Dii Nastava
-
Upload
muammera-bjelkic -
Category
Documents
-
view
238 -
download
0
Transcript of Dii Nastava
-
7/28/2019 Dii Nastava
1/23
Svaki uenik ui drugaije.Neki uenici su kinesthetic uenici, zahtijevaju hands-on pristup
uenju.Neki uenici ue vizualno, odlikuje kada mogu proitati ili pogledati fotografije
materijala. Konano, neki uenici najbolje ue kroz sluanje, uenje najbolje kad oni mogu
uti i razgovarati o nekom problemu.Nadalje, svi uenici su talentirani na razliite
naine.Dok je jedan student moe biti kreativan, drugi uenik moe biti analitiki. Dok je
jedan student moe biti mehaniki, drugi uenik moe nadmaiti u pisanju. Nastava zahtijeva
diferencirani i individualizirati nastavu kako bi se postiglo sve studente.
Individualizovana nastava:-nije ba neka novost naeg vremena, ali je potreba naeg
vremena.
Tom pitanju se posveuje izuzetna panja u mnogim zemljama, a u poslednje vreme i kod
nas.
Rezultati diferencijalne psihologije, a takoe teoriska i empiriska istraivanja u pedagogiji,
didaktici-otkrili su postojanje znaajnih individualnih razlika izmeu uenika.
Osnovna tendencija individualizirane nastave jeste optimalno korienje sposobnosti da bi se
ostvario razvojni maksimum kod svih uenika.
U pedagogakoj periodici postoje razliiti oblici individualizirane nastave : Nastavni listii,
zadaci razliitih nivoa teine, programirano uenje, individualizacija u slobodnim
aktivnostima, dodatnoj nastavi, dopunskoj nastavi i dr.
Metodika individualizovanog rada usmerena je na to da uenici:
-naue samostalno da misle i ue,
-rade pojedinano u manjim ili veim grupana,
-uporeuju svoje rezultate sa rezultatima drugih uenika,
-maksimalno razvijaju i samostalnost u neprekidnom prihvatanju novih zadataka.
Svaki individualizovani rad je samostalan rad, uenicima omoguuje izgradnju navika za
ivot, rad i uenje, kako pojedinanog tako i kolektivnog.
Zahtevi za individualizovani-samostalan rad, obino se daju u vidu didaktikog materijala,
radnih listova, a mogu biti konstituisani na vie naina.
Zadaci sa dva ili vie nivoua teine:-Izrada individualnih listova (kartona) za svakog uenika
zahteva dosta vremena, pa se zato pribegava sastavljanju zadataka na dva ili tri nivoa teine.
Svaki zadatak(list) ima tri varijante:laku, teu i najteu.
Unutar svake grupe zadataka po teini zadaci su rasporeeni postupno i sistematino(odlakih, ka teim, po logikoj strukturi).
-
7/28/2019 Dii Nastava
2/23
U eksperimentu s primenom ovog oblika nastave(u eksperimentalnim odeljenjima) uenici su
podeljeni u tri grupe; svaka grupa radi samostalno svoju varijantu zadataka, dok se u
kontrolnim odeljenjima reavaju isti zadaci srednje teine.
Ilustracija primera iz pedagoke prakse.
4.Uvod
U naim kolama preovlauje klasina nastava, optereena nizom problema. Dominira
frontalni oblik rada sa jednostranim zahtevima. On je esto malo efikasan zbog prisutnih
individualnih razlika meuuenicima.
Imajui to u vidu-ovde emo pokazati neke pokuaje transformacije tradicionalne nastave
matematike; kako bi se nastava to vie pribliila uenicima i barem delimino uskladila sa
individualnim sposobnostima uenika.
Postupci i primeri koji e biti ovde izneti, su plod dugogodinjeg traganja mnogih autora
praktiara sa formama diferencirane nastave u cilju nekog oblika individualizacije u nastavi
matematike u osnovnoj koli.
Takvom nastavom as se intezivira, pa zbog poveanja aktivnosti uenika i ukupni efekti
nastave bivaju vei.
Uz to, uenici se osposobljavaju za samostalan rad, to je jedan od osnovnih zadataka nastave
i vaspitno -obrazovnog rada uopte.
esto konstatujemo da tradicionalna nastava ne odgovara dananjem ueniku osnovnekole:
po obimnosti i sadraju programa, obliku i metodu rada u nastavi.
No, obimnost i sadraj programa, a takoe na slabosti ubenika i njihovo otklanjanje; esto
puta nemoemo svakodnevno da utiemo.
Takva ili slina situacija je i u drugim zemljama,to ne ukazuje da je lako prevazilaenje tih
problema.
Zbog toga je sve vei-zapaeniji nesklad izmeu programskih zahteva i pojedinanihmogunosti veeg broja uenika.
-
7/28/2019 Dii Nastava
3/23
Meutim, ono na ta svakodnevno moemo da utiemo jesu oblici i metode rada, tojest
iznalaenje i razvijanje raznovrsnih vrsta uenja u cilju motivisanja to veeg broja uenika,
uz razvoj procesa individualizacije-primenom individualizovane nastave.
ndividualizovana nastava:-nije ba neka novost naeg vremena, ali je potreba naeg vremena.
Tom pitanju se posveuje izuzetna panja u mnogim zemljama, a u poslednje vreme i kod
nas.
Rezultati diferencijalne psihologije, a takoe teoriska i empiriska istraivanja u pedagogiji,
didaktici-otkrili su postojanje znaajnih individualnih razlika izmeu uenika.
Zbog nejednake brzine mentalnog razvoja ove razlike u mentalnoj razvijenosti poveavaju se
s uzrastom.
Istraivanja izvrena u naoj zemlji (Prosvetno-pedagoki zavod grad Beograd, 1980.g)
pokazuju da individualne razlike u razumevanjuproitanog teksta u matematici kod uenika
osnovne kole iznose: u niim razredima oko 4 godine, a u viim oko 7 godina. Utvreno je
da struktura tipinog odeljenja petog razreda(V) od 36 uenika, s obzirom na veliinu
individualnih razlika izmeu uenika u matematici, izgleda ovako:
6 uenika je na nivou III razreda,
7 uenika je na nivou IV razreda,
10 uenika je na nivou V razreda,
6 uenika je na nivou VI razreda,
4 uenika je na nivou VII razreda,
3 uenika je na nivou VIII razreda.
Znai, na odeljenje odreenog razreda treba gledati kao na skup uenika nejednakog znanja I
mogunosti.
Uenici ija su postignua na suprotnim krajevima postignute distribucije gotovo nita
zajedniko. Velike razlike meu njima nuno dovode do ogranienja u pogledu primene
nastavnog postupka koji bi bio jednak za sve uenike u odeljenju.
Zanimljivo je, ali sasvim razumljivo, da su skoro svi klasici pedagogije (Komenski, Pestaloci,
Tolstoj I drugi); potovali zahtev da se ova injenica potuje i nastava manje ili vie
prilagoava individualnim mogunostima pojedinih uenika.Osnovna tendencija individualizirane nastave jeste optimalno korienje sposobnosti da bi se
-
7/28/2019 Dii Nastava
4/23
ostvario razvojni maksimum kod svih uenika.
U pedagogakoj periodici postoje razliiti oblici individualizirane nastave : Nastavni listii,
zadaci razliitih nivoua teine, programirano uenje, individualizacija u slobodnim
aktivnostima, dodatnoj nastavi, dopunskoj nastavi i dr.
Nastavni listii:-Kod nas, kao i u svetu, nastavni listii imaju relativno najduu tradiciju.
Nastavni listi je omanji karton(vrsti list hartije I slino) s napisanim zadatkom i
instrukcijom za njegovo reavanje. Na njegovoj poleini se obino nalazi reenje (ako se radi
o listiu za samoproveru I samokontrolu) ili se ono pie na posebnom listiu (kartonu) sa istim
oznakama za raspoznavanja kao i na prvom listiu(kartonu) i nalazi se kod nastavnika.
Prema Moriju(F. Mory, 1959.g) sadraj takvog kartona ima ove elemente:-
(1) uvod u zadatku-koji obino polazi od neke zanimljive i uenicima bliske
injenice(motivacija),
(2) informacija o potrebnim materijalima,
(3) osvetljavanje bitnih injenica (na osnovu posmatranja, prouavanja),
(4) rezimiranje steenog znanja i njegova provera,
(5) dodatna vebanja.
Ovakvi kartoni (listovi) davani su uenicima za smostalno reavanje zadataka na njima-u toku
jedne sedmice. Pri tome je napredovanje uenika individualno; a uenik i nastavnik su
osloboeni urbe i zamora.
Naa iskustva (M.orevi, 1972.g) neto su drugaija. Na listiu(kartonu) obino se daje
zadatak, zatim se ueniku daju potrebne informacije ili se on upuuje na druge izvore, daje
mu se uputstvo za rad, vri provera ili samoprovera, ime se uspostavlja povratna sprega
(dobija se povratna informacija); daje neophodno potkrepljenje.
esto se na listiima daju dodatni zadaci za produbljivanje i kreativno reavanje problema.
Zadaci sa dva ili vie nivoua teine:-Izrada individualnih listova (kartona) za svakog uenika
zahteva dosta vremena, pa se zato pribegava sastavljanju zadataka na dva ili tri nivoa teine.
I ovde rad tee slino kao u predhodnom sluaju. Izrade se i uenicima podele listovi sa
zadacima, gradirani na tri nivoa teine.
Svaki zadatak(list) ima tri varijante:laku, teu I najteu.Unutar svake grupe zadataka po teini zadaci su rasporeeni postupno I sistematino(od
-
7/28/2019 Dii Nastava
5/23
lakih, ka teim, po logikoj strukturi).
U eksperimentu s primenom ovog oblika nastave(u eksperimentalnim odeljenjima) uenici su
podeljeni u tri grupe; svaka grupa radi samostalno svoju varijantu zadataka, dok se u
kontrolnim odeljenjima reavaju isti zadaci srednje teine.
V. vajcer I LJ. Smrek saoptavaju da su eksperimentalna odeljenja u matematici ostvarenih
znatno bolji rezultati od kontrolnih odeljenja 67%:41%- za VII razred, a 66%:44% za VIII
razred-kao I da su sve tri grupe eksperimentalnih odeljenja(posmatrano pojedinano) znatno
vie napredovale.
5. Sutina individualizovane nastave matematike
Fizike I mentalne razlike izmeu uenika ukazuju na to da savremena nastava ne bi smela da
bude svojevrsna pedagoka konfekcija; koja je za jedne pretesna i odrubljuje im glavu,
a za druge je preiroka.
Takoe se pokazalo da je takozvani pedagoki prosek (proseni uenik) pedagoka iluzija,
iluzija koja godinama daje negativne rezultate u nastavi-slab uspeh i nemoe da ispuni ono to
potencijalno prua lini maksimum svakog uenika.
Individualizacija nastave je takav proces organizacije vaspitno-obrazovnog rada u kome su
zahtevi prema uenicima usklaeni sa razvojnim odlikama(osobinama) linosti uenika;
realnim mogunostima uticaja na dalji razvoj njihovih predispozicija, odnosno potencijalnih
mogunosti.
U skladu sa tim, individualizaciju nastave prvenstveno valja usmeriti na tempu rada,
nivou(dubini) i obimu savlaivanja pojedinih sadraja programa, uz adekvatan individualnipedagoki takt nastavnika prema uenicima.
Polazei o injenice da postoje individualne razlike meu uenicima. Posebno u naim
uslovima(kruto odreeno trajanje asa-za sve isto, broj prisutnih uenika na asu I dr.),
polazimo od stava da svi uenici u odeljenju treba da ovladaju osnovnim programskim
sadrajima.
Obrazovno-vaspitni zadaci su po smeru; uglavnom svi uenici se kreu prema istom cilju, alie svaki dostizati svoj nivo, angaujui se uokviru zajednikih zahteva.
-
7/28/2019 Dii Nastava
6/23
U individualnoj nastavi samostalan (individualan) rad uenika takoe ostaje njeno svojstvo,
ali su svi ostali elementi razliiti.
Ovde uenje tee individualnim tempom i ritmom; reavaju se zadaci razliite teine.
Sve je individualizovano osim zajednikog vaspitno-obrazovnog cilja i programskih zahteva.
U naim kolama preovlauje klasina nastava, optereena nizom problema. Dominira
frontalni oblik rada sa jednostranim zahtevima. On je esto malo efikasan zbog prisutnih
individualnih razlika meu uenicima.
Imajui to u vidu-ovde emo pokazati neke pokuaje transformacije tradicionalne nastave
matematike, kako bi se nastava to vie pribliila uenicima i barem delimino uskladila sa
individualnim sposobnostima uenika.
Postupci i primeri koji e biti ovde izneti, su plod dugogodinjeg traganja mnogih autora
praktiara sa formama diferencirane nastave u cilju nekog oblika individualizacije u nastavi
matematike u osnovnoj koli.
Takvom nastavom as se intezivira, pa zbog poveanja aktivnosti uenika i ukupni efekti
nastave bivaju vei. Uz to, uenici se osposobljavaju za samostalan rad, to je jedan od
osnovnih zadataka nastave i vaspitno -obrazovnog rada uopte.
Metodika individualizovanog rada usmerena je na to da uenici:
-naue samostalno da misle i ue,
-rade pojedinano u manjim ili veim grupana,
-uporeuju svoje rezultate sa rezultatima drugih uenika,
-maksimalno razvijaju i samostalnost u neprekidnom prihvatanju novih zadataka.
Svaki individualizovani rad je samostalan rad, uenicima omoguuje izgradnju navika za
ivot, rad i uenje, kako pojedinanog tako i kolektivnog.
Zahtevi za individualizovani-samostalan rad, obino se daju u vidu didaktikog materijala,
radnih listova, a mogu biti konstituisani na vie naina.
Razmotriemo neke od tih naina.
a) Zahtevi u didaktikim materijalima se mogu konstruisati tako da se stepen njihovesloenosti i obim obaveza uenika, kao i nain reavanja, postepeno poveavaju, polazei od
-
7/28/2019 Dii Nastava
7/23
nivoa uenika ije su stvarnemogunosti najmanje, preko srednjih uenika, do onih koji
delimino mogu da izlaze iz okvira nastavnog programa.
Po pravilu, autori didaktikih materijala treba da predvide koji su zadaci i zahtevi obavezni za
sve uenike. Njih bi trebalo uspeno da ree svi uenici (uz eventualnu pomo nastavnika i
saradnju sa drugovima). Ostale zahteve u materijalu uenici prihvataju i reavaju po
slobodnom izboru, nastojei da ih ree u to veem broju.
b) Zahtevi u didaktikom materijalu mogu biti formulisani po grupama, tako da se iz grupe u
grupu postepeno postepeno poveavaju. Na taj nain prua se prilika uenicima da, polazei
od svojih stvarnih mogunosti i radne kulture, prihvataju one grupe zahteva(zadataka i sl.)
koje mogu uspeno da ree, pa u tom smislu treba da sadre odgovarajue predloge i uputstva.
U procesu sticanja povratne informacije, izmeu ostalog koriste se:-kontrola u parovima,
kontrola na osnovu datih reenja primenom grafoskopa, respondera i dr.
v) zahtevi u didaktikom materijalu mogu se dati i tako da stepen sloenosti u njima
postepeno opada. Predlae se da svi uenici u odeljenju pokuaju da reavaju zadatke visokog
nivoa sloenosti, uz neophodna uputstva, ali i dopunsku pomo pojedincima ili nekoj grupi
uenika. Uenici koji i posle togane mogu da ree date zadatke (za koje su predvieni zahtevi
previsoki) upuuju se da preu na zadatke nieg stepena sloenosti.
Individualizacija nastave u njenom savremenom tumaenju, a posebno sa stanovita
dosadanje prakse, pokazuje da postoje nekoliko mogunosti organizovanja:
-Primenom nastavnih listia za svakog uenika u odeljenju (listii prilagoeni konkretnom
ueniku),
-Primenom nastavnih listia na dve ili vie nivoa teine zahteva,
-Kao individualizaciju u okviru grupnog rada,
-Kao individualizaciju u okviru pismenih provera znanja, domaeg zadataka I slino.
U nastavnoj praksi nain na koji se nastavni listii koriste nije univerzalan. To zavisi os
strunosti i ospoobljenosti nastavnika i njihovog odnosa prema individualnom radu.
Prilikom primene nastavnih listia nastavnik sam uvodi uenike u rad i povremeno kontrolie
i usmerava njihov rad, a uenicima prua mogunost da sami napreduju svojim
sposobnostima.
Ovakav eksperiment smo izveli u nastavi matematike 1983/84.g. u petom estom razreduosnovnih kola Karaore Petrovi u selo Kruevica- kao i sedmom razredu k. 1995/96,
-
7/28/2019 Dii Nastava
8/23
1997/98 i k. 2000/2001. godine u osmom razredu ; sa slinim odnosom primene u
eksperimentu u seoskoj osmogodinjoj koli Braa Milenkovi u selo iava u istoj
vlasotinakoj optini u Srbiji.
Miljenja smo da ni u jednoj nastavnoj oblasti nisu u tolikoj meri izraene posledice
individualnih razlika meu uenicima istog odeljenja kao to je to u realizaciji nastave
matematike.
U ovoj oblasti je relativno malo sadraja koji se realizuju aktiviranjem samo niih mentalnih
procesa.
Naprotiv, vei deo nastavnih sadraja matematike se realizuje, tojest usvaja aktiviranjem viih
mentalnih procesa (analiza, sinteza, apstrakcija, dedukcija, generalizacija) to jeprivilegija
intelektualno razvijenih uenika(a ovih ba nema mnogo).
Upoznavi se preko pedagoke literature, kao praktiar, didaktiar, metodiar koji uvodi
inovacije u svom radu u nastavi matematike, u malim seoskim j kolama nerazvije sredine
Juga Srbije; se napusta 1984.godine tradicionalni pristup u nastavi matematike .
frontalni oblik rada se zamenjuje pristupom grupnog oblika rada, rad u parovima i
individualnom radu u nastavi matematike.
Nastavnik sam otkriva putem literature kako i na koji nain da pristupi diferencijaciji nastave
odnosno da primenom savremnih oblika i metoda rada pristupi individualizaciji nastave
matematike.
Njegov pedagoki ideal bio je individualizacija nastave.
Tako se prvo uputa u ekspreiment sa petim, potom estim razredom; i na kraju sa sedmim i
osmim razredom.
U svom eksperimentu po razredima formira dva odeljenja-jedno kontrolno(rad sa starim
oblicima i metode rada-frontalno).
Potom u neizvesnosti pristupa eksperimentalnom nastavom(savremeni oblici i metode rada).
Naravno u oteanim uslovima rada na selo, smostalno pravi nastavne listie, sastavlja zadatke
po nivoima: na lae, srednje, teke i zadatke takmiarskog nivoa(dodana nastava) .
U jednoj temi pravi i diferencirane zadatke po nivoima d trojke do petice, sa bod sistemom
samoocenjivanja uenika i ocenjivanja po temama; a nekada i po samoj nastavnoj jedinici.
Tako se odmah dobijala povratna informacija o usvojenosti gradiva; sticala povratnainformacija o usvojenosti dreenog nivoa znanja za svakog uenika ponaosob.
-
7/28/2019 Dii Nastava
9/23
Naravno da je posle eksperimenta vren Test-provera znaja pomou Zadtaka objektivnog tipa
bod sistemom; gde se uoavala razlika u pogledu usvojenosti i primeni znanja: kod uenika
koji su radili na tradicionalan nain(kontrolno odeljenje) u odnosu na
uenike(eksperimentalno odeljenje) koji su radili na inovirajui nain.
Naravno da se kasnije izvri potpuna analiza napredka pojedinano i celog odeljenja; a potom
se otklanjaju postojee greke.
Dobre strane eksprimenta poslue za unapreenje nastave matematike- tenji ka jo boljoj
individualizaciji nastave.
Potpuna individualizacija nastave u matematici dolazi do izraaja na asovima vebanja
zadataka na asovima dodatne i dopunske nastave.
ak su pravljeni i mini testovi (po temi ili vie tema ili nastavne jedinice) na asovima
dopunske i dodatne nastave na vie nivoa u okviru samoga
odeljenja od tri do pet zadataka, sa bod sistemom zadataka i ocenjivanja.
Postoje problemi u primeni individualizacije u nastavi kod nas i u svetu. Naroito u teoriskoj
misli nisu dala neke odgovore na neka znaajna pitanja prema ostalim oblicima uenja.
Teko se prelazi oblik stare tradicionalne nastave. Nema dovoljno adekvatnih pedagokih
instrumenata za upoznavanje individualnih osobina I sposobnosti uenika.
iroka primena individualizacije nastave zahteva drugaiji profil nastavnika, sa irim fondom
pedagokih I didaktikih saznanja, a takvih nastavnika jo uvek nema dovoljno.
Preveliki je boroj uenika po odeljenjima u mnogim kolama a I ima jo tekih uslova za
normalno izvoenje nastave u koli siromanih sredina. Zatim razredno-asovni sistem
nastave u kolama je isto velika prepreka za ovakvu organizaciju uenja. Potom su programi I
udbenici pravljeni mahom za klasinu organizaciju, kolektivnu nastavu. Naravno ovaj oblik
uenja u dopuni sa ostalim oblicima uenja savremene nastave-itekako moe doprineti
kvalitetniju nastavu u koli.
Naravno potrebno je I vee vrednovanje rada inovirajuih nastavnika u koli-kako materijalno
-drutveno, tako I pedagoki na adekvatan nain.
Potrebna je promena svesti u samoj koli I sredini o potrebi uvoenja inovacija u koli. To je
dug proces koji je budunost nastave u koli.
6. Korienje nastavnih listia
-
7/28/2019 Dii Nastava
10/23
U nastavnoj praksi nain na koji se nastavni listii koriste nije univerzalan. To zavisi os
strunosti i ospoobljenosti nastavnika i njihovog odnosa prema individualnom radu.
Prilikom primene nastavnih listia nastavnik sam uvodi uenike u rad i povremeno kontrolie
i usmerava njihov rad, a uenicima prua mogunost da sami napreduju svojim
sposobnostima.
Vrste natavnih listia (R.Dotran):
1.listii za nadoknaivanje
2.listii za razvoj,
3. listii za uvebavanje,
4. listii za smostalno uenje.
Listii za nadoknaivanje se koriste kako bi se eleminisali nedostaci koji su ranije uinjeni u
procesu nastave.
Listii za razvoj koriste se da upotpune znanja i kulturu boljih uenika.
Listii za uvebavanje koriste se za uvebavanje ranije steenog znanja.
Listii za samostalno uenje imju vanu ulogu, tojest da uvebavanjem podstiu uenike na
samostalno uenje i razmiljanje.
U nastavnom radu mogu se primenjivati:
1. nastavni listii sa zadacima koji su isti za sve uenike.
2. Nastavni listii sa zadacima ija je teina prilagoena sposobnostima sposobnostima
pojedinih kategorija uenika. Ovo bi bila samo delimina individualizacija nastavnog rada,
odnosno sadraja rada.
3. Nastavni listii sa zadacima koji su razliiti za sve uenike, prilagoene nivou usvojenih
znanja, sposobnostima, te odreenim svojstvima linosti. Ovo bi bila, u stvari, potpunaindividualizacija.
Primena nastavnih listia, uz zadatke na razliitm nivoima teine ne znai potpuno ukidanje
izlaganje-predavanja karakteristinog za frontalni rad (nastavu).
Osnovni problem u radu sa nastavnim listiima nije izvoenje nastave, nego njeno
pripremanje..
Izrada nastavnog listia podrazumeva ne samo dobru volju nego i iscrpno voenjedokumentacije o svakom ueniku, praenje napredovanja uenika i ire izraen interes za
-
7/28/2019 Dii Nastava
11/23
njihovu celokupnu linost.
Pri korienju nastavnih listia potrebno je pridravati se odreenih zahteva, naprimer:
1. itav posao ne treba poeti previe ambiciozno, mora se voditi rauna da se pri izradi
nastavnih listia ne uri;
2. Listii moraju odgovarati stvarnim potrebama uenika i nastavnika, znai nastave i trebaju
biti to aktuelniji;
3. radi voenja evidencije bitno je pridravati se pravila koje je formulisao Dotran:jedan
listiu-jedno pitanje, jedam listi-jedno vebanje.
Individualizirani zadatak mora biti pripremljen u skladu sa sledeim kriterijumima:
a) svojom teinom mora biti prilagoen ueniku kome je namenjen,
b) pripremljen za svakog pojedinca,
v) prilagoen specifinim sposobnostima odreenog uenika,
g) sastavljen tako da ga svak ienik za koga je raen moe samostalno ili uz diskretnu
instrukciju nastavmnika sa uspehom uraditi,
d) formulacija mora biti jasna i precizna i uvek se odnositi na jedan podatak,
) ako u upitnoj formi sadri samo jedno pitanje, (ili vie pitanja, ali u vezi sa jednim
problemom),
e) neophodno je da ga sastavlja i priprema nastavnik koji dobro poznaje individualne
karakteristike svakog uenika,
) nastavni listi kojim se saoptava informacija ili individualizirani zadatak treba da formom
i sadrajem udovoljava ustaljenim normama (veinom su bili od kartona ili na kucaoj maini
ili savremni na fotokopiji kompjutera).
Svi ovi uslovi sraunati su na to da ueniku obezbede potkrepljenje, doivljavanje uspeha i da
na taj nain osiguraju snanu motivaciju.
Individualizirani rad putem nastavnih listia mora postepeno da osposobljava uenika da sam
radi. Kad se formiraju serije listia, uenici vrlo brzo naue kako i gde da trae nastavne
listie koji im omoguuju da savladaju tekoe s kojima su se susreli npr. U kontrolnom radu.
Takoe, moe biti vrlo korisno da neke listie sa vanim sadrajem uenik prepie u svesku.
Koristene listie nikad ne treba bacati, jer takav odnos moe imati negativne posledice po
aktivnost uenika.Najbolje reenje je sveska za vebanje zadataka sa nastavnih listia.
-
7/28/2019 Dii Nastava
12/23
7. Neka iskustva u primeni individualizovamene nastave
Miljenja smo da ni u jednoj nastavnoj oblasti nisu u tolikoj meri izraene posledice
individualnih razlika meu uenicima istog odeljenja; kao to je to u realizaciji nastave
matematike.
U ovoj oblasti je relativno malo sadraja koji se realizuju aktiviranjem samo niih mentalnih
procesa.
Naprotiv, vei deo nastavnog sadraja matematike realizuje se, tojest, usvaja aktiviranjem
viih mentalnih procesa (analiza, sinteza, apstrakcija, indukcija, dedukcija, generalizacija).
to je privilegija intelektualno razvijenijih uenika ( aovih nema ba mnogo). Takvi uenici
mnogo bre napreduju, ,ime s epoveava odnos individualnih razlika meu muenicima.
Kao nastavnikpraktiar-koristei didaktiko metodsku literaturu, kao i iksutva teoretiara i
ptraktiara iz mnhogih naih asopisa irom bive Jugoslavije; naao sam potrebu da
tradicionalnu nastavu matematike u osnovnoj koli inoviram i transformiem novim oblicima
i metodama rada u jedan vii oblik uenja-u cilju njene individualizacije, tragajui nekim
praktinim reenjim aovog problema.
Ovde e biti izneta lina i iskustva drugih praktiara i autora metodiara i didaktiara
pedagoga koji se bave problemima individualizirane nastave u matematici za osnovnu kolu
od I-VIII razreda, a naravno da je potreba da se ova problematika proiri i na nastavu
matematike u srednjoj koli.
Zadaci sa dva ili vie nivoa teine:
Izrada individualnih listova (kartona) za svakog uenika zahteva dosta vremna, pa se zato
pribegava sstavljanju zadataka na dva ili tri nivoa teine.
I ovde rad tee slino kao u predhodnom sluaju: izrade se i uenicima podele Listovi sa
zadacima, graduirani na tri nivoa teine (Didaktiki materijal):
1. Nastavni listi serije A za potprosene,
2. Nastavni listi serije B za prosene,
3. nastavni listi sewrije C za natprosene.
-
7/28/2019 Dii Nastava
13/23
Svaki zadatak (list) ima tri varijante: laki, tei i najtei. Unutar svake grupe zadataka po
teini zadaci su rasporeeni postupno i sistematino (od lakih ka teim, po logikoj
strukturi.
as individualnog rada sa uenicima u estom (petom) razredu osnovne kole:
Struktura nastavnog asa na kome se vri individualizacija nastavnog procesa izgleda manje-
vie ovako:
1) davanje uputstva uenicima za samostalno uenje, usvajanje materije i zakljuivanje,
2) Rad sa diferenciranim zadacima i povratna informacija,
3) Primena mini-testa u cilju provere stepena usvojenosti znanja i povratna informacija,
4) Individualni domai zadaci.
-nastavie se-
Dopuna: 27 Mar 2010 15:02
-nastavak-
To emo ilustrovati na primeru
P r i m e r 1.
Rzred:VI (V)Nastavna jedinica: Najvei zajedniki delilac
-
7/28/2019 Dii Nastava
14/23
Tip asa: Obrada novog gradiva
Obrazovno-vaspitni zadaci: Osposobiti uenike da:
- upozna relaciju deljivosti prirodnih brojeva, zajedniki delilac dva ili vie brojeva, te najvei
zajedniki delilac;
- upozna postupak odreivanja NZD,
- upozna pojam uzajamno prostih brojeva;
- dalje izgraivanje matematikog jezika (ispravna upotreba rei svaki, neki,
ako+...onda i dr).
- Induktivno zakljuivanje i uoptava;
-Neguje sistematinost i urednost.
Oblik rada: Kombinovanje individualnog, frontalnog i mikro istraivanja.
Nastavne metode: Kombinacije dijaloke, demonstracione i pismenog samostalnog rada.
Nastavna sredstva: Udbenik za VI (V) razred, grafoskop, nastavni listii i mikro-test.
T o k i s a d r a j a s a:
I. Uvodni deo- 12 minuta (2+10),
1. Davanje uputstva za samostalno uenje iz udbenika,
2. Samostalan rad uenika po uputstvima
3. Rezime-zakljuak iz proitanog.
II Glavni deo- 15 minuta-18 minuta (10+
Rad sa diferenciranim zadacima, s povratnom informacijom
(tri nivoa: A,B,C)
III Zakljuni de4o-15 minuta (10+5)
Provera usvojenosti gradiva i primena
(min-test s povratnom informacijom)
(I) Posle proitanog predvienog teksta iz udbenika, uz eventualnu pomo nastavnika ilisvog para u klupi 8 u sluaju potrebe, tj, ako se naie na deo teksta nejasnog za uenika),
-
7/28/2019 Dii Nastava
15/23
nastavnik vodi razgovor sa uenicima (frontalno), kako bi oni sami izveli zakljuke-rezime:
- Svaki prirodan broj ima najmanji delilac i to je broj 1.
- Svaki prirodan broj ima najvei delilac i to je sam taj broj.
- Svaki prirodan broj ima konano broj delilaca.
Zatim nastavnik upuuje pitanje: da li data dva broja, na primer 6 i 8 ili 12 i 18, imaju
zajednikih delilaca i koliko?
Nastavnik pokazuje za prvi primer:
-deliloci broja 6 su: 1,2,3,6;
-delioci broja 8 su: 1,2,4,8;
Zajedniki delioci brojeva 6 i 8 su samo 1 i 2.
U drugom primeru imamo:
D(12) su:1,2,3,4,6,12
D(1 su: 1,2,3,6,9,18.
Odavde dobuijamo: ZD(12,1 su: 1,2,3,6.
Postoji li meu zajednikim deliocima onaj koji je najvei?-pita zatim nastavnik i trai da se
taj delilac obelei.
Tako dobijamo broj (u poslednjem primeru broja 6) zove se najvei zajedniki delilac za date
brojeve.
Do najveeh zajednikog delioca veih brojeva lake se dolazi ako se iskoristi rastavljanje
datih brojeva na proste inioce.
To nastavnik pokazuje na primeru odreivanja NZD(12,1 .
12=2.2.3
18=2.3.3
Odnosno: NZD(12,16)=2.3=6.
Postupak proizvoda zajednikih delioca -na dva naina.
(II) Posle ovoga uenici samsotalno reavaju zadatke razliitog stepena sloenosti. Uenici se
sami opredeljuju koju grupu zadataka e da reavaju. Preko grafoskopa(ili podelom tehniki
ispisanih zadataka na kucaoj maini ili fotokopije, uenicima se prezentiraju tri grupe8trinivoa) zadataka razliitog stepena sloenosti.
-
7/28/2019 Dii Nastava
16/23
Grupa A-laki zadaci (sa uputstvima za rad)
1. Odredi (najvei zajedniki delilac za brojeve 16 i 24) NZD(16,24)=?
Pazi! D(16)=(1,2,4,8,16) i D(24)=(1,2,3,4,6,8,12,24).
ZD(16,24)=(1,2,4,
NZD(16,24)=8.
Moe i preko rastava: 16=2.2.2.2
24=2.2.2.3
Odakle se dobija: NZD(16,24)=2.2.2=8.
Sada sami odredite: NZD(20,40); NZD(8,12).
2. Pismeno, rastavljajem na proste inioce i izdvajanjem zajednikih inilaca (delilaca),
odredi NZD za borjeve 32 i 48.
3. Odredi NZD za brojeve a i b ako su oni napisani u vidu proizvoda prostih inioc A=2.2.3.5;
B=2.3.3.
4. Odredi dva broja za koje je NZD broj 3.
5*. Sastavi i ti jedan slian zadatak ili postavi pitanje?
Grupa B-neto tei zadaci
1.Usmeno odredi: a) NZD(12,18,30; b) NZD(32,4 .
2. Rastavljanjem na proste inioce izraunaj NZD(45,60,90).
3. OdrediNZD(24,25). ta si zapazio? Dati brojevi nemaju zajednikih inilaca sem 1. takvi
se brojevi zovu uzajamno prosti brojevi. Da li su brojevi 9 i 16 uzajamno prosti?
4. odredi dva broja kojima je NZD jednak 15. Da li su ti brojevi, koje si ti odredio, jedinomogui? Pitaj druga.
-
7/28/2019 Dii Nastava
17/23
5*. Sastavi sam jedan zadatak u vezi sa NZD.
Grupa C-tei zadaci
1. usmeno odrediti: a) NZD(60,90); b) NZD(48,72).
2. 2. Odredi (Izraunaj) NZD za brojeve 144 i 216.
3. Odredi NZD(m,n) ako se rastavljanjem na proste inioce dobija:
m=2.2.7.11.19 i n=3.5.5.5.
4. U dva odeljenja na asu fizikog vaspitanja bilo je 56 uenika. Dobili su 64 loptice. Uenici
treba da se podele u jednake grupe, tako da svaka grupa primi jednak broj loptica. Koliko e
najvie biti takvih grupa i koliko e loptica dobiti svaka grupa?
5*. Sastavi sam jedaN ZADATAK U VEZI nzd.
Kroz proveru reenja zadataka nastavnik uvodi i pojam uzajamno prostih brojeva.
Reenje svih zadataka demonstriraju se preko grafoskopa ili se nalaze na kontrolnom listiu
sa reenjima zadataka po grupama:A.B.C.
(III) U treem delu asa nastavnik se obraa odeljenju i kae da bi bilo interesantno nekako
izmeriti-proceniti koliko su uenici, radei na ovakav nain, uspeli da ovladaju gradivom u
vezi sa NZD.
U tom cilju im nastavnik predlae da se to uradi putem jednog mini-testa, to uenici radoprihvataju.
Mini-test (8-10 minuta)
1. Grupa uenika je izraunala da je NZD(18,27)=9. Da li je to tano? Izraunaj ti i proveri
njihov odgovor.2. Dve grupe uenika odreivale su NZD za brojeve 72 i 80 i dole su do razliitih rezultata:
-
7/28/2019 Dii Nastava
18/23
NZD(72,80)=8; NZD(72,80)=4; proveri i odgovori koja je grupa tano reila zadatak.
3. Odredi NZD(72,90,108-).
4. kqako se zovu brojevi iji je NZD broj 1?
5. navedi primer dva uzajamno prosta broja.
-nastavie se-
Dopuna: 27 Mar 2010 15:03
-nastavak-
P r i m e r 2.
Prilog: O Braa Milenkovi selo iava Vlasotince
k.1994/1995. godine
Dopunskom nastavom smo se ozbiljnije poeli baviti od 1976. godine kao nastavnik
matematike u seoskoj osmogodinjoj koli Karaore Petrovi sela Kruevica-pa nastavio
prelaskom u O Braa Milenkovi sela uava-Lomnica u optini Vlasotince, Srbija; sve
do poetka 21. veka.
Dok sm radili frontalnim radom u nastavi matematike, odmah smo na poetku kolske godineu septembru pratili u svojoj belenici izostajanje u uenju pojedinih uenika po odreenim
nastavnim temama i u dogovoru sa njima organizovali asove dopunske nastave.
Sa uenicima smo bili iskreni i zamolili ih da napiuu ta im je teko ili neznaju iz odreene
nastavne jedinice ili nastavne teme. Onda smo uenike podelili na nekoliko grupa, po
nivoima znanja-a naravno na listiu sastavljali zadatke po grupama od lakeg ka teeg.
Naravno da smo predhodno zajedno sa uenicima na metodski nain objanjavali ono to nisudobro usvojili i pokazali im najednostavne zadatke metodski kako se reavaju ili odreena
-
7/28/2019 Dii Nastava
19/23
pravila ili gradivo iz geometrije.
Kada smo osetili da smo postigli dobru motivisanost kod uenika, onda smo ih delili na
grupe i podelili im nastavne listie po nivoima teine.
Naravno da smo obilazili od grupe do grupe i pruali pomo uenicima u reavanju zadataka.
Naravno da svaki napredak uenika smo beleili u svojoj belenici za praenje rada, uspeha i
razvoja linosti uenika-ponaosob.
Uenike koji su napredovali u grupama, odmah smo ih unapredili u viu grupu rada. Kod
uenika se oseala radost u reavanju zadataka.
Kada se oseti da ima uenika koji su dobro savladali gradivo, onda obavezno(nekada i na
kraju samog asa) vrii se petominutna proveravanja ili kontrolna veba tematskog tipa.
Naravno tada se vidi radost i uspeh uenika kao svoja nagradu za svoj trud i za nas je bila
najvea nagrada kada neko ko nema pojma iz matematike savlada neki pojam ili primeni
pravilo-mimo ,svojih sposobnosti.
Takva deca znaju vie da se raduju usvojenosti znanja nego li dobijanja dvojke iz
matematike.
Tako motivisane uenike esto smo unapreivali i u trojkae, a to je bilo za nas
najvanije; izvrilismo potpunu socijalizaciju linosti uenika-koji su postali aktivni u samom
nastavnom procesu nastave matematike, a i postajali dobri drugovi u odeljenju i vie nisu bili
problem deca.
Naravno da tu postoji i pedagoko iskustvo samog nastavnika koji pored svoje didaktiko
metodske osposobljenosti treba da poseduje dobra znanja iz pedagoke psiologije, pedagogije,
didaktike i metodike nastave matematike.
Kada smo poeli sa usavraavanjem u nastavi mmatematike-uvoenjem savremenih oblika imetoda rada, kada smo poeoli da radimo po nivoima(grupama)-kada je nastava
matematike ,postala ,istraivaki proces, kada su se zajedniki planirali i i reavali zadaci,
kada je problemska i diferncirana nastava zauzela glavno mesto u svom inovirajuem radu;
kada smo poeli da uvodimo pedagoko metodski bod sistem ocenjivanja; kada se krenulo
jednom novom demokratskom odnosu u samom odnosu prema ueniku; kada se uenici
putem voenjaotkrivanja(otkrivajuom metodom)- tada se matematika pretvorila u
uilite-a ne kao nekada muilite.
-
7/28/2019 Dii Nastava
20/23
Tada nije bilo vie mesta za asove dopunske nastave, nego je ostalo prostora za asove
dodatne nastave i matematiku sekciju.
Teko je na selo sa etri nastavna programa od petog do odmog razreda organizovati
istovremeno u sva etiri razreda asove dopunske ili dodatne nastave, pa se moralo grupisati
u dve grupe: peti, esti i sedme, osmo razred.
asovi su mahom odravani posle petog asa. Nekada po pola sata,a esto i 45. minuta.
Posle objanjenja pojedinih neusvojenih sadraja, pristupalo se prvo grupnom vebanju na
tablu, pa onda po grupama. Zbog loih uslova rada, teko je bilo izvesti as do kraja, pa se
vie puta napusato as od uenika koji su bili putnici peai do planinskih sela.
Veliki problem je bio nedostatak nastavnih sredstava, a i nastavnik je morao sam da rukom
sastavlja i pie zadatke za ponaosob svakog uenika u grupi za as vebanja u grupi ili
pojedinano, kao i za kontrolni zadatak (nekada i petominutni test).
Nastavnik je u svom istraivanju koristio svoja i tua iskustva u pogledu motivisanja uenika
da na asovima dopunske nastave savladaju odreene sadraje do nivoua prepoznavanja i
reprodukcije za ocenu dovoljan (2); a one uenike koji su pokazali vii stepen znanja na nivou
razumevanja-nekada ihje prebacivao u grupu za ocenu dobar (3).
Ovde u istraivanju e biti naveden primer teme: Piramida(Povrina i zapremina) u VIII
razredu i tem: Krug u VII razredu kolske 1994/1995. godine O Braa Milenkovi selo
iava, Vlasotince, Srbija.
Posle nekoliko asova dopunske nastave, po grupama su uenici dobili kontrolne zadatke da
ree, da bi ih kasnije zajedniki ocenili na istom ili narednom asu- analizirali rad, rezultate i
usvojenost gradiva.
Ocena je bila kasnije sama sebi dovoljna, ako su uenici postigli uspeh i motivisani za rad
matematike. Samo radost u reavanju uspenosti je kod uenika stvarao pravi uspeh da
napreduje u nastavi i tako nedopusti sebi da izostaje u uenju u nastavi matematike.
I grupa (A) Povrina i zapremina piramide (VIII brazred)
(Zadaci)
1.) Izraunaj povrinu i zapreminu pravilne trostrane piramide ija je:a)osnovna ivica a=8sm, bona visina h=10 sm i visina H=12 sm?
-
7/28/2019 Dii Nastava
21/23
b) bona ivica s=10sm, osnovna ivica 8sm?
2.) Izraunaj povrinu i zapreminu pravilne etvorostrane piramide ija je: osnovica a=40 sm,
bona visina h=60sm, i visina H=9sm?
3.)Izraunaj povrinu i zapreminu pravilne estostrane piramide ako je dato: a=8sm,h=10sm,
H=6sm?
II grupa (B) Periferiski ugao,Obim i povrina kruga(VII razred)
(zadaci)
Nivo prepoznavanja i reprodukcije:
1.) Dat je periferiski ugao od 5o stepeni, nad istim lukom tetive AB kruga poluprenika 4sm.
Izraunaj:a) veliinu centralnog ugla nad istim lukom, b) Obim kruga, v) duinu krunog luka
nad centralnim lukom, g) povrinu krunog iseka, d) povrinu kruga?
2.) izraunaj povrinu krunog prstena ako su dati poluprenici: 5sm i 6 sm dva koncentrina
kruga?
Nivo razumevanja:
3) Obim kruga je 12.P(pi) sm. Izraunaj poluprenik kruga i povrinu kruga?
-nastavie se-
Dopuna: 27 Mar 2010 15:05
-nastavak-
8. Zakljuci:
Individualizovana nastava ima posebne vrednosti u obrazovanju i vaspitanju uenika.
Navodimo neke od njih:
-Uenik je prinuen da traga za informacijama,
-Uenik ulae maksimalne napore da bi doao doodreenih saznanja,
-
7/28/2019 Dii Nastava
22/23
- Uenici su vrlo motivisani za rad i nedozvoljavaju prazne hodove u toku nastavnog asa,
- Postie se racionalizacija asa i puna aktivnost uenika, maksimalno traje misaoni proces,
-Postie se da je uenik upuen na saradnju sanastavnicima, a esto i sa svojim parom u
klupi, te i vaspitni efekat dolazi do izraaja,
-Dominira individualni tempo rada i mogunost za izbor zadataka koji su odmereni prema
mentalnom rastu uenika.
- Primena grafoskopa i nastavnih listia doprinose adekvatnom optereivanju svih uenika i
stvaranju interesantnije i svee radne armosfere,
- Uenici odmah dobijaju povratnu informaciju i brzo saznaju ishode svoga rada, to
doprinosi znatno veoj motivaciji za dalji rad, naroito kod slabijih uenika,
-Nastavnik je organizator i konsultant u radu, on uenicima prua moralnu podrku da istraju
u radu,
-Uenik je stavljen u nov poloaj u procesu nastave-poloaj samostalnosti u radu, ali i
odgovornog odnosa prema radu.
9. Literatura:
[1] Rajko Jovi, Radmila Bijeli, Slavko ulina:- Individualizacija naszave matematike uz
primjenu nastavnih listia, asopis NASTAVA I VASPITANJE borj 5, Savez pedagokih
drutava SR Srbije, 1989. godine, strana482-491,
[2] Dragica Trenjak:-Individualizovana nastava (kao vrsta uenja u savremenoj koli), Mala
biblioteka za matematiku, Sveska 8, matematika tribina-Arhimedos-Klub mladih
matematiara, Beograd 1989.godine,
Pedagoka periodika:- asopisa i savremennika pedagoije: Zagreba, Sarajeva, Beograda (biveJugoslavije),
-
7/28/2019 Dii Nastava
23/23
[3] Didaktiko-metodiki prirunik(za nastavu matematike od V do VIII razred osnovne
kole)-strana 152-154,:-Mr Stanoje Petrovi, Jovan Marti, Milan Petkovi; Zavod za
udbemnike i nastavna sredstva 1983. godine Beograd
[4] Miroslav Mladenovi: Lini eksperiment u nastavi matematike osnovnih kola: O
Karaore Petrovi selo Kruevica k. 1983/84.godine i u k. 1995/96, k.1997/98.g i
k.2000/2001.godine u O Braa Milenkovi selo iava optina Vlasotince
[5] Udbenik za esti(peti) razred osnovne kole(po mogustvu sa tri nivoa):-izbor izdavaa i
udbenika nastavnika od 2008. godine, Beograd (sa radnim listiima).
1.jun 2009. godine Vlasotince Autor: Miroslav B. Mladenovi- Mirac
Miroslav B Mladenovi
Nastavnik matematike
O Braa Milenkovi selo iava-Lomnica
Vlasotince, Srbija
27.mart 2010. godine Vlasotince Srbija
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]