima (na primer, kao što je slučaj kod plaćanja mobilnim
telefonom na POS terminalima) ili se plaćanje može obaviti samo upotrebom mobilnog
22 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.1123 Fokus: http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=5&vijest=2892
30
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
telefona. U početku su se mobilna plaćanja obavljala razmjenjivanjem SMS poruka
između klijenata i banke. Razvojem WAP standarda koji je omogućio pristup Internetu
sa mobilnog telefona bilo je moguće koristiti sve prednosti on-line bankarstva.
Pošto ću u narednom poglavlju detaljnije obraditi mobilno bankarstvo, ovdje ću još
samo napomenuti da je prednost mobilnog u odnosu na internet i ostale oblike
bankarstva u tome što korisnik nije lokacijski vezan za računar, već uz pomoć mobilnog
telefona ili laptopa može obavljati bankarske transakcije gdje god se nalazi.
2.4.7. WEB TV bankarstvo
WEB TV bankarstvo se odnosi na povezivanje televizije i interneta u jedinstvenu
cijelinu.
Bankarstvo preko televizije (ma kako to čudno zvučalo) koristi zadnju digitalnu
televizijsku tehnologiju (Hybrid-Net) kako bi omogućilo korisnicima da uživaju u
brzom, sigurnom i koformnom pristupu svom računu. Zbog toga što koristi konekciju
preko televizije, a ne preko interneta WEB TV bankarstvo predstavlja sigurniji način
poslovanja nego korištenjem računara. Mogući razlozi za to su što hakeri još nisu toliko
zainteresovani za ovu oblast, zato što je ovo novi vid bankarastva koji ima vrlo mali
broj svojih korisnika.
Obično ovaj vid elektronskog bakarstva koriste oni korisnici koji nemaju računar, a žele
da koriste internet servis. Putem WEB TV sistema, korisnici elektronskog bankarstva
povezuju svoje TV prijemnike sa standardnom telefonskom linijom na WEB TV mrežu.
Upravljanje sa WEB TV bankarstvom vrši se pomoću daljinskog upravljača sa
bežičnim tasterom. Prednost ovakvog oblika elektronskog bankarstva jeste u tome što
korisnik ne mora imati računar, dok se nedostatak ogleda u ograničenom broju
bankarskih transakcija koje se mogu obaviti ovim putem. Ovaj oblik korištenja
elektronskog bankarstva omogućava korisniku da može pratiti televizijski program,
vršiti kupovinu od kuće i plaća račune od kuće.
Da bi se mogao koristiti ovaj oblik elektronskog bankarstva neophodno je da se uz
WEB TV instalira i čitač smart kartice. Trenutno, samo dvije banke nude pristup
31
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
računima preko ovakvog sistema – Abby National i HSBC. Obe su uložile velika
sredstva (preko 60 miliona engleskih funti)24.
2.5. Elektronski međubankarski poslovi
U elektronskom bankarstvu međubankarsko poslovanje čini posebnu i dosta složenu
vrstu poslova iz razloga što se radi o transferima velikih količina novca, te je zato
potrebno obezbjediti visok stepen sigurnosti i zašite podataka. Zbog toga se ovaj vid
elektronskog poslovanja obično ne obavlja preko Interneta, bar ne na način kako se vrše
ostale aktivnosti u elektronskom poslovanju, već se umjesto javne koristi privatna
računarska mreža sa odličnom zaštitom od neovlaštenog pristupa.
Finalizacija plaćanja u smislu međubankarskog transfera može da bude
operacionalizovana preko dva alternativna sistema plaćanja:
sistema za neto obračun
sistema za bruto obračunSi
Sistemi za neto obračun (netting sistemi), vrše poravnanja između banaka na neto
principu, tako da se deifinitivna plaćanja vrše samo na kraju radnog dana u
nekompenziranim iznosima. Najveći netting sistem na svijetu je CHIPS (Clearing
House Interbank Payments System).
Sistem za bruto obračun (RTGS system) podrazumijeva izvršavanje pojedinačnih
naloga za plaćanje u najkraćem mogućem vremenskom periodu i to do visine pokrića
na računu. Osnovna prednost ovog sistema je brzina, međutim ovaj sisitem zahtijeva
mnogo veću likvidnost banaka. Najpoznatiji RTGS sistemi su Fedwire, SEC, TARGET.
Svjetski lider u transferu podataka banaka i ostalih finansijskih institucija je najveća
postojeća privatna bankarska mreža pod nazivom SWIFT Transport Network (STN),
čiji razvoj je pokrenula asocijacija bankarskih i finansijskih institucija Society for
Worldwide Interbank Financial Telecommunications, S.W.I.F.T, osnovana
24 Izvor: Časopis : „Ekonomist“ br.3; Banja Luka; novembar 2001 str.37 32
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
1973.godine. Mreža je krenula sa radom 1977. godine, a korisnici te mreže danas su
centralne i poslovne banke, te razne ostale finansijske institucije u cijelom svijetu.
Poput internet, mreža SWIFT je izgrađena na bazi Open Systems Interconnection, OSI
standard, što znači da obe kao paltformu imaju identične komunikacione protokole.
SWIFT mreža je kompatibilna i sa EDI (Electronic Data Interchange) standardima za
područje finansijskog poslovanja. SWIFT mreža omogućava tri vrste aplikacija u
međubankarskom poslovanju:
Usluge prenosa strukturiranih poruka (primanje, slanje i memorisanje informacija)
zančajnih za finansijsko poslovanje, a koje su u skladu sa EDIFACT25 standardima
Usluge prenosa nestrukturiranih poruka, koje se odnose na prenos informacija koje
su značajne sa aspekta finansijskog poslovanja, ali koje ne odgovaraju EDIFACT
standardima
Sistemske usluge, koje nadopunjuju navedene usluge omogućavajući rad u realnom
vremenu, uspostavljanje direktih veza između dvije institucije, itd.
Mreža SWIFT je dosta centralizovana i sastoji se od tri upravljačka centra, niza
regionalnih centara i još većeg broja korisničkih centara. Upravljački centri se nalaze u
Belgiji, Holandiji i SAD-u. Iz nih se vrši provjera autorizacije pristupa sistemu i potom
se vrši dalja obrada korisničkih transakcija. Svaki do učesnika u sistemu ima i vlastitu
šifru za zaštitu podataka. Mreža SWIFT je priključena na internet, a interne transakcije
mreže su zaštićene “vatrenim ili zaštitnim zidom” (Firewall).
Što se tiče elektronskog međubankarskog tržišta žiralnog i gotovog novca u BiH bitno
je napomenuti da je ono stavljeno u funkciju tek od 22.01.2008. godine, što omogućava
komercijalnim bankama efikasnije upravljanje likvidnim sredstvima i smanjuje rizik
upravljanja gotovinom. Tako, sada komercijalne banke u BiH mogu između sebe da
vrše pozajmljivanje novčanih sredstava i deviza, što dovodi do smanjenja fizičkog
transporta novca i uspostavljanje sigurne komunikacije između banaka26.
25 EDIFACT – međunarodni jezik za transmitovanje elektonskih poslovnih poruka koji se primjenjuje kod EDI26 http://www.seebiz.net/financije/bankarstvo-i-osiguranje/operativno-medjubankarsko-trziste
33
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
3. MOBILNO BANKARSTVO
3.1. Mobilno poslovanje
Mobilno poslovanje (Mobile business ili m-business) predstavlja novi oblik
elektronskog poslovanja. Prednost mobilnog poslovanja je u tome što se ono može
odvijati bilo gdje i bilo kada uz primjenu Internet tehnologije. Zbog svojih velikih
potencijala, mobilna telefonija je vrlo brzo uočena kao tehnologija koja može značajno
doprinjeti popularnosti i razvoju interneta. Iz tih razloga tehnologija mobilnog i
bežičnog pristupa Internetu izaziva sve veću pažnju, kako kod stručnjaka koji su
uključeni u njen razvoj, tako i kod korisnika. Iako, između ove dvije tehnologije postoje
velike razlike, mnogi u njihovoj integraciji vide velike perspektive za dalji razvoj kako
interneta, tako i mobilnog poslovanja. Razlike između ove dvije tehnologije je moguće
premostiti samo preko odgovarajućih standarda. Takav jedan standard osmišljen je od
strane WAP Foruma osnovanog 1997.godine od strane vodećih kompanija u mobilnoj
tehnologiji (Ericsson, Motorola, Nokia, itd.) pod nazivom WAP (Wireless Application
Protocol)27. Početkom 1998.godine nastala je verzija WAP 1.0. , a nešto kasnije i druge
verzije dok je recimo danas u upotrebi standard WAP 2.0 čijom primjenom je
omogućeno da se putem mobilnog telefona mogu otvarati zahtjevnije internet stranice
ne samo u WML28 kodu nego i u XHTML29.
Iako mobilno poslovanje već danas pruža niz usluga kako za krajnje korisnike
(elektronska pošta, pretraživanje WEB-a, kupovina, plaćanje parkinga, bankarske
transakcije, novosti, prognoze, sportski rezultati i sl.) tako i za preduzeća (pristup
bazama podataka, naručivanje, prodaja, plaćanje, finansijske transakcije, prenos
poslovnih dokumenata), očekuje se dalji rast broja korisnika mobilnog poslovanja i
širenje njegovih mogućnosti poput integracije svih funkcija bežičnih uređaja u jedan
uređaj. Jedno od zanimljivih područja mobilnog poslovanja je i ono koje koristi GPS
(Global Positioning System) za precizno određivanje lokacija korisnika mobilnog
uređaja.
27 Aleksić-Marić, Vesna. Elektronsko poslovanje, Banja Luka: Ekonomski fakultet Banja Luka, 2008. Str.21.28 WML (Wireless Markup Language) je programski jezik namjenjen za uređaje poput mobilnih telefona koji primjenjuju WAP 29 XHTML (Xyper Text Markup Language ) je programski jezik namjenjen za uređaje poput mobilnih telefona, ali koji omogućava pregledanje stranica koje imaju više Kb i koje su zahtjevnije
34
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Jedna od najvećih prednosti mobilne tehnologije jeste dostupnost i povezanost
korisnika, mogućnost korištenja mobilnih uređaja bilo gdje i u bilo kom trenutku.
Korištenje je jednostavno i prilagođeno svima iako je primjetna popularnost određenih
servisa poput SMS (Short Message Service) kod mlađe populacije. Mobilna tehnologija
je omogućila korištenje interneta bez kupovine PC-a, a određena prepreka njegovom
masovnijem korištenju jeste još uvijek nešto viša cijena nego kod klasičnog internet
putem kompjutera, no sa jačanjem konkurencije očekuje se dalji pad cijena GPRS
saobraćaja.
Problem sigurnosti i povjerenja korisnika i dalje ostaje najveći nedostatak mobilne
tehnologije, pa samim tim i mobilnog poslovanja koje se na njoj zasniva. Istraživanja
su pokazala da korisnici zbog još uvijek neadekvatnih metoda zaštite nisu spremni da
obavljaju velike finansijske transakcije primjenom mobilnih uređaja, dok ih
istovremeno vrlo rado koriste za kupovinu i transakcije manjih iznosa. Ograničenje u
kapacitetima, količinama i vrstama podataka koje se prenose bežičnim putem još uvijek
su prisutni nedostaci, čije se otklanjanje očekuje sa sve širom upotrebom 3G
tehnologije, kao i sad već najavljenom implementacijom 4G tehnologije u mobilnom
poslovanju.
3.2. Pojam, nastanak i razvoj mobilnog bankarstva
Konvergencija mobilnih komunikacija i Interneta otvara nove kanale za različite
finansijske servise. Mobilno bankarstvo (Mobile banking) je najnoviji trend u razvoju
elektronskog bankarstva. Ono omogućava izvršavanje transakcija putem prenosnih
računara (laptop-a), digitalnih ličnih organizatora (PDA) i mobilnih telefona.
Da bi klijent banke adekvatno mogao da upravlja svojim sredstvima, potrebna je tačna i
pouzdana informacija o stanju njegovog računa u banci. Tradicionalni model
pribavljanja ovakve informacije podrazumeva odlazak do šaltera banke ili zvanje
odgovarajuće ekspoziture, što iziskuje znatan utrošak vremena i novca. Rješenje za
prevazilaženje prostornog i vremenskog ograničenja našlo se pri upotrebi mobilnog
telefona. Finansijske institucije sada imaju mogućnost da ponude bankarske, brokerske,
usluge osiguranja preko mobilnih telefona, personalnih digitalnih asistenata (PDA) ili
35
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
pejdžera. Pri tome, one povećavaju lojalnost klijenata kao i produktivnost svojih
zaposlenih.
Najnovija generacija mobilnih telefona posjedjuje mogućnost povezivanja na Internet,
što znači da korisnik može pristupiti svojoj finansijskoj instituciji pomoću mobilnog
telefona i izvršiti željene transakcije. Na žalost tehnička infrastruktura u našoj zemlji još
uvijek nije dovoljno sazrjela da bi se mogle koristiti neke zahtjevnije mobilne
aplikacije, što se uskoro očekuje sa uvođenjem 3G tehnologije i brzog mobilnog
interneta (HSDPA). Mobilno bankarstvo kod nas se nalazi na samom početku i ono što
danas predstvalja našu realnost to su SMS finansijske aplikacije. SMS (Short Message
Service) predstavlja isporuku tekstualnih poruka na mobilne uređaje. Generalno SMS
tehnologija je široko rasprostranjena kod korisnika mobilnih telefona, ali još uvek nema
širu poslovnu primjenu. Banke bi trebalo da uvide mogućnosti koje im pruža integracija
svog poslovanja sa ovom tehnologijom. Prednosti SMS tehnologije su upravo njena
jednostavnost i već široka upotreba. Korisnici neće morati da se obučavaju za rad sa
novim servisom, jer je tehnologija već duže vrijeme u upotrebi. SMS servis omogućava
korisnicima da preko svog mobilnog telefona provjere stanje na žiro ili tekućem računu
u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta. Informacija se dobija na jednostavan način
putem SMS poruke i ne zahtijeva dodatno angažovanje korisnika. Za korištenje servisa
potreban je samo mobilni telefon, koji je danas nezaobilazan faktor u životu svakog
poslovnog čovjeka. Klijent više ne mora da odlazi na šalter banke da bi izvršio provjeru
stanja na svom tekućem ili žiro računu, kao ni da sjedi ispred svog računara kao u
slučaju e-banking-a. Naravno SMS tehnologija ima i neke negativne osobine, kao što su
ograničen broj karaktera koji se mogu poslati, mogućnost slanja samo nestruktuiranih
poruka, zavisnost od opterećenja GSM mreže i slično. Međutim, SMS usluga
funkcioniše tako da minimalizuje nedostatke SMS tehnologije i bez obzira na njih
omogućava korisnicima udoban rad.
Prednosti mobilnog bankarstva su relativno mala ulaganja, veća produktivnost
zaposlenih, jednostavnost i veći komfor pri korištenju bankarskih usluga, dok su
nedostaci ogledaju u nesigurnosti klijenata da šalju podatke preko mobilne mreže i još
uvijek u nedovoljnoj izgrađenosti standarda u mobilnom poslovanju. U tabeli 1.
prikazanoj na sljedećoj stranici vidimo da su troškovi mobilnog bankarstva još uvijek
dosta visoki (viši od troškova Internet bankarstva), ali ipak dosta niži od troškova
klasičnog bankarskog poslovanja putem filijala. Razlog tome je što je internet
36
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
tehnologija ipak prije razvijena, nego mobilna telefonija tako da su i troškovi njene
primjene u bankarstvu niži, ali u posljednjih nekoliko godina sa pojavom sve više
operatera u mobilnoj telefoniji i sa sve većom konkurencijom primjetno je značajno
sniženje cijena svih usluga (naročito cijena SMS i mobilnog Interneta), tako da je za
očekivati da u narednom periodu mobilno bankarstvo postane značajan kanal
distribucije bankarskih usluga čak možda popularnije i od Internet banakrstva. Tome u
prilog ide i podatak da je u SAD od 1987. kada je zabilježeno 7023 filijale, sada tek
5328 filijala. I u narednom periodu može se očekivati isti trend pada broja bankarskih
filijala.
Kanal Troškovi po transakciji
Filijala 2,50 USD
Kućno bankarstvo 0,540 USD
On-line bankarstvo 0,150 USD
Internet bankarstvo 0,0100 USD
MOBILNO BANKARSTVO 0,50 USD
Tabela 1: Troškovi obrade naloga/transakcija u bankarstvu
MeritaNorthBanken je prva banka koja još od 1992. godine nudi neku od formi
mobilnog bankarstva svojim korisnicima. Već 1999. godine oko 90 % banaka u Evropi
je ponudilo neku od formi mobilnog bankarstva. Vodeći na ovom polju u SAD su
brokerske firme kao što su DLJ Direct, Fidelity, E-trade, MSDW Online i Ameritrade,
koje nude mogućnost za kompletnu trgovinu akcijama putem mobilnih telefona (počev
od vrijednosti akcija do ponude i verifikacije trgovine preko mobilnih uređaja)30. U
Singapuru korisinici mogu da provjeravaju stanje na svom bankovnom računu, vrše
transfer novca sa računa na račun kao i da vrše plaćanja. Karakteristično je da u oblasti
mobilnog bankarstva skandinavske zemlje i Holandija trenutno daleko prednjače u
odnosu na Veliku Britaniju i Njemačku. U tabeli 2.31 na sljedećoj stranici slikovito je
prikazano korištenje mobilnog bankarstva u svijetu.
30 Elektronsko bankarstvo: http://www.management.cg.yu/files/1204405400.pdf str.38.31 M-banking - To Bank the 'Un-banked' www.frost.com
37
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Tabela 2: Korištenje m-banking transakcija u svijetu (u bilionima USD)
Postoji više razloga zašto je mobilno bankarstvo zastupljenije u Evropi i Aziji, nego u
Americi. Jedan od razloga je što je u SAD i Kanadi bilo dosta sanžno razvijena fiksna
telefonska mreža, te zbog toga banke zbog loše infrastrukture i niske penetracije tržišta
mobilne telefonije dugo nisu bili zainteresovani da usmjere neka značajnija ulaganja u
razvoj ove usluge.
Predviđa se da će mobilno bankarstvo u narednih tri do pet godina doživjeti čak i
snažniju ekspanziju od internet bankarstva s obzirom na to da broj korisnika mobilnih
telefona daleko prevazilazi broj korisnika Interneta.
3.3. Vrste mobilnog bankarstva
Postoje dvije najznačajnije softverske platforme na kome se zasnivaju bankarski servisi
u mobilnom bankarstvu, a to su aplikacije zasnovane na SMS uslugama i aplikacije
razvijene kao posebni softverski programi koje korisnici instaliraju u svoje mobilne
aparate putem kojih se onda konektuju na mobilni Internet preko svog mobilnog
provajdera (pružaoca usluga mobilne telefonije).
3.3.1. SMS bankarstvo
Ovo je bila platforma na kojoj su se zasnivale prve m-banking usluge, a trenutno je
dosta prisutna kod nas u praksi, dok u svijetu sve više gubi na značaju. Davaoc usluga,
dakle konkretna banka ili neki outsourcing partner kojeg je banka odabrala mora da
38
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
razvije SMS portal kojim bi svojim korisnicima omogućavao upotrebu ovog servisa.
Klijenti željenu informaciju mogu dobiti u određeno vrijeme ili na zahtjev, tako da su
podržani i push i pull modeli poslovanja. Pull tehnologija je tehnologiju u kojoj klijent
inicira komunikaciju koristeći svoj telefon za poziv gatewaya i zahtevajući podatke.
Tada se podaci dovlače sa aplikacionog servera na mobilni uređaj. U push tehnolgiji
aplikacioni server ima veću kontrolu nad mobilnim uređajima. Aplikacioni server
donosi odluku kada će poslati podatke mobilnom uređaju, za push tehnologiju nije
potreban prethodni zahtjev.
Ukoliko korisnik želi da podatke o svom računu dobija putem kratkih poruka,
neophodno je da u organizacionoj jedinici banke koja pruža takvu mogućnost popuni
posebnu pristupnicu u kojoj daje podatke o računu i broj mobilnog telefona. Za
korištenje ove usluge potreban je račun otvoren kod banke i bilo koji tip mobilnog
telefona.
Aktivirana usluga omogućava klijentu, u svakom momentu:
provjeru stanja na računu, na zahtijev, dnevno ili po promjeni (gdje se definišu
parametri priliva na račun pri kojem se dobija adekvatna SMS poruka, podaci o
stanju čekova, posljednja promijena/transakcija, i sl.),
obavljanje platne transakcije, pri čemu se mogu vršiti plaćanja samo na unaprijed
navedene račune
uvid u važeću kursnu listu i sl.
Ukoliko želi da informaciju o stanju na svom računu dobije na zahtijev, (u vrijeme kada
on želi, sa bilo kog mjesta) korisnik na određeni broj telefona šalje unaprijed definisanu
SMS poruku. Poruka predstavlja šifru upita, na ovaj način rad korisnika sa tastaturom
svog uređaja sveden je na najmanju moguću meru. Portal prihvata poruku i vrši
autorizaciju korisnika (svi korisnici servisa prethodno moraju biti registrovani u bazi
podataka). Portal je povezan sa integralnim informacionim sistemom banke. Ukoliko je
proces izvršen bez problema korisniku se vraća odgovor na upit koji je postavio.
Korisnik će poruku dobiti kroz nekoliko trenutaka u zavisnosti od opterećenja GSM
mreže. Korisnik može da odluči da željenu informaciju dobija u neko određeno vrijeme
(recimo na kraju radnog dana banke ili poslije određenog klirinškog kruga)bez
prethodnog upita. U tom slučaju neće biti potrebe da sam inicira postupak dobijanja 39
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
informacije slanjem SMS poruke. Neophodno je samo da korisnik obavjesti
administratora ili da pri postupku registracije naglasi da želi da mu se određena
informacija isporučuje u određenim vremenskim intervalima.
Prema istraživanjima u susjednoj Hrvatskoj regiona učešće korisnika fizičkih lica u
SMS bankarstvu bilo je oko 97,6%, dok je učešće korisnika pravnih lica tek 2,4%32.
Veću zastupljenost SMS bankarstva kod građana možemo pronaći u nekoliko sljedećih
razloga. Prvi razlog tome je što u apsolutnim brojevima više ima potencijalnih korisnika
fizičkih lica, u odnosu na pravna lica. Drugi razlog je što velika preduzeća koja koriste
on-line bankarstvo ili Internet bankarstvo imaju on-line uvid u stanje i promjene svog
računa, pa im usluge ovog vida elektronskog bankarstva nisu toliko neophodne.
Korisnici SMS-a kod pravnih lica su uglavnom manja preduzeća koja ne koriste druge
vidove elektronskog bankarstva, a imaju potrebu da s vremena na vrijeme provjere
stanje svog računa ili prate prilive i/ili odlive sa svog računa. Kod nas banke nude samo
bazičnu SMS uslugu o informaciji stanja na računu.
3.3.2. WAP bankarstvo
WAP bankarstvo se pojavilo poslije SMS bankarstva sa razvojem WAP standarda koji
je omogućio pristup interenetu putem mobilnih telefona. To znači da je klijentima
banke omogućeno da uz pomoć mobilnog telefona, a putem Interneta pristupe svom
računu u banci. Neki autori pod terminom mobilno bankarstvo podrazumijevaju
isključivo WAP bankarstvo, dok SMS bankarstvo klasifikuju kao posebnu bankarsku
uslugu. Konekcija sa bankom se ostvaruje putem mobilnog telefona koji u sebi ima
ugrađen WAP uređaj. Da bi mogla da se koristi WAP usluga bilo koje banke, korisnik
mora da ima mobilni telefon koji podržava WAP. Pri tome korisnik jedino plaća za
ostvareni GPRS saobraćaj operateru mobilne telefonije. Dakle, WAP bankarstvo
podrazumijeva pristup bankarskim uslugama direktno putem mobilnog interneta ili
indirektno posredstvom posebno instaliranog programa (aplikacije) u mobilnom
telefonu putem kojeg se on spaja na mobilni internet.
Faktori koji utiču na dinamičan razvoj mobilnog poslovanja su33:32 Elektronsko bankarstvo: http://www.eccf.su.ac.yu/Download/uis/19-01-09%20materijali-elektronsko_bankarstvo-isfbo.pdf str.27.33 Bjelić, Predrag. Mobilni telefon kao kanal elektronskog poslovanja, Ekonomski anali br. 151-2, oktobar 2001. - mart 2002. str. 95.
40
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
1. relativno mala ulaganja,
2. jednostavni uređaji i laki za upotrebu,
3. omogućavaju veći komfor u korištenju.
Faktori koji utiču na usporavanje dinamičkog razvoja su34:
nesigurnost potrošača da šalju podatke preko mobilne mreže,
nepostojanje jedinstvenih standarda u ovoj oblasti i sl.
Korištenje mobilnog bankarstva putem mobilnog telefona je jednostavan postupak.
WAP bankarstvo predstavlja uslugu Internet bankarstva na mobilnom telefonu. Nakon
obavljene registracije, korisnik putem SMS-a dobija potvrdu registracije usluge, svoj
PIN i uputstvo za korištenje. Ovakav sistem mobilnog plaćanja izuzetno je jednostavan
i siguran budući da transakciju korisnik autorizuje svojim ličnim PIN-om. Korisnik se
putem mobilnog telefona konektuje na Internet i ulazi u aplikaciju. U aplikaciji,
korisniku je omogućeno da vrši odabir određene usluge banke (na primer, pregled
stanja računa, vršenje plaćanja, pregled uplata i isplata po svim računima, oročavanje
sredstava, poručivanje čekova, kursna lista, kalkulator valuta, i sl.).
Očekuje se da uskoro i u našoj zemlji neka od banaka uskoro počne nuditi usluge WAP
bankarstva, tim prije što već odavno postoji potrebna izgrađena telekomunikaciona
infrastruktura, dok kompanija za proizvodnju softvera Halcom sa kojom većina naših
banaka posluje ima prezentovano odgovarajuće rješenje. Jedina banka koja je kod nas
napravila početni korak ka WAP bankarstvu je Nova banka a.d.Banja Luka, koja je
pokrenula prvi WAP portal koji je za sada samo informativnog karaktera35. Iako WAP
bankarstvo do sada nije dalo očekivane rezultate na globalnom svjetskom nivou očekuje
se da bi sa razvojem i pojednostavljivanjem aplikacija koje bi više trebale biti
usmjerene ka krajnjem korisniku i prilagođene njegovim stvarnim potrebama, trebalo
da bude i veći broj onih korisnika koji bi koristili ovaj tip bankarskih usluga. Takođe,
tome bi trebala doprinjeti i sve šira primjena 3G/HSDPA tehnologije za brži pristup i
korištenje mobilnog interneta.
34 Bjelić, Predrag. Mobilni telefon kao kanal elektronskog poslovanja, Ekonomski anali br. 151-2, oktobar 2001. - mart 2002. str. 95.35 Na stranici wap.novabanka.com koja je prilagođena za pristup putem mobilnog telefona za sada se može samo vidjeti kursna lista i osnovne informacije o banki (spisak bankomata, poslovnica sa brojevima telefona i pročitati novosti o uslugama banke).
41
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Slika 3.1. WAP portal Nove Banke
3.4. Mobilni finansijski servisi
Broj mobilnih servisa u prvenstvenoj mjeri zavisiće od raspoložive mobilne platforme
na kojoj će se izvršavati. Danas imamo različite vrste finansijskih servisa i možemo ih
podjeliti na:
Bankarske
Brokerske
Servise investicionog bankarstva
i druge finansijske servise
3.4.5. Bankarski finansijski servisi
Skoro sve veće banke su uvele ili planiraju da uvedu neki od oblika mobilnog
bankarstva. Dok je većina starijih aplikacija bazirana na SMS dvosmjernom
komunikacionom protokolu, većina današnjih bazirana je na WAP bankarstvu. WAP
omogućava mobilnim uređajima da komuniciraju preko Interneta jednostavnim unosom
adrese kojoj žele da pristupe ili putem prethodno instalirane aplikacije u mobilnom
telefonu. Raniji servisi bili su prevashodno orijentisani na informisanje korisnika bilo o
stanju na bankovnom računu, bilo o stanju na kreditnoj kartici ili o nekim osnovnim
finansijskim informacijama. U novije vrijeme banke su počele da objedinjuju
mogućnosti transakcija od kojih korisnici najčešće koriste plaćanje računa, prenos
sredstava i aplikacije kreditiranja.
42
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
3.4.6. Brokerski finansijski servisi
Brokerske kuće su neke od svojih servisa vrlo brzo prebacile na mobilni Internet.
Nezavisnost od vremena i lokacije pristupa mobilnih brokerskih servisa su veoma
atraktivni za one korisnike koji često trguju. Brokeri su u mobilnom internetu uvidjeli
mogućnost za unaprjeđenje kvaliteta svojih brokerskih usluga koje su tada počele
korisnicima da nude mogućnost brze reakcije na promjene na berzama. Brokerske kuće
još uvijek nisu u stanju da ponude neke sigurne aplikacije, te se s toga one više baziraju
na davananje informativnih sadržaja poput praćenja vijesti, pregleda vrijednosti akcija u
realnom vremenu i provjeru računa.
3.4.7. Servisi investicionog bankarstva
Investicione banke su isto tako uvidjele potencijal koji sa sobom nosi mobilna trgovina
(m-commerce), kako za povećanje produktivnosti svojih zaposlenih tako i za dodavanje
novih servisa za institucije i privatne servise. Sa aspekta prodaje i trgovanja
investicione banke nude svojim klijentima “just in case” mobilne palikacije koje će u
svako doba biti povezane sa tržištem. Važne vijesti, promijene cijena, različite analize
mogu biti isporučene korisnicima odmah po njihovom nastanku bez obzira na to na
kojoj se oni lokaciji nalaze. Sa aspekta investicija u akcije i konsaltinga, aplikacije
mobilnog poslovanja obezbjeđuju kompletnu finansijsku pomoć. U oblasti konsalting
usluga one pružaju alate za podršku u odlučivanju pomoću kojih donosioci odluka
mogu lakše da dođu do zaključka na bazi kojeg će iznjeti svoje mišljenje ili dati savjet
klijentima.
3.4.8. Ostali finansijski servisi
Dok su banke i brokerske kuće bile prve koje su ponudile svoje usluge bežičnim putem,
druge finansijske institucije, kao što su: osiguravajuće kompanije, kreditori i
hipotekarne ustanove, konsalting institucije, kao i kreditne ustanove bi trebalo da u što
skorije vrijeme razviju aplikacije mobilnog poslovanja. (npr. putnik na aerodromu
može da primi poruku koja ga obavještava o paketima osiguranja koje može da dobije
43
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
ili ekspert za pozajmice može da putem mobilnog telefona prezentuje različite opcije za
kreditnim sredstvima svojim klijentima).
3.5. Mobilno plaćanje
Servisi mobilnog plaćanja još uvijek su u početnoj fazi razvoja i još ni jedno rješenje
nije prihvaćeno kao najbolje koje bi zadovoljilo kritičnu masu korisnika i koje bi se
nametnulo kao standard na tržištu. Razvoj mobilnog plaćanja će se nastaviti sve dok se
jedno ili dva rješenja ne izdvoje i postanu opšteprihvaćen način plaćanja. Za sada je
nekoliko rješenja pokazalo zavidne rezultate u ovoj oblasti.
3.5.1. Kartičarstvo
Prvi pokušaji mobilnog plaćanja su bili u obliku integracije standardnih bankarskih
kredtinih/debitnih kartica i mobilnog telefona. Princip plaćanja bio je sljedeći. Korisnici
su pomoću telefona ili interneta naručivali proizvode i preko mobilnog telefona primali
SMS poruke o uspješnoj narudžbi, a zatim su kompletirali transakciju ubacujući karticu
u čitač i unoseći šifru. Ovakva vrsta plaćanja nas dovodi do uvjerenja da su ovi uređaji
korisniji od mobilnih telefona. Međutim, kompanije bi morale da ponude integrisano
rješenje mobilnih uređaja i čitača kartica. Prednost u ovom slučaju je visok stepen
sigurnosti koju nude čitači kartica.
3.5.2. Rješenja koja ne koriste kartice
Kompanije takođe nude usluge mobilnog plaćanja koja ne koriste smart kartice.
Korisnici obavljaju transakcije tako što unose poseban broj, koji se odnosi npr. na
parking servis36 ili bilo koji drugi servis. Operater mobilne telefonije u ovom slučaju
ima ulogu klirinške kuće, tako što kreditira korisnikov unaprijed određeni račun. Ovako
rješenje se pokazalo kao veoma uspješno za manja plaćanja, kao što je npr. plaćanje u 36 m-commerce uslugu mobilnog plaćanja prvi u našoj zemlji je uveo BH Telecom, nudeći usluge m-parking (plaćanja parkinga putem mobilnog telefona), noCash Ultra (usluga transfera kredita između korisnika) i najavivši skoro uvođenje novih usluga mobilnog plaćanja kao što su plaćanja karata za kina i pozorišta, usluga, roba i sličnog. Više informacija možete naći na WEB stranici: http://www.bhtelecom.ba/mcommerce_poslovni0.html
44
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
trgovini i sl. Ovakve aplikacije plaćanja bez upotrebe kreditnih kartica su veoma
atraktivne za korisnike, pošto omogućavaju klijentima i trgovcima da obavljaju plaćanja
upotrebom postojeće infrastrukture. Dakle, nema potrebe za kupovinom posebnih
uređajaja kod kupca, niti kompanije moraju dodatno da investiraju u svoju opremu.
Najvažniji nedostatak ovakog načina plaćanja je nedovoljna sigurnost, jer se ovo
rješenje oslanja na sigurnost GSM mreže, koja sama po sebi nije dovoljna barijera u
sprječavanju zloupotrebe prilikom obavljanja transakcija.
3.5.3. Bluetooth rješenja plaćanja
Bluetooth je tehnologija koja omogućava bežičnu komunikaciju između uređaja na
malim razdaljinama (od 1-100 metara)37 u zavisnosti od klase koju ti uređaji
podržavaju. Bluetooth tehnologija radi na principu slanja brzih radio signala i doživjela
je veliku popularnost i primjenu u mobilnoj telefoniji. Takođe ova tehnologija ima
veliki potencijal i može da bude iskorištena i implenetirana u sistemu mobilnog
plaćanja. Pomoću bluetooth tehnologije korisnici bi mogli da obavljaju razne vrste
plaćanja tako što bi svoj mobilni telefon prinjeli uređaju za plaćanje i na taj način
obavili transakciju. Moguće je da u budućnosti ovaj oblik plaćanja dobije na značaju i
zamjeni plaćanje putem kreditne kartice.
3.5.4. Mobilni keš
Mobilni keš predstavlja način punjenja mobilnih telefona “kešom” najčešće pomoću
smart kartica38. Ovaj koncept mobilnog plaćanja se nalazi u početnoj fazi razvoja, ali
već na samom početku je doživjeo ogromnu popularnost i prihvaćenost od strane
korisnika.
37 Klasa 1-do 1metra, klasa 2-oko 10 metara i klasa 3-do 100metara. Kod mobilnih telefona taj domet se kreće otprilike oko 10-20 metara. Izvor: en.wikipedia.org/wiki/Bluetooth 38 Kod nas je implementirana ova usluga koju nudi mobilni operater m:tel (elektronska dopuna računa uz pomoć POS aparata). Više informacija može se naći na: http://www.mtel.ba/mtel/Portal/sr-SP-Latn/Default.aspx?TabID=647
45
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
3.6. Principi poslovanja mobilnog bankarstva
Da bi se u potpunosti uspijele iskoristit sve prednosti mobilnog poslovanja, finansijske
institucije moraju bolje razumjeti ključne strategije i tehnologije mobilnog tržišta. Pri
tome ukoliko žele da uspiješno posluju u mobilnom okruženju one moraju svoj rad
zasnivati na sljedećim principima:
Lojalnost korisnika mora biti važnija od brzog povratka investicija. Mobilni
Interenet omogućava pristup finansijskim institucijama sa bilo kog mjesta i u
bilo koje vrijeme. Zato kompanije koje se bave pružanjem finansijskih usluga
treba više da budu usmjerene na trajne i dugoročne vrijednosti za kompaniju,
kao što su satisfakcija i zadovoljstvo klijenata, a ne samo da budu orijentisane
na kratak rok tj. na profitabilnost i brzu isplativost određenih investicija.
Prihvatanje ovakog načina razmišljanja dovodi do povećanja lojalnosti
korisnika, a samim tim i do većeg profita u budućnosti što i jesu, odnosno
trebala bi da budu dva najvažnija cilja svake kompanije.
Diferenciranje servisa u odnosu na konkurenciju, je potrebna iz razloga što uz
ponudu naprednijih usluga koje se ne mogu naći bilo gdje na tržištu se privlače
korisnici i povećava njihova lojalnost uz istovremenu otvaranje mogućnosti za
zauzimanje pozicije tržišnog lidera u svojoj oblasti. Uvođenje inovativnih
servisa u svoju ponudu je velika šansa za finansijske institucije koje trebaju
nastojati da budu prepoznatljive i zahvaljujući tome steknu dobar imidž i
reputaciju kod svojih korisnika.
Personalizacija je ključni element za sticanje lojalnosti korisnika. Maksimiranje
koristi od jedan-na-jedan prirode mobilnih uređaja je ključ uspijeha institucija
koje žele da uspostave čvrste veze sa korisnicima koji na taj način nisu
lokacijski vezani za korištenje određene usluge.
Integracija m-commerce servisa sa drugim korisničkim servisima, jer se dobra
m-commrece strategija ne temelji na njenoj izolovanosti od ostalih korisničkih
kanala u organizaciji. M-commerce mora biti inkorporiran u strategiju
organizacije tako da dopunjuje i bude dopunjavan od drugih servisa.
Prilagodljivost aplikacija prethodnim korisnicima mora biti obezbjeđena.
Aplikacije u mobilnom okruženju moraju biti korisnički orijentisane aplikacije
koje će uvažavati navike i iskustva dosadašnjih korisnika sa korištenjem
prethodnih usluga te kompanije.
46
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Testna faza sa manjim brojem ili određenom zatvorenom grupom korisnika.
Prije nego što se pusti u rad neka aplikacija prvo bi trebalo da bude testirana, a
tek potom bude puštena u rad na ključno područje.
Opšta korisnost od uvođenja m-commerce usluge, jer ona ne treba biti
usmjerena samo na klijente, već i mnogo dalje, zato što se njen doprinos ogleda
i u poboljšanju rada sopstvenih zaposlenika. Većina finansijskih institucija
fokusira svoju mobilnu strategiju samo na zadovoljenje potreba svojih klijenata
što je dobro, ali njen značaj treba sagledati mnogo šire. Zaposleni takođe mogu
imati koristi od mobilnih servisa što dovodi do povećanja njihove
produktivnosti i efikasnosti. Na primjer, kada investiciona banka vrši
istraživanja ona može imati dodatne koristi, ako najnovije informacije u
trenutku njihovog nastajanja odmah proslijedi svojim zaposlenim.
3.7. Strategije mobilnog bankarstva
Očigledno je da nove tehnologije stvaraju i nove virtuelne kanale za prodaju i isporuku
finansijskih servisa. Mobilni virtuelni kanali čak više poboljšavaju tradicionalne
bankarske usluge od Internet kanala. Artur D.Litlle identifikovao je tri moguća
scenarija za izlazak na mobilno tržište. To su39:
Super operater
Intimate Seller
Brand Bureau
U Super Operater scenariju mobilni operater uvećava svoje kapacitete (mreže,
infrastrukturu, broj korisnika) i proširuje svoje usluge na ulogu agenta za plaćanje.
Banka maksimalnu vrijednost izvlači iz toga što se postavlja kao strateški partner ovom
dominantnom operateru.
U Intimate Seller scenariju podrazumjeva se da postoji veliko heterogeno tržište, gdje
kupci pokušavaju da pronađu željene proizvode. Kupci u ovom slučaju žele da se obrate
na adresu gdje mogu naći specijalistu za pomoć pri obavljanju transakcije. Banka u
Intimate Seller scenariju može naći mogućnost za uspostavljanje m-commerce kanala.
39 Živanović, Branko. Uvod u m-banking http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/m-banking4.html 47
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
U Brand Bureau scenariju banka se postavlja kao institucija koja će izvršiti agregaciju
različitih ponuda i napraviti homogeno tržište za svoje korisnike. Banke najviše koristi
upravo mogu imati u ovom scenariju, jer mobilni operater gubi prednosti koje je imao u
Super Operater scenariju gdje je bio dominantan.
Kada identifikuje najpovoljniji scenario banka mora da izvuče maksimum koristi iz
njega tako što će razviti potrebnu tehnologiju i ispitati potrebe tržišta. Banka mora da:
identifikuje značajne partnere koje imaju kompatibilne ciljeve sa ciljevima banke i
uspostavi saradnju s njima.
kreira različite portfolije usluga za različite tržišne segmente. Ako banka ponudi
pravi set na pravom tržištu može znatno uticati na povećanje svojih ključnih
kompetencija. Na svakom segmentu tržišta treba ispitati koji su pravi, a koji su
potencijalni korisnici i koje su njihove potrebe.
omogući svim zaposlenima jednostavan pristup informacijama o korisnicima.
Informacije o klijentima banke uglavnom su razbacane na više mjesta i nalaze se u
više različitih sistema. “Data mining” tehnikama omogućiti da zaposleni mogu lako
da dobiju potrebne informacije o klijentima.
pažljivo planira investiranje u skladu sa opštom strategijom banke. Uspiješno
lansiranje mobilnog poslovanja banke mora biti u skladu sa opštom strategijom
banke. Prelazak banke na novu tehnologiju mora biti jasno definisan i usaglašen sa
dotadašnjom informacionom infrastrukturom banke.
3.8. Tehnička infrastruktura u mobilnom bankarstvu
3.8.1. Mobilni uređaji
Svaki od mobilnih uređaja zahtijeva određeni način komunikacije, oni zahtijevaju
sopstveni gateway za komunikaciju sa aplikativnim serverom. Svaki ima različitu
veličinu displeja i različit softver. Različite tastature generišu i različite sisteme
navigacije i rada sa aplikacijom. Izazov za aplikativni server je da razvrsta ove uređaje i
da svakom šalje podatke prilagođene za konkretni model mobilnog aparata.
3.8.2. Povezivanje/ Gateway
48
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Polazeći od krajnjeg korisnika, mobilni uređaj može biti bilo koji uređaj kojim on
pristupa lokalnom cell centru. Cell centar odgovara za pokrivenost određenog
geografskog područja, koji kada primi podatke šalje ih baznoj stanici. Mobilna mreža
snima i identifikuje sve potrebne informacije u lokalnom registru, ukoliko se korisnik
nalazi na tom lokalitetu. Ukoliko se ne nalazi na tom području, tada stanica prati poziv i
određuje roaming poziva.
3.8.3. Bežični srednji sloj
Aplikativni sloj je centralni dio mobilnog sistema u kojem se kontroliše tok podataka,
postavljaju pravila i izvršavaju fajlovi. Aplikativni softver bi trebalo da bude otvoren
sistem, koji lako može da uspostavi komunikaciju sa drugim sistemima. Jedan od
najčešćih metoda komunikacije sa back-end sistemima je XML-API alat za rad sa
podacima.
3.9. Softverska platforma i WAP standard
Softverska platforma za razvoj m-banking aplikacija je uglavnom JAVA programski
jezik, jer aplikacije razvijene u njemu podržavaju gotovo svi mobilni telefoni. Upravo
zato ekstenzije (tipovi fajla) koju koriste ovakve aplikacije su najčešće (.jad, .jar
ili .midp).
Mobilne aplikacije na kojima se zasniva pružanje usluge mobilnog bankarstva pri svom
konektovanju na internet koriste WAP (Wireless application protocol) standard, koji
omogućava adekvatan rad softverskog programa bez obzira na to od kojeg se
proizvođača telefon koristi. WAP predstavlja opšti standard za preuzimanje
informacionih sadržaja i korištenje Internet servisa putem mobilnih telefona i drugih
bežičnih uređaja. Cilj ovog komunikacionog protokola jeste da omogući bežični pristup
internetu nezavisno od proizvođača opreme i vrste ostvarivih veza. Njime se nastoje što
bolje iskoristiti relativno skromne mogućnosti mobilnih aparata, a njihovi nedostaci
kompenzirati što funkcionalnijim mrežnim uslugama.
49
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Prvi mobilni telefoni su bili nezgrapni, veliki i skupi sa dosta nedostataka, te su
zahtijevali određena poboljšanja. Danas se uglavnom koriste digitalni mobilni telefoni
druge generacije, dok pojava treće generacije mobilnih uređaja (3G/HSDPA) donosi
mogućnost bržeg prenosa velike količine podatka .
GPRS (General Packet Radio Service) je nadogradnja na postojeću GSM mrežu koja
omogućuje prenos podataka i korištenje mobilnog interneta.
EDGE tehnologija je svojevrsna nadogradnja na GPRS koja omogućava brži prenos
podataka, pa se zato mreže gdje je implementirana ova tehnologija često nazivaju
mreže 2.5 generacije. 3G tehnologija koja omogućava brz prenos velike količine
podataka i korištenje multimedijalnih sadržaja na mobilnim telefonima, počela se
primjenjivati 2001.godine u Japanu i od 2002.godine u Evropi40. Treba reći da je BiH
jedina zemlja u kojoj još uvijek nije implementirana ova tehnologija, ali i to da postoje
određene najave u medijima o tome da bi se ove godine moglo krenuti sa dodijelama
licenci mobilnim operaterima za pružanje ovih usluga.
3.10. Sigurnost u mobilnom bankarstvu
Sigurnost predstavlja jedan od najvažnijih zahtijeva mobilnog bankarstva, ako ne i
najvažniji, jer bez sigurnosti i pouzdanosti sistema nema ni povjerenja korisnika.
Istraživanja su pokazala da kod mobilnog kao i kod on-line bankarstva korisnici imaju
vrlo malo povjerenja u bezbjednost aplikacija, te zato ovo predstavlja ključni problem i
prepreku u daljem razvoju ovih bankarskih usluga. Efikasan način zaštite podataka na
internetu je primjena tehnike javnih ključeva PKI (Public Key Criptography) koji u
osnovi obuhvata dva ključa (privatni i javni) koji između sebe dijele učesnici u
komunikaciji. Treći element, digitalni sertifikat je potpisan od treće strane koja je
autorizovana za izdavanje sertifikata.
Prikazan je postupak rada sa zaštitettransakcijama baziran na PKI tehnologiji :
1) Pošiljalac kriptuje svoje povjerljive podatke pomoću javnog ključa primaoca,
bitna napomena je da se tajni ključ nikada ne prenosi putem Interneta za vrijeme
transakcije.
40 Aleksić-Marić, Vesna. Elektronsko poslovanje, Banja Luka: Ekonomski fakultet Banja Luka, 2008. str.152.
50
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
2) Primalac poruke koristi svoj tajni ključ koji mu omogućuje da pročita kriptovanu
poruku. Poruka može sadržati finansijska uputstva ili druge povjerljive
informacije.
3) Ukoliko se desi da neko presretne poruku on neće moći da je pročita pošto njeno
dekriptovanje može uraditi samo pomoću tajnog ključa koji se nalazi kod
primaoca.
4) Da bi se osigurali da poruka neće biti mjenjana u toku prenosa, može da se izvrši
njen digitalni potpis koji osigurava da podaci nisu mjenjani u toku prenosa pošto
je on vezan za podatke tako da bi se svaka promjena na njima lako otkrila.
Slika 3.2. Šematski prikaz metoda zaštite podataka PKI tehnologijom
Ovakav metod zaštite značajno smanjuje mogućnosti hakerskih upada u sistem i
povredu sigurnosti transakcija. Enkripcija predstavlja trgovinu između bezbjednosti i
brzine izvršavanja transakcija. Brzina kriptovanja zavisi od mobilnog aparata, ali je
uobičajeno da se vrši 32-bitnim procesorima.
3.11. Istraživanje tržišta mobilnog bankarstva u Evropi
Istraživanja sprovedena od strane kompanija koje nude softverska i hardverska rješenja
iz oblasti mobilne elektronske trgovine u svim evropskim zemljama pokazuju da
britanske i njemačke finansijske i bankarske organizacije ozbiljno zaostaju za
konkurentima iz Skandinavije i Holandije u usvajanju, primjeni i eksploataciji mobilne
elektronske trgovine i bankarstva.
Iako je ponuda informativnih usluga putem mobilnog telefona prilično ujednačena u
svim zemljama, Britanija i Njemačka prilično zaostaju kada su u pitanju ključne
51
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
aplikacije za mobilne transakcije, koje ustvari kreiraju konkurenstksu prednost. Zbog
toga analitičari izražavaju zabrinutost i strah da bi mobilna elektronska trgovina i
bankarstvo moglo omogućiti skandinavskim i holandskim kompanijama da uspješno
konkurišu i preuzmu dobar dio poslova tradicionalno jakim finansijskim i bankarskim
uporištima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U skandinavskim zemljama 80%
finansijskih i bankarskih institucija omogućava klijentima direktno plaćanje računa sa
mobilnih telefona, dok je u Njemačkoj taj procenat 50%, a u Velikoj Britaniji tek
36%41.
Istraživanja su pokazala defanzivan stav menadžera većine ispitanih banaka, koji
smatraju da je zadržavanje postojećih klijenata najveća korist od uvođenja mobilnog
bankarstva. Ispitivanjem potrošača došlo se do saznanja da njih 67% najvećom koristi
od mobilnih e-commerce aplikacija, pored pristupa informacijama, smatra obavljanje
transakcija. Menadžeri evropskih bankarskih i finansijskih organizacija se slažu da će
najveći faktori prilikom implementacije mobilnih e-commerce aplikacija biti potpuna
kontrola nad transakcijom i pouzdanošću. Zbog toga će, za primjenu najsavremenih
mobilnih e-commerce aplikacija biti potrebna pouzdana i bezbjedna infrastruktura. U
nastavku dat je grafički prikaz najzanimljivijih rezultata istraživanja.
Slika 3.3. Procenat korisnika koji vjeruju u sigurnost aplikacija u mobilnom bankarstvu
Vidimo da još uvijek veoma mali broj korisnika ima apsolutno povjerenje u sigurnost
obavljanja transakcija putem mobilnog telefona, te je to jedan od glavnih razloga zašto
ono još uvijek nije doživjelo svoju potpunu prihvaćenost.
41 Radovanović, Predrag. Tehnologizacija bankarstva: http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/istrazivanja_m-bankinga.html
52
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Slika 3.4. Prikaz korištenja m-commerce i m-banking usluga banaka i drugih finan.instituc.
Posmatrajući uzorak u cijelini, vidimo da najveći broj finansijskih institucija i banaka
nudi čisto informativne usluge (informacije o stanju na računu, informacije o
proizvodima i uslugama), dok su usluge transakcionog karaktera (transfer novca,
trgovina akcijama, plaćanje računa, izdavanje platnih i drugih instrukcija) i usluge u
vezi sa personalizacijom (popunjavanje formulara, održavanje personalnih podataka)
relativno slabije zastupljene. Uporedimo li ove podatke sa podacima dobijenim po
zemljama vidjećemo da britanske finansijske i bankarske organizacije značajno zaostaju
za svojim konkurentima iz drugih evropskih zemalja u ključnim oblastima mobilnog
bankarstva.
Prema posljednjim istraživanjima uočena je velika šansa za uspijeh mobilnog
bankarstva naročito u manje razvijenim državama, kao i ruralnim sredinama gdje
ponuda bankarskih usluga nezavisno od lokacije i vremena dobija mnogo više na
vrijednosti nego inače. Tome u prilog ide i podatak da je mnogo više ljudi na svijetu
koji posjeduju mobilni telefon, nego što ih ima otvoren račun u banci. Ovo je posebno
izraženo u siromašnijim sredinama, tako da bi banke nudeći m-banking servise tim
korisnicima mogle ne samo da zadrže postojeće korisnike (što većina menadžera ističe
kao prednost mobilnog bankarstva), već i da pridobiju nove klijente koji do sada nisu
koristili usluge ni jedne banke, a da ne pominjemo mogućnost ostvarenja konkurenske
prednosti i pridobijanja klijenata od konkurentskih banaka.
Prema podacima iz 2007. godine mobilnim plaćanjima je izvršeno oko 2 biliona USD
tranasakcija, dok se do kraja 2011.godine predviđa izvršenje oko 22 biliona USD
godišnje. Ipak, mobilna plaćanja su još uvijek simbolična poredeći ih samo sa recimo
plaćanjima Master Card karticom gdje se izvrši blizu 2 triliona USD godišnje.
53
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Slika 3.5. Grafički prikaz broja bankomata i filijala na 100 000 ljudi i mob.telefona na 100
stanovnika
Kao što vidimo na slici 3.5. istraživanja pokazuju da, na tržištima na kojima se u
budućnosti očekuje najveći rast i razvoj bankarskih usluga, mobilno bankarstvo ima
potencijal da postane primarni kanal za njihovu relalizaciju, zato što je broj mobilnih
telefona u svijetu daleko veći nego broj filijala ili broj bankomata (ATM)42.
42 Mobile Banking presentations: http://www.slideshare.net/sburlet/mobile-banking-presentation-832506 54
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
4. PRIMJENA MOBILNOG BANKARSTVA
4.1. Primjer HALL m-banking/payments aplikacije
Kao primjer prikazaću jednostavnu m-payments aplikaciju jedne od vodećih softverskih
kompanija koja posluje i nudi svoje usluge i u BiH. Na žalost ova m-payments
aplikacija još uvijek nije puštena u komercijalnu fazu putem neke od naših banaka. Ovo
softversko rješenje nudi jednostavno i sigurno plaćanje mobilnim telefonom koje koristi
digitalni potpis i funkcioniše na svim mobilnim telefonima.
Slika 4.1. Primjer HAL m-payments aplikacije
Hal m-payments kako se naziva softversko rješenje ove kompanije se temelji na
tehnologiji javnih i privatnih ključeva, pohranjenih na smart SIM kartici (WPKI-
Wireless Public Key Infrastructure) i na upotrebi osnovnih funkcija mobilnog telefona.
Rješenje Hal m-Payments nudi korisnicima sljedeće najznačajnije prednosti:
sigurnost: digitalni potpis (WPKI)
jednostavna upotreba: komunikacija teče preko SMS poruka
primjereno za plaćanja većih vrijednosti: plaćanje je izvršeno neposredno sa
korisnikovog računa u banci
55
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
radi se na sasvim običnim mobilnim telefonima
mala ulaganja za partnere (mobilne operatere, banke i ispručitelje roba i
usluga): nisu potrebne veće promjene u njihovim informacionim sistemima,
zahtijeva se relativno jednostavan interface.
Sigurnost
WPKI tehnologija obezbjeđuje korisnicima jednako visoku sigurnost transakcija kao što
nudi i pametna kartica s kvalificiranom digitalnom potvrdom kod upotreba računara za
e-poslovanje. Ovo važi za najsnažniji (komercijalni) oblik sigurnosti transakcija u e-
poslovanju. Jedina razlika je u činjenici da je u slučaju Hal M-Payments kvalificirana
digitalna potvrda pohranjena na pametnoj kartici SIM, koja se nalazi u mobitelu koji
obavlja funkcije čitača i računara. Pri tome valja napomenuti da su mobiteli značajno
više u upotrebi nego personalni računari, i zato je budućnost digitalnog poslovanja
nedvojbeno u upotrebi mobitela kao naprave za pravno valjano potpisivanje na daljinu
(mobilno elektronsko pero) i za sigurnu i pouzdanu identifikaciju na daljinu
(elektronska osobna iskaznica).
Jednostavna upotreba
Činjenica da je ovo rješenje vrlo jednostavno za upotrebu je druga pogodnost za
njegovu upotrebu. Plaćanje i udaljeno potpisivanje je kod rješenja Hal M-Payments za
korisnika tako jednostavno, kao dizanje gotovine na bankomatu. Sva komunikacija se
obavlja putem kratkih SMS poruka. Kada korisnik preko WEB-a ili telefona naruči
robu ili uslugu, cijela procedura je kompletirana u tri koraka:
1. isporučitelj pošalje korisniku na njegov mobitel m-račun,
2. korisnik potpiše m-račun sa unosom PIN-a digitalne potvrde, koji je na pametnoj
SIM kartici (nije isti kao PIN za SIM karticu),
3. korisnik prima na mobitel potvrdu o plaćanju računa.
Rješenje Hal M-Payments je radi visokih sigurnosnih standarda i jednostavne
upotrebe, posebno pogodno za sljedeće e-usluge:
sigurno elektronsko plaćanje roba i usluga (također i većih vrijednosti),
internet trgovina,56
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
trgovanje sa dionicama,
elektronsko bankarstvo,
elektronske usluge javne uprave,
igre na sreću i druge usluge …
Partneri
Za punu funkcionalnost rješenja Hal M-Payments moraju biti u sistem uključeni
različiti partneri. Pored certifikatne agencije (Halcom CA) i mobilnog operatora (ili više
operatora), koji obezbjeđuju sigurnost i komunikacijsku infrastrukturu, kao partneri u
sistem moraju biti uključene banke (plaćanja idu direktno sa korisnikovog računa) i
ponuđači roba i usluga. Uključivanje u sistem ne zahtijeva od partnera nikakva
kompleksnija prilagođavanja njihovih poslovnih rješenja.
Banke ili veći ponuđači roba i usluga za povezivanje njihovih pozadinskih obrada sa
rješenjem Hal M-Payments trebaju samo vrlo jednostavan inteface preko kojeg mogu
komunicirati s procesnim centrom (EBB)43.
4.2. Primjer – mBanking Erste banka
Sada ću prikazati mBanking uslugu Erste banke iz Hrvatske, koja je jedna od vodećih
banaka po implementaciji usluga m-bankinga u ovoj susjednoj zemlji. Ova banka je na
mobilnim telefonima ponudila sve na što su navikli korisnici internetskog bankarstva.
To uključuje pregled stanja i prometa na računima, prebacivanje sredstava unutar banke
i na račune izvan banke (uključujući i plaćanje računa), oročavanje sredstava,
naručivanje čekova, itd. Po pitanju sigurnosti transakcija, mBanking je čak i nešto
sigurniji od transakcija koje se nalažu putem Interneta. Rješenje koristi SSL protokol,
baš kao i rješenja za internet bankarstvo, a dodatna sigurnost ostvaruje se činjenicom da
telekom operateri kriptuju GPRS promet, pa se time ostvaruje dodatna sigurnost. Za
korištenje usluge potrebno je popuniti pristupnicu i otvoriti tekući, žiro ili štedni a vista
račun u Erste banci te nakon toga preuzeti Java aplikaciju na svoj mobilni telefon. U
nastavku ću ilustrativno prikazati demo verziju44.
43 Hal m-payments: http://www.ebb.ba/halmpayments.html 44 Erste mBanking: http://www.erstebank.hr/gr_elektro_mbanking.asp?ovr=gmb
57
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Slika 4.2. Prikaz demo Erste mBanking (korak po korak)
Na slikama 4.2. i 4.3.vidimo da je moguće izvršiti plaćanje računa uz samo 3 klika uz
potpunu kontrolu, jer u svakom trenutku je moguće ostvariti uvid u stanje na računu.
Sve to je moguće obaviti 4 do 5 puta jeftinije nego u poslovnici banke, a da ne
govorimo o prednostima lokacijske i vremenske nezavisnosti.
Erste mBanking usluga pruža mogućnost pregleda tekućeg, žiro ili deviznog računa
klijenta, zatim plaćanje računa ili prenos sredstava sa jednog na drugi račun ili
dobijanje opštih informacija o uslugama banke i informacije o kursnoj listi i sl. Plaćanje
računa je moguće izvršiti i pomoću urađenih šablona za plaćanje kao što su plaćanje
struje, vode, telefona i mobilnog telefona u samo par koraka ili ispunjavenjem naloga za
plaćanje.
58
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
Slika 4.3. Prikaz tipova mBanking usluga Erste banke
Erste mBanking je usluga mobilnog bankarstva Erste banke koja, nezavisno o
mobilnom operateru, omogućava jednostavno praćenje i upravljanje sredstvima na svim
vrstama računa otvorenim u Erste banci. Sve što je potrebno da bi se koristila ova
usluga jeste račun u banci, popunjen registarski listić za korištenje usluge i mobilni
telefon. Ovo je m-banking usluga koja je bazirana na JAVA programskoj aplikaciji koju
podržava dosta različitih vrsta mobilnih telefona, a zahtjeva prethodnu instalaciju na
mobilni aparat i internet konekciju putem GPRS/UMTS.
59
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
ZAKLJUČAK
Brz tempo i drugačiji stil života današnjeg čovjeka, kao i sve brži tehničko-tehnološki
razvoj donosi sa sobom neizvjesnost i neophodnost promjene u poslovanju svih
finansijskih organizacija, pa tako i banaka. Da bi uspijele u tome njihov menadžment
mora te promjene prvenstveno razumjeti, te adekvatno i blagovremeno reagovati na njih
prilagođavajući svoje poslovanje takvoj izmjenjenoj realnosti. Vrijeme i tehnologije
nikoga ne čekaju, tako da one banke koje ne uspiju uhvatiti korak sa vremenom i novim
tehnologijama mogle bi se vrlo brzo naći u teškoj situaciji. Elektronsko bankarstvo
danas je ustaljeno u ponudi svake moderne banke. Ono je unijelo revoluciju u
bankarskom poslovanju snižavajući troškove uz istovremeno povećanje dobiti banaka.
Mobilno bankarstvo koje se kasnije pojavilo je pružilo mogućnost obavljanja
bankarskih transakcija bilo gdje i bilo kada, bez potrebe za odlaskom u prostorije banke
i nepotrebnim čekanjem u redu. Ono predstavlja šansu za uspostavljanje jačih odnosa sa
korisnicima i povećanje prihoda banaka uz istovremeno smanjenje troškova poslovanja.
Banke se nalaze pred velikim izazovom, jer ovakav način poslovanja ima veliki
potencijal i ukoliko se u potpunosti bude iskoristila prilika koju mobilne tehnologije
nude, mobilno bankarstvo bi ubrzo moglo postati i jedan od vodećih kanala distribucije
bankarskih usluga, čak popularnije i od internet bankarstva.
Mobilno bankarstvo ima veliki potencijal i već sada nudi iste mogućnosti kao i
elektronsko bankarstvo. Uz to broj korisnika mobilnih telefona u svijetu je sve veći, a
usluge koje se obavljaju njima postaju sve masovnije i jednostavnije za rad. Mobilni
telefon koriste svi i bogati i siromašani, i mladi i nešto stariji, pa je u takvoj situaciji
ponuda usluga mobilnog bankarstva u svrhu rasterećivanja poslovnica i privlačenja
klijenata praktičnošću obavljanja zamornih finansijskih manipulacija sasvim logičan
poslovni potez. Međutim, naša realnost je sasvim drugačija. U Bosni i Hercegovini još
uvijek ni jedna banka ne nudi konkretnu uslugu mobilnog bankarstva, već samo usluge
bazirane na SMS-u, koje su više informativnog karaktera. Za očekivati je da će se i kod
60
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
nas situacija po tom pitanju vrlo brzo promijeniti iz razloga što banke u našem
okruženju već odavno nude ovakve usluge svojim korisnicima.
Mobilno poslovanje ima još mnogo toga da ponudi bankama. Menadžeri finansijskih
institucija moraju da razumiju svrhu mobilnog poslovanja i prepoznaju jedinstvene
kvalitete mobilnih aplikacija, razmisle kako da ih najbolje integrišu u svoje poslovne
operacije i izgrade svoja sopstvena mobilna rješenja koja će biti jednostvna, praktična i
prihvatljiva za njihove korisnike. Takođe, neophodna je inovativnost tj.orijentacija ka
stalnom usavršavanju takvih aplikacija kako bi se postigla lojalnost klijenata, ostvarila
konkurentska prednost i zauzela liderska pozicija na tržištu.
Ono što još uvijek predstavlja određenu prepreku širenju mobilnog bankarstva jeste još
uvijek nedovoljan stepen sigurnosti pri korištenju, iako već sada plaćanje putem
mobilnog telefona postaje sigurnije od istog plaćanja internetom. Pored toga, problemi
se uočavaju u još uvijek neadekvatnoj telekomunikacionoj infrastrukturi i njenom
neravnomjernom razvoju, koja na pojedinim tržištima ne omogućava brži prenos
podataka putem mobilne mreže i na taj način predstavlja prepreku masovnijoj upotrebi
m-banking usluga. Ono što ohrabruje jeste, da se u svijetu konstantno bilježi napredak
kako u razvoju softvera mobilnih aplikacija i povećanju njihove sigurnosti, tako i u
porastu transakcija obavljenih putem mobilnih telefona.
61
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
LITERATURA
1. Roljić, Lazo. Poslovne informacije za menadžment-Predavanja, Ekonomski
fakultet, Banja Luka, 2008.
2. Aleksić-Marić, Vesna. Elektronsko poslovanje, Ekonomski fakultet, Banja Luka,
2008.
3. Bijelić, Predrag. Mobilni telefon kao kanal elektronskog poslovanja; Ekonomski
anali br.151-2 oktobar 2001. – mart 2002.
4. Vunjak, Nenad; Kovačević, Ljubomir. Bankarstvo (bankarski menadžment),
Subotica, 2006.
5. Ćirović, Milutin. Bankarstvo, Ekonomski fakultet, Beograd, 2001.
6. Dušanić, Jovan. Poslovno bankarstvo, Consseco institute, S.Sarajevo-Beograd,
2003.
7. D. Erić ,Dejan. Finansijska tržišta i instrumenti, Čigoja štampa, Beograd, 2003.
8. Tomić, Momčilo. Elektronski prenos novca, S.A.M. konsalting centar, Beograd,
1994.
9. Ivanić, Mladen. Principi ekonomije, Banja Luka, 1999.
10. Kasagić, Rajko. Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet Banja Luka;
Ekonomski fakultet Brčko, Banja Luka-Brčko 2003.
11. Časopis : „Ekonomist“ br.3; Banja Luka, novembar 2001.
12. Časopis : „Ekonomist“ br.4; Banja Luka, april 2002.
13. MTVU Lekcije: Bankarstvo.
www. knowledgebank 1.org/medjunarodno_ banka rstvo_fps_3_mp_06/lekcije/lekcija1.pdf
14. MTVU Lekcije: Bankarstvo.
http://www.knowledgebank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/
lekcija15.pdf
15. Radovanović, Predrag. Tehnologizacija bankarstva.
http://home.bankerinter.net/pond/elektronsko_bankarstvo_-_razvo.html
16. http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=700&pid=istorija_e_bankarstva
17. E-banking, http://galeb.etf.bg.ac.yu/~vm/tutorial/tutorial.html
18. http://www.seebiz.net/financije/bankarstvo-i-osiguranje/operativno-medjubankarsko-
trziste
19. Šehović, Damir. Elektronsko bankarstvo:
http://www.management.cg.yu/files/1204405400.pdf
62
Diplomski rad Mobilno bankarstvo
20. M-banking - To Bank the 'Un-banked' www.frost.com
21. Informacioni sistemi u bankarstvu, osiguranju i finansijama:
http://www.eccf.su.ac.yu/Download/uis/19-01-09%20materijali-elektronsko_bankarstvo-
isfbo.pdf
22. http://www.bhtelecom.ba/mcommerce_poslovni0.html
23. WAP portal Nove banke: wap.novabanka.com
24. http://www.mtel.ba/mtel/Portal/sr-SP-Latn/Default.aspx?TabID=647
25. www.wikipedia.com
26. Živanović, Branko. Uvod u m-banking.
http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/m-banking4.html
27. Mobile Banking presentations:
http://www.slideshare.net/sburlet/mobile-banking-presentation-832506
28. Hal m-payments: http://www.ebb.ba/halmpayments.html
29. Erste mBanking: http://www.erstebank.hr/gr_elektro_mbanking.asp?ovr=gmb
30. http://mbanking.blogspot.com/
63