SVEUILITE U MOSTARUFAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTIPOVIJEST - ZEMLJOPIS

Ivan Suilovi

Geografska obiljeja gospodarskog razvoja Duvna

Diplomski rad

Mostar, studeni, 2014.

SVEUILITE U MOSTARUFAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTIPOVIJEST - ZEMLJOPIS

Geografska obiljeja gospodarskog razvoja Duvna

Diplomski rad

Mentor: dr. sc. eljka iljkovi Student: Ivan Suilovi

Mostar, listopad 2014.

DIPLOMSKI RADNASLOV RADA: Geografska obiljeja gospodarskog razvoja Duvna

IME I PREZIME: Ivan Suilovi

S obzirom da se duvanjski prostor nalazi na veim nadmorskim visinama,(800-1200m), moglo bi se rei da se radi o brdsko-planinskom kraju. No, unato tome klima je planinska samo u najviim predjelima i vrnim zonama okolnih planina. U veem dijelu opine prevladava Cfb klima, odnosno klima bukve, dok u najniim predjelima se moe govoriti o submediteranskoj ili Cfa klimi. to se tie hidrogeografskih obiljeja ovog prostora, ona su odreena kompleksnou geoloke podloge. Podruje Duvanjskog polja u hidrogeografskom smislu pripada jadranskom slivu i porjeju Cetine. Jedina vea rijeka ovog prostora je ujica, koja tee tijekom vlanijeg dijela godine, dok u ljetnim mjesecima u pravilu presuuje. Na podruju opine Tomislavgrad se nalaze dva jezera: Blidinjsko i Buko jezero. Buko jezero se s 2/3, a Blidinje s 1/3 svoje povrine nalaze unutar opine. to se tie drutveno-geografskih obiljeja, ona su rezultat kontinuirane naseljenosti Duvna jo od prapovijesti. Na podruju opine se nalaze 59 naselja, a veinu stanovnitva ine Hrvati. Problemi Duvna su starenje stanovnitva, odlazak mlaeg stanovnitva i slabljenje demografskih resursa. Sve su to problem uzrokovani loom gospodarskom situacijom, a u ovom smo radu posebno obradili ta gospodarska razdoblja te gospodarske i prirodne potencijale. Svakako nije za oekivati da e na podruju Duvna u budunosti ivjeti vie stanovnika nego to ih sada ivi, ali se moe oekivati da e nove generacije prepoznati potencijal ovog kraja...70 stranica, ...23 grafikih priloga, ... 13 tablica, ...20 bibliografskih referenci;

Kljune rijei: Duvno, drutvena obiljeja, gospodarstvo, geografska obiljeja

Voditelj: Dr. sc. eljka iljkovilanovi povjerenstva: _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________

Nadnevak predaje diplomskog rada: _________________________________________Nadnevak obrane diplomskog rada: _________________________________________

Konana ocjena diplomskog rada: _________________________________________SADRAJ1. UVOD52. Metodologija i cilj istraivanja..73. Prirodno - geografska obiljeja prostora...83.1. Geoloki sastav i graa. 93.2 Geomorfoloke osobine. ...103.2.1. Egzogeni procesi i oblikovanje reljefa.............133.3. Hidrogeografska obiljeja prostora. 203.4.Klimatska obiljeja ...293.5.Pedologija..364. Stanovnitvo i naselja..374.1. Stanovnitvo.....374.2.Naselja...............414..2.1. Broj i organizacija naselja Duvna.........435. Gospodarstvo...465.1 Gospodarstvo danas.... ..........505.2. Struktura poljoprivrede podruja Duvna......525.3.Gospodarski potencijali.606. Zakljuak.....677. Literatura.....698. Prilozi...701. UVODIme Duvno stari je naziv koji potjee jo od Delmata, tj. od glavnoga grada Delminiuma. Kada se prevede rije dele, delme, to bi nam u prijevodu oznaavalo ovcu. Takoer se u brojnim jezicima sauvale sline rijei koje oznaavaju dolinu, a sve potjeu od stare indoeuropske rijei. Prema tome, Delminium bi oznaavao polje ili udolinu. Kasnijim jezinim preobrazbama, naziv Delminium je preao u Dlmno, zatim u srednjovjekovno Dumno, da bi se konano, kao oznaka za naselje, ali i itav kraj, ustalilo ime Duvno. Moemo rei da je Delminium, bilo da korijen vue od rijei ovca ili pak udolina, ime dobio po karakteristikama ovoga kraja.. Meutim, zbog nekadanjega naziva Tomislavgrada, ovaj se pojam esto vee iskljuivo uz naselje i njegovu najbliu okolicu. Ako je etimologija rijei Duvno doista vezana za polje ili udolinu, onda se ovaj pojam prvobitno odnosio samo na podruje Duvanjskoga polja. Danas, se meutim, pojam Duvno koristi kao istoznanica za opinu Tomislavgrad, a kao rezultat drutveno-geografskog razvoja regije koja gravitira Tomislavgradu. Opina Tomislavgrad, povrine 969km2, esta je po veliini opina u Bosni i Hrecegovini. Na zapadu granii s opinom Livnom, s kojom dijeli granicu 39.5km, te s Republikom Hrvatskom u duini 20.3 km. S opinom Kupres granii na sjeveru u duini 30.4 km.

Slika 1. Poloaj DuvnaIzvor: hercegbosna.org., 2013.Geografska obiljeja Duvna su takoer utjecala na razvoj gospodarstva, a to se odnosi na hidrloloke, hidrogeoloke, hidrogeografske znaajke. Osim njih ne smijemo zaboraviti takoer drutveno-geografsko obiljeja, a posebno se ta obiljeja odnose na naselja, stanovnitvo te infrastrukturu naselja na podruju Duvna. Fiziko-geografski, prostor Duvna dio je vanjskih Dinarida koji ine juni geotektonski pojas koji se prostire jugozapadno od bosanskih kriljavih planina pa do Jadranskoga mora. Prema geomorfolokoj regionalizaciji Bosne i Hercegovine, Duvno pripada u juni geomorfoloki pojas ili u zonu visokoga kra. to se tie poljoprivrede Duvanjskoga kraja, ona je slabo zastupljena iako je na prvi pogled Duvanjsko polje raj za razvoj poljoprivrede. Jedan od imbenika koji su utjecali da Duvanjsko polje "miruje" tj. da se ne obraiva jest injenica to je broj stanovnika u padu, iseljavanje, nekonkurentnost na tritu. to se tie gospodarstva, ono je meu slabijim u Bih, veina tvornica koje su nekad bile veliki oslonac su zatvorene, a ono to je ostalo je veinom u privatnom vlasnitvu lokalnih monika. Nadam se da e ovaj rad poblie objasniti cijelu sliku geografsko gospodarskog razvoja Duvanjskog kraja.

2. Metodologija i cilj istraivanjaCilj pisanja ovoga diplomskoga rada jest pokazati dananje stanje gospodarstva odnosno koje su to pogodnosti i mogunosti za razvoj gospodarstva pod utjecajem prirodnih, drutvenih potencijala. Takoer u radu su opisani brojni korisni podatci o Duvnu, o poduzetnitvu, perpektivama i mogunostima ulaganja u budunosti.Rad je pisan induktivnom metodom to znai da emo pojedinano obraditi elemente koji su bitni da bi bolje razumjeli kako prirodne a i tako drutvene elemente koji utjeu ili e utjecati u budunosti na gospodarstvo Duvanjske opine. Kako bi to sve pokazali koristili smo raznovrsnu literaturu koja nam predouje razne podatke koji su vani za pisanje ovoga rada.

3. PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA PROSTORAPoloaj Na istonoj strani granii s opinom Prozor-Rama i s opinom Jablanica s kojom ima najmanjugranicu 16.3km, a na jugu s opinom Posuje ima najdulju granicu 53.6km. Dananje granice opine su rezultat teritorijalnih promjena nakon 2. Svjetskoga rata. Na karti kotora iz 1894. godine, koju je u svom radu donio satnik Vaclav Radimsky, vidljivo je da ujica ne pripada tom kotoru, ali su u njega ukljuena naselja juno od Zavelima, koja danas pripadaju opini Posuja

Slika 2. Duvanjsko polje s okolnim planinskim okvirom unutar geotektonskih cjelina Bih (Rado i dr., 2012.)

Taj se pojas u potpunosti poklapa sa zonom vanjskih Dinarida. Drutveno-geografski, Duvno se obino spominje kao dio mostarske makroregije. Prema Rogievom nacrtu nodalno-funkcionalne regionalizacije Jugoslavije, Duvno je regija koja gravitira prema Livnu, kao potencijalnom regionalnom centru niega reda, dok istodobno nema jaih veza s makroregionalnim centrima.

3.1. Geoloki sastav i graa

Vei dio stijena ireg podruja Duvna grade vapnenci i dolomiti jurske i kredne starosti. Ove stijene karbonatnog sastava i sedimentnog postanka taloene su u plitkom, toplom moru koje je u vrijeme njihova taloenja prekrivalo vei dio Bosne i Hercegovine. Do neznatnog opliivanja dolazi u vrijeme gornje krede, za to dokaze nalazimo na podruju Midene, a plitkovodna sedimentacija prestaje pri kraju gornje krede kada nastupa laramijska orogenetska faza, te dolazi do izdizanja i blagog boranja terena. Ova faza omoguuje stvaranje boksita na irem podruju. Ponovnim preplavljivanjem terena tijekom paleogena dolazi do taloenja liburnijskih slojeva, odnosno tamnosmeih, smeih i pepeljastosivih vapnenaca s tragovima oscilacije morske razine. Produbljivanje se nastavlja prema sjeveroistoku i dolazi do taloenja alveolinsko-numulitnih vapnenaca. Tijekom srednjeg eocena ponovno dolazi do kopnene faze i stvaranja boksita, a slijedi je ponovno preplavljivanje i taloenje debelih klastinih naslaga. Orogenetskim pokretima krajem eocena i poetkom oligocena, prestaje marinska sedimentacija na ovom podruju. Teren je jako izboran te je dolo do navlaenja strukturnih jedinica. (Poljak, 1949.).U tektonskom smislu ire podruje Duvna pripada geotektonskom pojasu Vanjskih Dinarida, te je sastavljeno od nekoliko tektonskih jedinica. Te cjeline su: tuniko-vranska, slovinjsko-cincarska, kupreko-ljubuka i zavelimska. Tuniko-vransku tektonsku jedinicu karakterizira izmjena antiklinala i sinklinala generalnog pruanja sjeverozapad-jugoistok na jugu te pruanja jugozapad-sjeveroistok na sjevernom dijelu. Omeuje zapadnu stranu Duvanjskog polja i protee se preko Bukog blata do planine Dinare. Midena planina i Tunica dio su ove velike tektonske jedinice. Tunicu izgrauju kredne i paleogenske naslage. Grabovika i Midena planina, Bukova gora s Rokim poljem te Lib planina ine jedinstveni sustav vrlo poremeenih pravilnih bora. Za slovinjsko-cincarsku tektonsku jedinicu, karakteristian je kontinuiran slijed naslaga trijasa, jure, krede. Prua se od sjeverozapada, preko Duvanjskog polja na jugoistok do Trebieva. Granica s cincarskom tektonskom jedinicom otra je samo na podruju ujice, a granica s dinarskom jedinicom na jugu ide dubokom uvalom koja dijeli Tunicu i Jelovau planinu. Kupreko-ljubuka tektonska jedinica prua se na sjeverozapadu od Magarice i Jarma preko Kuprekog polja i planine Ljubue, Idovca i krte, sve do Trebieva. Najimpozantnija je struktura ove tektonske jedinice ljubuka antiklinala, koja na podruju Ravna razlomljena uzdunim, a izmeu Ravna i Duvanjskog polja poprenim i dijagonalnim rasjedima. Zavelimska tektonska jedinica izgraena je od naslaga jurske, kredne i paleogenske starosti, a prostire se na podruju Vinice, Zavelima, Mesihovine, Rakitna, Mratnjae i Crnih Lokava. (Poljak, 1949.).

3.2. Geomorfoloke osobineDuvanjsko polje na kojemu se smjestilo Duvno, jedno je od krkih polja dijela vanjskih Dinarida koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Polja su velike zatvorene depresije, ravnoga dna u krkim podrujima. Ona su reljefne forme povezane s ulaskom i prolaskom vode, i u mnogim aspektima se mogu smatrati podlogama normalnog fluvijalnog reljefa. Nekoliko je kriterija koje depresija mora zadovoljavati da bi se nazvala poljem: 1. Ravno dno na vrstoj stijeni ili u nekonsolidiranom sedimentu.2. zatvoreni bazen sa strmim bokom na jednoj strani3. krka hidrologija4. dno polja trebalo bi biti iroko najmanje 400 metara.Sa svih strana Duvanjsko polje je omeeno veim dijelovima reljefa. Prema sjeveru ga otvara kanjon ujice, izmeu planine Kovaa i Paklina; prema jugozapadu, izmeu planine Vrana i Liba, otvara se usjekom Grla prema Blidinju, dok je prema jugu otvoreno prema Studenim Vrilima. Planinski niz na sjeverozapadu poinje od prijevoja Privale planinom Tunicom, ije pruanje istok-zapad odstupa od dinarskog pravca pruanja. Od najvieg vrha Vitrenika 1697 m, Tunica se blago sputa na istok, te prelazi u breuljkasto podruje graeno od lapora koje se usijeca u polje i na kojemu je smjeten Tomislavgrad. Sjeverozapadno se na Tunicu nastavlja planina Jelovaa, od Tunice. Jelovaa na istoku prelazi u Kova planinu, koja je zapravo, dio istog Tunikog niza. Planinski niz prekinut je kanjonom ujice iznad Mokronoga. Nakon kanjona prema jugoistoku se nastavlja niz koji ovdje ini Ljubua planina. Ona omeuje Duvanjsko polje s itave istone strane, a od Srana do Mandinog sela dodatno se usijeca u polje. Najvii vrh Velika Ljubua visok je 1797 m. Na jugoistonom rubu polja na Ljubuu se nastavlja Vran planina, ije je pruanje u smjeru istok-zapad. Istie se juni greben Vrana, od vrha Mali Vran 1961 m do Velikog Vrana 2074 m. (Rado., D., Rado, J., 2013.).Jugozapadno od Vrana, polje obrubljuje Lib planina, a izmeu njih se nalazi usjek Grla. Lib se usijeca prema samom sreditu polja i tako tvori dva dijela, na istoku tvori kongorski, a na zapadu seoniki dio Duvanjskog polja. Juni dio polja omeen je breuljkastim podrujem Mesihovine, izgraenim od prominskih konglomerata. Na njega se na jugu nastavlja planina Gvozd, ija uzvienja tek ponegdje prelaze visinu od 1200 m. Ovdje se polje otvara prema Studenim Vrilima na jugu, a njegova granica nastavlja prema sjeverozapadu nizom vrhova Midene planine, od kojih je najvii Sinjal s 1224 m. Midena planina prelazi u krku zaravan zvanu Grabovika planina, na kojoj je teko po koji vrh vii od 1000 m i konano zavrava na Privali. Najvei dio Duvanjskog polja se nalazi na nadmorskoj visini od 860-900 metara. Duina mu je oko 20 km, a irina oko 12 km. Najnii sredinji dio polja, Lanite, periodino je plavljen i prema njemu je koncentrirana lokalna hidrografska mrea. Povrina sliva Duvanjskog polja je 618 km2, a pripadaju mu i vode junog i jugoistonoga dijela Kuprekog polja. Glavni tok ujica ponire u Veliki ponor kod Kovaa, te ini jedinstvenu hidroloku cjelinu sa ujikim polje. Njezin tok takoer pokazuje da je Duvanjsko polje blago nagnuto od sjeveroistoka prema jugozapadu. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

Slika 3. Hipsometrijska karta opine Duvna (D.Rado, 2012.)Rijeka ujica ima nekoliko manjih pritoka, kao to su: Drina, Vuica, Vrbica, Ostroac, Joanica i banica. Najvei dio Duvanjskog polja ima nagib terena manji od dva stupnja. Osim u polju ovakvi nagibi terena pojavljuju se i na okolnim planinama. Rubove polja karakteriziraju padine nagiba 2-5 stupnja. Najbolji primjeri su padine sjeverno od Tomislavgrada gdje polje postupno prelazi u breuljkasto podruje, te na podruju sela Bukovice gdje se blago uzdiu padine Midene planine. Padine uzvienja koje obrubljuju Duvanjsko polje uglavnom su nagiba 5-12 stupnjeva.. Sjeveroistoni i jugozapadni rub polja gotovo su paralelni. Te se podudaraju s glavnim rasjednim zonama. Jasno izraena granica padina okolnih uzvienja i ruba polja vidljiva je od prijevoja Privala do sela Bukovica. Dobro je izraena i granica sjeveroistonog dijela polja i Ljubue, pogotovo od sela Kuk do Letke, gdje se strmi rub naziva Greda. (Raljevi, 1967.).

Slika 4. Karta nagiba Duvanjskog polja (Rado, 2012.)

3.2.1. Egzogeni procesi i oblikovanje reljefa

Osim ve spomenutog Duvanjskog polja, koje je najvei oblik kra, egzogeni procesi koji su formirali istoimene egzokrke oblike su: griine, ponikve, uvale, korozijske terase, rezidualni humci itd. U nastavku rada emo rei o svakome obliku poneto. Vapnenci koji grade teren Duvanjskog polja uglavnom su isti, s udjelom kalcita veim od 90 posto , dok ostatak ine razliite primjese. Ovo je bilo posebno vano za razvoj krkih oblika kroz geoloku prolost do danas i omoguilo je izrazito dobro okravanje jer se okravanjem smanjuju debljine stijena i stvaraju specifini oblici. (Rado., D., Rado, J., 2013.).Japage-urune ponikveJapage su udubljenja stmih strana u karbonatnim stijenama u kojima se vidi dno. Najznaajnije japage na podruju Duvanjske opine su Veliki i Mali Samograd. to se tie Malog Samograda dubina mu je oko 100 m s jedne, dok mu je druga strana nia i od nje do dna visina iznosi oko 45 m. Postanak mu je najvjerojatnije vezan za strukturno-egzogene procese. Korozijom je formirana kaverna u podzemlju, iji se svod uslijed otapanja uruio, te je stvoren oblik kakav danas nalazimo na povrini. Na dnu je Malog Samograda se nalazi ulaz u pilju, iji se kanali granaju u vie pravaca. U pilji varira razina vode, a pronaeni su i primjerci piljske faune. to se tie Velikog Samograda, on se nalazi u blizini Malog Samograda, manje je dubok, ali je prostraniji. On predstavlja oblik oaze jer se na dnu ouvala autohtona vegetacija, koja je prije degradiranja ispaom postojala na ovom irem podruju, te predstavlja bioloki refugij. Sljedei oblik predstavljaju griine. To su reljefni oblici malih dimenzija nastali korozijom karbonatnih stijena. Iako dimenzijama najmanje, one predstavljaju najbrojnije krke oblike na povrini. Karakterizira ih velika raznolikost oblika i naina postanka. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

Slika 5. Mali Samograd (D. Rado, 2012.)

Slika 6. Veliki Samograd (D. Rado, 2012.)

Prema izgledu razlikujemo griine u obliku ljebova, krapa te kamenica. Sada emo neto rei o tim oblicima. ljebovi nastaju na nagnutim, golim stijenskim podlogama, korozijskim djelovanjem oborinskih voda. Prema niim dijelovima ljebovi se postupno ire te uslijed bonog irenja esto dolazi do njihova spajanja. to se tie krapa one nastaju na padinama manjega nagiba, gdje postoje brojne pukotine kroz koje cirkulira voda i dodatno ih proiruje. Prema postanku razlikujemo one oblikovane na golim stijenama, te one oblikovane pod pedolokim i vegetacijskim pokrovom. Lijepe primjere ovih oblika moemo nai na Ljubui. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).Kamenice su plitke, zdjelaste udubine na golim vapnenakim stijenama nastale procesima korozije. Naime, zbog zadravanja vode na povrini, a zbog otapanja karbonatnih stijena, dolazi do produbljivanja kamenica, koje se zbog nakupljanja neotopivog ostataka u kasnijim fazama razvoja bre ire nego produbljuju. Na veim nadmorskim visinama moe doi do stvaranja leda u kamenicama, koji ih mehaniki unitava. Kamenice su, uz lokve izgraene ljudskim radom, bile jedini izvor vode za stoare koji su ivjeli na planinama jer su izvori rijetkost. Idui oblik su ponikve. One su udubljenja, obino krunog do eliptinog oblik, nastale poniranjem vode du veih pukotina. Lokalno se na ovom podruju za ponikvu koristi naziv dolac. Ponikva, nesumnjivo, najvie ima na Grabovikoj zaravni gdje ih se nalazi preko 8500. Ovakav krajolik se naziva boginjavi kr. Osim na Grabovici vei broj ponikava se nalazi i na Ljubui. Ponikve su agrarno vrednovane sve donedavno. Obino su, zbog nepristupanosti, sluile za konju trave, a blie i za povrtlarske kulture. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).Sljedei oblici su humci. Oni su osamljena uzvienja preostala nakon korozijskog djelovanja na okolne stijene. Najvei je hum Mandina gradina izmeu Raana i Mandinog Sela, koji se uzdie oko 50 m od razine polja. Na junom dijelu polja se nalaze jo dva huma, neto prostranija Dobra glava i zapadnije od nje Runjava glava. Poslije humaca, sada emo neto rei o korozijskim terasama. Nekadanje jezero koje je u prolosti ispunjavalo Duvanjsko polje prostiralo se mnogo ire od dananje povrine polja. Dokaz tome su izdignute jezerske naslage te postojanje korozijskih terasa na rubovima polja. Du sjeveroistonog ruba Duvanjskog polja, od Mokronoga do Lipe, u duini od 17.5 km, prua se dobro razvijena zaravan Podine. Njezina prosjena nadmorska visina iznosi 922 m, a ako se zanemari odstupanje na pojedinim mjestima, Podine su gotovo posve vodoravne. Iznad Sarajlija i Lipe terasa je iroka oko 400 m, dok se iznad Mandina sela suava na 30 do 40 m. Otprilike 30 m nie prostire se terasa na kojoj su sela Sarajlije, Vedai, Srani, Raani, Mandino selo i Lipa. Ova je terasa slabije razvedena od gornje, a na pojedinim mjestima uope se ne pojavljuje. Tako izmeu Sarajlija i Letke u potpunosti izostaje, pa se tu glavna terasa usijeca u polje gotovo s okomitim lomom. Terasa je ovdje najvjerojatnije bila sastavljena od slabije otpornih slatkovodnih nanosa, te je nestala u mlaim erozivnim zbivanjima. Na jugozapadu Duvanjskog polja takoer se dobro uoavaju terase. Najvidljivije su kod sela Bukovice, gdje je najizrazitija terasa na 930 m, a pored ceste su sauvani i tragovi terase od 880 m. Tragovi razine na 880 m mogu se uoiti du ruba polja prema sjeverozapadu. Ovo je jedina razina ovog dijela polja koja je ovoliko rasprostranjena. Najnia se razina nalazi na visini od 865 m ispred ponora ujice. Na nastanak korozijske terase na sjeveroistonom dijelu polja uvelike su utjecali potoci koji su dotjecali s breuljkastog podruja iznad Tomislavgrada. Na tome podruju danas su najbolje ouvane laporovite slatkovodne naslage, koje su u geolokoj prolosti prekrivale puno ire podruje. Na poetku nastajanja polja, itav srednji dio dananjega predjela polja imao je jo visok poloaj. S ovog uzvienja, sastavljenog od nepropusnih jezerskih naslaga, tekli su vodotoci u raznim pravcima prema niim rubnim predjelima, nosei sa sobom rastresiti materijal i formirajui aluvijalne ravnice. (Bognar, Pecsi, 2000).Na dodirnim crtama ovih ravnica i vapnenaca dolo je do korozivnih radnji, to je na rubu polja dovelo do stvaranja korozijske razine. Ta se razina nalazi du cijelog sjeveroistonog ruba polja na visini od 917 do 938 m. Na razvoj ove razine uvelike je djelovala ujica, kao i vodotoci koji su se sputali iz dolomitnih zona Ljubue i Vrana, te iz zone paleogenog lapora Lib planine. Budui da ova razina izostaje izmeu ujikog i Duvanjskog polja, ne moe se smatrati obinom terasom rijeke ujice. Razina poinje tek u blizini Duvanjskog polja, gdje su vodotoci naplavili dosta rastreseni materijal iz nepropusnih jezerskih naslaga, te su uz oblikovanje aluvijalne ravnice, potiskivali tok ujice prema vapnenakim obroncima na suprotnoj strani. Tako je nastala movarna i vlana aluvijalna ravnica, uz sve preduvjete za postanak korozijske terase. Pojedina proirenja korozijske terase objanjavaju se dugotrajnim obnavljanjem vegetacije zbog dotoka vode, a samim time i duim trajanjem korozije. Ovdje je nastala i nia razina pokraj Raana i Lipe, koja se nalazi na visini od 892 m. Junije su vode otjecale u pravcu doline dananjeg Studenog potoka. Tijekom procesa stabiliziranja tla nastale su oko Bukovice ve spomenute razine oblikovane erozijom. Tragovi visoke razine od 960 m na obroncima Liba izmeu Omolja, Seonice i Crvenica, kao i odgovarajui tragovi na suprotnoj strani Seonike uvale, vjerojatno su ostaci prijanjeg reljefa i nemaju nikakve veze s postankom doline polja. Najnia razina od 865 m, koja se nalazi pred samim ponorom ujice, nastala je u vrijeme kada su vode iz polja otjecale u pukotinama Grabovice. Ova najmlaa razina ograniena je samo na dijelove ruba polja najblie ponoru. Korozija i erozija uzdu crta gdje se dodiruju vodonepropusni slojevi i rub vapnenca udruenim djelovanjem stvorile su spomenute uvale i dale polju dananji izgled. Sada emo rei o piljama. One su endogeni krki oblici s barem jednim horizontalnim kanalom iji nagib ne prelazi 45 stupnjeva. Nastaju proirivanjem pukotina u podzemlju, odnosno otapanjem okolnih stijena. Na irem podruju Tomislavgrada pojava pilja uglavnom je vezana za rub Duvanjskog polja, a speleoloki objekti bogato su ukraeni piljskim ukrasima. Najreprezentativniji primjer je pilja Dahna u selu Omerovii na sjeverozapadnom rubu polja, iji su do sada otkriveni kanali dugo oko 1000 m. Zbog injenice da se na istoj strani polja pojavljuje jo nekoliko pilja na istoj visini, moe se pretpostaviti da se radi o nekadanjim ponorima Duvanjskog polja. Zanimljiva je pojava izvor-pilja u Bukovici i Briniku, iz kojih u vlanijem dijelu godine izvire voda, a neki od tako nastalih tokova ak se ulijevaju u rijeku ujicu. Jame su endogeni krki oblici vertikalnih kanala, odnosno kanali su nagiba veeg od 45 stupnjeva. Na ovom podruju jame se pojavljuju u velikom broju, osobito na podruju Grabovike zaravni. (Bognar, Pecsi, 2000).Osim tektonske predispozicije, za oblikovanje reljefa irega podruja Tomislavgrada zasluni su egzogeni procesi oblikovanja reljefa. To su u prvom redu padinski i fluvijalni procesi. Na podruju Duvna postoje dvije vrste padinskih procesa: gravitacijski procesi te procesi vezanih za djelovanje oborinskih voda na padinama. Gravitacijski procesi vezani su za naruavanje stabilnosti stijenske mase na padini, koja se pod utjecajem atmosferilija, gravitacije ili naglog podrhtavanja, poinje kretati niz padinu, pritom je erodirajui, da bi u konanici stvorila karakteristine oblike. Ovi procesi se veu uz padine iji je nagib vei od 32 stupnja. Osipanje je proces kotrljanja materijala niz padinu, kojim se formiraju toila i sipari. Stalnim kotrljanjem materijala stvara se lijeb koji se naziva toilo, a promjenom nagiba formira se lepezasti oblik koji se zove sipar. Sipar karakterizira granulometrijska diferencijacija, odnosno sortiranje materijala po veliini. Pritom vei komadi stijenske mase zbog vee brzime i akceleracije zavravaju dalje, dok se manji komadi akumuliraju blie siparu. Mogue je da se kretanjem materijala niz padinu ne formiraju toila, nego se materijal ravnomjerno osipa. Tada nastaju forme koje se nazivaju koluvijalni zastori, zbog toga to se ovaj materijal naziva koluvij. Ovi oblici pojavljuju se u najveoj mjeri na zapadnoj padini Lib planine, iznad sela Borani, to je djelomino uvjetovano sastavom stijena. Naime, padine su graene od zrnstog vapnenca koji je podloan destrukciji. Osim na Libu, sipari i koluvijalni zastori pojavljuju se na strmim padinama Tunice neto zapadnije os sela Stipanjii. Uruavanje je proces slian osipanju, osim to kod uruavanja niz padinu kreu vei blokovi. Ovo je sezonski proces, a uvjetovan je naruavanjem stabilnosti stijenske mase uslijed razliitih imbenika kao to su prisutnost vode u tlu, razliita temperatura vode, zaleivanjem vode unutar pukotina itd. Materijal koji se kree niz padinu naziva se kolapsijum. Uruavanje je takoer prisutno na zapadnim stranama Lib planine, gdje se uruavaju vei stijenski blokovi. (Rado, D., Rado, J., 2013.).Spiranje je arealno-destrukcijski proces koji se odvija pod utjecajem atmosferilija i gravitacije. Primjerice, kia udara o povrinu i formira kine brazde. Ako je kia intenzivnija, brazde se ispune vodom i niz padinu se formira vodeni film koji vri destrukciju itavom povrinom. Spiranje je prisutno na gotovo svim okolnim planinama, osim Grabovike zaravni, zbog manjih nagiba, a pospjeeno je injenicom da su padine svih planina ogoljene i uglavnom bez vegetacije. to se tie konkretno Grabovike zaravni, to je krka je zaravan smjetena izmeu Bukog blata, Duvanjskog polja i Rokog polja u Vanjskim Dinaridima Bosne i Hercegovine. Karakterizira je blaga hipsometrijska energija, od kojih najvie odstupa antiklinala Midene planine. Najznaajnija pojava na Grabovici svakako su ponikve, kojih ima preko 8500, no najzanimljivije meu njima su urune ponikve na sjevernom dijelu Grabovice. Postupne promjene socijalno-gospodarske situacije u ovom kraju u posljednjih 50-ak godina dovele su do konanog naputanja tradicionalnog toarstva prisutnog na ovim prostorima od predrimskih vremena. Samim time, nestale su i stoarske nastambe na planinama, zvane stanovi, te se ivot premjestio u nie predjele, na razine okolnih krkih polja. Nestankom ljudi na Grabovici dolazi do sukcesije vegetacije i zarastanja infrastrukture koritene do nedavno stanova, putova, lokava i sl. Projekt Staza Grabovica kojeg provodi udruga Naa batina, predvia ponovno vraanje u uporabu pojedinih staza na Grabovici, osobito na njezinom sjevernom dijelu. Obnovom starih putova planira se javnosti predstaviti krke fenomene ovog dijela Grabovice, urune ponikve Veliki i Mali Samograd, te Surdup. Postavljanjem info ploa i putokaza staza e istovremeno biti rekreativnog, ali i edukativnog karaktera za ljude svih narataj. (Rado, D., ari, M., Peri, M., 2012.)Ako se vodeni mlazovi s dviju susjednih padina spoje, formira se bujica koja formira jarugu i destruira padinu. Bujica nosi materijal i taloi ga u obliku plavina. Manje plavine su vidljive u podnojima okolnih pplanina nakon jaih kia. Procesi bujienja i jaruenja najintenzivniji su na padinama Tunice, u breuljkastom podruju oko Tomislavgrada, a ima ih i na Ljubui. Kod sela Vedaii formirana je velika jaruga zvana Draga, kojom bujice sezonski donose materijal s planine Ljubue. Podruje kongorske uvale Duvanjskog polja grade pijesci koji su u geolokoj prolosti nastali donosom materijala bujicama kroz usjek Grla izmeu Liba i Vrana. (Rado, D., Rado, J, 2013.).Nakon jezerske faze, Duvanjsko polje je izgledalo drugaije nego danas. Dananju depresiju polja ispunjavali su jezerski sedimenti, koji su danas najbolje ouvani na breuljkastom podruju oko Tomislavgrada, dok ih na drugim dijelovima polja vie nema. Odnoenje ovih sedimenata posljedica je fluvijalnih procesa. Prvotno se s Tunice, koja je izdignuta nakon jezerske faze, obruavali brzi potoci bujinog karaktera odnosei sedimentirane slatkovodne naslage. Ovi su tokovi, osim to su destruirali sedimentirane naslage, pomicali i tok alogene ujice, koja se usijecala u te iste naslage. Danas je rezultat ovih procesa vidljiv na potezu Duvno-Letka, gdje se polje sputa prema koritu ujice koje se usjeklo gotovo do samoga vapnenakoga ruba polja. Danas rijeka ujica mirno tee poljem, od ulaska u polje kod Mokronoga do ponora u Tubolji. Sredinji dio polja, zvani Lanite, movaran je i gotovo posve ravan predio koji je u razdobljima kia ili nakon otapanja snijega due vrijeme pod vodom. U profilima korita ujice vidi se da su naslage u dubljim dijelovima sastavljene od glinovitih sedimenata sa zonama pijeska. Truljenjem movarnog bilja na povrinskim dijelovima aluvijalne ravnice nastao je debeli sloj humusa. U te naslage usjekla se ujica i otkrila podlogu izgraenu od slatkovodnih lapora. (Marjanovi, Prskalo, Gali, 2005.)

3.3. HIDROGEOGRAFSKA OBILJEJA PROSTORAHidrogeoloke osobine dinaridske karbonatne platforme u bitnoj mjeri odreuje regionalna i lokalna tektonska struktura. Litostratigrafski lanovi u grai ovoga podruja su nabrani, izljuskani, navlaeni i rasjedani. Navlaenje je bilo viestruko i s horizontalnim pomacima reda veliine vie desetaka kilometara, a eoni su dijelovi navlaka uoljivi i do vie stotina kilometara. Formiran je sloeni sklop primarnih i sekundarnih navlanih struktura, s poprenim rasjedanjem i tipinom blokovskom strukturom. (Rado, D., Rado, J, 2013.).

Slika 7. Hidrogeoloka karta Duvna (Rado, 2012.)

Ovo je, uz druge imbenike pospjeilo procese okravanja i odredilo hidrogeologiju ovoga kraja kao tipino krki sustav cirkulacije podzemnih voda. Osnovne hidrogeoloke znaajke krkih podruja odreuju vapnenci, za koje je vezana veina krkih oblika. Poroznost je u kru uglavnom sekundarnog karaktera, ako rezultat viestrukog i trajnog procesa otapanja karbonatnih stijena. Ovaj proces poznat pod pojmom okravanje, ima vie komponenata, a posljedica mu je recentno stanje krke poroznosti nekog podruja u kojem cirkulacija podzemnih voda i cijeli hidroloki ciklus podlijeu vrlo sloenim zakonitostima.Osnovne su forme poroznosti vapnenakih stijena pukotine, kaverne i krki kanali, a stupanj okravanja ili gustoa pojava krkih pora u prostoru distribuirana je vrlo heterogeno. Za razliku od funkcije vapnenaca, hidrogeoloka uloga dolomita nije jednoznana, iako je vrlo znaajna. Ona je promjenjiva i uvjetovana nizom imbenika kao to su: kemijski sastav, petrografska struktura, tektonska oteenost. Udio u karbonatnom kompleksu, strukturni poloaj itd. Dolomiti u pravilu imaju funkciju hidrogeolokog izolatora, a na povrini raspostiranja formiraju normalnu hidrografsku mreu i teren bez krke morfologije. (Rianovi, 1993.)Dolomiti nemaju uvijek funkciju hidrogeolokih barijera i naslaga koje spreavaju dotok vode na povrinu, pa ak ni kod iste litostartigrafske pripadnosti. Ponekad se i u homogenim dolomitnim masama formira poroznost pukotinsko-kavernoznog, pa ak i tipino krkog tipa. Dolomiti, na kontaktu s vapnencima esto pospjeuju okravanje. Trijaske, jurske i kredne naslage vapnenaca i dolomita uglavnom su dobro vodopropusne i spadaju u vodonosnike pukotinsko-kavernozne poroznosti. Klastine naslage, a posebno fline naslage eocena, imaju znaajnu hidrogeoloku funkciju. To su stijene s funkcijom hidrogeolokih barijera, vodonepropusne. (Cviji, 1900.).

Slika 8. Karta propusnosti stijena Duvna (Rado, 2012.)

Na podruju Duvanjskog polja hidrogeoloke osobine dijelimo ovako:a) Hidrogeoloki kolektori pukotinsko-kaverozne poroznosti, veoma vodopropusnib) Hidrogeoloki izolatori pukotinske poroznosti, vodonepropusnic)Kompleks hidrogeolokih kolektora i izolatora mjeovitog tipa poroznosti, vodonepropusni do vodopropusnid) Hidrogeoloki kolektori intergranularnog tipa poroznosti, propusni.

Prostor Duvanjskog polja pripada podruju visokoga kra. Zbog vapnenaca, koji su vodotopivi, ovo podruje karakterizira podzemna pukotinska cirkulacija voda.Najvei rijeni tok je rijeka ujica. Izvori ujice se nalaze na oko 1000 metara nadmorske visine, u blizini utvrde Stranj, na samoj granici s kuprekom opinom, oko 2 kilometra juno od zavrnih ponora Milaa na Kuprekom polju. Po pravcu toka dvaju vodotoka proizlazi da je ujica nadzemni nastavak Milaa. ujica nastaje od povremenih vrela Velikog i Maloga Strnja. Voda izbija iz pukotina jurskih vapnenaca samo za veih oborina. Male vode Milaa ne pojavljuju se na tim izvorima. Spajanjem vode Velikog i Malog Strnja poinje tok ujice. U sunom periodu ujica nema vode do vrela Volarac. Dalje se nastavlja u pravcu juga, te prolaskom kroz istoimeno naselje ulazi u ujiko polje, koje je zapravo dolinsko proirenje ujice. Paralelno s njom u pravcu sjever-jug tee potok Jaruga, sve dok ne utee u ujicu u blizini turskog mosta. Svojim tokom ujikim poljem, ujica meandrira, to je karakteristino za mehanizam voda gornjeg toka. (Rogli, 1953.).Iza ujikog polja ujica ulazi u kanjon podno sela Galeia u duini od oko 8 kilometara. U kanjonskom dijelu nema stalnih izvora, nego se pojavljuju ponorne zone u kojima se gube male vode ujice. Ovi su gubici vidljivi samo kod malih protoka. Izlaskom iz kanjona kod sela Mokronoge, ujica ulazi u Duvanjsko polje. Neposredno nakon ulaska s desne strane prima Vuicu, koja odvodnjava podruje Buhova i Eminova sela. ujica dalje nastavlja tei prema selu Letki, gdje se pribliava samom rubu polja. Blizu sela Vedaia prima kratki tok Rakitu, koja tee od istoimenog izvora. U Rakitu na polovicu njezina toka utjee potok Mlava, koji paralelno tee s ujicom na razdaljini neto veoj od kilometar i koji odvodnjava sredinji dio polja. (Rado, D., Rado, J, 2013.).Taj potok, osim u Rakitu, otjee i u Vrbicu u pravcu Kola. Dubokim buenjima dokazano je da voda koja izbija na vrelu Rakita, ako i na vrelu ispod Letke, predstavlja samo manji dio voda koje protjeu krkim podzemljem.Odatle ujica meandrirajui nastavlja tok prema Periima. Od Peria tee prema jugu, zatim skree na zapad te prima povremeni potok koji ovim dijelom polja paralelno tee od meandra ispod Vedaia. Za velikih voda ne samo da ovaj potok protee, nego razina ujice poraste toliko da se spoji s ovim, nekoliko stotina metara udaljenim potokom. Odmah nizvodno zdesna prima potok koji odvodnjava livade istono od avarovog Stana. Dalje ujica tee prema jugu, slijeva primajui vode najveeg joj pritoka Drine. Drina svoj tok zapoinje istono od naselja Karaii, tee prema zapadu i odmah s lijeve strane prima Studenu.Tok nastavlja pratei sami rub Lib planine. Odmah nakon Crvenica u Drinu s juga utjee Miljacka, koja izvire podno planine Gvozd.(Rado, D., Rado, J, 2013.).Ona ima dva glavna izvora: Crno i Veliko vrilo. Danas se Miljacka tijekom veeg dijela godine gubi u ponorima koji su se otvorili na dijelu toka do Stepena, dok je nekada dotjecala u juni dio Duvanjskog polja, gdje bi se ulijevala u Drinu, koja se ovdje naziva Riinom. Nekada je uz Miljacku bilo i 25 mlinova, iji su ostaci vidljivi i danas. Zanimljivo je da je na Miljacki, nie od izvora, izgraena prva hidroelektrana na ovom podruju. Nakon utoka Miljacke Riina nastavlja tei uz rub Lib planine, ovoga puta prema sjeveru i tek kod Omolja skree svoj tok prema sredinjem dijelu polja gdje prima povremeni tok koji tee od Peine u Bukovici i odvodnjava zapadni i sredinji dio.

Slika 9. Hidroloka karta (Rado, 2012.)

U ovom dijelu toka u ujicu se zdesna ulijevaju potoci koji dolaze od Kola, a koji veinom teku kroz melioracijske kanale. Jedan od njih je i potok Seget, koji izvire na breuljkastom podruju sjeverozapadno od Tomislavgrada. Seget direktno utjee u ujicu, kanalom izgraenim za potrebe odvodnje otpadnih voda Duvna. Po Segetu je Tomislavgrad poetkom 17. stoljea nosio ime upanj-Potok. Prolaskom ispod sela Kovaa, ujica se pribliava ponoru tekui koritom strmih strana. Samo 130 metara prije poniranja ispod Grabovike planine, u selu Tubolji, u ujicu utjeu vode Ostroca, planinskog potoka ije su vode, prikupljene na padinama Tunice i Jelovae, formirale proluvijalne nanose kroz Duvanjsko polje. Konano, ujica nestaje u ponoru u Tubolji, da bi se kao Riina pojavila u 5 kilometara udaljenom Vrilu na razini Bukog blata. Bojenjima je u vie navrata potvrena veza ponora u Tubolji i izvora Riine na Bukom blatu. Meutim primijeeno je da voda, osim u Riinu, otjee i u drugim smjerovima. Boja iz ponora ujice pojavila se u vrelima u Sinjskom polju: Grabu, Velikoj i Maloj Rudi, Ovrlji, te na razini Imotsko-bekijskog polja u Opacu i Suvaji. (Rianovi, 1993.).Na istonom dijelu polja, izmeu planina Ljubue i Liba, postoji nekoliko manjih tokova. Vodom se opskrbljuju s okolnih planina, te bujinim tokovima koji dolaze kroz usjek Grla iz smjera Blidinja, te kanjonom Bubalo iznad Kongore.Buko jezero umjetna je akumulacija na najjunijem dijelu Livanjskog polja, izgraena kao spremnik vode za hidroelektrane na Cetini. Prije izgradnje nasipa i potapanja Buko blato je bilo tipino krko polje kojim je tekla Riina. U hladnijem dijelu godine zbog poveanog dotoka vode s viih razina, a malog kapaciteta ponora, Riina bi plavila polje, koje se zbog toga i nazivalo blato. Riina se gubila u ponorima na jugozapadnom dijelu Bukoga blata, a oni su je odvodili do lijevih izvora Cetine na razini Sinjskoga polja. Nakon desetljea radova Buko blato postalo je jezero 1972. Godine. U srazu ovjeka s prirodom , izbuene su stotine istranih buotina. Slijedile su tisue buotina za injekcijske zavjese kojima se ubrizgavanjem posebne mase spreavao gubitak vode kroz raspucalo krko polje. (Rogli, 1953.).

Slika 10. Buko jezero (Foto M. Rado,2012.)

U branu Kazaginac, dugu 2909 m i visoku 20 m, ugraeno je 1 700 00 m3 kamena i gline, a u branu Podgradina oko 160 000 m3. U novostvorenom jezeru pohranjeno je 800 milijuna m3 vode. Izgradnjom akumulacije poinje iseljavanje stanovnitva okolnog podruja. Uzroci su vezani za prisilni prestanak bavljenjem poljoprivredom tog preteito poljoprivrednog stanovnitva. Bukoblatski kraj se nikad nije oporavio od demografskih gubitaka koje je tada doivio. Za najveega vodostaja, kada je akumulacija puna, povrina Bukoga jezera iznosi 55,92 km2. esto se ovo jezero spominje kao najvea umjetan akumulacija u Europi, no Buko blato ne spada ni u 10 najveih europskih akumulacija. Postoje tvrdnje da je potapanje Bukoga blata utjecalo na promjenu mikroklime okolnog podruja. Budui da na jezeru nema meteorolokih postaja koje trajno biljee podatke, teko je utvrditi pravo stanje. Najblie postaje, Tomislavgrad i Livno, u razdoblju 1961. 1990. pokazuju blagi porast temperature, ali se taj porast moe povezati s globalnim zatopljenjem.(Boievi, 1981.).Openito se kao pozitivan imbenik akumulacija spominju mogunost rekreacije, turizma, ribolova i drugih gospodarskih grana. Iako Buko jezero postoji vie od 40 godina, na njemu se nije razvio nikakav vid turizma, niti bilo koja gospodarska grana koja bi bila vezana za jezero, iako su potencijali veliki. Jedan od problema je taj to razina jezera nije stalna. Za turistiki razvoj potrebno je uspostaviti stalnu razinu jezera te osigurati dotok iste vode. Meutim, vie razine s kojih jezero dobiva vodu, Kupreko, ujiko, i Duvanjsko polje, nemaju rijeena pitanja skupljanja i obrade otpadnih voda. Fekalne se vode prikupljaju u crne jame, koje se procjeuju u krko podzemlje, kojim pak cirkulira voda. Istodobno se u poljoprivredi koriste razliiti preparati sintetskog podrijetla koji se ispiru iz tla i zavravaju u podzemnim ili povrinskim vodotocima. Budui da je za krki prostor karakteristina podzemna pukotinska cirkulacija vode, dio zagaenja dolazi i u Buko jezero. Sljedee jezero o kojem emo neto rei je Blidinjsko jezero. Ono se smjestilo na nadmorskoj visini od oko 1185 m, u udolini izmeu planina Vrana i vrsnice zvanoj Dugo polje. Na njegovoj povrini susreu se opine Tomislavgrad i Posuje te ga meusobno dijele.(Boievi, 1981.).Razina se jezera poveava u vlanijem dijelu godine ili u proljee kada se zbog topljenja snijega na okolnim planinama formiraju bujini tokovi koji ga hrane vodom. U ljetnim mjesecima razina mu pada zbog smanjene prihrane vodom u vidu bujinih tokova. Jezero gubi vodu isparavanjem i podzemnim procjeivanjem kroz raspucale stijenske komplekse. Prema topografskoj karti, povrina mu je 3.5 km2. Dno Dugog polja, na kojemu se nalazi i Blidinjsko jezero, ispunjeno je glacijalnim, glaciofluvijalnim i jezerskim nanosima, ali i deluvijalnim materijalom donesenim s okolnih planina. Na krajnjem jugozapadu formirana je i eona morena, ostatak nekadanjeg ledenjaka, zbog ega se pretpostavljalo da je jezero glacijalnog postanka. Prema usmenoj predaji, nekada je sva povrina dananjega jezera bila obraivana, a voda se nije zadravala aki ni u proljee, za vrijeme najjaih planinskih bujica. Tek se zaepljenjem ponora kojim je nekada voda otjecala, dolazi do formiranja jezera.(Boievi, 1981.)

Slika 11. Blidinjsko jezero (Foto, I. Rai,2012.)

3.4. KLIMATSKA OBILJEJA

to se tie klimatskih obiljeja podruja Tomislavgrada, ona su dosta sloena. U narodu je ovaj kraj poznat po surovoj, vrlo otroj klimi, s jakim vjetrovima, burom i jugom, kao i vrlo hladnim i snjenim zimama. Prosjene zimske temperature su bile izmeu -10 i -15 C, a ljetne su bile izmeu 20 i 25 C. imbenici koji odreuju klimu opine Tomislavgrad su sljedei: 1. Geografski smjetaj - nalazi se otprilike na sredini izmeu suptropskoga pojasa i visokoga i subpolarnoga pojasa niskoga tlaka zraka, odnosno u pojasu u kojem je intenzivna razmjena tropskih i polarnih zranih masa.2. Geomorfoloke osobine prostora - nadmorska visina i planina koje ga okruuju3. Blizina Jadranskoga mora - udaljenog 20-ak kilometara zrane linije od pograninih dijelova opine, s reljefnim barijerama koje spreavaju dotok toplog zraka s mora4. Biljni svijet, akumulacija Buko blato, ali i drugi imbenici, ukljuujui i ovjeka koji na globalnoj razini utjee na klimu. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

Slika 12. Srednje mjesene temperature TomislavgradIzvor: Meteoroloka stanica Tomislavgrad,2012.

Slika 13. Srednje mjesene temperature LivnoIzvor: Meteoroloka stanica Livno, 2012.

Slika 14. Srednje mjesene temperature KupresIzvor: Meteoroloka stanica Kupres, 2012.Iz ovih podataka moemo zakljuiti da najnie mjesene temperature ima podruje Kupresa, posebno u prvom mjesecu sa -5,8C.Ovo podruje ima obiljeja umjereno kontinentalne klime, po nekima pretplaninske. Prema Koppenovoj klasifikaciji,ovaj prostor pripada prostoru Cfb klime, odnosno umjerene tople vlane klime s toplim ljetom, poznate i kao klima bukve. Jedini su pouzdani podaci o klimi irega podruja naselja Tomislavgrada mjerenja meteoroloke postaje Tomislavgrad. Meutim, kod odreivanja klimatskih znaajki Duvanjskog polja i njegove okolice, bilo je potrebno usporediti klimatske podatke s podatcima susjednih meteorolokih postaja Livna i Kupresa. to se tie razdoblja osunanosti na podruju Duvanjskog polja, ona iznosi 2200 sati godinje. To je posljedica modifikacijskoga utjecaja reljefa, odnosno postojanja depresija krkih polja koja pogoduju eoj pojavi magle nego na susjednom priobalnom podruju, te pojave orografske naoblake. Naime, u susjednom priobalnom podruju trajanje osunanosti je oko 2600 sati godinje. S obzirom da se trajanje osunanosti mjeri samo na meteorolokoj postaji Livno, na takav zakljuak o prosjenom trajanju osunanosti ukazuje i injenica da je u klimatolokoj postaji Tomislavgrad zapravo neto manja naoblaka tijekom godine. Suprotno tome, prema sjeveru se trajanje osunanosti smanjuje, na to ukazuje trajanje naoblake na podruju klimatoloke postaje Kupres. Zbog modifikacijskog utjecaja reljefa, prvenstveno niskoga junog oboda polja, iako se dno polja nalazi na oko 900 m nadmorske visine, srednja je godinja temperatura zraka oko 9.0. Skoro istu srednju godinju, kao i relativna mala odstupanja srednjih mjesenih temperatura zraka, ima i susjedno, ali za skoro 200 m nie podruje Livanjskog polja. To se prvenstveno moe objasniti jae izraenom reljefnom barijerom hrpta planine Dinara, koja sprjeava jae utjecaje s juga, odnosno s mora. Suprotno tome, jai pad, odnosno vee vertikalni gradijent temperature zraka osjeti se na sjevernom planinskom podruju, prema prostoru Kuprekoga polja. Naime, na tome je podruju vertikalni gradijent temperature zraka 1 C za svakih 100 m visine. Na to da je na podruju Duvanjskog polja jak utjecaj toplih zranih masa s mora, ukazuje i relativno mala amplituda zraka, ali i injenica da je postaja Tomislavgrad toplija od veine postaja u gorskom dijelu Hrvatske. (Vukadin, 2011.).Ovom podruju najveu koliinu oborina donosi ciklone koje se kreu tzv. Vd koridorom koji se protee du istone obale Jadrana.. Najveu koliinu padalina primaju planinska podruja Dinare i Biokova, preko 2000 mm. Na podruju Duvanjskoga polja prosjeno padne oko 1200 mm oborina, a to je posljedica postojanja lokalne zavjetrinske zone planine Tunice. Za sve postaje karakteristian je mediteranski pluviometrijski oborinski reim s dva maksimuma i dva minimuma oborina. Glavni je maksimum koliine oborina tijekom studenoga, dok je sekundarni u razdoblju od sijenja do travnja. Glavni je minimum u ovim postajama tijekom srpnja, a sekundarni od sijenja do oujka. Ipak i tijekom srpnja koliina oborina vea je od 50 mm na svim postajama, to u odnosu na termike znaajke ne bi trebalo utjecati na pojavu jake sue. Takoer, zbog injenice da je ovo krko podruje, gdje dolazi do poniranja oborinske vode, utjee na este sue tijekom ljetnih mjeseci. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

Slika 15. Prosjena koliina oborina po mjesecima Tomislavgrad (mm)Izvor: Meteoroloka stanica Tomislavgrad, 2012.

Slika 16. Prosjena koliina oborina po mjesecima (mm) Livno Izvor: Meteoroloka stanica Livno, 2012.

Slika 17. Prosjena koliina oborina po mjesecima (mm) KupresIzvor: meteoroloka stanica Kupres, 2012.

Iz ovih podataka proizlazi da je ukupna koliina oborina najvea na podruju Tomislavgrada sa 1246 mm. Zbog reljefne otvorenosti prema jugu, odnosno naglih prodora toploga zraka s mora, zadravanje snijega na podruju Duvanjskoga polja relativno je kratkotrajno. Snijeg se zadrava prosjeno oko 35 dana, dok mu maksimalna visina dosee oko 50 cm. Postupno se prema sjeveru poveavaju duina zadravanja snjenog pokrivaa, kao i njegova visina. Tako se na podruju Kuprekoga polja snijeg zadrava oko 115 dana godinje, dok mu je visina 115 cm. Treba naglasiti da se snijeg due zadrava na zavjetrinskim i zasjenjenim mjestima na junom rubu polja. to se tie vjetra, na cijelom podruju prevladavaju kontinentalni vjetrovi, a meu njima se po svojim osobinama posebno istie bura. On je izrazito hladan i suh vjetar, koji pue na mahove, a dugotrajnija je i jaa zimi nego ljeti. Nastanak bure najee je vezan uz prodore hladnih zranih masa sa sjevera, koje se nagomilavaju u susjednim depresijama srednje Bosne. Kao posljedica takvoga modifikacijskog utjecaja reljefa najee pue iz pravca sjevera. Bura se takoer izdvaja i kao najsnaniji vjetar na ovom podruja (3.1 bofora). (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).

Tablica 1. estina i pravac vjetra na podruju DuvnaPravac vjetraCNNEESESSWWNWSUMASrednja brzina

estine pojedinih pravaca vjetra (%)29.738.33.71.52.012.94.35.72.0100.0

Srednje brzine pojedinih pravaca vjetra (m/s)3.12.52.02.42.52.01.82.32.74

Izvor: Meteoroloka stanica Tomislavgrad, 2014.

Tablica 2. estina i pravac vjetra na podruju LivnaPravac vjetraCNNEESESSWWNWSUMASrednja brzina

estine pojedinih pravaca vjetra (%)42.39.95.56.310.06.26.37.16.4100.0

Srednje brzine pojedinih pravaca vjetra (m/s)3.13.02.22.52.42.02.02.32.49

Izvor: Meteoroloka stanica Livno, 2014.

Tablica 3. estina i pravac vjetra na podruju KupresPravac vjetraCNNEESESSWWNWSUMASrednja brzina

estine pojedinih pravaca vjetra (%)30.825.17.82.12.821.84.81.82.9100.0

Srednje brzine pojedinih pravaca vjetra (m/s)2.63.11.81.92.92.82.42.12.71

Izvor: Meteoroloka stanica Kupres,2014.

Za razdoblja s burom karakteristine su vedrine, ali i nie temperature zraka od prosjenih. Drugi vjetar po svome znaenju na ovom podruju je jugo. Znatno je ei zimi nego ljeti, a veliko znaenje ima zbog topline i vlage koju donosi. Upravo za razdoblja s jugom dolazi do pojave oborina. Tijekom zime jugo utjee na naglo kopnjenje snijega. Kao posljedica mikrolokacije postaje, ali i kotlinskoga karaktera polja, dolazi do razdoblja bez vjetra. To je posljedica ve spomenute zatvorenosti, odnosno nie nadmorske visine od susjednoga obodnog podruja. Takvi dani bez vjetra, zimi pogoduju razvoju inverzija, odnosno hlaenju dna polja dugovalnom radijacijom, dok suprotno tome, ljeti pogoduju jakom zagrijavanju. U pravilu to su najhladniji, odnosno najtopliji dani. Takoer, u hladnijem dijelu godine kao posljedica termikih inverzija moe doi do pojave magle, osobito u ranim jutarnjim satima. Broj dana godinje s maglom u Duvnu iznosi 21. (Mayer, 1998.).

3.5. PEDOLOGIJANa irem se podruju Tomislavgrada nalazi velik broj pedolokih jedinica, formiranih kao rezultat sloenosti i raznolikosti pedogenetskih imbenika i njihova zajednikog djelovanja. Litologija i struktura stijene, reljef, hidroloke i vegetacijske znaajke, kao i ljudske djelatnosti, uvjetuju podrijetlo, razvoj i znaajke tla u prostoru. Ovisno o konstelaciji pedogenetskih imbenika, a osobito geolokih, geomorfolokih i antropogenih, na irem podruju Tomislavgrada razvijene su i kartografski izdvojene razliite kombinacije sljedeih tipova tala: fluvisol, ranker, regosol, randzina, kalkokambisol, eutrini kambisol, litosol. Rasored tala pod utjecajem je morfologije terena formirane tektonskim pokretima i geomorfolokim procesima u prolosti, ali i sadanjosti. Podruje Duvna nalazi se na fluvisolu, a to je aluvijalno tlo koje pripada klasi nerazvijenih hidromorfnih tala, a karakterizira ga aluvijalni nain vlaenja. Razvoj ovoga tipa tla posljedica je plavljenje Duvanjskog polja u vlanom dijelu godine. Naime, zbog padalina te otapanja snijega dolazi do prazasienja podzemlja vodom na podruju ponora, to za posljedicu ima plavljenje polja. Ovaj tip tla predstavljaju najmlai, preteno rijeni sedimenti u kojima sedimentacija prijei razvoj tla, zbog ega su procesi pedogeneze slabo izraeni. Nastaju poplavnim vodama uz rijene tokove koji nanose erodirani materijal tla i matinog supstrata. Zbog recentne sedimentacije nema razvijenih genetskih horizonata i to je graeno od slojeva, uz moguu pojavu inicijalnog horizonta. (kori, 1986.).

Slika 18. Pedoloka karta ( Rado, 2012.)

4. STANOVNITVO i NASELJA4.1. Stanovnitvo

Naseljenost ovih prostora moe se pratiti od prapovijesti do dananjih dana. Malo je sauvanih povijesnih dokumenata koji svjedoe o broju i strukturi stanovnitva. Moderni popisi stanovnitva poinju se provoditi tek u 18. i 19. stoljeu. Dok je u Bosni i Hercegovini prvi popis proveden 1879. godine. Tek od tada se moe, na standardiziran nain, prouavati stanovnitvo. Ono to je znaajno za veliki dio prolosti, jest da se stanovnitvo nalazilo u predtranzicijskoj fazi, odnosno njegovo kretanje bilo je obiljeeno visokim stopama rodnosti i smrtnosti. Samo mali rast mortaliteta uzrokovao bi smanjenje broja stanovnika, dok bi natalitet imao suprotni uinak. Unato velikom fertilitetu, smrtnost je ograniavala rast stanovnitva i zapravo ga odravala stagnantnim. Promjene u prirodnom kretanju stanovnitva dogaaju se tek razvojem moderne medicne i razvojem ivotnih uvjeta. Tada se mortalitet naglo smanjuje, dok natalitete ostaje jo visok. Time zapoinje proces zvan demografska tranzicija, koji u pravilu zavrava padom stopa nataliteta i mortaliteta na niske razine.(Gelo, Grizelj, Akrap, 1995.).Moemo zakljuiti da je stanovnitvo do drugog svjetskoga rata kontinuirano raslo. Ratna dogaanja, koja su u velikoj mjeri pogodila i duvanjski kraj, uzrokovala su da je popis stanovnitva iz 1953. pokazao manji broj stanovnika. No, kako to i biva nakon velikih sukoba, poslijeratno razdoblje obiljeila je faza demografskog oporavka. Treba imati i na umu da je opina Tomislavgrad do polovice 1950-ih godina imala i drugaije granice. Tada je u njen sastav ulazila ujica dok su naselja junije od Zavelima, prikljuena Posuju. Od 1961.-1971. godine zabiljeen je blagi pad broja stanovnika, a to se moe objasniti poetkom odlaska na rad u srednju i zapadnu Europu, a u kasnijim razdobljima izmeu popisa, pad je broja stanovnika znaajniji. S obzirom da 2001., kao ni 2011., nije proveden slubeni popis stanovnitva, broj stanovnika se moe procjenjivati na temelju dostupnih podataka, kao to su razliite statistike koje vode Crkva ili neke druge ustanove, meutim takve podatke ne treba izravno usporeivati sa slubenim popisima jer je metodologija popisivanja razliita. Ali konano je proveden popis stanovnitva u Bih, prema kojemu u opini Tomislavgrad ivi 33 032 stanovnika. (Rado, D., Rado, J., 2013.).

Tablica 4. Pregled broja st. u Duvnu po godinamaGodina1948195319611971198119912013

Broj stanovnika28378298643304633135306663000933032

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.Nacionalna struktura stanovnitva Duvna je gotovo homogena. Prema popisu iz 1991. godine, prevladava stanovnitvo hrvatske narodnosti, dok Muslimani i Srbi ine relativno mali udio.

Slika 19. Kretanje stanovnitva opine Tomislavgrad od 1931. do 1991. Izvor: Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad, 2012.

Slika 20. Kretanje stanovnitva opine Tomislavgrad od 1948.-2013. godine. Izvor: Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad, 2012.U skladu s tim bila je i religijska struktura stanovnitva. Recentni demografski trendovi u opini Duvno slini su onim trendovima koji se javljaju 1970-ih godina. Stanovnitvo je danas u jo nepovoljnijim poloajima s obzirom na broj radnih mjesta, no iseljavanje jo uvijek nije dramatino koliko bi moglo biti, a sve zahvaljujui ostavtini duvanjskih gasterbajtera. (Rado, D., Rado, J., 2013)

Slika 21. Promjene dobno-spolne strukture stanovnitva opine TomislavgradIzvor: Prirodoslovno-povijesna batina opine Tomislavgrad, 2012.

Mlae stanovnitvo gotovo bez iznimke odlazi na studije u regionalne centre kao to su: Mostar, Split, Zagreb, a mnogi tamo i ostanu zbog posla. Osim samog smanjenja broja stanovnika, posljedica toga je i manji broj roene djece,odnosno ini se da se ponavlja scenarij vidljiv u razdoblju izmeu popisa 1971.-1981. Ono to je takoer vidljivo, znatno je manji udio broja stanovnika roenih 1920-ih godina. Ono to prati podruja koja su ula u zavrnu fazu demografske tranzicije, niske stope smrtnosti i rodnosti, a samim time i smanjenje broja stanovnika te iseljavanje uslijed negativnih gospodarskih trendova, zahvaa i Duvno. Ovi su procesi neizbjeni i u mnogo bogatijim drutvima nego to je nae, meutim posljedice ovakvih procesa mogue je ublaiti kroz brojne intervencije: bolje uvjete ivota, kolovanja, zdravstvene skrbi, rekreacije i najvanije, zapoljavanja, a zatim kroz voenje aktivne pronatalitetne politike na razini opine te prilagodbu zajednice najmlaim lanovima drutvima. Sve ovo treba biti dugoroni cilj svake lokalne vlasti da bi se, ako ne poveao, onda barem zadrao broj stanovnika na odreenoj razini.(Gelo, Grizelj, Akrap, 1995)4.2. NaseljaKroz povijest se broj naselja, kao i njihov oblik, razmjetaj i veliina, znaajno mijenjao. Isto vrijedi za nastambe i gospodarske objekte. Tragovi i obiljeja starih naselja obraeni su u povijesnom prikazu. Dananja naseljena mjesta u opini su novijeg doba, a ako postoje nastambe starijega datuma, onda su one u vrlo loem stanju. Vei naselja smjeten je podno nekadanjih ilirskih utvrda. U posljednje vrijeme nestaje starih kamenih kua, okunice su se potpuno promijenile. Sve je manje tala za stoku i pojata. Suhozidi kojima su bile ograene okunice, vrtli i guvna sauvani su jo samo u naputenim mjestima. Dananja naselja se razvijaju uz prometnice, grade se velike kue modernog arhitektonskog stila. Prema svemu ovome, moemo rei da i nema malih kua u kojima se teko ivjelo. (Gelo, Grizelj, Akrap, 1995.).

Slika 22. Naselja opine Duvna (D. Rado, 2012.)To su uglavnom kue u kojima nitko ne ivi ili ivi samo netko od starijih. U dananje vrijeme neki zaseoci nestaju, a u selima je sve manje stanovnitva. Ovo posebno vrijedi za izoliranija sela, za ona koja nisu blie gradu ili uz prometnice. Stariji izumiru, dok mladi odlaze u druge zemlje zbog posla. U Duvnu deruralizacija ne prestaje, osim u onim mjestima koja imaju povoljniji poloaj. U njima dolazi do deagrarizacije. Stanovnitvo koje u njima ivi sve se manje bavi poljoprivredom te su sve znaajniji utjecaji proizvodnog i uslunog sektora. Mnogi postavljaju pitanje jesu li to uope sela? Meutim, brojne moderne kue su najveim dijelom godine prazne, jedino za kratko razdoblje Boia i u ljetnim mjesecima, oive.

4.2.1. Broj i organizacija naselja DuvnaNaselja na podruju Duvna su razmjetena po cijelom njegovom teritoriju, najvie na rubu Duvanjskog polja, zatim u podruju oko Bukog blata, gdje su nakon stvaranja akumulacije doivjela veliku preobrazbu i egzodus stanovnitva. Manji je broj naselja oko ujikog, kao i oko Rokog polja. Opina Tomislavgrad slubeno broji 59 naselja, od ega samo jedno gradskog tipa-Tomislavgrad. Opinsko vijee 2008. godine donosi odluku o utemeljenju i organiziranju mjesnih zajednica na podruju Duvna. Ovom odlukom je utemeljeno 29 mjesnih zajednica, od kojih neke imaju vie sela i zaselaka. Konano to se tie broja stanovnika u naseljima na podruju Duvna, kao i broj kua, gospodarskih objekata i svega ostalog, teko je tono utvrditi. Novi je popis stanovnitva nuan i on bi trebao pokazati pravu sliku stanovnitva i naselja opine. Treba se nadati da e prelijepa i nadaleko poznata duvanjska sela opstati, da rasko kua ne bude samo raj za umirovljenike i one koji dolaze na odmor. (Urbanistiki program sa elementima generalnog urbanistikog plana, 1970.).Tablica 5. Broj popisanih osoba, kuanstava i stanova u opini Tomislavgrad, 2013.Kanton, opina, naseljeno mjestoUkupno popisanih osobaBroj popisanih domainstavaBroj popisanih stanova

Tomislavgrad3303278759001

Baljci---

Blauj 335 8796

Bobara236 5256

Bogdaii352 93108

Borani831 20221

Bukova gora319 10093

Bukovica939 205212

Cebara226 5660

Crvenice1.002 202206

avarov stan349 90103

Dobrii455 139154

Donji Brinik811 194223

Eminovo selo616 14215

Galei344 7789

Donja Prisika74 1717

Gornji Brinik116 3454

Grabovica586 15119

Joanica215 4851

Kazaginac319 7372

Kolo1.008 246291

Kongora952 178357

Korita223 7351

Kovai360 87103

Krnjin1323133

Kuk240 5953

Letka560 147155

Lipa 331 7097

Liskovaa249 5050

Lug243 6260

Mandino selo454 95106

Mesihovina 996 227240

Mijakovo polje253 6586

Mokronoge585 140137

Mrkodol1.082 251303

Omerovii290 6378

Omolje662 167215

Opleani378 8194

Pasi263 7379

Podgaj201 5355

Prisoje1.251 274302

Radoi111 2831

Raani41 911

Raeljke388 7979

Renii143 1717

Roko polje1.015 223264

Ronjae140 3750

Sarajlije476 96102

Seonica451 111132

Srani 327 8183

Stipanii1.252 271291

ujica1.876 428473

Tomislavgrad5.760 1.4931.728

Vedai549 155196

Vinica741 143156

Vojkovii290 6776

Vranjae25 1010

Vrilo357 101112

Zaljie

70 20

22

Zaljut59 1617

Zidine123 3644

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013.

5. GOSPODARSTVO Prije nego to krenemo s pojedinanim prikazom gospodarskoga stanja u Duvnu, morat emo kroz podatke prikazati cijelo gospodarsko stanje u Herceg-Bosanskoj upaniji, odnosno u kantonu 10.

Tablica 6. Pregled Bdp-a po opinama u kantonu 10Opina

StanovnitvoGDP - u tisuama. KM

GDP postanovniku uKM

GDP postanovniku uKM-FBiH = 100

1

2345

Bosansko Grahovo

2.05715.9487.753113,7

Drvar11.07031.896

2.881

42,2

Kupres

3.36831.8969.470138,9

Glamo4.60215.9483.46550,8

Livno31.785

191.376

6.021

88,3

Tomislavgrad

26.997111.6364.13560,6

K - 1079.879398.6994.99173,2

Federacija BiH2.338.27015.947.9806.820100,0

Izvor: Makroekonomski pokazatelji po kantonima, 2013.Gospodarstvo Duvanjske opine nakon Drugog svjetskog rata do dananjih dana obiljeile su neke znaajke zbog kojih ga je mogue podijeliti u tri cjeline: a) Razdoblje 1945.-1960. godineb) Razdoblje 1960.-1990. godinec) Razdoblje 1990.-2000. godineto se tie ovoga prvoga razdoblja moemo rei da je stanovnitvo opine ivjelo je uglavnom od poljoprivrede, vie od 90% proizvodnje, odnosno od ratarstva i stoarstva na vlastitim posjedima. Poljoprivredni vikovi, ako ih je moglo biti, prodavali su na trnicama. Najei kupci bili su iz Dalmacije. Budui da poljoprivreda nije osiguravala minimum ivotnih potreba, niti je nudila bolju budunost, Duvnjaci su odlazili na privremene radove u Slavoniju, Baranju, Baku, Srijem i Crnu Goru, svugdje gdje se moglo zaraditi, bilo da se radilo o tekim poljoprivrednim poslovima, bilo o probijanju putova. Od gospodarskih subjekata u duvanjskom kraju su poslovala ova poduzea:1. Rudnik mrkog ugljena u Eminovom selu, odnosno u Vuipolju, koji je zapoljavao malo radnika, a zbog primitivne eksploatacije te nerentabilnosti zatvoren je poetkom 60-ih godina2. Dravno dobro koje se bavilo ovarstvom3. Zemljoradnika zadruga koja je prikupljala i otkupljivala ljekovito bilje4. Pilana u ujiciOsim navedenih poduzea postojalo je nekoliko obrtnikih radnji: kovakih, krojakih, postolarskih i brijakih te nekoliko gostionica i trgovina. Ta izrazito nerazvijena opina po zavretku Drugog svjetskog rata nije imala ni osnovnu infrastrukturu. Prihod Duvna tada je bio iskljuivo od poreza na zemlju koji se teko prikupljao, zbog ega su se esto primjenjivale prisilne mjere naplate odvoenjem stoke. Budui da je iz Duvanjske opine znatan broj mladia bio u hrvatskoj vojsci, narod je bio politiki nepodoban te nije imao preduvjeta za dobivanje nekakve republike ili savezne pomoi. Posljedica takva stanja bila je da su mnogi mladi ljudi, suoeni sa surovou ivota i mladenakom snagom, poeli krajem 50-ih godina bjeati preko granice kako bi se domogli stranih zemalja, a najee im je odredite bila Australija.Poetak ezdesetih godina, mnogi radno aktivni Duvnjaci su doekali s radou, jer je otvorena mogunost zapoljavanja u Njemakoj. Usprkos sloenoj proceduri u Njemakoj, a jo sloenijoj u matinoj opini, zbog pribavljanja putovnica-odlasci su bili sve vei i brojniji. Poelo se bolje zaraivati i graditi kue. U to vrijeme se otvara Plastika, tvorniki pogon koji je zapoljavao tridesetak radnika, to je bilo poetak industrijskog razvoja Duvna. Uz proizvodnju plastinih cijevi proizvodi se i umjetna koa, a broj radnika se poveava. Otvaraju se nova poduzea: Bosnapromet, Transport, Vran, Deminium, razvija se trgovina, promet, ugostiteljstvo i graevinarstvo. Meutim, ni takav razvoj ne zadovoljava potrebe puanstva pa se odlasci u Njemakoj ne smanjuju, a u Duvnu i dalje posao dobivaju politiki podobni. Najznaajniji je gospodarski subjekt u Duvnu, Tvornica kabela, otvorena 1982., godine, a gradnja joj je djelomino financirana novcem buduih radnika. Broj zaposlenih u Duvnu u to vrijeme je iznosio oko 3000 radnika i slubenika, to je bilo znatno ispod stvarnih potreba.Ve 1989. godine, donesen je zakon o samostalnom privreivanju, koji je omoguio veu inicijativu privatnom sektoru. Intenzivnije se pristupa poduzetnitvu u podruju obrtnitva, ali ne sa irokim djelokrugom obrtnikih zanimanja, nego se inicijative u najveoj mjeri iscrpljuju u otvaranju prodavaonica i ugostiteljskih objekata. Naalost, taj pozitivni trend usporio je rat 90-ih godina te istovremeno, to izravnim razaranjem, to neizravnim gubljenjem i poremeajem trita i financijskih tokova, unitio ionako skromno gospodarstvo Duvna. Postojea poduzea stavila su se na raspolaganje obrani u okviru Hrvatskog vijea obrane, pri emu je najvanije mjesto pripalo Tvornici kabela, koja je proizvodila za potrebe vojske, prihvaala izbjeglice, popravljala oruja itd. Zavretkom rata trebalo je restruktuirati gospodarstvo, pokrenuti proizvodnju, demobilizirati vojsku. Vlastite mogunosti Duvna su skromne, a pomo se ne dobiva. Usprkos izraenim programima oivljavanja poduzea, ni jedno duvanjsko poduzee nije dobilo financijsku potporu Federacije ni od drugih tijela i financijskih ustanova, uz obrazloenje da se mogu natjecati samo privatna poduzea. Budui da jo nije bilo zakona o privatizaciji, u Duvnu su meu prvima krenuli u transformaciju vlasnitva koristei metodu dokapitalizacije, kako bi se zadrao postojei broj zaposlenih. Do danas su privatizirana tri drutvena poduzea: DIP ujica, DP Pekara i DGP Vran, dok su ostala u proceduri.

5.1. Gospodarstvo danas

Tablica 8. Zaposlenost po opinama Herceg bosanske upanije 2012. god.Opina

Broj radnih mjestaUee u stanovnitvu %

Bosansko Grahovo

33215,8

Drvar103913,5

Kupres72522,2

Livno416613,8

Tomislavgrad273712,7

Glamo57016,2

956914

Izvor: Duvanjski zbornik, 2012.Iako je intenzivno zapoeo proces nastajanja privatnog poduzetnitva, ipak je jo uvijek stanje teko i u mnogoemu nejasno. Gotovo 700 gospodarskih subjekata ostavlja sliku gospodarskog procvata, ali naalost nije tako, jer najvei broj njih tek zapoljava 1 ili 2 osobe te se ni cijela obitelj ne moe zaposliti u takvim tvrtkama. Najee inicijative svode se, kao to smo ve naveli, na otvaranje prodavaonica i ugostiteljskih objekata te neto ostalih sitnih obrta. Stanje radnog statusa, broja zaposlenih i vlasniki odnos je vidljiv iz sljedeih pregleda:

Tablica 9. Pregled broja zaposlenih po sektorima u Tomslavgradskoj opini,2012.Redni broj

Naziv sektora

Broj zaposlenih

1.

Primarni

101

2.

Sekundarni

398

3.

Tercijarni

430

4.

Kvartarni

817

Ukupno1746

Izvor: Duvanjski zbornik, 2012.

Slika 23. Grafiki pregled broja zaposlenih po sektorima. Izvor: Duvanjski zbornik, 2012.

5.2. Struktura poljoprivrede podruja DuvnaOrografski, pedoloki i posebno klimatski uvjeti oblikovali su kroz protekla stoljea strukturu poljoprivredne proizvodnje podruja Tomislavgrad. Tradicijska poljoprivredna proizvodnja odrala se praktiki do poetka 20. stoljea, kada slijede brojni dogaaji koji e se presudno odraziti na poljoprivredne odnose duvanjskog kraja te trae opseniju analizu.

Tablica 10: Struktura poljoprivrednih povrina opine Tomislavgrad 1891. i 1899. godine1891189118991899

kategorijaKm2%Km2%

njive13514,2714615.72

vrtovi0.90.160.70

livade79.28.3712513.55

vinogradi0000

panjaci614.36555359.72

uma78.38.26778.26

neproduktivno384.2192.05

ukupno945100926100

Izvor: Duvanjski zbornik 2013.

Iz ove tablice se moe vidjeti da je na preko 90 000 ha oko 60% povrina pod panjacima uz daljnjih 10% udjela pod livadama, to inicira dominantnu stoarsku proizvodnju na preko 70% povrina. ume i neproduktivno zemljite prekrivaju tek neto vie od 19% povrina. Konano, njive, to ukljuuje i vonjake i vrtove, zapremaju tek oko 16,5% povrina.Ova tablica nam je pokazala kakvo je stanje bilo prije, tonije od 1891.-1899. godine. Sada emo donijeti podatke vezane za dananje stanje poljoprivrednih povrina na podruju Duvna.

Tablica 11. Pregled poljop. zemljita u opini TomislavgradOpinaOranice(ha)Panjaci(ha)Kultivirano poljop. zemljiteOstalo poljop. zemljiteMovarno zemljiteUkupno(ha)

Tomislavgrad860.685977.34

13097.08

4021.33

029356.43

Izvor: Prostorni plan podruja Herceg bosanske upanije,2012.

Velike poljoprivredne povrine od 70 000 ha sa kojima raspolae opina, uinile su ovaj kraj izrazito poljoprivrednim gdje se stanovnitvo tradicionalno bavilo ovom djelatnou. Razvoj poljoprivrede na podruju Duvna, sastavni je dio ukupnog gospodarskog razvoja i ima odgovarajue veze s ostalim granama: umarstvom, turizmom, a posebno na sebe vee i prehrambenu industriju i to kao nadogradnju bez koje poljoprivredni sektor ne moe funkcionirati. Opina Tomislavgrad je 2009. godine dala poljoprivrednim proizvoaima u zakup 850 hektara zemljita. Prema sadanjoj naseljenosti na jednog stanovnika je u prosjeku dolazilo 2.54 ha poljoprivrednog zemljita. Brojno stanje pojedinih vrsta stoke vaan su pokazatelj i dobar temelj za budua razvojna opredjeljenja u ovoj grani. U opini tradicijski egzistiraju stoarske grane: Ovarstvo: brojno stanje ovaca iznosi oko 25 000 grla. Odmah poslije rata ovarstvo je doivjelo brzi trend rasta koji je vie rezultat inicijative pojedinaca nego organiziranog uzgoja. Evidentirana su 63 obiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjom ovjeg mesa i tradicionalne proizvodnje ovjih sireva. Stada ovaca na tim gospodarstvima broje 100-3000 grla. Govedarstvo: brojno stanje goveda se kree oko 6000, a godinja proizvodnja mlijeka od 8.000.000 litara govori o znatnom utjecaju poljoprivrede na ukupni dohodak ove opine. U posljednje vrijeme uinjeni su znaajni pomaci u uvozu plemenitih pasmina a i u poveanju broja obiteljskih gospodarstava koja dre od 10-40 grla goveda. Ta obiteljska gospodarstava moraju podlijegati sustavu kontrole po svim zakonskim odredbama u proizvodnji i prometu hrane. Samim tim e se reducirati broj dratelja sa manjim brojem krava.Ovarstvo kao jedna od buduih stratekih opredjeljenja obiteljskih gospodarstava u povoljnijem je poloaju, jer ovji mlijeni proizvodi zbog svoje kvalitete nemaju ozbiljniju konkurenciju iz uvoza. Trite za kvalitetne ovje sireve i janjee meso postoji, meutim proizvoai sireva moraju standardizirati svoj proizvod prema zakonima trita i propisima Europske Unije. Kozarstvo: sa svojih 570 grla bilo je preputeno stihiji. Tek sada postoje pokuaji stvaranja mini farmi koza za proizvodnju i preradu mesa i mlijeka. Od ostalih vrsta stoarske proizvodnje spomenut emo specifian nain tova svinja, kad domainstva kupuju svinje od nakupaca, koje su uvezene iz susjednih zemalja. Tov obino traje 3-4 mjeseca. Procjenjuje se da za vrijeme klanja u jesen nabavi i zakolje preko 10 000 svinja. Peradarstvo: kao grana stoarstva ima uglavnom ekstenzivan karakter. Meutim u posljednje vrijeme sve se vie otvaraju farme koka nesilica kapaciteta 200 do 500 komada. Proizvodnja meda na ovim prostorima datira od davnina. Meutim, prevladavalo je vie kao hobi pelarenje. Ispaom pela na ovom, ekoloki certificiranom podruju, moe se dobiti ekoloki med. Danas imamo preko 20 pelara sa 100 i vie konica pela

Duvanjski kraj od davnine se bavio uzgojem stoke pa bi bilo zanimljivo vidjeti kakvo je stanje klanja stoke krajem 1999. god u toj grani djelatnosti:Tablica 12. Klanje stoke u klaonicama Hercegbosnaske upanije u IV. Tromjeseju 1999. godineBroj zaklanih grlaBruto teinaRandman

Ukupno tonaKg po grlu

Goveda ukupno95633234752.2

Telad do 150 kg2853813457.0

Junad od 150 do 450 kg27410839452.3

Junad iznad 450 kg26212246251.7

krave1356447550.2

Ovce ukupno36221223454.9

Janjad2227592656.6

Starije ovce1395634653.4

Svinje ukupno119009337873.1

Perad ukupno17000440002.665.8

Izvor: Duvanjski zbornik 2013.

Iako se prethodni podaci odnose iskljuivo na klanje stoke u klaonicama, ipak se iz njih i njihove usporedbe s pregledom odnosa uvoza i izvoza moe zakljuiti da vlastita proizvodnja stoke ne zadovoljava vlastite potrebe za hranom koja se nadomjeta iz uvoza. Meutim, iz pregleda o uvozu i izvozu hrane i ivih ivotinja iskazanih u USD uoljiv je osjetno vei uvoz od izvoza u ovom sektoru:

Tablica 13. Pregled izvoza i uvoza hercegbosanske upanijeOPISIZVOZUVOZ

1998.1999.99./98.1998.1999.99./98.

Hrana i ive ivotinje194679841.0143.24929.65268.56

Izvor: Duvanjski zbornik 2013.

Iz prethodnih podataka i informacija moemo zakljuiti da Duvnjaci relativno dobro ive, to je nemogue iskazati kroz relevantnu ekonomsku i socijalnu analizu. Najvei uzrok takvog proturjeja su primanja, odnosno zarade u SR Njemakoj onih koji jo uvijek rade kao i onih koji primaju njihove mirovine, to ima utjecaja i na mogunost zarada onih koji nikada nisu radili u Njemakoj. Naravno, da ovakvo stanje ne moe dugo potrajati, pa su mnogi zabrinuti. Duvno je proivjelo posljednjih 15-ak godina dva vana dogaaja koji su obiljeili cijelo desetljee i koji e utjecati jo dugo: 1. Promjene iz socijalistikog gospodarenja i drutvenih odnosa u trino s demokratskim promjenama2. rat protiv velikosrpskih agresora i sukob s BonjacimaZapoete drutvene mjere i privatizacija jo traju pa postojei gospodarski subjekti kao da ekaju ishod tih promjena. Novo ne nastaje, staro se ne gasi, nezaposlenost raste, politiko stanje se ne stabilizira zbog jakog utjecaja meunarodnih snaga i svojevrsnog protektorata. Pojedinci se uputaju u poduzetnitvo koje za sada daje samo stanovite pozitivne obiteljske uinke bez mogunosti opeg boljitka. Tragajui za boljom budunou svoje djece mnogi se iseljavaju s ognjita, razoarani su ishodom domovinskog rata i ostankom u nedefiniranoj dravi. Ukratko, gospodarska i socijalna slika prilino je teka i neizvjesna. (Krito, 2000.).Za podruje Duvna, nakon stoarstva, ratarska je proizvodnja imala presudno znaenje. Usprkos tome, penice, ra i druge itarice danas nestaju iz proizvodnje, iako su bile prisutne i na najmanjim povrinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima, na podruju Blidinja, ak i na preko 1000 m visine. to se tie uzgoja poljoprivrednih kultura, moemo rei da je penica kao osnova prehrane na podruju Tomislavgrada u uzgoju od pamtivijeka, tako da ne udi izreka u narodu: Duvno-itnica Dalmatinska. Ovdje se jo uzgajaju: pir pravi, pir ilj, pir dvozrni, tvrda penica, bijela penica te obina penica. Svaka ova kultura imala je vei broj sorti, a sve dijelimo na dvije osnovne skupine: pireve, kojima zrno ne ispada iz pljeve te prave penice kojima ispada. Kroz povijest se mijenjala vanost pojedinih itarica i postupno se smanjivao udio pira na raun penice, koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. stoljea. U duvanjskom kraju obina penica nikad nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske stoga to je proizvodnja bila ekstenzivna te su stare sorte tvrdih i bijelih penica pokazale boljima Brojni su nazivi za ove itarice. Pirevi su naelno krupnik, jednozrni pir je ilj, a dvozrni plea; tvrda su i bijela penica te se nazivaju jednako. Bijela penica je belija ili u narodnoj pjesmi opjevana penica bjelica. Iako danas zaputene, ove penice imaju vrlo zanimljiva svojstva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti, na hladnou i vjetar, prilagodljivost na loije uvjete proizvodnje, vrlo snane i vrste biljke, velike klasove, krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. Jeam se uzgajao kao stona krma, ali se koristio i u ljudskoj prehrani kao jemena kaa. U uzgoju je rjee ozimi, a ee jari jeam. Kvaliteta jema s duvanjskog i livanjskog polja bila je nadaleko poznata, a jeam se prodavao irom Dalmacije. Ra se uzgajala za brano, ali i za slamu, koja se kao i manjim dijelom penina slama, koristila za prekrivanje kua, tala. Ra je bila jedina ozima itarica na planinskom dijelu Duvna, primjerice, izmeu Vrana i vrsnice. Zob se koristi kao stona hrana, kao i napolica, smjesa penice ili jema s rai. Proso i sirak zrna uzgajaju se ponajprije za stonu, ali u godinama oskudice i za ljudsku hranu te se u zapisima o narodnoj medicini na podruju Duvna spominje proseni kruh. (Rado., D., Rado, J.,, 2013). Slika 23. Pogled na Duvanjsko polje (D. Rado, 2012.)Heljda se nekada, dodue u manjoj mjeri, uzgajala na ovom podruju, dok je danas praktiki nepoznata. Kukuruz, od dolaska u 16. stoljeu, preuzima primat u proizvodnji i prehrani, koja se sve veim dijelom oslanja na kukuruzno brano, od kojega se radi kruh i pura. Uzgaja se domai tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca s vie sorti. Manje se uzgaja tvrdunac sitnog zrna, te neto osmorednih tvrdunaca. Kasnije se u proizvodnji pojavljuju i ameriki kukuruzi u tipu zubana, najvie za stonu hranu, a za stoku se koristi i zelena masa, bilo svjea bilo kao silaa. Uzgoj kukuruza bio je stoljeima kljuan za opstanak, a cijele generacije odrasle su na tek malo zamaenoj puri. Danas se i kukuruz sve manje sije. to se tie mahunarki one se uzgajaju od pamtivijeka, ali nikada na veim povrinama. Grah i bob za mahune, ali i narodnu medicinu, a graak i slanutak za potronju u zelenom stanju, uzgajaju se veinom uz kue, u povrtnjaku. Proizvodnja svih ovih mahunarki za suho vrijeme, ukljuujui bobicu, grah poljak i leu, te daleko manje prisutne grahorice i vuiku, odvija se na polju. Sve se ove mahunarke naelno koriste za ljudsku hranu, iznimno kao stona hrana. Ostaci itarica i mahunarki u istim slojevima arheolokih nalazita Dalmacije i Bih ukazuju da su zajedno koritene u prehrani, a tako se jo uvijek koriste i danas. Kupusnjae se kao izvorno mediteranske kulture oduvijek uzgajaju na podruju Tomislavgrada. Najstarija je u uzgoju ratika, a kasnije se pojavljuje glavati kupus, po emu je prepoznatljivo ire podruje sela Crvenice sa svojim crvenikim kupusom. Tek u novije doba u uzgoju su ostale kupusnjae: kelj, kelj pupar, korabica, cvjetaa, brokula. Krumpir se na podruju Dalmacije pojavio 1767. godine i nakon poetnog otpora poeo se masovnije proizvoditi i sve vie prodirati u unutranjost. Zabiljeeni su viekratni sluajevi da se, posebno u godinama gladi, za jelo koristio dobiveni stoni, ak i sjemenski krumpir. Po kvaliteti proizvedenog krumpira posebno se istiu prostori na obroncima Ljubue, Vrana, Liba Zavelima, to ne udi jer je krumpir izvorno visokoplaninska biljka s Anda. Za podruje Duvna spominju se sorte poluranka i kuljevac, a sigurno su jo uzgajane bila, ruevac i poiteljka. Od ostalih povrtnih kultura na podruju Duvna se uzgajaju: endivija, salata, loboda, pinat, rotkva, blitva, luk, enjak, rajica, tikva, perin, hren, tikvice itd. (Rado., D., Rado, J.,, 2013.).Uz povrtne su u povrtnjacima u uzgoju i ukrasne kulture, koje redovito nose lokalne nazive: crvene i ute kadifice, mirisni pelin, ukrasni slak, katanac, dragoljub, perunika, jaglac, karanfili, rua, eboj i druge. U novije doba uzgajaju se nove ukrasne biljke a neke od njih su: bosiljak, metvica te bro. Ukrasne biljke redovito se spominju u duvanjskim narodnim pjesmama, a bilo bi iznimno vrijedno ouvati i istraiti stare populacije tradicijskog ukrasnog bilja na podruju Duvna. Industrijske kulture su bile povremeno osnove zarade, to se posebno odnosi na duhan u nedalekoj Imotskoj krajini, dok na podruju Duvna nije bilo uvjeta za njegovu proizvodnju. Kolika je bila njegova vanost, danas ne moemo ni zamisliti, kao ni tradiciju stoljetnog krijumarenja duhana. krobne i uljane kulture zbog nepovoljnih uvjeta proizvodnje nisu nikada imale veu vanost. Predivno bilje, konoplja i lan, nikada se nije uzgajalo, a danas je nestalo iz cijele Europe. Krmno bilje nestankom stoke potpuno se izgubilo iz proizvodnje i danas na zaputenim poljoprivrednim povrinama najee sreemo ostatke trajnih kultura kao to su: lucerka, crvena i bijela djetelina, jara grahorica, bijela vuika, a u manjoj mjeri saena je i stona repa. Livade koanice i panjaci od iznimnog su znaenja za podruje Duvna, naroito na padinama Ljubue, Grabovice, Liba i Vrana koji se procjenjuju na oko 8000 ha povrine. Na njima se redovito napasala stoka, dok se krajem sezone veim dijelom kosili. Krajem 19. stoljea, ukupni prinosi dosizali su i 13 000 tona. Prinos je naravno ovisio o vremenskim uvjetima. Organizacija paarenja bila je nedovoljno dobra, pa su brojni panjaci bili pod prevelikim optereenjem. Uz to su najbolji primjeri panjaka ukljueni u tipine stoarske ljetne migracije koje su obuhvaale gotovo sve vee dijelove planina, a na podruju Duvna: Ljubuu, Vran, Lib, vrsnicu. Na ove panjake od pamtivijeka stoari izvode svoja stada. Zanimljivo je da je dananja slubena granica izmeu Hrvatske i Bih na Dinari i Kamenici, ali i cijelom podruju Duvna, upravo tradicionalna granica stoarskih razgranienja izmeu bosanskih i dalmatinskih stoara, utvrena u 18. stoljeu, odnosno izmeu tadanje Venecije i Turskog carstva.

5.3. Gospodarski potencijaliResursi opine Tomislavgrad omoguavaju razvoj poljoprivrede, rudarsko-energetskog kompleksa, preraivake industrije i turizma. Podruje opine Tomislavgrad sa svojom velikom nadmorskom visinom veoma je bogato ljekovitim biljem i umskim plodovima, te je neophodno izgraditi kapacitete za prikupljanje i preradu ovog bilja. Na podruju opine postoje znaajne koliine mineralnih sirovina, od kojih ekonomski najisplativije za eksploataciju su: glina, lapor, ljunak, kamen, boksit, mrki ugalj i lignit. Ekonomska opravdanost postoji za iskoritavanje energije vjetra i sunca, koji su ekoloki prihvatljivi projekti, jer su u pitanju obnovljivi izvori energije. Mogunosti za razvoj preraivake industrije postoje u granama drvne industrije, kemijske industrije, proizvodnje graevinskog materijala, kao i prehrambene industrije (proizvodnja pekarskih proizvoda, mesnih preraevina, mlijeka i mlijenih proizvoda). Sadraji prirodnog i kulturno-povijesnoga nasljea predstavljaju kvalitetnu osnovu za razvoj razliitih vidova turizma, kao to su kulturni, izletniki, sportsko-rekreativni turizam (posjete peinama, kanjonima, lov, ribolov, planinarenje), kao i seoski turizam. Poseban ekonomski koristan turistiki potencijal predstavlja Buko jezero koji sa svim moguim planiranim sadrajima (smjetajni, ugostiteljski kapaciteti i ostali objekti turistike infrastrukture) predstavlja najznaajniji faktor turistike ponude optine.(Hrni, Simi, 2014.)Najee spominjanje mogunosti u raznim neformalnim razgovorima Duvnjaka odnosile su se na uzgoj stoke i razvoj industrije u tome smjeru. Meutim, iz opih podataka o Duvnu uoava se da bi eventualna takva mogunost upuivala na ekstenzivni uzgoj stoke, jer od ukupnih poljoprivrednih povrina najei postotak, gotovo 78%, odnosi se na panjake, a ostali uvjeti za intenzivniji razvoj poljoprivrede kao baze za intenzivni uzgoj stoke iz vlastitih poljoprivrednih resursa ne idu prilog takvoj mogunosti: nadmorska visina, previsoke oborine i njihov neravnomjeran raspored, nepovoljni klimatski uvjeti, usitnjenost parcela.(Krito, 2000.).

Nova politika stvarnost uvjetuje mijenjanje kojekakvih odnosa i pozicija. Faktinu vlast imaju meunarodni monici i pitanje je do kada e to trajati i kako e zavriti. Gospodarstvo se nije restrukturiralo i prilagodilo novim uvjetima, a u najveoj mjeri ovisno je o uvozu, i to finalnih proizvoda. Tomislavgradska opina svrstana je u upaniju s kojom je do sada nije nita vezalo, osim Livna i Kupresa i velika je vjerojatnost da e tako biti i u budunosti. Samouprava i samostalnije gospodarenje opinskim prihodima jo je u najveoj mjeri izvan njezina utjecaja, odnosno ono to joj preostaje dostatno je samo za najosnovnije potrebe: plae i nuno odravanje. Tako bismo mogli nastaviti s nabrajanjem ogranienja u beskraj. Nadamo se da emo okupiti dobar dio raznih strunjaka voljnih dati svoj obol razvoju kraja u kojemu vrijedi ostati ili mu se ponovno vratiti. Polazine teze u tome smislu se mogu usmjeriti na:1. izgradnju infrastrukture2. razvoj turizma3. razvoj male privrede u okviru koje se mogu traiti i izazovi u poljoprivredno-prehrambenoj grani djelatnosti4. istraivanje mogunosti energetskog potencijalaPolazei od injenice da je razvijena i izgraena infrastruktura temeljni preduvjet za gospodarski i svaki drugi napredak, Duvno u posljednjih nekoliko godina ulae velike napore i sredstva. Ta sredstva dolaze iz vlastitih prorauna. To treba naglasiti jer je Duvno spadalo meu nerazvijene gradove i opine, jer nas je potpuno ignorirala i sustavno zapostavljala biva drava. Zato sada, u odnosu na druge sredine, moramo ulagati energije, truda i novca nekoliko puta vie da postignemo ivotne uvjete i standarde koji e udovoljiti potrebama naih graana.Stanje temeljne infrastrukture moe se smatrati zadovoljavajuom u veini podruja. Napajanje elektrinom energijom je osigurano iz tri pravca: Rama-Grude-Livno tako da je sigurnost elektro sustava na visokoj razini. Na prostoru Duvna su gotovo sve asfaltne ceste osim nekoliko mjesta. Zemljopisni poloaj opine je vrlo povoljan iz nekoliko razloga: prikljuak na Jadransku autocestu je udaljen manje od 30 km, dvije zrane luke-aerodromi su relativno blizu, kao i pomorska luka Split. U skoroj perspektivi je svakako od znaaja i zrana pista za manje zrakoplove smjetena na Duvanjskom polju 2 km od Duvna na kojoj su potrebni manji graevni i organizacijski zahvati. Na prostoru Duvna i opine su u funkciji 4 granina prijelaza od kojih je Kamensko ureen po normama Europske Unije i isti je osposobljen za brzi protok ljudi i robe, a od Jadranske autoceste je udaljen 20-ak km. Vjerujemo da te granice moemo i trebamo pretvoriti u nau prednost i elimo vjerovati da e Bih u dogledno vrijeme biti jo jedna od lanica Europske unije,a Duvno e svakako tom dati svoj doprinos.(Krito, 2000.).Kako bi se privuklo investitore i smanjila nezaposlenost, opinsko vijee Tomsilavgrada je u travnju 2010. Godine usvojilo odluku kojom je cijena zemljita na podruju cijele opine smanjena sa 14,5KM/m2 na 1KM/m2. Na taj nain i u industrijskoj zoni Vuilov brig, osnovanoj 2003. godine, je pokrenuta izgradnja nekoliko pogona. Naravno da opinsko rukovodstvo mora uloiti i napore na lobiranju poduzetnika za potencijalna ulaganja, a tu je svakako smanjenje birokracije na najmanju moguu mjeru. Zbog svega navedenog, svi placevi u starom dijelu zone su prodani. Pristupilo se proirenju zone i novoj parcelizaciji, kojom je predviena izgradnja 11 novih placeva. U tijeku su radnje za provoenje natjeaja za dodjelu i ovih placeva. Kako bi zona jo vie pripremila za ulaganja, asfaltiranjem pristupnih cesta u zoni, opina Duvno je u proloj godini uloila 322.000 KM. Ovdje treba naglasiti i dugo oekivani plan ureenja prostora obalnog i priobalnog pojasa Bukoga jezera koji e omoguiti bri razvoj ovoga kraja uz raznovrsne turistiko-poslovne sadraje.(Krito, 2000.).Prema evidenciji Slube za gospodarstvo i inspekcijske poslove na prostoru Duvna je registrirano 869 gospodarskih subjekata, od ega 823 privatna, to je uistinu velik broj u odnosu na 30 000 stanovnika, to ukazuje da postoji privatna inicijativa, ali najee se radi o djelatnostima kao to su: trgovina, ugostiteljstvo, uslune djelatnosti i poljoprivreda. Najvei broj navedenih djelatnosti upoljava 1-2 radnika. Kako je odreen broj djelatnika, a neki rade na crno, procjenjuje se da je ukupan broj uposlenih 3000. U posljednje vrijeme prema podacima Slube za gospodarstvo, sve je vei broj onih koji registriraju poljoprivrednu djelatnost to govori o trendu u gospodarstvu. Orijentacija prema poljoprivredi vjerojatno je uvjetovana injenicom da vie nije rjeenje u otvaranju djelatnosti gore navedenih zbog trita koje je zasieno, a poljoprivreda i proizvodnja mlijeka prije svega nudi odreenu perspektivu i samozapoljavanje uz minimalna ulaganja. Svakako da valja ovdje rei da opina u skladu s mogunostima pomae poljoprivredne proizvoae na nain da sufinancira 50% kamata za kredite obiteljskih gospodarstava i 50% veterinarskih usluga.Poljoprivreda na prostoru opine i grada Duvno je potencijal koji jo uvijek nije dovoljno iskoriten, ali svakako djelatnost koja mora biti stimulirana i od strane drave na emu se poinje organiziranije raditi. Ova injenica govori da postoji odreeni rizik, kao i u svakom poslu, ali je zanimanje svakim danom sve vee. Pribliavanje Europskoj uniji, to je cilj i ove drave, trai poveanje standarda i u poljoprivredi to zahtjeva sve vea ulaganja i dostizanje istih jer u suprotnom mnogi se nee moi prilagoditi novim uvjetima na tritu. U strukturi gospodarstva najrairenija je trgovina. Pored 76 samostalnih trgovakih radnji i jo 130 gospodarskih drutava koji se bave i razliitom vrstom trgovine, govori tome u prilog. Pored trgovine, ugostiteljstvo te razliite zanatske djelatnosti ine znaajan udio u ukupnom gospodarstvu opine. Gospodarstvenici koji se bave navedenim djelatnostima najee su vezani za relativno malo trite, a mnogi iskljuivo za opinu pa je razumljivo to ove grane privrede predstavljaju samo manji dio u razvoju Duvna. Temelj gospodarstva je proizvodnja, odnosno stvaranje nove vrijednosti. U strukturi gospodarstva najvei proizvoa je Kapis-tvornica kabela, jedina takve vrste proizvodnje u Bih. Tu je znaajno zastupljena i drvna industrija. Odnos prema umama u Duvnu se mijenjao kroz povijest od bezobzirne sjee i paljenja uma u cilju poveanja panjaka i obradivih povrina, kada je stoarstvo i poljodjelstvo bila jedina mogunost opstanka na ovim surovim prostorima. Negativni trend je nastavljen i dolaskom Austro-ugarske uprave, a poseban doprinos za promjenu odnosa prema umama je izrada i primjena upanjakog elaborata. U novije vrijeme, smanjenjem stonog fonda, odnos prema umi se popravio, pa je Duvno poznato po poumljavanju koje je zapoelo 60-ih godina 20. stoljea. Veinu drvne grae umarija Tomislavgrad isporuuje u ujicu, gdje postoje znaajni kapaciteti za primarnu i finalnu preradu drva: pet pilana, proizvodnja peleta, pogon za lijepljenje i izradu drvenih ploa. Veliki su problem posljednjih godina umski poari, koji posebno haraju u gospodarskim jedinicama Grabovica-Midena i Ljubua, koja trenutno nudi proizvodnju rezane grae bez znaajnije finalne proizvodnje gdje se otvaraju nove mogunosti. Ovdje treba jo spomenuti kemijsku industriju, proizvodnju graevinskog materijala, prehrambenu industriju. (Krito, J.,