Didaktika pitanja

Didaktika pitanja i odgovori!

1.Didaktika odreenje i osnovni pojmovi?Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom o.o. procesa ili teorijom nastave.

pretpostavlja sadraj organiziranog ili sluajnog uenja radi razvoja kognitivnih sposobnosti, stjecanja znanja, umije.

OPI DIO prouava uvjete i posljedice o.o. procesa (antropoloko psiholokim uvjetima i posljedicama)

POSEBNI DIO ciljevima, zadacima, sadrajima i aktivnostima, socijalnim uvjetima oko nastave, o.o. ekologijom, o.o. klimom i svim aspektima komunikacije

Dijeli se na Metodiku odgoja i Metodiku obrazovanja Didaktika je najvaniji dio kolske pedagogije

Ne postoji opa ili univerzalna didaktika!

2.Subjekti odgojno-obrazovnog procesa? SUBJEKTIVNI FAKTORI (uenik, nastavnik, roditelj)

OBJEKTIVNI FAKTORI (prostor, gradivo, tehnika)

Didaktiki trokut: Nastavnik uenik gradivo;

Didaktiki kvadrat: Nastavnik uenik gradivo - tehnika

Didaktiki peterokut: Nastavnik uenik gradivo tehnika prostor

Cilj nastavnika: osposobiti i usmjeriti uenika, postati nepotreban

Odrati nastavu / odgojiti ...

3.Teorijski pristupi didaktici - koncepti1. Sociocentristiki drutvo je nadreeno pojedincu i on se mora prilagoditi

2. Pedocentristiki reakcija na sociocentrizam; zastupa suprotnu krajnost

3. Znanstveni cilj je stjecanje znanja i znanstveno-intelektualistiko profiliranje

4. Umjetniki - kreativnost

5. Radni znanje zanimanja, radnih navika; pojedinac se pripravlja za rad u drutvu.

6. Adaptibilni promjena/prilagodba ovjeka drutvu, konformizam pojedinca

7. Emancipacijski - promjena/prilagodba drutva pojedincu; emancipacija pojedinca.

8. Sustavni didaktika: za poboljanje uinkovitosti poj, ali i za samozatitu sustava.

9. Kreativni prir. okruenje i neposredni meuljudski odnosi, kreativno-emotivan..

4.Nastavna naela ili didaktiki principi?1. Zornost i apstraktnost (slikovito pripovijedanje, injenice; povezivanje, generaliz.).

2. svjesna aktivnost (senzorna, praktina, izraajna i misaona)

3. emocionalna aktivnost uvjetuje odnos prema radu

4. sistematinost obrada sadraja logikim redom5. postupnost lake tee; poznato nepoznato; konkretno apstraktno

6. diferencijacija ralanjivanje procesa na etape radi boljeg i uinkovitijega rada7. integracija povezivanje u cjelovit radni proces8. racionalizacija (optimalni odnos vrijeme/uinak (usvajanje gradiva)

9. aktualizacija (sadraj nastave je nedvosmisleno povezan s iskustvom uenik)

5.Sustavi nove kole 19./20. stoljea?1. MONTESSORI SUSTAV (osn.: Marija Montessori, lijenica)

ideja sl. odgoja

samostalan rad uenika

istie 4 osn potrebe djece (kretanje, red, jezik, ljubav za okolinu)

4 etape (zavretak u 24. g. 4 perioda po 6 g.)

2. MANHEIMSKI SUSTAV (osn. Sickinser)

4 paralelna odjeljenja

djeca normalnih sposbnosti i znanja

djeca normalnih sposbnosti s manjkavim znanjem

djeca smanjenih intelektualnih sposbnosti

darovita djeca

3. DALTON PLAN Helen Parkburst za djecu do 5 g. zabrana frontalne nastave

individualizirana nastava

uionice pretvorene u radne sobe i predmetne laboratorije

4. WINNETKA PLAN - Washburne individualan pristup, ali mogu i kolektivan rad

minimalni program

5. JENA PLAN Peter Peterson prostor primjeren djetetu

kola kao zajednica uenika, roditelja i nastavnika

roditelji su suradnici (organizirani izleti)

6. SUMMER HILL MODEL Alfred Neil sustav prilagoen djetetu

radionice; nastava nije obvezna

izbjegava se kanjavanje djece

potie se interpersonalna komunikacija

7. DEWEY PROJEKT John Dewey samostalan rad uenika (i rad u realnim uvjetima radionica, vrt, polje)

kola ne moe zadovoljiti osn djeje potrebe

rad prema osn potrebama (komunikacija, istraivanje, rad, umjetniko izraav.)

8. KILPATRICK PROJEKT Kilpatrick nastavni rad po projektima (4 tipa)

estetsko doivljavanje

oblikovanje (modeliranje igra)

rjeavanje problema

sticanje vjetin

9. WALDORFSKA KOLA Rudolf Steiner (filozof); duhovne potrebe i duevni razvoj

naglaeni umjetniki sadraj i runi rad

nema ocjenjivanja (prelazak u vii razred)

kolektivna samouprava

nema udbenika (samo biljenice uenika)

uvijek isti uitelj (8 godina)

suradnja s roditeljima

socijalizacija mladih

6.Motivacijski procesi naini motiviranja? Intrizini motivi zadovoljstvo zbog ina ili rjeenja problema

Ekstrizini motivi nagarada, pohvala

Motivi odobravanja vano za nesigurne uenike

Motivi postignua, ostvarenja i usavravanja postii uspjeh, a izbjei neuspjeh, samosvijest

Motivi nadzora, moi, statusa upravljati vlastitim vladanjem bez dominacije ili prisile; pozicija moi

Afilijativni motivi slino emancipaciji, postignue omoguava pristup odr. skupini.

Spoznajni motivi tenja za spoznajom sebe, svijeta, novoga

Motivi koji dominiraju adolescencijom upis u eljenu kolu, pronalaenje posla, dobro plaen pos.

7.Socijalno radne forme nastave?1. frontalna nastava (nastavnik razred; zajedniki tempo)

2. grupni rad (vlstiti zadaci, zajedniki cilj...)

3. rad u parovima meusobno uenje, pouavanje, podrka

4. individualni rad uz kontrolu uitelja.

8.Nastavni sustavi (20. St.)1. Kognitivno-direktivna nastava iznoenje injenica bez dijaloga; neprikl za > djecu

2. Afektivno nedirektivna nastava djeluje na emocije u uz njihovo interakciju

3. Programirana nastava uenici se upuuju prije rada to e i kako raditi

4. Egzemplarna izdvajanje slinosti, primjer iz istih

5. Problematska postavljanje problema, definiranje, sams. rad uenika, analiza rezultata

6. Radionika iskustvo uenika pomae pri radu i proiruje se

7. Mentorska podrazum. samokontrolu; samostalan rad - za odrasle (npr. seminar)

9.Organizacija nastavnog prostora i pomagala?OPERATIVNI PROGRAM RADA (nastavna cjelina, nastavna jedinica, broj sata, oblici nastave, mjesto izvoenja, nastavne metode, nastavna sredstva i pomagala, zadaci nastavne cjeline, oekivano postignue).

PRIPREMA ZA NASTAVNU JEDINICU

predmet, razred i datum

nastavna cjelina

nastavna jedinica, vrijeme, broj sata

oblici rada (individualni, frontalni, grupni, u parovima)

odgojno obrazovni ciljevi i zadaci (materijalni, funkcijonalni, odgojni)

nastavna sredstva (statina, dinamina)

nastavne metode

didaktika artikulacija sata (uvod, nastavni sadraj, zavretak)

10. Nastavne metode i sredstvaa) Verbalna (usmeno, razgovor, rad na tekstu, struktura sata: priprema, rad, zav. razgovor)

b) Vizualna (demonstracija (preth. misaono obraditi), crtanje)

c) Prakseoloka osjetilno-praktina komponenta (to ujem zaboravim; to vidim pamtim; to inim razumijem i znam)

11.Vrednovanje znanja ocjenjivanje?Cilj: utvrdi stupanj usvojenosti gradiva i tako dobiti povratnu informaciju o svom radu. Ocjenjuje se brojano (cijeli brojevi) rad uenika i njegovo napredovanje; na svakom satu.

Ocjene iz znanja:

A) prisjeanje 2

B) prepoznavanje 3

C) solidna reprodukcija 4

D) automatizacija 5

12.Pristupi didaktici - metodologijaA) HISTORIJSKI

B) EMPIRIJSKI

C) TEORIJSKI

13.Odgojno-obrazovni proces nastavne aktivnosti (redovna, izborna, fakultativna)

izvannastavne aktivnosti (kolske, izvankolske)

14.Didaktiki modeli?1. Kritiko konstruktivna didaktika: tradicionalno obraz. (samoodr; suodre; solidarnost)

2. Didaktika kao teorija pouavanja: (kompetencija, autonomija, solidarnost)

3. Kibernetika didaktika: iz KritRealiz; izobrazba = regul.krug; (cilj,strateg,medij,dekod.)

4. Didaktika orijentirana na uenje cirkularni pristup (plan, organizacija, kontrola)

5. Kritiko komunikacijska cilj: pob. Didakt praxu (U-N; N-Rod; U-N-Rod i sl.)

15.Teorije kole i obrazovanja?1. Organizacijsko-sociologijska teorija formaliziranost, hijerarhija; k je dio makro susta

2. Drutvena funkcija kolstva (kvalifikacijska, selektivna,.integracijska,..tradiranje kulture)

3. Historijsko-materijalistika teorija kola je klasne naravi kao i drutvo

4. Psihoanalitika teorija iitavanja vieznanih osjeaja kod djece; nesvjesno, afekti...

16.Prevladavanje predmetno satnih sustava?

(dva velika pokreta)A) Pokret za umjetniki odgoj

B) Pokret tzv. Radne kole

17.Teorija nastavnog procesa?Nastava je o.o. proces; uenik je u sreditu o.o. procesa;

Didaktiki pluralizam prihvatiti didaktiku s razliitih stanovita

Didaktiki materijalizam to vie injenica, termina to bolje! Umjesto povezivanja istih...

18.to je uenje?Aktivnost kojom pojedinac postie relativno trajnu promjenu u ponaanju. Primamo i preraujemo odreene informacije. Uenje je psihika kategorija. Razlikuje se od procesa stjecanja znanja.

19.Nastavna sredstva?STATINA crtei, slike, karte, tablice, dia-film, ploa i kreda

DINAMINA film, TV ili radio

20.Etape nastavnog procesa

21.Komunikacija je osnova mentalnog, socijalnog i afektivnog razvoja (poruke: ja (vl. stavovi; ti (predbacujue, optuujue); mi (poruke skrivanja nisam ja, nego mi).

Vertikalna (sputavajua; gledanje s visoka, potcjenj.)

Horizontalna (potie samopotovanje i kreativnost)

Cilj: povezivanje subjekata. Kompromis (rjeavanje sukoba)

Ueniku treba prenijeti znanje injenica, ali i dovesti ga do osobnog istraivanja i iskustva.

Preporuljiva je SIMETRINA KOMUNIKACIJA izgrauje, usavruje, bez dominacije.

22.to je vano za nastavnu grau ili sadraj? osigurati vei broj kanala do uenika

da sadri osnovni i izvedeni program

djelotvorni program operativno znanje

individualizacija nastave (za u. s posebnim potrebama)

sloenost nastavnog sadraja svi su razliiti

23.Procesi koji nepovratno prate uenika?1. Pamenje (senzorno, kratkorono, dugorono (i najvanije za uenje))

24.Didaktiki sustavi (direktivni i nedirektivni)?Direktivni upravljaki nast.sustav; dociranje s ciljanim generalizacijama na osnovu injenica; ne doputa sudjelovanje.

predavaka nastava

heuristika nastava kognitivno orijentirana, otkriv novih injenica, strogo regulirana

programirana nastava prog. oblikovan u sekvence (za 1 nast. sat); lanak i korakNedirektivni -

problemska nastava radoznalost; iskustveno u. (hipoteza, prikupljanje, zakljuak)

egzemplarna nastava iz slinih sadraja se izdvaja primjer (postoji i analogni dio)

mentorska nastava (dogmatsko reproduktivni, interpret-analitiki, problemsko stvaralaki, korelacijsko-stvaralaki); rad uenika s profesorom. Za vie uzraste.

radionika nastava (radionice: uvodna igra, jedinica panje, dogovor o pravilima, sredinja aktivnost, zajedn. zakljuak, zav. igra ili poticajni zakljuak)

25.Dijagnostika vrijednost ocjene?

Nastavnik kao mjerni instrument.1. O line faktor (to remeti odnos stvarnog znanja i odgovora koji se daje)

Nejasnoa i neodreenost odgovora

Verbalne sposobnosti

Vjetina koritenja percipiranih podataka

uvstvena otpornost (strah moe blokirati i do 60% znanja)

2. Osobna jednadba uvjetovana: nedovoljnom operacionalizacijom programa i razlikom ocjenjivanja prema spolovima

3. HALO efekt ne sudi unaprijed!

4. Logike pogreke (kad nastavnike predaje dva ili vie predmeta)

5. Pogreke kontrasta (odlian odgovor slaba ocjena)

26.Vrednovanje uenikog rada?Opisno praenje; elementi:

motivacija

interesi

sposobnosti

odnos prema radu

27.Principi motivacije?a) aktualizacija; b) stvaranje problematske situacije; c) prov. anketa; d) asocijacije; e) polemika; f) dokumentarac; g) glazba; h) citat.

28.Obrada nastavnog sadraja?a) usmeno izlaganje

b) postavljanje pitanja

c) proces usvajajnja znanja

d) dimenzioniranje znanja

e) graduiranje

f) redoslijed izlaganja (injenica) i generalizacija

29.Vrste ocjenjivanja?1. Formativno cilj je poboljati uspjeh uenja (ukaz na nedostatke)

2. Sumativno odreeno postignue u odreenom trenutku

3. Normativno npr. najboljih 10 % svih razreda ima ocjenu 5

4. Dijagnostiko kao formativno, ali precizno odreuje tekoe u uenju

5. Interno osmiljava nastavnik

6. Eksterno osmiljeno izvan kole

7. Neformalno na temelju praenja rada u razredu

8. Trajno temeljem rezultata kroz dui period

9. Jednokratno npr. na zavretku kolegija

10. Objektivno testovi viestrukog izbora

11. Ocjena postupaka kroz pokus, itanje pjesme, ...

30.Pretpostavke za poboljanje ocjenjivanja?1. Vie formativnog ocjenjivanja

2. Ocjenjivanje s vie aspekata

3. Bolje odrediti pedagoki cilj

4. Individualizacija brzine uenja

5. U ocjenjivanje ukljuiti uenika kao partnera

6. Samoocjenjivanje uenika i nastavnika

31.Sadraj obrazovanja?Nastavni plan slubeni dokument koji odreuje podruja, redoslijed i satnicu predmeta

Nastavni program odreuje opseg, dubinu i redoslijed nastavnog sadraja

Okvirni nastavni program izvedbeni nastavni program (izrauje ga nastavnik za 1 godinu)

Operativni nastavni plan plan za svaki sat (opseg, dubina, redoslijed)

32.Artikulacija nastavnoga sata?Artikulacija NS-a: strukturiranje (planiranje, uvod, sadraj, zakljuak)

Makroartikulacija tjedni, mjeseni, godinji plan

Mikroartikulacija priprema za nastavni sat.

a) Usmeno izlaganje

b) Postavljanje pitanja: (otvorena, zatvorena (da/ne)); vii (logika) i nii red (nabr/prisj);

c) Usvajanje znanja usvajanje novih injenica i generalizacija u odr. dubini

d) Dimenzioniranje znanja (did dim sadr:: intenzitet, extenzitet, struktura)

e) Gradiranje produbljivanje i dodatno proirivanje novih spoznaja

f) Redoslijed izlaganja injenica i generalizacija svi uenici su ukljueni

33.Cilj znanstvenog pristupa obrazovanju?STJECANJE ZNANJA

RAZVOJ MILJENJA