DETALJNI PLAN UREĐENJA TRSAT - Grad Rijeka · sudionike u prometu ( vozila i pješaci ) čak i kod...

DETALJNI PLAN UREĐENJA 318/01 POVIJESNE JEZGRE TRSAT

GPZ d.d. 2

SADRŽAJ: A. TEKSTUALNI DIO str. A.1. Uvod 4 A.2. Područje obuhvata Plana 4 I. OBRAZLOŽENJE 5 1. POLAZIŠTA 5 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu Plana 5 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 5 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 6 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 8 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 8 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 10 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 10 2.2. Detaljna namjena površina 13 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 18 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 68 2.3.1. Prometna infrastruktura 68 2.3.2. Telekomunikacijska mreža 76 2.3.3. Vodoopskrba 77 2.3.4. Odvodnja otpadnih voda 78 2.3.5. Plinoopskrba 79 2.3.6. Elektroopskrba 80 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 82 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 89 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 99 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 107 II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 109 1. Uvjeti određivanja namjene površina 109 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 109 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica 109 2.2. Veličina i površina građevina 110 2.3. Namjena građevina 110 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 111 2.5. Oblikovanje građevina 112 2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica 113 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom 114 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 114 3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja 114 3.1.2. Gradska ulica i pristupne ulice 115 3.1.3. Površine za javni prijevoz 115 3.1.4. Javna parkirališta 115 3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine 115 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže 116 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže 116 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i


GPZ d.d. 3

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 116 3.4.1. Opskrba pitkom vodom 116 3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda 116 3.4.3. Opskrba plinom 116 3.4.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta 116 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 116 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina 117 6. Uvjeti i način gradnje 117 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 117 8. Mjere provedbe plana 118 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 119 9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 119 GRAFIČKI DIO 1. Detaljna namjena površina M 1:1000 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.1. Prometna infrastruktura - situacija s režimom prometa M 1:1000 2.2. Telekomunikacijska infrastruktura - postojeće stanje M 1:1000 2.3. Telekomunikacijska infrastruktura

- kabliranje telekomunikacijske mreže M 1:1000 2.4. Telekomunikacijska infrastruktura - distributivna telefonska kanalizacija M 1:1000 2.5. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba M 1:1000 2.6. Komunalna infrastruktura - odvodnja M 1:1000 2.7. Komunalna infrastruktura - plinoopskrba M 1:1000 2.8. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba - visoki napon M 1:1000 2.9. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba - niski napon M 1:1000 2.10. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba - javna rasvjeta M 1:1000 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1000 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

– zaštita kulturnog dobra M 1: 500 4. Uvjeti gradnje M 1: 500 4.1. Uvjeti gradnje

- građevne čestice, regulacijski pravci i uklanjanje građevina M 1: 500


GPZ d.d. 4

A. TEKSTUALNI DIO : A.1. Uvod U skladu s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2001.-2003. godine (S.N. 33/01, 13/02, 5/03), pristupilo se izradi Detaljnog plana uređenja povijesne jezgre Trsat. Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Trsat (u nastavku teksta: Plan) je izrađen na osnovu Urbanističkog projekta povijesne jezgre Trsat ("Službene novine" Primorsko-goranske županije broj 7/93) i njegove izmjene i dopune ("Službene novine" Primorsko-goranske županije broj 10/99), a sukladno važećem Pravilniku o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (N.N.106/98). Općinska Odluka o izradi Urbanističkog projekta povijesne jezgre Trsat (S.N. 14/91) donesena je 15. srpnja 1991. godine. Urbanistički projekt povijesne jezgre Trsat je 1993. godine izradio Urbanistički institut Rijeka, a donijelo je Općinsko vijeće Skupštine općine Rijeka, srpnja iste godine (Sl.n. 7/93). Projekt sagledava lokalitet povijesne jezgre u cjelovitom prostornom okviru, u multifunkcionalnom kontekstu naglašenih posebnosti koje Trsat predstavlja. Urbanistički projekt povijesne jezgre Trsat je izrađen na temelju slijedećih elaborata: 1. Programska analiza za Urbanistički projekt povijesne jezgre Trsat - Urbanistički institut Rijeka 1992. 2. Razvoj i zaštita kulturnih dobara povijesne jezgre Trsat - Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture 1992. 3. Separati za pojedine segmente komunalne infrastrukture - 1992.

- KP Vodovod i kanalizacija, KP Energo, HPT Rijeka Odjel za razvoj, Elektroprimorje Rijeka. Izmjenu i dopunu urbanističkog projekt povijesne jezgre Trsat je 1997. godine izradio Urbanistički institut Rijeka – poslovni centar 1 a donijelo je Gradsko vijeće Grada Rijeke, iste godine (Sl.n. 10/99). Izmjena i dopuna urbanističkog projekta povijesne jezgre Trsat je izrađena na temelju elaborata: "Projekt prometnica i prometnog rješenja područja Dvorane mladosti", izrađivača IGH PC Rijeka, br.el.5120-1-513257/1996. godine. Javni uvid u prijedlog Plana je održan od 26. listopada 2002. do 26. studenog 2002. godine. Prostorna rješenja iz Urbanističkog projekt povijesne jezgre Trsat su nakon provedene prethodne i javne rasprave mijenjana parcijalno, isključivo u djelovima koji se odnose na prihvaćene primjedbe. A.2. Područje obuhvata Plana Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Trsat (u nastavku teksta: Plan) obuhvaća prostor povijesne jezgre Trsat u Rijeci. Ukupna površina obuhvata iznosi oko 14 ha. Uključuje povijesnu cjelinu jezgre Trsata s Gradinom i Svetištem i dio prostora između Puta Vinka Valkovića i Ulice Stjepana Radića te rubne zelene površine. Obuhvat Plana je utvrđen grafički na svim kartografskim prikazima Plana. Granica obuhvata Plana na južnoj strani prati dio sjevernog ruba Šetališta Joakima Rakovca, uz k.č. 1217/2 i k.č. 1215/2 dolazi do južnog ruba Ulice Stjepana Radića kojim nastavlja, uz k.č. 1228/1 dolazi do južnog ruba Puta Vinka Valkovića kojim nastavlja do zida Trsatskog parka i prateći zid dolazi do Ulice fra Serafina Schöna. Istočnom stranom nastavlja istočnim rubom Ulice fra Serafina Schöna, Ulice Vrlije i zapadnim pa istočnim rubom Partizanskog puta, uključujući zelenilo uz put. Uz k.č. 676 skreće prema sjeveru slobodno kroz zelenilo prateći rub naselja i sjeverni zid Gradine. Sjeverozapadni dio granice skreće uz ruševni stambeni dio Gradine, uz k.č. 804/5 do istočnog ruba Ulice Bošket, nastavlja kroz zelenilo Pod Sv. Jurjem i spaja se na Šetalište Joakima Rakovca jugozapadno od Hrvatske čitaonice Trsat i prati Šetalište do početne točke kod Trsatskih stuba.


GPZ d.d. 5

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOST PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Povijesna jezgra Trsata je naselje kvalitetne prostorne strukture podređeno prirodnim okvirima u kojem su prostorne dominante i elementi identiteta crkva Gospe Trsatske s franjevačkim samostanom i zvonikom te kompleks Trsatske Gradine. Individualnost naselja izražena je posebnostima strukturnih odnosa koji uravnotežuju kompatibilnost njegovih dijelova, predjela, morfoloških jedinica ili pojedinih arhitektonskih tema. Naselje ima snažan i definiran identitet, koji je primarno izražen u ambijentu i jedinstvenim vizurama, arhitektonske dominante (zvonik crkve) naglašavaju njegovu slikovitost. Kompozicije zgrada i pročelja su u većoj mjeri skladne u svojoj veličini, smjerovima, oblicima i teksturama. Pojedine zgrade (arhitektura) imaju pored vlastitih kvaliteta prije svega vrijednost u sklopu šireg organizma. Ove prostorne kvalitete ocjenjujemo kroz optiku doprinosa u oblikovanju gradskih prostora, kao što su trg i ulica ili manjih sklopova - ambijenata. U hijerarhiji prometnih tokova primarni je potez ulica u centralnoj zoni naselja s glavnim trgom. Sekundarni tokovi stvaraju organsku mrežu veza gotovo iste važnosti. Najznačajnije čvorište urbane strukture je trg, čvorište križanja puteva na prostoru Frankopanskog trga. To je fokus putanja sa karakterom polazišta, odnosno cilja, križanja i koncentracije. U oblikovanju naselja, zgrada i detalja očitava se kontinuitet građevinske aktivnosti, te vremenska i prostorna uzročnost i funkcionalna skladnost kao osnovna likovno prostorna kvaliteta. Na prostoru povijesne jezgre Trsata se pored samog NASELJA izdvajaju dvije specifične prostorne cjeline: SVETIŠTE i GRADINA. Trsatsko Svetište, sklop građevina spomeničke vrijednosti, koje hodočasnici posjećuju više od 700 godina se ističe kulturno povijesnim, sakralnim i tradicijskim odlikama temeljem kojih očekujemo njegovu daljnju afirmaciju. Druga cjelina naglašenih kulturno povijesnih i prostornih odlika, s građevinama spomeničke vrijednosti je Trsatska gradina s ruševinom stambenog dijela, s ex. rezidencijom Lavala Nugenta, s parkom, ostacima bedema i kulom. NaseljeTrsat, prema poznatim podacima živi u kontinuitetu od 12 st. do današnjih dana, u tom je periodu raslo zauzimajući relativno mali prostor, definiran ovim Planom u svojim prostornim limitima. Strukturu naselja karakteriziraju organizirane morfološke jedinice (cjeline) - sa zajedničkim značajkama, u starijem dijelu s gušćom izgradnjom to su nizovi i djelomično formirane blokovske strukture koje formiraju uske uličice, a u novijem dijelu nizovi, dvojne i pojedinačne građevine s većim površinama vrtova. U najsjevernijem dijelu naselja je tipična izgradnja građevina na sjeveroistočnoj međi (zaštita od dominantnog vjetra- bure, koja puše iz S-I smjera, i dobivanje zaštićenog južnog dvorišta). Tipologija kuća određena je načinom smještaja pojedinih zgrada na čestici te funkcionalnom raspodjelom zemljišta dok je graditeljski agregat generirao različite odnose između raspodjele, upotrebe čestice i hijerarhije naselja. Primjenjivana tipologija autohtonog izraza obuhvaća sve mogućnosti sastavljivosti, što znači da je već u njihovoj ( tipološkoj ) zamisli ugrađen odnos do drugog ili entog stupnja komplementarne povezanosti kuća u određenu jedinicu višeg reda. Osnovna tipologija definira se kroz slijedeće elmente : - kuća u uličnom nizu - kuća u uličnom nizu koji formira blok - kuća u nizu - dvojna kuća - slobodnostojeća kuća - slobodnostojeća kuća izgrađena uz sjeveroistočnu među čestice


GPZ d.d. 6

U naselju se izdvajaju dva javna prostora; prostor župne crkve Sv. Jurja kao naročito vrijedan ambijent s vidikovcem, drvoredom kestena i jedinim izvornim opločenjem te Hrvatska čitaonica Trsat koju su Trsaćani podigli vlastitim snagama 1897. godine, od kada se tu odvija društveni život Trsata. 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i i komunalna opremljenost prometna opremljenost Kroz samo središte povijesne jezgre Trsata, Šetalištem Joakima Rakovca i Krautzekovom ulicom, te njihovim spojem preko Frankopanskog trga prolazi sekundarna gradska prometnica ( SGP 240 ) koja je ujedno dio postojeće županijske ceste Ž 5058. Ta je prometnica ujedno glavna veza Trsata i Strmice na gradsku primarnu prometnicu - Kumičićevu ulicu. Njezini su osnovni elementi ( širina, horizontalni radijusi i nagibi trase ) na čitavoj dužini, osim u jezgri Trsata, prihvatljivi uz minimalne korekcije. Dio trase od Frankopanskog trga ( crkva Blažene Djevice Marije ) do O.Š. "Trsat" je dio trase koji ne zadovoljava kategoriju prometnice i predstavlja opasnost za sve sudionike u prometu ( vozila i pješaci ) čak i kod minimalnih brzina na koje su već danas prisiljeni. Kao jedina kružna cesta, s donekle prihvatljivim elementima služila je ranije dvosmjernom prometu, iako je zbog nereguliranog parkiranja posebno oko najatraktivnijeg dijela oko crkve bila vrlo često poprište neopisivih gužvi. To je u dane crkvenih svetkovina potencirano. Ulica fra Serafina Schöna, Put Vinka Valkovića i Ulica Draga Šćitara iz naselja Vojak predstavljaju pristpune gradske ulice sasvim lokalnog značenja i u preuzimanju prometnih tokova za sada bez većih mogućnosti. Sve uličice i putevi u jezgri, sjeverno od Šetališta Joakima Rakovca, od Ulice Petra Zrinskog do Glavinićeve ulice predstavljaju zapravo pješačke komunikacije širine 2,5 - 5,0 m u čije su se uske gabarite, osim kontejnera za smeće, nametnuli i parkirani automobili i protočnost sveli na nulu. Organizacija prometa u mirovanju ne zadovoljava. Parkirališta su u promatranoj zoni najveći problem i uzrok čestim začepljenjima. Organizirane površine namijenjene za parkiranje ne postoje. Osim ograničenih mogućnosti na Frankopanskom trgu, mogućnost parkiranja postoji uz Dvoranu mladosti. Posljedica toga je da su skoro sve slobodne površine, uključujući i pješačke površine zauzete vozilima. Situacija se maksimalno pogoršava u vrijeme održavanja raznih manifestacija u ovom prostoru. U doba vjerskih svečanosti ( špice ) budući da se radi o cca 80 autobusa javlja se i problem parkiranja autobusa koji dovoze hodočasnike. Problem parkiranja osjećaju ne samo posjetioci i gosti ovog područja, već i oni stanovnici povijesne jezgre koji nemaju mogućnost parkiranja u okviru svojih okućnica. Javni gradski autobusni promet ide danas glavnom Ulicom Joakima Rakovca i S. Krautzeka jednosmjerno, zadovoljava postojeće potrebe i to u smislu učestalosti vožnje i broja autobusnih stajališta. Problematična je lokacija autobusnog stajališta na Frankopanskom trgu za koje bi trebalo pronaći povoljniju i sigurniju lokaciju. telekomunikacijska opremljenost Na području zahvata postoji izgrađena telekomunikacijska mreža i to dijelom kao podzemna TT mreža, a dijelom je zračna. No treba naglasiti da postojeći primarni ( glavni ) TT kabel tipa TK - 10 kapaciteta 75 x 4 (50 parica) nije u mogućnosti udovoljavati potrebama za novim TT priključcima na tom području niti u ovoj fazi izgrađenosti naselja. Postojeća telekomunikacijska mreža područja Trsata sastavni je dio mreže automatske telefonske centrale Sušak I i II, kapacitet koje će, uz planirana proširenja omogućiti ukopčanje telefonskih priključaka svim planiranim korisnicima. Postojeće rajonske centrale Sušak I i II povezane su na višu prometnu ravninu glavnu centralu Rijeka NF vezama.


GPZ d.d. 7

komunalna opremljenost vodoopskrba Čitavo područje u obuhvatu Plana snabdjeva se vodom iz dvije vodoopskrbne zone. Viši potrošači koji se nalaze sjeverno od Ul. S.Krautzeka i Frankopanskog trga vezani su na zonu Strmica (V."Strmica" 5000 205/ 199). Ostali niži potrošači uz Ulicu Slavka Krautzeka, Šetalište J. Rakovca, Frankopanskog trga, Ul. P. Zrinskog i Vinka Valkovića su spojeni na zonu Trsat (V. "Trsat" 500 158/154). U obje vodospreme se voda doprema prepumpavanjem iz izvorišta "ZVIR" do P.K. "STRMICA" (1.500 170/165) i gravitacijom do V. "Trsat" ili još jednim prepumpavanjem do V. "Strmica" za istoimenu zonu. Kad Rječina ima dovoljno vode moguća je opskrba obiju zona preko vodospreme "Streljana" i glavnog dovoda do V. "Strmica". Opskrbne mreže obiju zona sastoje se od cjevovoda različitih materijala (uglavnom ljev.-želj.) i profila do 1'' do 250 mm. Gubici u mreži ukazuju na dotrajalost i zapuštenost, a cjevovodi ispod ∅ 100-125 nedostatni su za protupožarnu zaštitu. Sadašnja vodoopskrba je i pored gubitaka redovita zahvaljujući izdašnost izvorišta "Zvir". odvodnja Današnje stanje odvodnje otpadnih voda samo donekle zadovoljava jer je mješovita kanalska mreža izgrađena u većini ulica, ali ne mali broj građevina za odvodnju koristi septičke taližnice i crne jame. Kako se područje obuhvata nalazi unutar zone djelomičnog ograničenja zaštite izvora vode za piće II. reda, očita je potreba i obaveza da se svi potrošaki pitke vode odnosno svi sanitarni čvorovi spoje na nepropusnu kanalsku mrežu. Kanalska mreža će biti dimenzionirana da primi fekalne i oborinske otpadne vode. Računskom provjerom je pokazano da postojeća mreža glavnih kanala zadovoljava i da može primiti pretpostavljene vode sa čitavog područja jezgre, dakle i one koje su do sada direktno odlazile u podzemlje a sada se predviđaju kanalizirati (prihvatiti u kanalizaciju). plinoopskrba Na području Trsata danas postoji djelomična plinifikacija. Ona naime snabdjeva samo građevine uz Šetalište J. Rakovca i Ul. Krautzeka te Ul. P. Zrinskog, i prstena kojeg čine zapadni krak Partizanskog puta i Glavinićeve ulice. Gornji (sjeverni) dio naselja nema opskrbu plinom. Spomenuta mreža (ljev.-želj. i pocinčane cijevi) napaja se gradskim plinom sa Mlake a profil je od ∅25 do ∅100 u glavnoj ulici i od ∅1 1/4" do ∅ 3" u krakovima uz nju. elektroopskrba Predmetno se područje napaja električnom energijom iz dvije transformatorske stanice 10/0,4 kV kapaciteta 1x630 kVA (TS "Trsat 1" i TS "Trsat grad") preko kombinirane niskonaponske mreže. Dio naselja riješen je s podzemnom, a dio s nadzemnom niskonaponskom kabelskom mrežom. Na isti način riješeno je i napajanje javne rasvjete. Navedene trafostanice napajaju se električnom energijom iz TS 35/10 kV "Krimeja" preko podzemne kabelske mreže koja je preko trafostanice 10/0,4 kV "Bošket" priključena i na TS 35/10 kV "ŠkoIjić". Ta veza služi za rezervno napajanje predmetnog područja. Navedeno elektroenergetsko rješenje zadovoljava sadašnje potrebe naselja, a novopredviđeni sadržaji u istom zahtijevaju novo rješenje elektroopskrbe. Unutar granice zahvata predmetnog Plana položena su dva 35 kV kabela TS 110/35 kV "Rijeka" - TS 35/10 kV "Krimeja" čija trasa je postavljena tako da ju neće trebati izmicati. Od postojećih objekata elektroopskrbe uvažavaju se trase visokonaponskih i niskonaponskih kabela, dok se niskonaponska mreža i javna rasvjeta koje su sada riješene zračno u rješenju ne uzimaju u obzir, nego se predviđa rješenje s podzemnim kabelima.


GPZ d.d. 8

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja Pri izradi ovog Plana poštivane su obveze iz Prostornog plana Općine Rijeka (“Službene novine” Primorsko-goranske županije broj 19/95.-pročišćeni tekst i 12/98 - ispravak), a odnose se na osnovnu namjenu prostora, osnovnu prometnu mrežu i mrežu infrastrukturnih objekata i uređaja. 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora Povijesna jezgra Trsata ima izuzetno burnu i bogatu prošlost, čiji su uplivi i danas prisutni. Na vrlo malom prostoru koncentriran je čitav niz funkcija, od kojih kulturne i vjerske svojim značajem nadilaze gradske i regionalne okvire. Planiranju ovog prostora se prilazi s ciljem da se riješe prisutne poteškoće u funkcioniranju i revitalizaciji povijesne jezgre, uz slijedeće posebne ciljeve: - promovirati tradicionalne vrijednosti i funkcije Trsata, - omogućiti istovremeno odvijanje povremenih manifestacija i svečanosti i za to predvidjeti otvorene i zatvorene polifunkcionalne prostore, - utvrditi mjere zaštite prostora (kulturno povijesni objekti i sredine, zelenilo, buka, zrak, otpad i dr.) - utvrditi uvjete za zadovoljavanje životnih potreba ljudi (standard stanovanja i društveni standard), - prioritet u uređenju definirati za protor koji obuhvaća Gradinu, Svetište i Frankopanski trg.

Period do pred četrdesetak godina je vrijeme sporog rasta naselja, u kojem su korišteni tradicionalni materijali i način gradnje, koji su rezultirali građevinama sličnih oblikovnih i tehničkih svojstava. Takav je nesmetan i spontan rast naselja doveo do duhovitih i vrijednih rješenja. Vrijeme koje je uslijedilo, je period ubrzanog trenda građenja s primjenom raznolikih građevinskih materijala i tehnologija, odnosno s importacijom elemenata arhitekture i materijala iz područja drugačije tradicije gradnje. To je dovelo do odstupanja od tradicionalnog načina građenja i do devastacija, u najvećoj mjeri u preplitanju starog dijela naselja s novim. Razumljivo je da promjene u gospodarstvu iniciraju promjene socijalne strukture stanovništva, a one utječu na promjenu kulture stanovanja te tipologiju kuća. Usprkos navedenom u ovom prostoru treba sačuvati izlučene kvalitete kao što su oblik naselja, njegovo unutrašnje prostorno uređenje, vizure, jedinstveni gabariti i nagibi krovova, oblikovanje građevina i uređenje okućnica. Koncepciju rješenja ovog prostora treba temeljiti na izvršenoj analizi stanja prostora, analizi povijesnog razvoja i zaštite kulturnih dobara, analizi dokumentacije prostora, osnovnim elementima proizašlim iz ankete, te prije svega na značenju i vrijednostima ovog prostora: - vrijednost povijesnih spomenika očuvanih u kontinuitetu života naselja, - vrijednosti koju predstavlja za grad, kao jedina očuvana povijesna cjelina u s posebnim karakterom i ugođajem, - vrijednost koju kao mjesto stanovanja predstavlja za svoje stanovnike, - vrijednost koju kao mjesto hodočašća i specifičan ambijent predstavlja za posjetitelje, - vrijednosti koju ima zbog svojih prirodnih svojstava; reljefa, vizura, zelenila. Planiranje prostora povijesne jezgre Trsat s vrijednim kulturno povijesnim arhitektonskim sklopovima, ali i s inferiornim građevinama bez arhitektonske vrijednosti, zahtijeva istodobno rješenje zaštite i revitalizacije, te potpune rekonstrukcije i interpolacije novih arhitektonskih struktura. Sve novo što se može dogoditi na ovom prostoru treba se temeljiti na tradicionalnim vrijednostima i funkcijama Trsata, što je od posebne važnosti za kulturni, sociološki i turistički značaj ovog područja. Prostor povijesne jezgre Trsata je prostor naglašenih ambijentalnih i spomeničkih vrijednosti. Pored toga ovaj prostor predstavlja specifični funkcionalni dio centra Sušaka, odnosno grada Rijeke s kulturnim, javnim, sakralnim i rekreativnim sadržajima. Obzirom na to predstavlja atraktivno mjesto za turističke posjete gostiju Rijeke i šire turističke regije. Trsat se nalazi pred razdobljem koje nagovještava mogućnosti snažnog buđenja života. Ovu nesumljivu snagu momenta nužno je prihvatiti te racionalno artikulirati i kanalizirati.


GPZ d.d. 9

Kroz predloženi koncept treba ostvariti slijedeće; - nastaviti višestoljetni kontinuitet života ovog naselja, - vratiti ovom prostoru vrijednosti koje je tokom vremena izgubio intervencijama u njegovo tkivo, izgradnjom frekventne gradske prometnice kroz sam centar naselja, te devastacijama zaštićenih građevina,

- ostvariti multifunkcionalni prostor da bi se postojeća privlačnost ovog prostora valorizirala s više aspekata.

Valorizacija zelenih prostora povijesne jezgre Trsat može se obaviti jedino u kontekstu valorizacije zelenih površina u kontaktnom prostoru, s intencijom oblikovnog i funkcionalnog povezivanja u sistem zelenih površina Trsata i Sušaka. Segment čije je kvalitetno rješenje osnov za kvalitetnu nadgradnju cjelokupnog oblikovanja prostora je svakako promet. Ranijim planom usvojeno osnovno opredjeljenje je uspostavljanje pješačke zone kroz povijesnu jezgru Trsata, gdje bi bilo dozvoljeno prometovanje isključivo za jednosmjerni javni gradski prijevoz, te dostavu i intervenciju, a iz zone je uklonjen prolazni individualni promet. Šetalište Joakima Rakovca bi tako postala "slijepa" za individualni kolni promet, uz nužno formiranje okretišta i dvosmjeran režim prometa. Ovakav prekid Šetališta Joakima Rakovca, iako opravdan, zbog prostornih mogućnosti koje pruža unutar povijesne jezgre, predstavlja prisilno prometno rješenje. Za razrješenje tog problema i definiranje jasne prometne koncepcije cijelog područja Trsata izrađen je elaborat "Projekt prometnica i prometnog rješenja područja Dvorane mladosti", izrađivača IGH PC Rijeka, br.el.5120-1-513257/1996. godine. Za vođenje individualnog kolnog prometa se navedenim projektom planira izvedba spojne ceste dužine oko 200 metara između Ulice J. Rakovca i Ulice S. Radića. Obje ulice danas imaju u svom poprečnom profilu dovoljnu širinu za jednosmjernu vožnju, pa čak i uzdužno parkiranje. Nastavak prometa prema Vojaku i Trsatu se predviđa ostvarenjem dva prometna kruga; 1. prsten Rakovčeva-Radićeva i 2. prsten oko Strmice, međusobno povezana ulicom preko Vojaka ili rekonstruiranim spojem od Radićeve ulice, preko Puta Vinka Valkovića, novim odvojkom do trga ispred Dvorane mladosti.


GPZ d.d. 10

2.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Gradnja i uređenje prostora u obuhvatu Plana planira se u okviru slijedećih užih cjelina: - zona Trsatskog svetišta: građevne čestice 1.1. - 1.4. - zona Trsatske gradine: građevne čestice 2.1. - 2.6. - zona naselja: građevne čestice 3. - 124. - javne zelene površine: građevne čestice d.1. - d.5.5. - pješačke ulice: građevne čestice e.1.1. - e.1.5. - pješački trgovi: građevne čestice e.2.1. - ostale pješačke površine: građevne čestice e.3.1. - e.3.12. - pješačko kolne stambene ulice: građevne čestice e.4.1. - e.4.9. - pješačko kolni prilazi: građevne čestice e.5.1. - e.5.4. - parkirališta s rezerviranim mjestima: građevne čestice e.6.1. - e.6.2. - javna parkirališta: građevne čestice e.7.1. - e.7.3. - gradska ulica: građevna čestica e.8.1. - e.8.3. - vodosprema: građevna čestica f.1. - trafostanice: građevne čestice f.2.1. - f.2.3. Programom gradnje i uređenja prostora se prema planiranom broju stanovnika definiraju osnovni prostorni pokazatelji za stanovanje, te za javne kulturne, sakralne i poslovne sadržaje, zelene površine i površine parkirališta u naselju. Kako bi se u osnovi zadržao postojeći način korištenja prostora, te kako prostor ne bi izgubio dinamičnost tijekom cijelog dana, broj stanovnika u naselju Trsat se planira sačuvati u postojećim okvirima od oko 450 stanovnika. Osnovna planska mjera da se od ovoga ne odstupi je obveza, gotovo za sve građevine u obuhvatu Plana, zadržati stambenu namjenu u okviru najmanje jedne od 2-3 etaže. Uz mogućnosti izgradnje novih građevina kao inerpolacija te proširenja postojećih građevina kroz dozvoljene rekonstrukcije, gustoća stanovanja u naselju će se neznatno povećati, s 30,24 st/ha na 31,42 st/ha. Istovremeno se očekuje i dozvoljava prenamjena dijela građevina, u pravilu prizemlja, u poslovne namjene. U okviru tih površina je moguće osigurati sve sadržaje potrebne stalnim stanovnicima i one koji će biti namjenjeni posjetiteljima povijesne jezgre Trsata. Zbog postojeće izgrađenosti prostora u naselju te zbog izrazitog nagiba, osjetljivosti ili dispozicije neizgrađenih djelova prostora, u okviru obuhvaćeneog prostora nije u cjelosti rješen problem parkiranja vozila stanovnika jezgre. Taj će se problem rješavati u kontaktnim prostorima izgradnjom parkrališnih građevina uz ulicu Bošket i u zoni Dvorane mladosti, gdje će se riješiti i dio parkiranja za posjetitelje i zaposlene u zoni. A. STANOVANJE

POVRŠINA ZONE UKUPNO 14,32 ha POVRŠINA ZONE STANOVANJA (i pretežito stanovanja) 3,48 ha BROJ STANOVNIKA postojeći (1991.) 433 stanovnika planirani 450 stanovnika BROJ GRAĐEVINA SA STANOVANJEM 116 građevina BRUTTO STAMBENA POVRŠINA I PRATEĆI PROSTORI 21.171 m2

STAMBENE I PRATEĆE POVRŠINE/STANOVNIKU brutto 47 m2/stanovniku netto (26,1 - 25%) 35 m2/stanovniku

RAČUNSKI BROJ STANOVA 150 stanova PROSJEČAN BROJ ČLANOVA/STANU 3 člana/stanu PROSJEČNA POVRŠINA STANA I PRATEĆIH PROSTORA

brutto 141 m2 netto 106 m2

GUSTOĆA STANOVANJA BRUTTO postojeća (1991.) 30,24 st/ha planirana 31,42 st/ha

GUSTOĆA STANOVANJA NETTO postojeća (1991.) 124 st/ha


GPZ d.d. 11

planirana 129 st/ha B. JAVNE I POSLOVNE NAMJENE

ZONA

SADRŽAJI SAKRALNE NAMJENE I PRATEĆI

najviše

SADRŽAJI KULTURNE

NAMJENE I PRATEĆI

najviše

SADRŽAJI ŠPORTSKE

NAMJENE I PRATEĆI

SADRŽAJI POSLOVNE

NAMJENE I PRATEĆI

SADRŽAJI KOMUNALNE

NAMJENE

m2 m2 m2 m2 m2 1. (a) ZONA SVETIŠTA 10.646 0 0 0 0 2. (b) ZONA GRADINE 0 3.806 0 0 12 3.-124. (c) ZONA NASELJA 237 3.305 868 12.239 724

SVEUKUPNO 10.883 7.111 868 12.239 736

C. BROJ ZAPOSLENIH U ZONI

ZAPOSLENI U POSLOVNIM I JAVNIM SADRŽAJIMA BROJ 1. 1 zaposleni na 60 m2 brutto površine poslovnog prostora 200 zaposlenih 2. 1 zaposleni na 100 m2 površine prostora javne kulturne namjene 70 zaposlenih UKUPNO 270 zaposlenih

D. ZELENE POVRŠINE

ZELENE POVRŠINE m2

d.1. –d.3. JAVNE ZELENE POVRŠINE – javni park 26.227 d.4. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE 6.998 d.5. ZELENE POVRŠINE - VRTOVI 2.439 d. UKUPNO 35.664 ZELENILO U ZONI "a" 23.385 ZELENILO U ZONI "b" 7.423 ZELENILO NA OKUĆNICAMA ZONE "c" 21.350 UKUPNO ZELENILO 123.486 POVRŠINA JAVNOG ZELENILA/stanovniku 35.664 m2 / 450 stanovnika 79 m2/st POVRŠINA UKUPNOG ZELENILA/ stanovniku 87.822 m2 / 450 stanovnika 195 m2/st

E. PARKIRANJE

E. PARKIRANJE VLASTITA GRAĐ. ČESTICI

REZERVIRANA MJESTIMA

PARKIRALIŠTE IZVAN ZONE

ZONA / MJESTO PARKIRANJA

1. ZONA SVETIŠTA (a) GARAŽA -(podzemna) mogućnost 26 mjesta

0 40 mjesta za autobuse PARKIRALIŠTA 74 mjesta 19 mjesta za autobuse

2. ZONA GRADINE (b) 0 0 40 mjesta 3. NASELJE (c) - STANOVANJE (1 građ. čestica - 1 P.M.) 64 mjesta 20 mjesta 30 mjesta

- POSLOVNO (na 75 m2 - 1 P.M.) 0 0 160 mjesta

UKUPNO 138 mjesta 19 mjesta za autobuse 20 mjesta 230 mjesta

40 mjesta za autobuse NAPOMENA: Prilikom planiranja parkirališta u konkretnim zonama treba za potrebe jezgre, u

konačnoj fazi predvidjeti oko 270 mjesta, od čega 40-50 mjesta u zoni Bošket


GPZ d.d. 12

PREGLED OSNOVNIH ZAHVATA NA REALIZACIJI PROGRAMA REKONSTRUKCIJE, SANACIJE, UREĐENJA I IZGRADNJE U OBUHVATU PLANA

a. ZONA SVETIŠTA - izgradnja sklopa građevina hodočasničkog i pastoralnog kompleksa - rekonstrukcija kamenog ogradnog zida - uređenje pješačkih površina - uređenje zelenih površina - uređenje i postava urbane i parkovne opreme b. ZONA GRADINE - rekonstrukcije u Gradini - rekonstrukcija muzejsko - galerijskog građevine ex. rezidencija Laval - rekonstrukcija okrugle kule i bedema - rekonstrukcija stambenog dijela - izgradnja zapadnog ulaza - uređenje pješačkih površina (trgova, staza i stepeništa) - uređenje zelenih površina - uređenje i postava urbane i parkovne opreme c. ZONA NASELJA - rekonstrukcija i izgradnja građevine za društvene i kulturne namjene - rekonstrukcija građevine Hrvatske čitaonice Trsat (suteren) - sanacija i uređenje pročelja uličnih poteza primarnog zahvata uređenja - izgradnja zatvorenog boćališta d. ZELENE POVRŠINE

d.1. Proširenje Trsatskog parka na Trsatski brijeg - izgradnja ugostiteljske građevine s javnim sanitarijama - izgradnja građevine vidikovca i paviljona - uređenje pješačkih površina (trgova, staza i stepeništa) - uređenje zelenih površina - uređenje i postava parkovne opreme - uređenje dječjeg igrališta

d.2. Zelene površine uz tradicionalni pješački prilaz svetištu - uređenje pješačkih površina - uređenje zelenih površina - uređenje i postava parkovne opreme - izgradnja građevine javnih sanitarija

d.3. Zelene površine pod Sv. Jurjem - uređenje pješačkih staza i stepeništa - uređenje zelenih površina - uređenje i postava parkovne opreme - uređenje dječjeg igrališta e. PROMETNICE I PROMETNE POVRŠINE

e.1., e.2. i e.3. Pješačke površine - uređenje pješačkih površina (trgova, ulica i stepeništa) - uređenje drvoreda - uređenje i postava urbane opreme - rekonstrukcija potpornih i ogradnih zidova

e.4. i e.5. Pješačko - kolne površine - uređenje površina (ulice i prilazi) - uređenje i postava urbane opreme i prometne signalizacije

e.6., e.7. i e.8. Kolne površine - izgradnja i uređenje spojne ceste s galerijom - izgradnja i uređenje parkirališta s rezerviranim mjestima - izgradnja i uređenje javnih parkirališta - uređenje zelenih površina i drvoreda f. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA, izgradnja i rekonstrukcija : - objekata za odvod otpadnih voda te njihovo djelomično pročišćavanje - objekata za opskrbu zone vodom - objekata za distribuciju električne energije u zoni i objekata javne rasvjete - objekata TT mreže i kabelske televizije - objekata za opskrbu plinom


GPZ d.d. 13

2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Obzirom na definirani koncept i organizaciju prostora, predložene su slijedeće namjene u prostoru povijesne jezgre Trsat: stanovanje, kulturni i javni sadržaji, prostori sakralne namjene, trgovački, ugostiteljski i poslovni sadržaji, prostori za kulturno društvena događanja i prostori za šport i rekreaciju. Namjena površina određena je grafički kartografskim prikazom broj 1. Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se detaljnije kako slijedi:

1) STAMBENA NAMJENA (S) - građevne čestice oznake 4.,18.-20., 29.-31. i 67.-123. - određuje se za površine građevnih čestica postojećih i planiranih stambenih građevina, u okviru kojih je dozvoljena prenamjena stambenog prostora u poslovni prostor u sklopu osnovnih i ostalih građevina uz obvezno zadržavanje stambenih namjena u dijelu građevine prema pokazateljima iz tablice 2. i 3. - Iskaz prostornih pokazatelja za način korištenja i uređenja, uvjeta zaštite i uvjeta gradnje građevina na građevnim česticam od broja 3. do 124. Sve građevine su prvenstveno namijenjene stanovanju i stanovanju s poslovnim sadržajima. Poslovni sadržaji se u pravilu planiraju u prizemljima građevina. Na kontaktu naselja s potencijalnim rekreativnim prostorima u Dolčiću preporuča se prizemlja građevina namijeniti za ugostiteljske i prateće sadržaje rekreacije. 2) MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA (M1) - građevne čestice oznake 6.-7., 10.-

17., 21.-28., 32.-50. i 52.-66. - određuje se za površine građevnih čestica postojećih stambenih i planiranih pretežito stambenih građevina, u okviru kojih se planira poslovna namjena prizemlja, a dozvoljena je poslovna namjena u sklopu osnovnih i ostalih građevina, uz zadržavanje stambenih namjena prema pokazateljima za pojedinačne građevine iz TABLICE 2. i 3. - Iskaz prostornih pokazatelja za način korištenja i uređenja, uvjeta zaštite i uvjeta gradnje građevina na građevnim česticam od broja 3. do 124. Sve građevine su prvenstveno namijenjene stanovanju s poslovnim sadržajima. Poslovni sadržaji se u pravilu planiraju u prizemljima građevina. U prizemljima građevina uz primarnu pješačku zonu, uz pješačke ulice oznake od e1.1. do e1.5., posebno uz Ulicu P. Zrinskoga i Krautzekovu ulicu te Frankopanski trg oznake e2.1. dozvoljena je ugostiteljska, trgovačka i slična djelatnost s atraktivnim sadržajima, a isključuju se introvertne i neatraktivne namjene kao: zdravstvene ordinacije, rekreativni sadržaji, prosvjetna djelatnost, komunalni objekti i sl. Prizemlja koja su orjentirana na Frankopanski trg, proširenja Krautzekove ulice i ostale pogodne pješačke površine, namijeniti za atraktivne ugostiteljske sadržaje, naročito gdje postoji mogućnost organiziranja ugostiteljskih terasa. Prizemlja u Ulici P. Zrinskoga, na potezu od Frankopanskog trga do Župnog ureda, zbog izuzetnosti te ulice, namjenjuju se prije ostalog za: - trgovačku djelatnost i to: antikvarijat, knjižara, dizajnirani suvenir i nakit ("Morčić"), vinoteka i sl. - ugostiteljsku djelatnost(najviše tri sadržaja), npr. gostionica-konoba s tradicionalnim jelima, caffe-

slastičarne s primorskim kolačima i pecivima, i sl. - kulturne djelatnosti, napr. muzej, galerije i atelijeri, - turističku agenciju. U okviru područja ove namjene se postojeće stambene građevine mogu, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati uz zadržavanje isključivo dosadašnje stambene namjene. Poslovna namjena prizemlja se planira u dogradnjama (ostale građevine) na građevnim česticama br. 50., 52., 54. i 67. Planira se ugostiteljska poslovna namjena prizemlja građevine na građevnoj čestici br. 33 (Jelušić). Dozvoljava se isključivo poslovna namjena u sklopu svih djelova građevine na građevnim česticama br. 17., 28., 36., 38., 40., 45. i 47. POSLOVNE DJELATNOSTI U ZONAMA STAMBENE (S) i MJEŠOVITE - PRETEŽITO STAMBENE NAMJENE (M1) U zonama stambene i mješovite – pretežito stambene namjene, izvan navedenih ograničenja, moguće je obavljati slijedeće poslovne djelatnosti: trgovačku, zanatsku ( male zanatske radnje i sl.), ugostiteljsku djelatnost (uz navedene mogući sadržaji sa smještajem - pansioni i sl.), uslužne i trgovačke djelatnosti koje prate stanovanje i organizaciju života u stambenom naselju, na pr. trgovine prehrambenim artiklima, prodaja novina i duhana, delikates, frizer, brijač, kozmetičar, servisi i sl., zdravstvo, na pr. specijalizirane ordinacije, apoteka i sl., rekreativni sadržaji, na pr., fitnes klubovi, kultura, na pr. muzej, galerije i atelijeri, biblioteka, čitaonica, glazbene i druge kulturne udruge i sl. prosvjetna djelatnost, na pr. muzička, plesna i škola stranih jezika i sl. javne službe, na pr. banka i štedionica, pošta i javne govornice, turističke agencije, društvene organizacije, na pr. klubovi, društva i sl. komunalni objekti, na pr. javne sanitarije i sl.


GPZ d.d. 14

3) JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURNA NAMJENA (D6) - se određuje za zonu Trsatske gradine - građevne čestice 2.1-2.6, za Hrvatsku čitaonicu Trsat - građevna čestica br.5. i za građevne čestice br. 8. i 9. Pored kulturnih namjena dozvoljene su poslovne i javne namjene, prosvjetni sadržaji, klupski i društveni sadržaji za glazbene i druge kulturne udruge i sl., poslovni sadržaji: trgovački (npr. atelijer, galerija, antikvarijat, prodavaonica suvenira i sl.), ugostiteljski (npr. caffe, restoran i sl.), uslužni (npr. agencija, javna govornica), uredi i kancelarije muzejskih, galerijskih ili turističkih sadržaja, informacije i sl. U sklopu zone Gradine na građevnim česticama broj 2.1.-2.6. su sve građevine i površine prvenstveno namijenjene kulturnim sadržajima napr. muzej, galerije, zatvoreni i otvoreni izložbeni prostori i njima prateći sadržaji. Uz osnovne namjene dozvoljene su ostali kulturni sadržaji kao biblioteka, prostori za glazbeno scenske priredbe, te slijedeće djelatnosti: trgovačka, npr. atelijer, galerija, antikvarijat, prodavaonica suvenira i sl., ugostiteljska npr. caffe, restoran, night-club i sl., javne usluge, napr. agencija, sanitarije i sl., poslovni prostori kao uredi i kancelarije muzejskih, galerijskih ili turističkih sadržaja, informacije i kontrola ulaza, vanjski prostori za javne prigodne manifestacije. Najmanje 70 % površine zatvorenog prostora zone Trsatske gradine treba biti namijenjeno za muzejsko-izložbene sadržaje. Treba predvidjeti najmanje jedan ugostiteljski sadržaj s vanjskom terasom. U sklopu ugostiteljske djelatnosti moguće je predvidjeti smještajne sadržaje viših kategorija u "stambenom" dijelu Gradine (ukoliko se priđe rekonstrukciji). Načelno, u sklopu građevine Gradine mogu se pojaviti kulturni sadržaji na pr. prostori za muzejske zbirke, izložbeni prostori, prostori za manje glazbeno scenske priredbe (u zatvorenom dvorištu kule ne bi se trebale postavljati konstrukcije za natkrivanje, natkriveni scenski prostor mogao bi se eventualno dogoditi u sklopu rekonstruiranog stambenog dijela gradine ili manji u kontaktnom zelenom prostoru). Ex rezidencija Lavala Nugenta postaje muzejsko galerijski prostor uz moguće sadržaje kao što su: izložbeni prostori, postava umjetničkih zbirki, prostor za komorne glazbene priredbe, reprezentativni prostori za prijeme, prezentacije, skupove i u dijelu manji ugostiteljski sadržaj visoke kategorije. U suterenu građevine postoji mogućnost dogradnje pomoćnih prostora; gospodarstvo, depoi umjetnina i sl. Prostor parka, devastiran izgradnjom igrališta i pratećih građevina Boćarskog društva Trsat koje se dislocira na g.č.124 uz Hrvatsku čitaonicu Trsat, se uređuje kao park i vanjski izložbeni prostor, lapidarij, manji auditorij ili sl. 4) JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VJERSKA NAMJENA (D7) se određuje za zonu Trsatskog svetišta, građevne čestice 1.1. do 1.4. i za građevnu česticu 3. - župnu crkvu Sv. Jurja. Unutar zone Trsatskog svetišta na građevnim česticama broj 1.1.-1.4. su sve građevine i površine prvenstveno namijenjene sakralnim namjenama te stanovanju, pored toga su dozvoljene kulturna, obrazovna i primjerene poslovne namjene. Crkva Sv. Marije se, osim za osnovnu sakralnu namjenu, koristi za kulturne (glazbene) namjene. U sklopu građevina Franjevačkog samostana se uz stambene i njima prateće sadržaje planiraju primjereni kulturni sadržaji. Hodočasnički i pastoralni sklop se namjenjuje svakodnevnim i povremenim javnim namjenama za vjernike i druge posjetitelje svetišta. Pod svakodnevnim namjenama uključuju se društveni (višenamjenska dvorana), prosvjetni, kulturni sadržaji (biblioteka, muzej i izložbe), uredi te dio ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja (knjižara, prodavaonica suvenira i sl.). Pod povremenim funkcijama uključuju se sadržaji namijenjeni ponudi za hodočasničke posjete; ugostiteljski sadržaji, trgovački sadržaji, javni i uslužni sadržaji. Park Kalvarija je u svakodnevnom režimu namijenjen stanovnicima samostana za odmor, šetnju i rekreaciju, a u povremenom režimu za proširenje prostora za obrede na otvorenom, kada zajedno s javnim parkom čini prostor za odmor i boravak hodočasnika. Samostanski vrt se koristi kao i danas, kao interni prostor namjenom vezan uz stambene djelove samostana. U slučaju otkrivanja arheoloških nalaza i njihove prezentacije na licu mjesta ovaj prostor mijenja namjenu i povezuje se s prostorima dostupnim za posjetioce. Za prigodne manifestacije mogu se koristiti: amfiteatralni prostor za obrede na otvorenom i pješačke površine u hodočasničkom i pastoralnom sklopu. 5) POSLOVNA NAMJENA - PRETEŽITO USLUŽNA NAMJENA (K1) se određuje za građevnu česticu br. 51. U okviru površine poslovne namjene – pretežito uslužne (K1) se dozvoljava i druga poslovna namjena, ugostiteljske, trgovačke, zanatske i slične djelatnosti, sukladna odredbama Plana.

6) ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - ŠPORT (R1) se određuje za građevnu česticu br. 124 koja se namjenjuje izgradnji igrališta i pratećih građevina Boćarskog društva Trsat radi preseljenja iz prostora parka uz Gradinu - građevna čestica broj 2.5.


GPZ d.d. 15

7) JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK (Z1) - određuje se za građevne čestice oznake d.1., d.2. i d.3. prvenstveno namijenjene uređenju parkovnih zelenih površina s oblikovnom i sanitarnom namjenom u naselju, uređenju rekreativnih sadržaja te izgradnji pratećih građevina s javnim sadržajima. Navedeno u osnovi podrazumijeva slijedeće: šetnice, trim staze, odmorišta, površine za igru, dječja igrališta, vidikovce, polivalentne pješačke površine, muzički paviljon, prezentaciju arheoloških nalaza in situ, prostore za prigodne manifestacije, interventnu prodaju, ugostiteljski sadržaj, npr. caffe, snack, slastičarna i sl., javne sanitarije, pomoćne prostore za čuvara, spremište i sl. izgradnja uspinjače - jugozapadni rubni dio građevne čestice d.3. se čuva kao koridor rezerviran za izgradnju uspinjače sa završnom stanicom na Trsatu. Do izgradnje uspinjače taj se prostor uređuje kao parkovna površinana kojoj je dozvoljeno saditi zelenilo i urediti pješačke staze te izgraditi nužne građevine kao što su ogradni ili potporni zid, objekte infrastrukture i sl. 8) JAVNE ZELENE POVRŠINE - DJEČJE IGRALIŠTE (Z2) - dio građevne čestice d.3, je namjenjen uređenju dječjeg igrališta što uključuje uređenje sadržaja kao što su staze, površine za igru, odmorište te njihovo opremanje spravama za igru i urbanom opremom. 9) ZELENE POVRŠINE - VRT (Z3) - se određuje za građevne čestice d.5.1-d.5.5. s trsatskim vrtovima. Trsatski vrtovi se čuvaju u dosadašnjoj namjeni, kao male poljoprivredne površine koje koriste stanovnici naselja, uz mogućnost promjene namjene vrtova d.5.1. do d.5.3. u slučaju otkrivanja i prezentacije arheoloških nalaza na njima. 10) ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z) - se određuju za građevnu česticu d.4. namjenjenu prvenstveno uređenju zaštitnih zelenih površina kao autohtonih sastojina, sa oblikovnom i sanitarnom namjenom u naselju. Planirana namjena uključuje oblikovanje zaštitnog zelenog prostora oko povijesne jezgre, moguću izvedbu i uređenje šetnica, trim staza, odmorišta, površina za igru, prezentaciju arheoloških nalaza i sl. PROMETNE POVRŠINE Prometnice i prometne površine unutar granica Plana, prvenstveno su namijenjene pješačkom prometu, te pored toga odvijanju kolnog prometa, postavljanju objekata komunalne infrastrukture u trup prometnica, postavljanju urbane opreme, sadnji visokog zelenila i sl. 11) PJEŠAČKE POVRŠINE su: pješačke ulice na građevnim česticama e.1.1.-e.1.5., pješački trg na građevnoj čestici e.2.1 i ostale pješačke površine na građevnim česticama e.3.1. - e.3.12. Pješačke površine su namijenjene, pored pješačkom prometu, prolasku interventnih i dostavnih vozila, te u dijelu Šetališta J. Rakovca, Frankopanskog trga i Krautzekove ulice za odvijanje javnog gradskog prijevoza. Pješačke površine se koriste i za stalne i povremene aktivnosti i manifestacije, te kao ugostiteljske terase. Stalne aktivnosti inicirane su uglavnom sadržajima u prizemljima građevina; prodaja na otvorenom, zanatske usluge, ugostiteljske terase i stalne aktivnosti kulturnog karaktera; likovne aktivnosti, muzičke grupe i manje scenske predstave na otvorenom. Prigodne manifestacije koje su svojim sadržajem primjerene ambijentu, kao što su: vjerske i kulturne manifestacije, prigodne prodaje, obljetnice, državni i drugi praznici, vjerske i pučke svečanosti i sl. odvijaju se izvan koridora za javni i interventni promet na svim javnim pješačkim površinama. 12) PJEŠAČKO KOLNE POVRŠINE - su pješačko kolne ulice na na građevnim česticama e.4.1. - e.4.9. i pješačko kolni prilazi na građevnim česticama e.5.1. - e.5.4. Pješačko kolne površine, stambene ulice i prilazi, namijenjuju se, pored pješačkom prometu i kolnom prometu za prilaz do građevnih čestica te interventnom prometu i dostavi. 13) JAVNA PARKIRALIŠTA (P) - su parkirališta s rezerviranim mjestima i parkirališta za javno korištenje. Parkirališta s rezerviranim mjestima se grade na građevnim česticama e.6.1.-e.6.2., namjenjena su uređenju oko 20 parkirališnih mjesta za parkiranje vozila stanovnika jezgre, za dio građevina koje nemaju mogućnost parkiranja na vlastitoj građevnoj čestici. Rezervirana parkirališna mjesta trebaju biti posebno obilježena s mogućnošću zatvaranja. Javna parkirališta uz Svetište se grade na građevnim česticama e.7.1. - e.7.3., namjenjena su za javno korištenje, za parkiranje individualnih vozila posjetilaca i turističkih autobusa.


GPZ d.d. 16

14) KOMUNALNA, PROMETNA, ULIČNA I TELEKOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURNA MREŽA GLAVNA GRADSKA I OSTALE CESTE su namjenjene izgradnji cestovnih građevina i uređaja potrebnih za njihovo funkcioniranje (kolnika, galerije, javnih parkirališta, potpornih i obložnih zidova, usjeka, nasipa, propusta, postavu horizontalne, vertikalne i svjetlosne signalizacije, stupova javne rasvjete, uređaja i opreme za zaštitu od buke i sl.), te pored toga površina i objekata namijenjenih odvijanju pješačkog prometa, postavljanju i gradnji objekata komunalne infrastrukture, postavljanju urbane opreme, sadnji zelenila i sl. Dijelove prostora unutar građevne čestice, koji ostaju slobodni nakon realizacije ceste i galerije treba tretirati kao javno zelenilo. Građevne čestice oznake e.8.1.-e.8.2. se namjenjuju izgradnji, rekonstrukciji i uređenju kolne prometnice - sekundarne, sabirne gradske ulice koja je dio postojeće županijske ceste - Ž 5058 (duž Šetališta J. Rakovca, preko Frankopanskog trga i Krautzekove ulice ). Na trasi ceste su planirani znatni zahvati rekonstrukcije izvedbom spojne ceste sa zatvorenom galerijom, između Šetališta J. Rakovca i Ulice Stjepana Radića. Građevna čestica oznake e.8.3. se namjenjuje rekonstrukciji i izgradnji stambene i parkirališne ceste (Put Vinka valkovića Poleta) s okretištem i priključcima za javna parkirališta. USPINJAČA - rezerviran je prostor koridora unutar kojega se planira izgradnja uspinjače sa završnom postajom na Trsatu. Do konačnog definiranja trase i lokacije završne stanice uspinjače, unutar tog prostora je dozvoljeno uređenje zelenila i izgradnja parkovnih staza.

Objekti telekomunikacijske i komunalne infrastrukture su sastavni dio komunalnog sustava šireg područja. Na površinama koje su Planom namijenjene objektima komunalne infrastrukture ne planiraju se nikakve druge namjene. VODOSPREMA (V) - na građevnoj čestici oznake f.1. je postojeća vodosprema se zadržava u postojećoj namjeni, uz mogućnost rekonstrukcije i uređenja. TRAFOSTANICA (TS) - građevne čestice oznake f.2.1. - f.2.3 se namjenjuju gradnji nove ili rekonsnstrkciji postojeće trafostanice. OPĆI UVJETI ZA POSLOVNE DJELATNOSTI U OBUHVTU PLANA Uvjet za obavljanje poslovnih i drugih djelatnosti je da ne ugrožavaju uvjete stanovanja u naselju, da su programom i oblikovanjem sukladne mogućnostima i vrijednostima prostora i da zadovoljavaju Odredbe za provođenje Plana. Ne dozvoljavaju se djelatnosti čije obavljanje iziskuje dostavu velike učestalosti vozilima velikih gabarita, velikog osovinskog opterećenja (do 5 tona). Poslovni sadržaji koji ne mogu funkcionirati bez javnog pješačkog prilaza nisu dozvoljeni unutar zatvarenih dvorišta s kojim izravno graniče druge građevine, kako bi se sačuvao mir u dvorištu. Dozvoljava se promjena namjene postojećih pomoćnih građevina i garaža koje imaju pravni status, u poslovne namjene, osim na građevnim česticama br.117.-123., ako je to u skladu s ostalim odredbama Plana. Postojeće garaže unutar obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je urediti kao poslovni prostor, pod uvjetom da je na građevnoj čestici osigurano parkirališno mjesto za smještaj osobnog vozila. Ne dozvoljava se se izgradnja gospodarskih građevina koje ugrožavaju zdravlje i higijenske uvjete stanovanja u zoni obuhvata Plana.

REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI Građevina čija namjena nije u suglasju s namjenom određenom ovim Planom, može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita samo radi nužnog održavanja građevine. JAVNE I DRUGE POVRŠINE NAMJENJENE ZA ORGANIZIRANJE PRIGODNIH MANIFESTACIJA Prigodne manifestacije odvijaju se izvan koridora za javni i interventni promet na svim javnim pješačkim i zelenim površinama u zoni. Na ovim se prostorima mogu odvijati manifestacije koje su svojim sadržajem primjerene ambijentu, kao što su: vjerske i pučke svečanosti, kulturne manifestacije (muzičke, likovne, scenske), prigodne prodaje (salon slika , sajam cvijeća, sajam knjiga), obljetnice, državni i drugi blagdani i sl.


GPZ d.d. 17

To se posebno odnosi na Frankopanski trg, Ulicu Petra Zrinskoga s prilazima i platoom uz župnu crkvu Sv. Jurja, Gradinu i park uz nju, južni dio Partizanskog puta, južni dio Glavinićeve ulice s pješačkim spojem između tih ulica, sjeverna strana Krautzekove ulice, pješački dio Šetališta Joakima Rakovca, terase uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i terasa na ravnom krovu boćališta, primarnu stazu i polivalentni pješački prostori u parku. Prigodom manifestacija se pokretna oprema može postavljati na slijedećim površinama: rubno na Frankopanskom trgu, na proširenjima u Ulici P. Zrinskoga, uzdužno u liniji drvoreda na Šetalištu J. Rakovca, na terasi uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i na terasi-krovu boćališta te na površinama proširenja Trsatskog parka na Fortici.


TABLICA 1. - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina i planiranih građevina

BROJ GRAĐEVNE

ČESTICE ZONA - NAMJENA

NAMJENA GRAĐEVNE

ČESTICE

POVRŠINA POVRŠINA

m2 ha

a - 1. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VJERSKA ZONA SVETIŠTA ukupno 28.788 2.88

1.1. CRKVA, SAMOSTAN I SAMOSTANSKI VRT D7 8.833 0,88 1.2. PLANIRANE HODOČASNIČKE, PASTORALNE I PRATEĆE GRAĐEVINE D7 3.935 0,39 1.3. PROSTOR ZA OBREDE NA OTVORENOM D7 3.421 0,34 1.4. KALVARIJA D7 12.599 1,26

b - 2. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURA ZONA GRADINE ukupno 9.296 0,93

2.1. GLAVNI ULAZ D6 794 0,08 2.2. TRSATSKA GRADINA D6 1.325 0,13 2.3. STAMBENI DIO GRADINE - REKONSTRUKCIJA D6 548 0,05 2.4. EX. REZIDENCIJA LAVAL D6 778 0,08 2.5. PARK, OKRUGLA KULA I BEDEM D6 5.341 0,53 2.6. ZAPADNI KOLNO-PJEŠAČKI PRILAZ D6 510 0,05 c. ZONA NASELJA ukupno 37.923 3,80

3. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - VJERSKA ŽUPNA CRKVA SV. JURJA D7 797 0,08

5. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURA HRVATSKA ČITAONICA TRSAT D6 1.140 0,11

8. i 9. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURA D6 187 0,02

4. 18.-20. 29.-31. 67.-123.

STAMBENA NAMJENA STAMBENE GRAĐEVINE S MOGUĆNOŠĆU POSLOVNIH NAMJENA S 25.966 2,60

6.-7. 10.-17.

21.-28. 32.-50.

52.-66.

MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA STAMBENE GRAĐEVINE S POSLOVNIM NAMJENAMA (PRIZEMLJE) M1 8.801 0,88

51. POSLOVNA NAMJENA - PRETEŽITO USLUŽNA K1 116 0,01

124. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - ŠPORT BOĆALIŠTE R1 916 0,09

d. ZELENE POVRŠINE ukupno 35.664 3,57

d.1. JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK TRSATSKI PARK-PROŠIRENJE NA TRSATSKI BRIJEG Z1 15.622 1,56

d.2. JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK TRADICIONALNI PJEŠAČKI PRILAZ SVETIŠTU Z1 4.714 0,47

d.3.

JAVNE ZELENE POVRŠINE JAVNI PARK POD SV. JURJEM Z1

5.891 0,59

DJEČJE IGRALIŠTE Z2 KORIDOR USPINJAČE – rezervirani prostor

d.4. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Z 6.998 0,70 d 5 ZELENE POVRŠINE VRTVI Z3 2 439 0 24


GPZ d.d. 18

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina TABLICA 1. - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina i planiranih građevina - u prethodnom poglavlju

TABLICA 2. - Iskaz prostornih pokazatelja za način korištenja i uređenja površina

i planiranih građevina

- korištenje prostora – brojčani prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja

broj stanovnika

površine

1. zbroj površina

građevnih čestica za stambene građevine

2.

zbroj površina građevnih čestica

za stambene građevine i prateće stambene

funkcije

3. zbroj površina

građevnih čestica za stambene građevine i šire stambene funkcije

4. obuhvat

prostornog plana

450

m2 ha m2 ha m2 ha m2 ha 34.776 3,48 76.381 7,64 108.179 10,82 144.378 14,44

gustoće

Gst (neto)

Gust (ukupno neto)

Gbst (ukupno bruto)

Gnst (sveukupno)

st/ha st/ha st/ha st/ha 129,3 58,9 41,6 31,2

- način korištenja i uređenja prostora – zbirni/prosječni brojčani prostorni pokazatelji KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI k ig = izgrađena površina zemljišta pod građevinama /površina građevnih čestica

= 0,19 KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI k is = ukupna brutto izgrađena površina građevina/ površina građevnih čestica

= 0,35 GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI G ig = zbroj k ig / zbroj građevnih čestica = 80,21 / 134 = 0,60

KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI K is = zbroj k is / zbroj građevnih čestica = 168,46 / 134 = 1,26

Podrumske i tavanske etaže nisu obuhvaćene iskazom površina i broja etaža, te nisu uračunate u najveću brutto izgrađenu površinu. Sve numeričke vrijednosti su utvrđene očitavanjem s kartografskih priloga Plana, stoga se smatraju okvirnima, te su moguća odstupanja od iskazanih vrijednosti. Dozvoljeno je usklađenje iskazane površine građevne čestice sa zemljišno-knjižnim stanjem i sukladno tome usklađenje iskazane izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice.


GPZ d.d. 19

Izgrađenost je izračunata prema površinama koje su izmjerene na kartografskim prikazima Plana i iskazana je kao cijeli broj te se u tom odnosu dozvoljava korekcija iskazanih vrijednosti.


GPZ d.d. 20

TABLICA 3. - Iskaz prostornih pokazatelja za način korištenja i uređenja, uvjeta zaštite i uvjeta gradnje građevina na građevnim česticam od broja 3. do 124.


GPZ d.d. 68

2. 3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.3.1. Prometna infrastruktura Rješenje prometa je za zonu Trsata od temeljnog značenja, a po kompleksnosti daleko ispred svih ostalih infrastruktura. Za to ima više razloga. Revitalizirana jezgra trebala bi u budućnosti privući znatno veći broj domaćih i stranih posjetitelja, koje će novi atraktivni sadržaji zadržati na poludnevnom i cjelodnevnom boravku. Jednim svojim dijelom u obuhvatu Plana, duž Šetališta J. Rakovca, dalje preko Frankopanskog trga i Krautzekove ulice prolazi sekundarna, sabirna gradska ulica koja je ujedno dio postojeće županijske ceste - Ž 5058. Time je centralni prostor povijesne jezgre stalno ometan intenzivnim kolnim prometom, te je prvi korak pri planiranju prometa u povijesnoj jezgri ukidanje kolnog prometa postojećom trasom i uspostavljanje pješačke zone u jezgri. To je u cijelosti ostvarivo nakon izgradnje nove spojne ceste između Ulice J. Rakovca i Ulice S. Radića, te zahvata na prometnoj mreži šire zone Trsata. Planom su unutar obuhvaćenog prostora definirani potrebni zahvati koji omogućavaju realizaciju planirane prometne mreže Trsata, uz postupno poboljšanje prometnih uvjeta kroz njenu faznu realizaciju.

Na području obuhvata ovoga Plana gradska ulica jest Šetalište Joakima Rakovca, Ulica Stjepana Radića, a pristupne ulice su: Ulica fra Serafina Schöna, Put Vinka Valkovića Poleta, Ulica Vrlije, Glavinićeva ulica i Partizanski put, koje se grade se i rekonstruiraju sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. i kartogramima od broja 2.3.1.1. do 2.3.1.8. Koncepcija prometne mreže za zonu Trsata s povezivanjem na susjedne prostore i šire definirana je elaboratom "Projekt prometnica i prometnog rješenja područja Dvorane mladosti", izrađivača IGH PC Rijeka, br.el.5120-1-513257/1996. godine i Prometnom studijom izrađenom za Generalni urbanistički plan grada Rijeke. Prema "Projektu prometnica i prometnog rješenja područja Dvorane mladosti", predložene su tri etape do ostvarenja konačne i optimalne prometne koncepcije prostorne cjeline Trsat. Građevinski zahvat u prvoj etapi, kao jedan od preduvjeta nove prometne koncepcije je spoj Ulice J. Rakovca i Ulice S. Radića izvedbom spojne ceste sa zatvorenom galerijom. Uz to se predviđa rekonstrukcija raskrižja Ulice S. Radića i Puta V. Valkovića, izgradnja nove dvotračne ulice koja spaja raskrižje Puta V. Valkovića i Ulice D. Šćitara s Krautzekovom ulicom (kraj Dvorane mladosti), izgradnja ceste jugoistočno od Dvorane do Puta B. Felkera i izgradnja parkirališta s oko 250 mjesta (iza Dvorane mladosti). U drugoj etapi je planirana izvedba novih prometnica oko Strmice, koje se okomito vežu na Krautzekovu na dva mjesta, uz Sveučilišni kampus i uz Dvoranu mladosti. Uz to se predviđa spoj ovog prstena s cestom Orehovica - Sveta Ana, čime se postiže kvalitetna (kratka) veza do obilaznice Grada u predjelu Kačjak. Planira se i izgradnja parkirne građevine s oko 680 mjesta (iza Dvorane mladosti), izgradnja ulice od Puta B. Felkera do Ulice Vrlije i izgradnja uspinjače s donjom postajom u Ružićevoj ulici. U trećoj etapi se gradi nova prometnica koja povezuje prsten oko Strmice s Ulicom V. Dukića i rekonstruira se Ulica D. Šćitara. Planiraju se dva vida javnog prijevoza do zone Trsata: autobusni prijevoz i uspinjača. Uspinjača bi povezivala garažno-parkirnu građevinu u Ružićevoj ulici sa Trsatom, odnosno ona podrazumjeva ostavljanje automobila u “prizemlju” Rijeke, što je posebno važno u manifestacijskim danima Trsata. Uz ovakav koncept javnog prijevoza smanjuje se potreba za parkirališnim prostorom na Trsatu. Linija autobusa javnog gradskog prijevoza u svim etapama vodi kroz povijesnu jezgru koja je pješačka zona, iz Ulice J. Rakovca i preko Frankopanskog trga nastavlja Ulicom S. Krautzeka. Pored javnog gradskog prijevoza istom trasom je dozvoljeno za vozila dostave (vremenski ograničeno) i vozila intervencije, te u prvoj etapi za turističke autobuse. Koncepcija vođenja individualnog prometa temelji se na ostvarenju dva prometna kruga. Prvi zatvoreni krug s jednosmjernim režimom prometa se postiže povezivanjem Ulice J. Rakovca s Ulicom S. Radića spojnom cestom sa zatvorenom galerijom. Drugi se postiže prilazom Dvorani mladosti i parkiralištu s istoka, koristeći u prvoj etapi Ulicu S. Krautzeka, Marohnićevu, Ulicu D. Šćitara i novu spojnu ulicu između njih, a u drugoj i trećoj etapi koristeći novu prometnicu oko Strmice. Veza između ova dva kruga se ostvaruje ulicom


GPZ d.d. 69

preko Vojaka ili spojem od Radićeve, preko Puta V. Valkovića i novom ulicom do trga ispred Dvorane mladosti. Do izvedbe spojne ceste Ulice J. Rakovca i Ulice S. Radića nije moguće uspostaviti pješački zonu u povijesnoj jezgri “Trsat”. Nakon izvedbe spojne ceste se osobnim vozilima iz Rakovčeve kroz zatvorenu galeriju dolazi do Radićeve ulice, u smjeru Trsata se može skrenuti lijevo (planira se rekonstrukcija križanja) postojećom poprečnom ulicom do Puta Vinka Valkovića i do novog parkirališta. Spoj Ulice V. Valkovića i Radićeve bi trebao biti jednosmjeran (mogućnost dvosmjernog se razmatra). Dalje se osobnim vozilima nastavlja novom poprečnom prometnicom do Krautzekove ulice, kružno oko Dvorane mladosti, te se ulazi u jezgru ili se Ulicom Vrlije vraća na Krautzekovu ulicu uz mogućnost nastavka Ulicom fra Serafina Schöna do Ulice Draga Šćitara i do Puta Vinka Valkovića. Isto tako je iz Radićeve ulice u smjeru Trsata moguć prilaz preko Marohnićeve ulice, lijevo Ulicom Draga Šćitara do novog parkirališta ili novom prometnicom do Krautzekove ulice, kružno oko Dvorane mladosti, do ulaza u povijesnu jezgru, te Ulicom Vrlije na Krautzekovu ulicu ili na Ulicu fra Serafina Schöna. Do izvedbe nove poprečne prometnice od Ulice Draga Šćitara do Krautzekove ulice za individualni prilaz povijesnoj jezgri koristiti će Ulica fra Serafina Schöna, kao dvosmjerna (izlaz desno na Krautzekovu ulicu, oko Dvorane mladosti do Ulice Vrlije). Nakon izvedbe nove poprečne prometnice Ulica fra Serafina Schöna postaje pješačko-kolna s mogućnošću dostave i intevencije. Do rekonstrukcije križanja Marohnićeve ulice i Ulice D. Šćitara, odnosno do izvedbe nove poprečne prometnice od Ulice D. Šćitara do Krautzekove ulice, turistički će autobusi prolaziti linijom javnog gradskog prijevoza, kroz povijesnu jezgru “Trsat”. Parkiranje autobusa se unutar obuhvata Plana rješava na novom parkiralištu u zoni Svetišta Majke Božje na Trsatu – oko 20 mjesta. U kontaktnoj zoni se planira parkiralište u zoni Dvorane Mladosti. Največi broj autobusa (40-50) se očekuje u dane hodočašća; do izvedbe planiranog parkirališta će se izletnici iskrcati u povijesnoj jezgri, a autobusi otići na parkiralište Delta. Nakon rekonstrukcije križanja Marohnićeve ulice i Ulice D. Šćitara do novog parkirališta u zoni Svetišta Majke Božje na Trsatu (20 mjesta) turistički autobusi dolaze Kumičićevom ulicom, Mihanovićevom ulicom, Marohnićevom ulicom i Ulicom D. Šćitara. Glavne gradske ulice u obuhvata Plana su dio prometnog sustava grada i vežu se na postojeću i planiranu prometnu mrežu. Grade se i rekonstruiraju prema rješenju iz Plana i zakonskim propisima koji se na tu tematiku odnose. Javni gradski prijevoz (za Bulevard i Trsat), u redovnim prilikama prolazi posebno označenom trasom kroz pješacku zonu (Šetalište Joakima Rakovca, Frankopanski trg, Ulica Slavka Krautzeka), dok se u slučajevima odvijanja manifestacija na Frankopanskom trgu preusmjerava na Kumičićevu i Krautzekovu ulicu. Preporuča se, s obzirom na mali broj stanovnika u zoni Bulevarda i jezgre Trsata, uvođenje mini-busa na ovoj liniji, koji bi se koristio i kao turisticka linija. Taxi vozilima se ne predviđa kretanje pješackim ulicama u zoni obuhvata Plana. Planom se ne propisuje prometni režim. Na području obuhvata Plana režim odvijanja pješačkog i kolnog prometa potrebno je unaprijediti slijedećim mjerama: - određivanjem vremena i režima kretanja vozila komunalnih službi i vozila za dostavu kroz pješačke zone, - planiranjem parkirališnih mjesta za invalide na javnim parkiralištima, - regulacijom prometa putem prometne signalizacije i pojačane kontrole bez uporabe fizičkih barijera. PROSTORNI – PROMETNI-TEHNIČKI ELEMENTI PROMETNICA ŠETALIŠTE JOAKIMA RAKOVCA I ULICA STJEPANA RADIĆA se rekonstriraju u okviru građevne čestice oznake e.8.1. i e.8.2. izvedbom spojne ceste između njih. Gradska sabirna ulica (Šetalište Joakima Rakovca i Ulica Stjepana Radića) treba na sebe privući prolazni kolni promet i područje obuhvata kvalitetno povezati na prometnice višeg reda, a time i s drugim gradskim naseljima i centrom grada. Prometnica je planirana s kolnim trakama, pločnicima i potezima niskog i visokog zelenila (drvoredi), na dijelovima gdje se to može postići. Tehnički elementi spoja Ulice Joakima Rakovca i Ulice Stjepana Radića podređeni su kriteriju da se spoj izvede s minimalnim intervencijama u postojećem prostornom okruženju. Zbog toga su primijenjeni radijusi koji uvjetuju usvajanje računske brzine od 30 km/h. Obzirom da se radi o strogo urbanoj sredini ta vrijednost je zadovoljavajuća.


GPZ d.d. 70

Dužina spojne ceste je oko 200 m, izvodi se od početne točke na Rakovčevoj na apsolutnoj koti približno 124,20 m do spoja na kolnik Radićeve na apsolutnoj koti približno 137,48 m. Uz nagib od oko 9 % savlada visinsku razliku od oko 13,3 m. Trasa sadrži tri pravca i tri horizontalne krivine s radijusima: R1 = 12 m; R2 = 25 m i R3 = 60 m. Na početku zahvata nova trasa prati postojeću u dužini cca 30 m, nakon čega počinje odvajanje. Na kraju zahvata trasa se horizontalno podudara s postojećom prometnicom (Ulica Stjepana Radića) na potezu od približno 30 m, dok je vertikalno priključenje izvršeno na kraju trase (profil 15). Niveleta ceste uvjetovana je niveletom Ulice Joakima Rakovca i Ulice Stjepana Radića na mjestima spajanja, te konfiguracijom terena. Niveleta ima jednu konkavnu krivinu radijusa 150 m i jednu konveksnu radijusa 100 m. Uzdužni nagib na dijelu postojeće trase u Rakovčevoj ulici iznosi cca 4 %. Između dviju vertikalnih krivina iznosi 9 %, dok je na mjestu priključenja nagib Radićeve ulice približno 1,7 %. Na dijelu gdje se trasa s cijelim ili s većim dijelom slobodnog profila nalazi ispod postojećeg terena predviđena je izvedba galerije. Normalni profil spojne prometnice sadrži dva prometna traka širine 2x3,0 m. Približno do profila 11 nije predviđen uzdužni pješački promet, pa na tom dijelu nije potreban pločnik. U galeriji se s obje strane (do zida galerije) izvodi nogostup širine 75 cm zbog ostvarivanja zaštitne širine i radi interventnog prolaza. Na potezu od galerije do početka pločnika Ulice Stjepana Radića predviđen je s lijeve strane pojas širine 1,50 m koji će biti hortikulturno uređen, a s desne strane pojas širine 1,0 m s nogostupom (iste širine i namjene kao u galeriji) i odbojnikom. Uvjetovana ukupna visina galerije (slobodni profil) iznosi min. 4,3 metara što zadovoljava mjerodavno vozilo (kamion "Čistoće") uz nužnu korekciju trase tradicionalnog pješačkog prilaza svetištu do max. 60 cm. Na svom početku galerija prolazi ispod tradicionalnog prilaza Svetištu, pa je, zbog manjeg ukupnog očekivanog opterećenja, predviđena nešto manja visina konstrukcije galerije (konstrukcije od cca 30 cm s nadslojevima). Ukupna visina galerije je prilagođena visini vozila za sakupljanje otpada (vozila "Čistoće"). Nakon iskopa i izrade konstrukcije galerija će se prekriti zemljanim materijalom, a površina terena će se urediti i ozeleniti. U zavojima su dodana proširenja prometnih trakova ( za R = 12 m proširenje 2x0,80 m; za R = 25 m 2x0,50 m i za R= 60 m 2x0,20 m ) što omogućava i eventualno odvijanje dvosmjernog prometa. Poprečni nagib kolnika jednostran je i kreće se od 2,5 % kod trase u pravcu do 8 % kod najmanjeg radijusa. Uzdužni profil spojne ceste je vidljiv iz kartograma br. 2.3.1.8., a karakteristični presjeci iz kartograma br. 2.3.1.4.- 2.3.1.7. Na cijelom potezu planiranog spoja predviđena je izgradnja novog kraka kanalizacijske mreže te njegovo spajanje na postojeće kolektore u Rakovčevoj i Radićevoj ulici. Oborinske vode s kolnih površina spojne ceste biti će sistemom slivnika provedene u planirani kolektor. Planiranu galeriju treba projektirati kao jedinstvenu građevinsku i oblikovnu cjelinu s hortikulturnim i urbanim uređenjem. Radi očuvanja kontinuiteta vođenja tradicionalnog pješačkog prilaza postojeća niveleta se, na mjestu križanja s građevinom galerije, ne smije povisiti za više od 60 cm. Na dijelu spojne ceste između profila 3 i 10 ne treba predvidjeti uzdužni pješački tok. Nivelacijske kote spojne ceste su načelno definirane u prilogu Plana: kartogram 2.3.1.8. - Spoj Ul. Joakima Rakovca - Ul. Stjepana Radića - uzdužni profil. Ulice J. Rakovca i Ulice S. Radića svojim prometnim elementima omogućavaju prihvat očekivanog obima kolnog prometa, te se spojna cesta izvodi u njihovom nastavku istog poprečnog profila kolnika, uz korekciju elemenata postojećih trasa na mjestu spoja i na potezu preklapanja trsa postojeće i planirane ceste. Spojna cesta je projektirana tako da oba vozna traka iz Rakovčeve imaju mogućnost skretanja u zatvoreni dio galerije koji prolazi ispod parkovnih zelenih površina s tradicionalnim pješačkim prilazom svetištu. Istovremeno lijevim prometnim trakom Rakovčeve, vozila javnog gradskog prijevoza (bus-a i minibus-a) i interventna vozila, mogu nastaviti vožnju u pravcu Frankopanskog trga. Šetalište Joakima Rakovca, od spoja na Radićevu ulicu do Frankopanskog trga, postaje pješačka ulica, s mogućnošću jednosmjernog prolaza isključivo za navedena vozila i turistički autobus u I fazi realizacije prometne mreže Trsata.


GPZ d.d. 71

Pri oblikovanju površina građevne čestice glavne gradske ceste (spojne ceste) izbjegavati monotoniju kroz ponavljanje istih elemenata (definirati glavnim projektom). Zbog visinske razlike između platoa javnog parkirališta uz Put Vinka Valkovića i konstrukcije galerije, posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju "pete fasade" galerije. S intencijom max. uklapanja u zelene obronke Trsatskog brijega uvjetuje se nasipavanje zemlje na konstrukciju galerije i sadnja adekvatnog biljnog materijala. Dijelove prostora obuhvaćene građevinskom parcelom planirane galerije, koji ostaju slobodni nakon realizacije iste, treba tretirati kao javno zelenilo. Vidljive potporne i obložne zidove izvesti u kamenu, betonu ili kombinacijom materijala. Budući da je spojna cesta izložena vizurama s raznih strana, radi smanjenja punih vidljivih ploha ne dozvoljava se, u jednoj ravnini, izgradnja obložnih/potpornih zidova viših od 2,5 m. Više zidove potrebno je izvoditi u više ravnina, a horizontalne međuprostore oplemeniti zelenilom. Bez obzira na visinu, preporučuje se zidove izvesti estetski prihvatljivo, te intervenirati na projektnoj razini u likovnost zidova. Ograde trebaju biti kvalitetno oblikovane, a izvedene kao transparentne, od metala ili sl. materijala. Ograda se može izvesti i kao betonsko korito s ukrasnim zelenilom. Kod izrade projekta za građevnu dozvolu i prilikom gradnje i uređenja spojne ceste treba zadržati postojeći ili planirati novi ulaz u javno tunelsko sklonište oznake S-50 koje ostaje u funkciji u smanjenim gabaritima. Eventualni novi ulaz u sklonište treba odrediti uz suglasnost nadležne službe. Pri izdavanju građevne dozvole za gradnju spojne ceste s galerijom uvjetuje se izrada rješenja za hortikulturno uređenje planiranih parkovnih površina na građevnoj čestici spojne ceste. Rješenjem treba definirati način uređenja, korištenja i oblikovanja obuhvaćenog prostora, te etapnost realizacije. S intencijom max. uklapanja u zelene obronke Trsatskog brijega uvjetuje se nasipavanje zemlje na konstrukciju galerije i sadnja adekvatnog biljnog materijala. Stručna služba Grada kontrolirat će estetsku i funkcionalnu razinu predloženog rješenja. Budući da je galerija izložena vizurama, posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju njenih vidljivih dijelova. Portal ulaza i konstrukcija galerije, mogu biti oblikovani primjereno osnovnoj namjeni (kroz gabarite, primjenjene materijale i sl.). Planirana spojna cesta, Ulica Stjepana Radića i Joakima Rakovca se zbog svoje prvenstveno kolne namjene izvode u asfaltu, izuzev dijela Šetališta Joakima Rakovca koji se od ulaza u galeriju izvodi u granitnoj kocki čime se naglašava prvenstveno pješački karakter površine i ulazak u pješačku zonu u kojoj je moguć promet samo autobusa i interventnih vozila. ULICA SLAVKA KRAUTZEKA od početka na Frankopanskom trgu do spoja s planiranom poprečnom cestom uz Dvoranu mladosti (cesta - PUP Trsat-Strmica) je u istom režimu kao i dio Šetalište Joakima Rakovca, dakle jednosmjerna za javni gradski prijevoz i opskrbu, odnosno interventna vozila, te vozila stanovnika jezgre na izlazu iz ulice Vrlije. ULICA FRA SERAFINA SCHÖNA se rekonstruira u okviru građevne čestice oznake e.4.1. U prvoj fazi realizacije prometne mreže će fukcionirati kao kolna prometnica za jednosmjerni ili dvosmjerni promet, te se planira proširiti na širinu 2x3 m kolnika + 1,5 m sjevernog pločnika. Južni pločnik se planira kao rubna parkovna staza oko 1,0-1,5 m nad razinom kolnika. U konačnici će funkcionirati kao jednosmjerna pješačko kolna ulica za pristup do sadržaja u samoj ulici. Završni sloj će biti izveden granitnom kockom ili kombinacijom kocke s asfaltom. PUT VINKA VALKOVIĆA POLETA se rekonstruira u okviru građevne čestice oznake e.8.3. Planira se proširiti, te postaje dvosmjerna stambena i parkirališna ulica na koju se priključuje oko 100 parkirališnih mjesta. Zbog nastale visinske razlike, kao posljedice izgradnje spojne ceste, više nema mogućnosti kolnog spoja na Radićevu, te nakon niza parkirališta završava kao slijepa pješačko-kolna ulica s manjim javnim parkiralištem i okretištem vozila. Na tom dijelu ulice se korigira niveleta kod javnog parkirališta čime se dobiva ravnomjerni uzdužni pad, a da se pri tome ne porementi sadašnji pristup objektima. Parkiralište je predviđeno kao jednostrano, uzdužno. Planirani poprečni pad je min.2,5 %. Predviđen je pješački spoj novim stubištem do nivoa nogostupa planirane spojne ceste. Kod ove će prometnice završni - habajući sloja biti izveden granitnom kocakom kao osnovnim materijalom ili na kolnom dijelu kombinacijom kocke s asfaltom. ULICE U JEZGRI postaju pješačke s dvosmjernim ili pješačko-kolne s jednosmjernim pristupom dozvoljenim isključivo za vozila stanovnika povijesne jezgre te za opskrbna, odnosno interventna vozila. Kod ovih se prometnica predviđa izmjena završnog - habajućeg sloja radi naglašavanja pješačkog karaktera


GPZ d.d. 72

zone. Obrada pješačkih površina veže se na tradicionalni način obrade površina, te se za cijelu zonu predviđa po jedinstvenom konceptu. Predviđa se upotreba kamena kao osnovnog materijala, te njegova kombinacija s oblucima, granitnom kockom i betonom. Specifične karakteristike i namjena svake pojedine ulice istaknuti će se adekvatnim kombinacijama osnovnih materijala. Pješačko-kolnoj ulici s parkiralištem uz Dolčić će se pri rekonstrukciji korigirati niveleta, obrada kolnika se predviđa granitnim kockama s parkiralištem uređenim između postojećih stablašica o završno obrađenim travnim betonskim pločama. FRANKOPANSKI TRG se rekonstruira uređenjem površine uz minimalnu korekciju nivelete, koja je potrebna da se dobije manji nagib površine trga, a da se pri tome ne porementi sadašnji pristup građevinama postaje pješačka površina. Duž južnog ruba trga se u popločenju definira koridor nužan za prolaz vozila javnog gradskog prometa. Postojeće stajalište javnog gradskog prijevoza, uz Crkvu se napušta (mjesto najveće frekvencije pješaka), te se novo izvodi južnije na Rakovčevoj. PARKIRANJE Od 116 stambenih kuća, 64 imaju mogućnost parkiranja na površini vlastite čestice. Za ostala vozila stanovnika jezgre se, unutar obuhvata Plana planira 20–25 parkirališnih mjesta osigurati na parkiralištu s rezerviranim mjestima. Preostalih oko 30 mjesta treba riješiti na javnim parkiralištima u kontaktnoj zoni jezgre, uz ulicu Bošket i u zoni Dvorane mladosti. Uređenje javnih parkirališta s rezerviranim mjestima sa 20-25 parkirališnih mjesta za osobna vozila planira se na građevnim česticama oznake e.6.1. i e.6.2. na sjevernom rubu naselja uz Partizanski put i Dolčić. Pri uređenju ovih parkirališta je potrebno sačuvati sva vrijedna stabla. Za parkiranje vozila posjetilaca i zaposlenih se na samostanskom zemljištu uz Put Vinka Valkovića, na građevnim česticama oznake e.7.1. do e.7.3. planira urediti javno parkiralište sa 74 mjesta za osobna vozila i 19 mjesta za autobuse. Preostale potrebe će se rješiti na javnim parkiralištima u zoni Dvorane mladosti. Elementi parkirališta : - parkirno mjesto : 550 x 230 cm - zaštitni trak : 50 cm POVRŠINE ZA JAVNI PRIJEVOZ JAVNI GRADSKI AUTOBUSNI PRIJVOZ Na području obuhvata Plana prijevoz javni gradskim autobusom prolazi danas, kao i prema planskoj prometnoj koncepciji, Šetalištem J. Rakovca – Frankopanskim trgom - Ulicom S. Krautzeka, trasom označenom kartografskim prikazom broj 2.1. Postojeće stajalište javnog gradskog prijevoza se s Frankopanskog trga seli na novu lokaciju uz desnu stranu Šetališta Joakima Rakovca, nakon ulaska u zatvorenu galeriju, na početku pješačke zone i preko puta završne stanice uspinjače. Na novoj lokaciji stajališta, koja se predviđa uz ulazni podest postojećih stuba za prilaz na plato pred Crkvom, se za formiranje pješačkog dijela stajališta, može izvesti nužna korekcija postojećeg potpornog zida. Nadstrešnica se izvodi konzolnom konstrukcijom postavljenom na postojeći zid. USPINJAČA Koncepcija javnog prijevoza definirana je s ciljem da se smanje potrebe za parkirališnim prostorom u povijesnoj jezgri i široj zoni Trsata. Temeljem te pretpostavke, a u kontekstu sličnih rješenja planiranih na razini grada, pored autobusnog javnog prijevoza, predlaže se nova pješačka veza brzom linijom uspinjača. Uspinjača bi vodila od planirane garažno-parkirne građevine u Ružićevoj ulici, gdje je donja postaja, do završne postaje na Trsatu. U sklopu višeetažne terasaste građevine završne postaje-terminala očekuju se prateći sadržaji namijenjeni posjetiteljima i stanovnicima. Za realizaciju sustava uspinjače je Planom u kartografskim prikazima broj 1. Detaljna namjena površina, broj 2.1. Prometna infrastruktura - situacija s režimom prometa i broj 4. Uvjeti gradnje, grafički utvrđen koridor uspinjače kao rezerviran prostor na dijelu građevne čestice oznake d.3., između ruba pločnika Šetališta Joakima Rakovca i zapadne granicu obuhvata Plana.


GPZ d.d. 73

Koridor uspinjače, u dužini od oko 60 m, prolazi od granice Plana iznad Ulice Bošket, gdje je širine oko 12 m, u pravcu do pločnika Šetališta, gdje je širine oko 50 m. Ukupna površina prostora rezerviranog za izgradnju uspinjače unutar obuhvata Plana, na dijelu građevne čestice oznake d.3., iznosi oko 1600 m2. Gradnja i uređenje dijelova uspinjače je moguće i na susjednoj građevnoj čestici oznake 124, koja je Planom namjenjena izgradnji športske građevine-boćališta (R1). Navedeno se dozvoljava ukoliko tehničko-tehnološki i prometni uvjeti izgradnje uspinjače to budu zahtjevali, a moguće je na naizgrađenom dijelu građevne čestice oznake 124 i iznad razine ravnog prohodnog krova jednoetažne suterenske građevine boćališta. Iznad krova boćališta, čija apsolutna kota iznosi 124,5 m. +/- 0,5 m, dozvoljeno je graditi građevine kao što su stepeništa, podesti i terase kojima se završna postaja uspinjače povezuje na pješačku površinu na krovu samog boćališta i preko nje na terase i sadržaje planirane u suterenskim etažama Hrvatske čitaonice Trsat te na pješačke površine pod sv. Jurjem. Završna postaja uspinjače se očekuje na razini pločnika Šetališta na apsolutnoj koti približno 126,8 m. Navedeno neće remetiti izradnju ni funkciju sportske građevine – boćališta, ukoliko se primjeni narečena uporaba ravnog prohodnog krova boćališta, sukladno članku 19., 66. i 97. Odluke o Planu.

Na građevnoj čestici oznake d.3. izgradila bi se završna dionica uspinjače s prometnim prugama, strojarnicom i završnom postajom, te potporni i obložni zidovi, terase, podesti, stepeništa, infrastrukturne i slične potrebne građevine. U sklopu građevine završne postaje mogu se očekivati prateći i javni sadržaji kao što je manji trgovački i ugostiteljski sadržaj s vidikovcem, turistička agencija, javne sanitarije i sl. Očekuje se da građevina završne postaje bude koncipirana kao suvremena građevina, transparentna struktura s terasama-vidikovcima, razvijena u više razina, a da u razini Rakovčeve bude jedna (ulazna) etaža.

PJEŠAČKE POVRŠINE I PJEŠAČKO- KOLNE POVRŠINE Gradnju i uređenje pješačkih i pješačko-kolnih površina izvodi se sukladno točki 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina, obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.1., 3. i 4. te kartogramima od broja 2.3.1.1. do 2.3.1.8. Potrebno ih je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenom, oblutkom, granitnom kockom, šljunkom, betonskim elementom i sličnim materijalom te opremiti urbanom i likovnom opremom. Posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju tradicionalnog pješačkog prilaza svetištu u slučaju korekcije njegove nivelete na dijelu iznad galerije spojne ceste između Ulice Joakima Rakovca i Ulice S. Radića. Pored toga, predviđena je iz jezgre atraktivna pješačka šetnica kroz prostor proširenja parka, koju treba dalje vezati na pješačke pravce uz Trsatski park, kroz zelenilo do Piramide i do Strossmayerove ulice. Pješačke i pješačko-kolne površine trebaju biti dimenzionirane za odvijanje dozvoljenog kolnog prometa. OSNOVNI TEHNIČKI ELEMENTI a) Širina cesta - Šetalište J. Rakovca i U. S. Krautzeka: b dijela ulice za JGP 4,5 m b pločnika 4,5 m b pasice 0,4 - 0,6 m

ukupno 9,4 - 9,6 m - Ulica fra Serafina Schöna: b kolnika 6,0 m b pločnika 1,0 - 1,5 m b pasice 0,5 m

ukupno 7,5 – 8,0 m - Put Vinka Valkovića Poleta – kolni dio: b kolnika 6,0 m b pločnika 2 x 1,0 - 1,5 m


GPZ d.d. 74

ukupno 8,0 – 9,0 m - Pješačke i pješačko kolne ulice: b 3,5 - 5,0 m b) Brzina kretanja: - gradske i pristupne ulice v 30-40 km/h - pješačke i pješačko kolne ulice v 30 km/h c) Padovi: Poprečni padovi hmin 2,0 % Uzdužni padovi hmax 10 % (12 %) d) Donji i gornji stroj O svim postojećim ulicama, koje će prema ovom Planu doživjeti određene rekonstrukcije potrebno je reći slijedeće: - Donji stroj ili trup ceste ostaje postojeći koji je već apsolutno konsolidiran i koji prilikom niveliranja treba

zbiti na prijašnju veličinu (Me 40 kN/m2). - Gornji stroj svih cesta se rekonstruira i umjesto habajućeg sloja asfalta predviđa se kameni završni sloj

odnosno kombinacije kamen, granitne kocke, beton, obluci. Nosivost završnog sloja treba odgovarati Me 100 kN/m2. Šetalište J. Rakovca – pješački dio, Ul. S. Krautzeka i Frankopanski trg - kolnik: - granitna kocka (mala ili velika) 4 -8 cm - pijesak (drobljeni kamen) O/8 mm debljine 4 cm - tamponski sloj (drobljeni kamen O/60 mm 25 cm Čitav Frankopanski trg - pločnik: - kamen, granitna kocka i beton 4 -8 cm - pijesak (drobljeni kamen) O/8 mm 4 cm - tamponski sloj (drobljeni kamen) O/60 mm 15 cm Kolnik planirane spojne ceste, Ulice Stjepana Radića i dijela Šetališta Joakima Rakovca: - habajući sloj asfaltbeton AB 11, BIT 60 5 cm - nosivi sloj bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala BNS 32, BIT 60 8 cm - nosivi sloj nevezanog zrnatog drobljenog kamenog materijala 0/63 mm 30 cm Pločnik:- kamen, granitna kocka i beton - pijesak (drobljeni kamen) 0/8 mm 4 cm - tamponski sloj (drobljeni kamen) 0/60 mm 15 cm Pješačke i pješačko kolne ulice Isto što je navedeno za kolničku konstrukciju gl. ulice (pješački dio s mogućnošću kolnog prometa - J. Rakovac i S. Krautzeka) i Frankopanskog trga vrijedii ovdje. Jedina je razlika u zvršnom - habajućem sloju koji može biti kombinacija raznih materijala, prema uvjetima iz Plana. Parkirališna mjesta uz Dolčić i uz Put Vinka Valkovića Tu su predviđene "Vegrad" - travne ploče (ili neke druge prefabricirane betonske ploče): - "Vegrad" travne ploče (šuplje) 48 x 32 x 8 xm 8 cm - drobljeni kamen O/11 mm + kameno brašno 5 cm - tamponski sloj (drobljeni kamen) O/60 mm 25 cm e) Nosivost cetovne konstrukcije Sve kolne prometnice i površine moraju biti konstrukcije primjerene opterećenju za prolaz autobusa, opskrbu, intervenciju i odvoz smeća. Jednosmjerna kolna traka na pješačkim i pješačko kolnim površinama na Šetalištu J. Rakovca, i S. Krautzeka služiti javnom gradskom prometu (bus), teretnim opskrbnim vozilima (kamion 8 t), vozilima za odvoz smeća te vatrogasnim vozilima i hitnoj pomoći onda su nabrojeni svi koji će koristiti tu kolnu traku. Isto, s izuzetkom bus-a, odnosi se na mrežu ulica jezgre, pa je moguće generalno reći da je potrebna nosivost zbijenog i uvaljanog donjeg stroja Me 40 MN/m2 za sve ulice kao i za Frankopanski trg.


GPZ d.d. 75

Zbijenost koju treba postići na završnom sloju - zastoru kolnika u Šetalištu J. Rakovca i Ul. S. Krautzeka te Frankopanskom trgu je Me 100 MN/m2. Za sve ostale ulice, odnosno pješačko kolne puteve i parkirališta je ta veličina 80 KN/m2. Ovo se ne odnosi na parkovne staze. f) Nivelacijske kote prometnica i prometnih površina su određene kartografskim prikazima broj 2.1. i 4. te kartogramima od broja 2.3.1.1. do 2.3.1.8. Moguća odstupanja od određene nivelacijske kote u pravilu iznose +/- 0,10 m. Moguće je usklađenje nivelacijskih kota prema topografskoj podlozi veće točnosti, uz uvjet da se uvažavaju (ili poboljšaju) postavljeni visinski međuodnosi između susjednih površina. g) Gradnja potpornih zidova Pri gradnji i uređenju prometnica dozvoljena je gradnja potpornih zidova najveće visine 2,50 m i postava elemenata za zaštitu od buke. Ako postoji potreba za gradnjom potpornog zida visine veće od 2,50 m u jednoj ravnini, tada je zid potrebno izvesti terasasto, sa ozelenjenim međuprostorom, na način da visina svakog potpornog zida odvojenog terasom ne prelazi najveću dozvoljenu visinu. Ograde potpornih zidova se izvode kao metalne transparentne ili kao betonsko korito s ukrasnim zelenilom. h) Signalizacija Signalizacija na svim prometnim površinama se sastoji od prometnih znakova (vertikalna signalizacija) i bojanih oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija). Vertikalnu signalizaciju svesti na neophodno potrebnu, obratiti pažnju na mjesto postave i način učvršćenja, kako se njome ne bi narušavao izgled ambijenta povijesne jezgre. Pješačke prelaze izvesti materijalom za obradu pješačkih površina na koje se nastavlja. Trake za prolaz vozila na pješačkim površinama označiti ugradnjom metalnih elemenata ili sl. i) Faze realizacije prometnog rješenja 1. Izgradnja parkirališta u jezgri, na rubnim dijelovima zone kao i onog neophodnog iza Dvorane mladosti, kao osnovna pretpostavka da se površine jezgre ne koriste za parkiranje. 2. Uspostavljanje pješačke zone u primarnom zahvatu uređenja prostora kao predpostavku ima izgradnju spojne ceste između Šetalištu J. Rakovca i Ulice Stjepana Radića. 3. Rekonstrukcija i izgradnja glavnih i sporednih prometnih pravaca prema slijedećem redosljedu važnosti:

Rekonstrukcija : - Frankopanski trg i Ulica Slavka Krautzeka, - Ulica Petra Zrinskog, - Ulica fra Serafina Schöna - Put Vinka Valkovića Poleta - pješački dijelovi Partizanskog puta i Glavinićeve ulice, - Šetalište Joakima Rakovca - pješački dio, - ostale ulice u jezgri.

Izgradnja : - spojna cesta s galerijom - izvesti u jednoj etapi, kao jedinstvenu građevinsku i oblikovnu cjelinu. - pješački spoj Partizanskog puta i Glavinićeve ulice, - zapadni ulaz u Gradinu, Pojedinu fazu realizacije čini svaka ulica s ukupnom infrastrukturom. Dinamiku realizacije prometne mreže treba pratiti realizacija slijedećih objekata komunalne infrastrukture : - objekte za odvod oborinskih i otpadnih voda te njihovo djelomično pročišćavanje - objekte za opskrbu zone vodom - objekte za distribuciju električne energije u zoni - objekte TT mreže i kabelske televizije - objekte za opskrbu plinom

PRILOG KARTOGRAMI: 2.3.1.1. Prometna infrastruktura - uzdužni profili

korekcije postojećih prometnica M 1:1000/100 2.3.1.2. Prometna infrastruktura - uzdužni profil


GPZ d.d. 76

prilazne ceste na g.č. oznake 2.6. M 1:1000/100 2.3.1.3. Prometna infrastruktura - karakteristični presjek s položajem objekata komunalne infrastrukture M 1:25 2.3.1.4. Prometna infrastruktura-spoj Ulice Joakima Rakovca

i Ulice Stjepana Radića - karakteristični presjek M 1:50 2.3.1.5. Prometna infrastruktura-spoj Ulice Joakima Rakovca i

Ulice Stjepana Radića - poprečni presjek u profilu 5 M 1:200 2.3.1.6. Prometna infrastruktura-spoj Ulice Joakima Rakovca i



Ulice Stjepana Radića - uzdužni profil M 1:1000/100 2.3.2. Telekomunikacijska mreža Ovim idejnim rješenjem obuhvaćena je izgradnja mjesne telekomunikacijske mreže na području povjesne jezgre Trsata. Trasa telekomunikacijske mreže određena je kartografskim prikazima broj 2.2., 2.3. i 2.4 . Mrežu telekomunikacijske infrastrukture potrebno je graditi podzemno u sklopu javnih površina. Imajući u vidu karakteristike naselja, te osnovnu koncepciju razvoja mreže telekomunikacija na području Rijeke, predlaže se koncepcija podzemnog rješenja pretplatničke telekomunikacijske mreže od centrale do telefonskog aparata. S tim u vezi, a radi izbjegavanja ponovnog oštećenja tek uređenih asfaltno-betonskih i drugih površina, potrebno je izgraditi distribucijsku telefonsku kanalizaciju (DTK) kapaciteta od minimum dvije PVC cijevi (vinidurit) promera 110 mm ili dvije polietilenske cijevi promjera 50 mm. Na mjestima izrade nastavaka na planiranim uvlačnim TT kabelima potrebno je izraditi kabelske zdence (šahte) tipa D1 ili D2 što ovisi o kapacitetu uvlačnog kabela, dok se na mjestima grananja pretplatničkih kabela koji se polažu od kabelskog izvoda do pojedinog građevine predviđa izgradnja šahti veličine 60 x 60 x 60 cm. Predviđen je i produžetak magistralne kanalizacije koja ide ulicom S. Krautzeka, a kao nastavak planirane magistralne kanalizacije obuhvaćene Provedbenim urbanističkim planom Strmice. Kapacitet planirane distribucijske kanalizacije omogućava i korištenje jedne PVC (ili PE) cijevi za potrebe uvlačenja koaksijalnog kabela buduće kabelske televizije. Otvori planiranih šahti ili kabelskih zdenaca tipa D1 i D2 mogu se pokriti klasičnim tipskim zeljeznim poklopcima dimenzije 60 x 60 cm sa oznakom telefon ili na drugi odgovarajući način kao što su betonske ploče ili "mramorne" ploče kako bi se iste uklopile u buduće uređenje površine partera prometno-pješačkih površina. Planirana trasa "DTK" kao i lokacija kabelskih zdenaca - šahti vidljiva je iz nacrta, uz napomenu da će se ista uskladiti sa planiranim trasama ostalih objekata infrastrukture u fazi izrade izvedbene projektne dokumentacije. Na nacrtu je situacioni prikaz postojeće telekomunikacijske mreže. Planirana telekomunikacijska mreža je isključiva kruta mreža. Telekomunikacijski kabeli su tipa TK 59-50..GM kapacitet kojim je utvrđen na osnovu osnovnog načela stan-parica. Analizom predloženog urbanističkog rješenja utvrđeno je da će na razmatranom području biti potrebno osigurati cca 600 parica što za ukopčanje direktnih telefonskih priključaka što za prijenos podataka "javne govornice" i ostale namjene. Rješenjem je predviđeno uvlačenje novo primarnog kabela kapaciteta 300 x 4 od glavnog razdjelnika ATfC Sušak II do zdenca broj 10 magistralne TT kanalizacije u dužini od cca 1100 m, te polaganje TT kabela distributivne (sekundarne) mreže i pretplatničke mreže odgovarajućeg kapaciteta kroz PVC (PE) cijevi distribucijske telefonske kanalizacije. Završetak podzemnih telekomunikacionih kabela sekundarne (distributivne) mreže predviđen je kabelskim glavama bez osgiranja smještenih u :


GPZ d.d. 77

a) izvodnom uličnom stupiću - visina stupića je 1,20 m koji se može ugraditi i u ogradni zid pojedinog građevine, b) izvodnom ormariću tipa "ITO" za unutarnju montažu, te c) izvodnom ormariću ugrađenom u zid građevine sa vanjske strane (na fasadi). Svi planirani kabelski izvodi omogućavaju izričito podzemno riješenje pretplatničke mreže, a tip primjenjenog izvoda za pojedinu lokaciju utvrđen je na osnovu uvjeta na terenu te očekivanog broja TT priključaka. Kod građevina gdje je planirano više od pet (5) TT priključaka planirana je isključivo izgradnja unutarnjeg kabelskog izvoda. Primarni (glavni) TT kabel završava na glavnom razdjelniku automatske rajonske telefonske centrale "Sušak II " ili na razdjelniku tipa BAB-a što nije nužno za rješenje telekomunikacijske mreže na predmetnom području. Razvod sekundarne (distributivne) telekomunikacione mreže usklađen je sa uvjetima na terenu, i očekivanom broju TT korisnika na razmatranom, te ga nije potrebno mijenjati bez opravdanog razloga, a prikazan je na priloženom situacionom nacrtu broj 3. S obzirom da je udaljenost krajnjeg TT korisnika od postojeće ATfC "Sušak II" cca 1800 m, to će odabrani tip kabela promjera žila ∅ 0,4 mm (s dometom od cca 3000 m) u potpunosti udovoljiti normama generalnog plana telefonske mreže u pogledu kvalitete prijenosa. Za spajanje i nastavljanje te račvanje planirani telekomunikacionih kabela koristiti će se RAYCHEM spojnice tipa XAGA-250 odgovarajućeg kapaciteta (što ovisi o kapacitetu kabela). S obzirom na odabrani tip kabela, te o karakteru naselja može se konstatirati da neće biti potrebne posebne mjere zaštite od atmosferskih pražnjenja, elektroenergetskih postojenja, te agresivnosti zemljišta. Mehanička zaštita planiranih TT kabela osigurana je uvlačenjem kabela u PVC (PE) cijevi koje su pložene u rov dubine 0,6 - 0,8 m i to na posteljicu od pijeska debljine 0,10 m. Na prijelazima prometnica ili mjesta gdje se predviđa prelazak težih tereta rov se kopa dubine 1-1,1 m. Na čitavoj dužini iskopa rova, a iznad PVC (PE) cijevi na dubini od 0,4 m od nivoa terena, po sredini rova, polaže se PVC traka za obavještavanje " pozor TT kabel". Napominje se da usvojeno rješenje omogućava i "fazno" rješenje razmatranog područja. U slučaju "Faznog" rješenja o sobzirom na procjenu potrebnih TT priključaka, za I fazu (I zonu) zahvata nije potrebno uvlačiti novi glavni (primarni) TT kabel skroz od glavnog razdjelnika ATfC "Sušak II" već bi bila dostatna raspoloživa rezerva u zdencu broj 9. planirana po PUP-u "Strmica". U I fazi (zoni) planirane su potrebe: - POSLOVNI PROSTOR 160 TT priključaka - STANOVI 58 TT priključaka UKUPNO 218 TT priključaka U II fazi (zoni) planirane su potrebe : - POSLOVNI PROSTOR 144 TT priključaka - STANOVI 89 TT priključaka UKUPNO 233 TT priključaka 2.3.3. Vodoopskrba Vodoopskrba obiju zona ("Trsat" i "Strmica") ostaje u osnovnoj koncepciji i u buduće onakva kakva je danas, dakle iz izvorišta "Zvir" i Rječine. Kao preduvjet daljnjeg razvoja Rijeke, za redovnu vodoopskrbu ovih zona, potrebno je proširiti postojeću mrežu a svu onu dotrajalu i preslabo kapacitiranu rekonstruirati. Redoslijed rekonstrukcije će odlučiti vodovodno podruzeće. Mrežu za opskrbu pitkom vodom je na području obuhvata Plana potrebno izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.5.


GPZ d.d. 78

Zbog lagane manipulacije i ugradnje predviđaju se cijevi od PVC-a ("vinidurit") ali mogu dakako i sve ostale što će se definirati izvedbenim projektom. Kod rekonstrukcije postojećih cjevovoda će se se kućni priključci obnoviti na istom mjestu, dok će se kod novih ogranaka poštivati volja vlasnika i najkraća udaljenost do izljevnih mjesta. HIDRAULIČKI RAČUN Potrošnja

POTROŠAČI BROJ MAX.DNEVNA POTROŠNJA

l/dan/potr

UKUPNA MAX. DNEVNA POTR.

l/dan STALNI STANOVNICI I NJIHOVI GOSTI 650 250 162.500

UGOS. SADRŽAJI (BROJ OBROKA) 2.500 25 62.500

225.000 Q dn

max = 225.000 + 25 % gubitaka = 281.250 l/dan ≅ 285 m3/dan QS dn

max = 285 x 0,9 = 257 m3/dan max. dnevna potrošnja zone "Strmica" (∼ 90 %) QT dn

max = 285 x 0,1 = 28 m3/dan max. dnevna potrošnja zone "Trsat" (∼ 10 %) "Strmica" qmax

sat= 257.000 x 10 = 7,14 l/s "Trsat" qmax

sat = 28.000 x 10 = 0,8 l/s 3.600 x 100 3.600 x 100

qpp = 16,0 l/s protupožarna količina

qmj = 16,0 + 7,14 x 0,5 ≅ 20,0 l/s ND 125 v = 1,59 m/s

J = 0,017306 m/m 2.3.4. Odvodnja otpadnih voda Postojeća mreža se planira proširiti do svih građevina do kojih je to moguće i na taj način maximalno zaštititi podzemlje od zagađenja. Osim uličnih kanala i obaveznih betonskih revizionih i kaskadnih okana mreža će biti opremljena i vodolovnim oknima. Cijevi za kanalizaciju se predviđaju od PVC-a ("Vinidurit"). Čitava zona gravitira na kolektor u Ul. Račkog i kanal u Trsatskim stubama.

Da bi odvodnja prema centralnom uređaju na Delti funkcionirale bezprijekorno potrebne će biti određene rekonstrukcije objekata izvan zahvata ovog Plana. Tu se prvenstveno misli na rekonstrukciju kanala u Trsatskim stubama s rasteretnom građevinom na njenom vrhu te rekonstrukcija kanala do kolektora Ul. Rački i izgradnja rasteretne građevine na Frankopanskom trgu (račvanje odvoda u Ul. P. Zrinskog i Šet. J. Rakovca). Mrežu za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda je na području obuhvata Plana potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.6. Svi postojeći priključci na kanalsku mrežu ostaju i ubuduće nataknuti jer se osim obnove i rekonstrukcije završnog (habajućeg) sloja na cestama ne predviđaju nikakvi radikalniji zahvati na mreži osim onih naprijed predviđenih koji su uglavnom izvan zahvata Plana. One građevine koje do sada nisu priključene na gradsku mrežu će se nakon njene dogradnje (novoplanirani ulični kanali) priključiti svojim priključkom na najpogodnijem mogućem mjestu poštujući uvijet oticanja i najkraće udaljenosti.


GPZ d.d. 79

Na cijelom potezu planiranog spoja Rakovčeve i Radićeve ulice predviđena je izgradnja novog kraka kanalizacijske mreže te njegovo spajanje na postojeće kolektore u Rakovčevoj i Radićevoj ulici. Oborinske vode s kolnih površina spojne ceste biti će sistemom slivnika provedene u planirani kolektor. Odvodnja prometnih površina spojne ceste između Ulica Stjepana Radića i Joakima Rakovca nameće potrebu planiranja kanalskog ogranka za prihvat oborinskih voda, pa je predviđena je zatvorenim sistemom koji se spaja na sistem odvodnje Ulice Joakima Rakovca. HIDRAULIČKI RAČUN a) Fekalna otpadna voda Qmax

dn = 225 m3/dan max potrošnja zone obuhvata plana qmax = 225.000 = 10,5 l/s 6 x 3.600 U glavni kolektor Ul. S. Krautzeka, P. Zrinskog i dalje u kolektor Ul. Račkog utiče gotovo čitava količina fekalne otpadne vode. Tek neznatni dio se ulijeva u kolektor Šet. J. Rakovca. b) Oborinska otpadna voda F = 13 ha ukupna površina obuhvata Plana F = 4 ha jezgra Trsata (do Ul. P. Zrinskog) Fz = 9 ha Trsatsko brdo i ostale zelene površine kojese ne odvodnjavaju u kanalizaciju qmj = 250 l/s/ha mjerodavni intenzitet oborina (Rijeka) ψ = 0,4 koef. oticanja po FRUHLING-u za "djelove grada zatvorene izgradnje" ϕ = 10,79 = 0,79 koef. zakašnjenja po IMHOFF-u za staru gradsku jezgru 4 Q = 4,0 x 250 x 0,4 x 0,79 = 316 l/s oborinske vode koje dotiču u kolektor Ul. S. Krautzeka, Frankopanskog trga i P. Zrinskog UKUPNA KOLIČINA OTPADNIH VODA (FEK.+OB.) Qtr = 316 + 10,5 = 326 l/s DOTOK OTP. VODA IZ ZONE STRMICA Qst = 659 l/s Q = 985 l/s * PROVJERA KOLEKTORA NA FRANKOPANSKOM TRGU J = 5,0 % = 50 ‰ postojeći pad ceste ∅ 60/90 Qmax = 1.383 l/s za max. dozvoljeni pad od J = 22 ‰ ∼ 985 l/s * PROVJERA KOLEKTORA U UL. P.ZRINSKOG ODNOSNO ŠET. J. RAKOVCA ∅ 50/75 Jmax = 22 ‰ (J ceste = 4 % = 40 ‰) Q = 841 l/s ∅ 40 Jmax = 50 ‰ (J ceste = 52,5 ‰) Q = 424 l/s Q =1.265 l/s >985 l/s 2.3.5. Plinoopskrba

Plinifikacija Rijeke zamnim plinom kao jedan od prioritetnih programa u razvoju grada predviđa i plinifikaciju Trsata. Realizacija takvog opredjeljenja nažalost nije i terminski definirana pa će plinifikacija Trsata zemnim plinom ovisiti o mnogim faktorima, a prvenstveno o samom privođenju plina na naše područje. Za


GPZ d.d. 80

plinifikaciju Trsata i Strmice kao energetske cjeline predviđena je izgradnja niskotlačne mjerno redukcione stanice (MRS - S2). Iz te stanice plinovod će se rezvesti prema potrošačima po Šet. J. Rakovca, Frankopanskom trgu i Ul. S. Krautzeka (glavni plinovod) te svim pristupnim cestama i putevima po mogućnosti u zatvorenim prstenovima. Izgradnja galerijskog spoja Radićeve ulice s ulicom Joakima Rakovca nameće izgradnju produžetka plinovoda iz Radićeve ulice (cca 600 m) u trupu nove spojne ceste i njeno povezivanje s plinovodom u Ulici Joakima Rakovca. Tlak plina nakon mjerno - redukcione stanice MRS- S2 predviđen je sa 100 mbara, a dovod plina u stanicu MRS - S2 sa tlakom od 4 - 7 bara. Za slučaj da se svaki stan plinificira u njega je potrebno dovesti i poseban priključak. U principu za razvod plina po jezgri Trsata može se uzeti da će većina profila bii 150 (100 mm), a kućnih priključaka profila 40 mm. Mrežu za opskrbu plinom je na području obuhvata Plana potrebno izvesti sukladno kartografskom prikazu broj 2.7. Cijevi za razvod zemnog plina mogu biti čelične ili plastične pa se dogradnja nove mreže i rekonstrukcija postojeće već sada predviđaju od tih cijevi (prije dolaska zemnog plina). Nakon dolaska zemnog plina i izgradnje stanice MRS-S2, čija je lokacija predviđena iza građevina "Arkade" na južnoj strani pješačkog trga vis a' vis Dvorane Mladosti, morat će se glavni plinovod (ljev.-želj. cijevi) zamjeniti čeličnim ili plastičnim. Kod rekonstrukcije postojećih uličnih plinovoda će se kućni priključci postavljati na istom mjestu gdje su i danas dok će se kao novih priključaka poštivati princip najkraće udaljenosti do potrošnih naprava. RAČUN PLINA BROJ STANOVNIKA KOJI SE SNABDJEVA: A = 800 (stanovnici i ugost.obj.)

ODGOVARAJUĆI BROJ DOMAĆINSTVA 2305,3

800==n

POTROŠNJA DOMAĆINSTVA q = 1,0 m3/h UKUPNA POTROŠNJA ZA ZONU DPU-A TRSAT Q = 230 x 1,0 = 230 m3/h 2.3.6. Elektroopskrba

Idejno rješenje snabdjevanja električnom energijom jezgre naselja Trsat izrađeno je na bazi podataka o postojećim i budućim stambenim i poslovnim prostorima na promatranom području. Od postojećih objekata elektroopskrbe uvažavaju se trase visokonaponskih i niskonaponskih kabela, dok se niskonaponska mreža i javna rasvjeta koje su sada riješene zračno u rješenju ne uzimaju u obzir, nego se predviđa rješenje s podzemnim kabelima. Mrežu za elektroopskrbu i javnu rasvjetu je u obuhvatu Plana potrebno izvesti sukladno kartografskim prikazima broj 2.8., 2.9. i 2.10. IDEJNO RJEŠENJE VISOKONAPONSKE MREŽE Idejnim rješenjem predviđeno je da se uz dvije postojeće trafostanice10/0,4 kV na predmetnom području izgrade još tri trafostanice 10(20)/0,4 kV kapaciteta 1x630 kVA. Lokacije trafostanica određene su u suradnji s autorom Plana s time da su za TS "Trsat grad 2" i TS "Trsat grad 3" definirane mikrolokacije, a TS "Trsat grad 4" predviđena je načelno u građevini i definirati će se kroz projekt građevine u kojoj je predviđena. Poželjno je da sve trafostanice imaju mogućnost kamionskog pristupa zbog izgradnje i održavanja. Za trafostanicu "Trsat grad 4" je potrebno osigurati cca 14 m2 prostora visine 3,5 m. Visokonaponski povez između postojećih i budućih trafostanica 10/0,4 kV predviđen je s tipiziranim 20 kV kabelima tipa XHE 49-A 3(1x150/25 mm2). Kabelske trase novopredviđenih visokonaponskih kabela planirane su po postojećim trasama i u cijelosti su usaglašene s trasama kabela niskonaponske mreže i javne rasvjete. Na dionicama između postojećih trafostanica "Trsat 1", "Trsat grad", "Bošket" i "Vodovod Strmica" postojeći 10 kV kabel tipa NPO 13 3x70 mm2 će se zbog male prijenosne moći i novog elektroenergetskog rješenja, a nakon što se polože novopredviđeni kabeli, napustiti. Dinamika izgradnje novopredviđenih


GPZ d.d. 81

elektroenergetskih objekata na predmetnom području ovisiti će o urbanističkom uređenju i porastu potrošnje električne energije na tom području. IDEJNO RJEŠENJE NISKONAPONSKE MREŽE Zadano područje sada se "pokriva" sa dvije trafostanice i pripadajućom niskonaponskom mrežom (TS "Trsat 1", TS "Trsat grad". Nakon energetske razrade uvažavajući postojeće, te novopredviđena povećanja snage, potrebno je za kvalitetno snabdjevanje potrošača sagraditi tri novopredviđene trafostanice (TS "Trsat grad 2", TS "Trsat grad 3", TS "Trsat grad 4"). Južni dio zone zahvata (Put Vinka Valkovića) napaja se iz TS "Željka Marča", te se dio niskonaponske zračne mreže "skida" i izvodi kao kabelska mreža. - TS "TRSAT GRAD" (postojeća) TS "TRSAT 1" (postojeća) Dio postojeće NN mreže interpolira se sa novopredviđenom kabelskom mrežom, a kućni priključci izvode se kao kabelski sa smještajem priključnih ormarića unutar građevine blizu ulaznih vrata. - TS "TRSAT GRAD 2 (novopredviđena) Postojeća NN zračna mreža nestaje kao takva i izvodi se kao niskonaponska kabelska mreža. Osnovna mreža izvedena tipskim kabelom PP 41 A 4x150 i razvodnim ormarima "D" tipa iz kojih se priključuju stambene građevine a priključni ormarići smješteni su na fasadi građevine. - TS "TRSAT GRAD 3" (novopredviđena) Postojeća niskonaponska kabelska mreža interpolira se sa novopredviđenom kabelskom mrežom, a priključni ormarići smješteni su untuar građevine. - TS "TRSAT GRAD 4" Niskonaponska kabelska mreža biti će riješena nakon definiranja građevina unutar svetišta. - TS "ŽELJKA MARČA" Zamjena postojeće zračne mreže u kabelsku na Putu Vinka Valkovića. Za priključak RTV (označeno kružićem) određeno pet lokacija (snage cca 50 kW pojedinačno) energetski je omogućeno, a način izvedbe, mjerenje i ostalo, biti će definirano u izradi izvedbenog projekta. Na isti način tretirati i dekorativnu rasvjetu (jelka). Mogućnost korištenja NN kabelskih trasa. OPĆENITO: Na zahtjev autora Plana kablira se čitavo područje, a kućni priključni ormarići smještaju se u građevine, radi uklanjanja istih sa fasade građevina, osim sjevernog dijela koje se napaja iz TS "Trsat grad 2", gdje će biti smješteni na fasadama građevina. Novopredviđeni NN kabeli koristit će postojeće trase visokonaponskih i niskonaponskih kabela, gdje isti postoje, a u fazi izrade izvedbenih projekata usaglasiti sa ostalom infrastrukturom (pošta, kanalizacija, voda, plin). Svi elementi niskonaponske mreže predviđeni ovim rješenjem (kabeli, razvodni ormari, priključni ormarići itd. ) tipizirani su i koriste se u DP "Elektroprimorju" Rijeka. IDEJNO RJEŠENJE JAVNE RASVJETE Idejnim rješenjem javne rasvjete jezgre TRSATA određene su napojne točke, kabelski rasplet, tip rasvjetnih tijela. Za osvjetljenje fasada (crkve, muzej i gradine) predviđeni su reflektori sa HQ i žaruljom. Za napajanje rasvjete predviđene su postojeće TS "TRSAT 1", TS "TRSAT GRAD" i nove TS "TRSAT GRAD 2", TS "TRSAT GRAD 3" i TS "TRSAT GRAD 4". Preporuča se za povijesnu jezgru dizajnirati posebna rasvjetna tijela prema povijesnim obrascima. Lokacije stupova i konzola se usklađuju s prostornim i funkcionalnim elementima jezgre.


GPZ d.d. 82

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA Planom je predloženo korištenje i uređenje prostora koje podrazumijeva funkcioniranje prostora povijesne jezgre kao cjeline, uz istovremeno organiziranje pojedinih zona kao specifičnih oblikovnih i namjenskih cjelina. Uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima broj 3., 3.1., 4. i 4.1.. Predloženim rješenjem se programski definira svaka od specifičnih prostornih cjelina, zona SVETIŠTA, zona GRADINE i zona NASELJA, koje funkcioniraju kao izdvojeni sklopovi, ali prije svega kao funkcionalno i oblikovno integrirani prostor. Pri tome je važno zadržati i unaprijediti specifičnost svake zone uz definiranje otvorenih i zatvorenih prostora, koji mogu funkcionirati u sklopu cjeline povijesne jezgre. Organizacijom i uređenjem ukupnog prostora stvara se multifunkcionalni prostor, čime se njegova postojeća privlačnost valorizirala s više aspekata. U tako organiziranom prostoru dogoditi će se kulturni sadržaji, sakralni i hodočasnički sadržaji, trgovački, ugostiteljski i poslovni sadržaji, otvoreni prostori susreta, boravka i rekreacije, uz istovremeno kvalitetno stanovanje. Moguće je odvijanje kulturnih, pučkih, vjerskih i sličnih manifestacija na svim prostorima povijesne jezgre, što podrazumijeva fleksibilnost svih sadržaja i prilagođavanje ponude konkretnom događaju. Između ostalog, za planirano funkcionirane ovog prostora presudno je uspostavljanje pješačke zone na cijelom prostoru jezgre i njeno uređenje i oblikovanje prema jedinstvenom konceptu, te aktiviranje prizemlja dijela građevina prenamjenom u atraktivne sadržaje, prije svega kulturne, ugostiteljske i trgovačke namjene. Obuhvaćeni prostor definiran je kroz prikaz organizacije specifičnih prostornih cjelina kako slijedi: a. ZONA1. - TRSATSKO SVETIŠTE Temeljem pretpostavke o jačoj afirmaciji Trsatskog svetišta u vremenima koja su pred nama u ovoj se zoni planira daljnje uređenje slobodnih prostora i interpolacije novih građevina koje bi bile namijenjene pastoralnim funkcijama i prijemu većeg broja hodočasnika. S intencijom uključivanja svetišta u život grada, ovaj se prostor uređuje, osim za sakralne, i za druge javne, posebice kulturne programe. Postojeće građevine Svetišta se obzirom na spomeničku vrijednost zadržavaju u postojećim gabaritima, dok se gabaritima i odnosima novih građevina definira rub zone prema javnoj prometnici i povezivanje na park svetišta uz istovremeno uklapanje u prirodnu konfiguraciju terena i čuvanje postojećeg vrijednog zelenila. U sklopu generalnog rješenja prometa za širu zonu Sušaka, glavni kolni pristup jezgri i Svetištu, planira se s istočne strane, čime je smjer dolaska hodočasnika kolnim putem zadan, a istovremeno su najkraće i najlogičnije pješačke veze na Svetište odredile lokaciju sklopa građevina za prijem hodočasnika. Prema sadašnjim i planiranim namjenama kompleks Svetišta definiran je kroz slijedeće građevine i prostore: - Crkvu Sv. Marije - Franjevački samostan - Samostanski vrt s gospodarskim dijelom - Hodočasnički i pastoralni dio Svetišta - Prostor za obrede na otvorenom - "Kalvarija" u parku Kompleks Svetišta funkcionira u dva režima, svakodnevnom i povremenom. U svakodnevnom režimu Svetište je zatvoreni kompleks koji koriste stanovnici samostana, vjernici, korisnici pastoralnih sadržaja i posjetitelji. U povremenom režimu Svetište je otvoreni prostor koji koriste hodočasnici, u manjim grupama preko vikenda i tijekom tzrističke sezone, te u većem broju u dane svetkovina. Postojeće građevine crkve Sv. Marije i Franjevačkog samostana uključuju se u javni kulturni život naselja i grada. Za kulturne namjene koriste se prostori crkve, atrija samostana te izložbeni prostori samostana. Stambeni i gospodarski dio samostana s vrtom je u svakom režimu izoliran od javnih dijelova svetišta. Režim korištenja svetišta, otvaranje svih ili pojedinih sadržaja, moguće određivati interno, prema programu Svetišta.


GPZ d.d. 83

Glavni pješački prilaz Svetištu je tradicionalnim prilazom koji vodi Trsatskim stubama do ulaza u Crkvu i do Frankopanskog trga, koji se planira proširiti na plato pred crkvom. Kako se na ovom prostoru u vrijeme hodočašća, u jednom danu okupi više tisuća ljudi, prostor je bilo potrebno organizirati na način da dobro funkcionira i da je u te dane moguće funkcioniranje stambenog dijela naselja. Sklop građevina hodočasničkog i pastoralnog dijela svetišta planiran je na istočnom rubu kompleksa, tako da je moguće njegovo funkcionalno povezivanje na ostale površine i građevine svetišta, te druge zone naselja. Taj je sklop građevina predprostor svetišta, gdje se u dolasku kolnim putem okupljaju hodočasnici, gdje im se pružaju informacije i potrebne usluge (restoran, javne govornice, sanitarije...) i stalna i prigodna ponuda (trgovine suvenira, knjižara, galerija, prigodna prodaja). Osnovni sadržaj ovog sklopa je polivalentna dvorana s pastoralnim i kulturnim sadržajima. Vanjski prostor je mjesto okupljanja, susreta i odmora koji je vezan na prostor za obrede na otvorenom, na trg pred crkvom i dalje na javne pješačke površine jezgre. U funkcionalnoj i prostornoj vezi s Crkvom i Samostanom su park Kalvarija i amfiteatralni prostor za obrede na otvorenom kao polivalentan otvoreni prostor, koji se osim za osnovnu namjenu koristi za prigodne koncerte, kulturne priredbe, edukativne programe na otvorenom i sl. Prostor parka Kalvarija je organiziran za odvijanje procesije pješačkom stazom uz koju su postavljene kapelice križnog puta. Staza križnog puta i skalinada, akcentirana drvoredom čempresa kulminiraju na platou sa završnim obilježjem (križ, skulptura, kapelica). Budući da je taj prostor oblikovno dio integralnog zelenog prostora, definirana je mogućnost njegovog povezivanja mrežom pješačkih puteva na park Forticu, tako da je moguće kontinuirano kretanje pješaka iz Kalvarije preko površina parka i dalje do glavnih pješačkih prostora jezgre. Pored povezivanja ovih dviju parkovnih površina omogućeno je i produženje puta za procesiju. Gospodarski prilaz za građevine hodočasničkog sklopa planiran je s Ulice fra Serafina Schöna. b. ZONA 2. - TRSATSKA GRADINA Zona Trsatske gradine s ex. rezidencijom Lavala Nugenta i pripadajućim parkom s ostacima bedema i kulom, je definirana kao jedinstven kompleks s posebnim režimima intervencija. Treba provesti potpunu i korektnu rekonstrukciju Trsatske gradine, pri čemu treba utvrditi mogućnost rekonstrukcije stambenog dijela i zapadnog ulaza u Gradinu. Intervencije u ovom prostoru u smislu izgradnje novih građevina su minimalne. Odnose se uglavnom na valorizaciju i dopunu sadržaja muzejsko galerijske građevine u ex. rezidenciji Laval. Zahvati konačnog uređenja partera i zelenila provesti će se nakon uklanjanja Boćališta. Zona se namjenjuje primarno kulturnim i javnim sadržajima, koji se komplementarno nadopunjavaju u svim građevinama i otvorenim prostorima. Kompleks Gradine definiran je kroz slijedeće građevine i prostore : - glavni ulaz , - Trsatska gradina, - stambeni dio Gradine, - muzejsko galerijski prostor - ex. rezidencija Laval, - okrugla kula i bedem, - park Gradine. Planirana je takva organizacija zone koja omogućava da se ona, ovisno o uspostavljenom režimu, tretira kao zatvorena cjelina s mogućnošću kontrole i kao javni otvoreni prostor. Glavni je pješački ulaz predviđen s Ulice P. Zrinskoga. S ulaznog prostora se prilazi Gradini, muzejsko - galerijskom prostoru i parku. Gradina je građevina koji pretstavlja simbol, građevinu identifikacije za Trsat, završna je točka svih posjeta Trsatu. Vrijedna i osebujna u svojoj arhitekturi, ambijentu i položaju predstavlja mjesto atraktivno za kulturna zbivanja, mjesto s interesantnim vizurama i ugodno mjesto za boravak. Sadržaj Gradine nadopuniti će se sadržajima u rekonstruiranom "stambenom" dijelu, u sklopu kojeg će postojati mogućnosti za uređenje većih zatvorenih prostora. Ex. rezidencija Lavala Nugenta postaje muzejsko - galerijski prostor, s mogućnošću pratećih sadržaja u proširenoj suterenskoj etaži građevine. Park u zoni koristi se kao vanjski izložbeni prostor muzejsko galerijskih građevina, arheološki park i sl. Uređen je kao perivoj s pretežno visokim zelenilom. Okrugla kula u sklopu bedema rekonstruirati će se i koristiti kao vidikovac.


GPZ d.d. 84

Kolni prilaz za dostavu i intervenciju planira se; parkovnom stazom od Partizanskog puta do Gradine, zapadnim kolno-pješačkim prilazom do "stambenog " dijela Gradine, a moguć je iznimno i Ulicom P. Zrinskoga. Definiranjem konačnih prostornih gabarita, biti će poznata osnova za definiranje detaljnog programa građevina, te se u tom smislu mogu pojaviti neki dodatni zahtjevi u organizaciji prostora, s kojima će se uskladiti postavljena organizacija zone. c. ZONA NASELJA Tip naselja Trsat snažno je determiniran kao spoj ruralnog i urbanog, specifičan u svojoj pojavnosti, zapis je u prostoru kompleksnog opsega fizičkih, funkcionalnih, ekonomskih, socijalnih, i kulturnih manifestacija. Postojeća organizacija naselja je Planom maksimalno poštivana, u odnosu na osnovni tip i strukturu izgradnje i osnovnu mrežu komunikacija. Planerske se intervencije ograničavaju na definiranje mogućih interpolacija, uz poštivanje postojećih morfoloških uzoraka, te uspostavljanje nužnih pješačkih veza. Prilikom planiranja u zoni naselja ograničava se njeno prostorno širenje izvan sadašnjih granica, uz istovremeno omogućavanje njenog rasta unutar sebe, povećanjem izgrađenosti interpolacijama i rekonstrukcijama - dogradnjama postojećih građevina. Pri tome su utvrđene mogućnosti i načini očuvanja arhitektonskog povijesnog nasljeđa i mogućnosti događanja nove arhitekture u prostorno definiranom ambijentu. Život naselja obogatiti će se kroz uređenje i funkcionalno uključivanje do sada nevaloriziranih prostora. U gušćem, starijem dijelu naselja, s nizovima i djelomično formiranim blokovskim strukturama, Planom je utvrđeno daljnje definiranje te strukture primjenom tradicionalnog principa građenja, interpolacijama kojima se zatvaraju započeti blokovi, odnosno nizovi i ulični potezi. U dijelu naselja s manjom gustoćom, s izgradnjom u kraćim nizovima, dvojnim i slobodnostojećim građevinama, s većim slobodnim površinama vrtova na parceli zadržava se postojeća matrica građevina s većim okućnicama, uz moguće interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje. Od prisutnih tipova izgradnje u najsjevernijem dijelu naselja, izdvojena je izgradnja građevina na sjeveroistočnoj međi (zaštita od dominantnog vjetra- bure iz S-I smjera i dobivanje zaštićenog južnog dvorišta). Taj je tip izgradnje primijenjen pri utvrđivanju nove izgradnje u ovom dijelu zone. Primjenjenim tipovima izgradnje želi se zadržati stanovanje u dosadašnjem obimu, kroz stvaranje novih vrijednosti u stambenoj zoni; regulacijom kolnog prometa, otvaranjem mogućnosti poslovnih prostora u prizemljima građevina, kao i omogućavanje poboljšanja uvjeta stanovanja planiranjem mogućih rekonstrukcija postojećih i interpolacijom novih građevina. Veća kvaliteta življenja osigurati će se stanovanjem i radom u ugodnom, humanom ambijentu, u kojem se maksimalno primjenjuju svi principi očuvanja čovjekove okoline. Obzirom na mali postojeći i planirani broj stanovnika u zoni, javni prateći sadržaji naselja (osnovna škola, dječji vrtić i jaslice, zdravstvena stanica, pošta, itd), rješavaju se u kontaktnoj stambenoj zoni. Planom je omogućeno intenziviranje već prisutnog trenda prenamjene prizemnih dijelova građevina u poslovne prostore, kroz odredbe Plana koje omogućavaju prenamjenu svih prizemlja u zoni, uz uvjetovanje određenih djelatnosti, posebno na prostoru primarnog zahvata uređenja: Frankopanski trg, potez Krautzekove ulice i Ulica Petra Zrinskoga. Prenamjenom prizemlja u primjerene poslovne sadržaje ostvaruju se višestruki pozitivni učinci; omogućuje se stanovnicima obavljanje poslovnih djelatnosti u sklopu vlastite građevine, unutar postojeće izgrađene strukture se osiguravaju prostori za poslovne i prateće sadržaje čime prostor naselja postaje atraktivniji za posjetioce te se ostvaruju ekonomski efekati koji će se odraziti na porastu pojedinačnog i zajedničkog standarda života i ujedno omogućiti aktivnu revitalizaciju naselja. Nizovi građevina zatvaraju blokove koji se planiraju organizirati na način da se poslovni sadržaji orjentiraju na ulicu, koju koriste kao vanjski prostor, dok se unutrašnjosti blokova čuvaju kao mirni, intimni, zeleni prostori namjenom vezani uz stanovanje. Isti princip primjenjuje se i u zoni rahlije izgradnje gdje se poslovni sadržaji orjentiraju na dio okućnice prema ulici. U pravilu su prizemlja svih građevina, a naročito u primarnoj zoni, namijenjena poslovnim sadržajima, dok se na gornjim etažama građevina uvjetuje stambena namjena zbog zadržavanja (najmanje) postojećeg


GPZ d.d. 85

broja stanovnika u jezgri. Poslovni sadržaji u prizemljima građevina, s primarno kulturnim, ugostiteljskim, trgovačkim i malim obrtničkim sadržajima koncentrirati će se uz pješačke ulice i trg. Prizemlja građevina u Ulici Petra Zrinskoga, prema ovom konceptu, imaju poseban režim pri utvrđivanju namjene, pa se u njima uglavnom planiraju kulturni sadržaji, te srodne trgovačke djelatnosti i ugostiteljstvo s tradicionalnim ugođajem. Prostor župne crkve Sv. Jurja treba ga sačuvati u izvornom stanju kao vrijedan ambijent posebnog ugođaja koji odiše prošlim vremenima s vidikovcem, vrijednim drvoredom kestena i jedinim izvornim opločenjem na ovom području. Hrvatska čitaonica Trsat zadržava svoju istaknutu funkciju u naselju, kao javna građevina u kojoj se odvija cjelokupni društveni život stanovnika jezgre. U sklopu građevine se, s ciljem povećanja prostora za društvene i kulturne sadržaje, planira rekonstrukcija suterenskih etaža Pored toga planirano je uređenje terasa i njihovo povezivanje na prostor budućeg boćališta i pješačku površinu na njegovom ravnom krovu, te preko nje povezivanje na završnu postaju uspinjače i na parkovne površine Pod sv. Jurjem. Zbog specifične pozicije na rubu naselja, a istovremeno u prostornom težištu i čvornoj točki pješačkog prometa), mogao biti namijenjen i za jedini bučniji zabavni sadržaj u povijesnoj jezgri (disco club, night club). d. JAVNE ZELENE POVRŠINE I ZELENE POVRŠINE U OKVIRU DRUGIH NAMJENA Primarna namjena zelenih površina na Trsatu je njihova pejzažno - oblikovna, te rekreacijska i sanitarna pa će se veći dio zelenih površina u obuhvatu Pana urediti i koristiti kao javne površine. Javne zelene površine oblikuju se kao pejzažni parkovi, maksimalno koristeći postojeći fond visokog zelenila. Prema definiranom konceptu predlaže se novi način organiziranja i povezivanja javnih zelenih površina, čime se postiže njihovo integriranje s funkcijama Svetišta, Gradine i naselja. Dvije, raspoloživim površinama najznačajnije zelene površine u obuhvatu Plana su prostor Kalvarije i Fortica - dio Trsatskog brijega koji je danas neuređen, a uredio bi se kao javni park. U određenim bi trenucima ta dva prostora mogla funkcionirati kao jedinstvena cjelina, čime se prostor Svetišta funkcionalno proširuje na prostor javnog parka, što je naročito interesantno u vrijeme veće posjećenosti. Park se na dva mjesta pješački povezuje na zone stanovanja i to na zapadnom dijelu, gdje se veže na pješačku zonu jezgre, i na istočnom dijelu, uz Ulicu fra Serafina Schöna, gdje se formira pješački ulaz u ovaj i postojeći Trsatski park. Pored javnih zelenih površina, kao oblikovni element ambijenta jezgre važno je zelenilo na okućnicama građevina, drvoredi i grupe visokog zelenila. Šetalište s drvoredom koje vodi do Frankopanskog trga, dijeli zelene prostore na Trsatskom brijegu od zelenih prostora pod Sv. Jurjem. Zbog velikog nagiba terena na tom prostoru ne planiraju se znatnije intervencije, osim uređenja šetnica i organiziranja dječjeg igrališta. Postojeće visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti autohtonim i parkovnim biljnim vrstama. e. PROMETNE POVRŠINE Uz poštivanje principa globalnog koncepta Plana, prvi korak pri planiranju prometa treba biti odvajanje kolnog od pješačkog prometa uspostavljanjem novog režima prometa. Planira se ukidanje kategorije sekundarne gradske prometnice (SGP 240) postojećom trasom kroz jezgru, zbog uspostavljanja pješačke zone u povijesnoj jezgri. Svođenjem kolnog prometa na javni gradski prijevoz (JGP), dostavu i intervenciju u središnjem dijelu naselja formira se atraktivna pješačka ulica i trg. Budući da se križanje trasa tradicionalnog pješačkog prilaza svetištu sa spojnom cestom između Ulice Joakima Rakovca i Stjepana Radića nije moglo izbjeći definiran je poseban režim za projektiranje spojne prometnice.


GPZ d.d. 86

Ovakvim prometnim rješenjem formira se pješačka zona kojom se sve specifične funkcionalne cjeline jezgre jednostavno povezuju, a time ujedno prostoru vraća humana odlika. PJEŠAČKE I PJEŠAČKO – KOLNE POVRŠINE Postojeća mreža ulica se zadržava uz promjenu režima prometa na njima. One postaju pješačke ulice s mogućnošću kolnog prilaza za dostavu i intervenciju ili pješačko kolne ulice s lokalno dozvoljenim kolnim prometom. Time je omogućeno nesmetano kretanje pješaka kroz zonu, te aktiviranje svih prostora jezgre. Pješačko povezivanje Trsata s centrom grada je danas uspostavljeno Trsatskim stubama, a sa Sušakom sporednim stubištima i pločnicima uz ulice. Pri rješavanju pješačkih pravaca u zoni Trsata definirale su se glavne točke i pravci za pješačko povezivanje na grad i posebno na šire područje Sušaka. Dominantni pješački potez jezgre definira se pješačkom dionicom Rakovčeve (nakon ulaza u galeriju spojne ceste) preko Frankopanskog trga na pješački dio Krautzekove. Grana se na pješačke ulice; P. Zrinskog, početak Partizanskog puta i Glavinićeve i na parkovne staze Pod sv. Jurjem. Na krajnjoj zapadnoj točci se veže na pločnike Rakovčeve i na Trsatske stube. Na istočnoj točci veže se, preko trga pred dvoranom, na pločnik Krautzekove ulice, te na Ulicu fra Serafina Schöna, koja postaje pješačko kolna. Pored toga, predviđena je iz jezgre, preko parka na Fortici, atraktivna pješačka šetnica koju treba voditi dalje, preko Trsatskog parka kroz zelenilo do Piramide i do Strossmayerove ulice. Oblikovanje pješačkih poteza povijesne jezgre izuzetno je značajno za stvaranje slike i identiteta naselja. U kontinuitetu raznolikih događaja, u ritmu ulica i međuodnosa, a posebno izuzetnih internih i vanjskih vizura, stvara se specifičan ugođaj sadržaja i oblikovne raznovrsnosti. Sadržajnim aktiviranjem pješačkih površina biti će ostvaren cilj zbog kojeg su ovi prostori planirani za uređenje. Kroz kontinuitet korištenja materijala za obradu partera i unificirane urbane opreme, sačuvati će se cjelovitost prostora, a specifične karakteristike svakog mikroambijenta istaknuti će se kroz slikovitost i atraktivnost detalja. Kod projektiranja pješačkih i pješacko-kolnih površina treba izraditi projekt za cjelinu pješačkih površina e.1. i e.2., te kolno-pješačke površine e.4. Temeljem navedenog, izvedbeni projekti se mogu izrađivati za pojedinačne građevne čestice. Obrada pješačkih površina veže se na tradicionalni način obrade površina, te se za cijelu zonu predviđa po jedinstvenom konceptu. Predviđa se upotreba kamena kao osnovnog materijala, te njegova kombinacija s oblucima, granitnom kockom i betonom. Specifične karakteristike i namjena svake pojedine ulice istaknuti će se adekvatnim kombinacijama ovih osnovnih materijala. Osnovni pješački pravci su riješeni u jednom nivou kako bi se naglasio pješački karakter prostora. Nivelacijske kote definirane su u kartografskim prilozima Plana. Moguća odstupanja od određene nivelacijske kote iznose +/- 0,10 m. Pješačke površine trebaju biti dimenzionirane za odvijanje povremenog kolnog prometa. U sklopu pješačkih površina planirana je mogućnost izgradnje odmorišta s proširenjima-vidikovcima na dominantnim točkama. Pješačke površine se opremaju elementima urbane i likovne opreme; klupe, košarice za otpadke, vaze za cvijeće, graničnici, nosači zastava, oglasni stupovi, prostorni akcenti - skulpture i sl., te elemenata javne rasvjete i vizualnih komunikacija. Kad prolaze javnim zelenim površinama staze ili prostori za sjedenje i odmor mogu biti natkriveni laganim nadstrešnicama, pergolama, paviljonima i sl. Posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju tradicionalnog pješačkog prilaza svetištu u slučaju korekcije njegove nivelete, na dijelu iznad galerije spojne ceste između Ulice Joakima Rakovca i Ulice Stjepana Radića. Završna obrada pješačkog prilaza određuje se prema uvjetima za dominantne pješačke tokove. Ispred ulaznog trijema formiran je pješački plato koji je novom pješačkom komunikacijom povezan s postojećom zonom stambenih građevina uz Radićevu gdje se stubištima i rampama vođenih u zelenilu svladava visinska razlika i omogućava nastavak kretanja pješaka u smjeru Trsatskih stuba i dalje prema centru grada. URBANA OPREMA Urbanu opremu možemo definirani elementima koji nužno sudjeluju u svrsishodnom organiziranju i funkcioniranju razvijenog urbanog života. Treba izbjeći kaotičnost, stihijnost i nedostatke potrebnih elemenata za svakodnevni život u urbanom prostoru. Elementi urbane opreme najuže su povezani i oblikovno i sadržajno s arhitektonskim elementima, građevinama i cjelokupnim prostorom. Obzirom na planirani višenamjenski karakter pješačkih površina predviđa se odgovarajuća urbana oprema: rasvjetna


GPZ d.d. 87

tijela na stupovima i konzolama, klupe za odmor, fontana, česme, oglasni stup, meteorološki stup, vaze za cvijeće, javne telefonske govornice, izložbeni i prodajni pultovi, skulpture, zaštitni stupići, postolje za novogodišnju jelku, košare za otpatke itd. Vizualne komunikacije čine poseban skup elemenata koji imaju glavnu funkciju u informiranju odnosno komuniciranju. Elementi vizualnih komunikacija su: razni znakovi za orjentaciju, oglašavanje komercijalne i nekomercijalne prirode i sl. Asortiman elemenata vizualnih komunikacija: 1. Elementi za informiranje i obavještavanje 2. Elementi za informiranje o tekućem vremenu i atmosfersko - ekološkom stanju 3. Elementi za javno komuniciranje 4. Elementi za funkcioniranje i reguliranje osobnog i javnog saobraćaja Za odabranu opremu treba tražiti suglasnost nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture. Cilj je sistematiziranja elemenata urbane opreme i vizualnih komunikacija da se osigura sustavnost kako u fazi programiranja tako i u fazi eksploatacije prostora. Prilikom izbora ukupne urbane opreme koja će se postavljati u zoni, treba se pridržavati sljedećih načela : - primjenjivati uvijek isti tip odredenog elemente urbane opreme - pojedini elementi urbane opreme

moraju biti oblikovno medusobno usklađeni, - pri izboru, odnosno oblikovanju urbane opreme treba voditi računa o njenom odnosu prema postojećoj

arhitekturi i ambijentalnim vrijednostima, poštujući mjerilo prostora. Ne dozvoljava se upotreba neadekvatnih konfekcijskih rasvjetnih tijela,

- za zonu povijesne jezgre treba dizajnirati rasvjetna tijela temeljem analiza i arhivskih istraživanja, - oglasni stup, obzirom da nije bio nazočan u ovom prostoru, treba dizajnirati kao jednostavnu,

nepretenciozno oblikovanu cilindricnu formu, - telefonske govornice koje se postavljaju trebaju biti jednostavno oblikovane (pleksiglas), - u vrijeme održavanja manifestacija na pješačkim se površinama mogu postavljati naprave (štandovi)

za interventnu prodaju, koje treba unificirati u pogledu gabarita i materijala, - nazivi lokala postavljaju se isključivo u okviru prizemlja, - elementi vertikalne prometne signalizacije i vizualnih komunikacija postavljaju se u pravilu konzolno ili

izravno na fasade, - u zoni se ne predviđa postavljanje kioska ili sličnih privremenih građevina, - ugostiteljske terase se ne ograduju (dozvoljena je postava pokretnih kamenih vaza za cvijeće). - vidikovci se opremaju teleskopima, dalekozorima s taimerima i sl. PROGRAM REALIZACIJE Ovaj Plan daje elemente da se utvrdi program izgradnje komunalnih građevina i uređaja, te izgradnje i uređenja građevina i površina. Planom se utvrđuje prioritet za primarni zahvat uređenja. Obzirom na činjenicu da je pretežni dio građevina u zoni u privatnom vlasništvu, te da nisu utvrđeni ostali potencijalni investitori, nije moguće u potpunosti definirati faze realizacije. Prioritet u realizaciji Plana treba ustupiti onim korisnicima prostora koji će nositi i pozitivno utjecati na daljni razvoj, odnosno obogatiti ponudu nužnim sadržajima za funkcioniranje naselja. Paralelno s izgradnjom građevina treba uređivati ulice u zoni, pločnike i pješačke površine, javna parkirališta, objekti javne rasvjete, zelene površine itd. Za realizaciju Plana uređenja jezgre Trsata odlučujuću riječ vodi prometno rješenje i uređenje prometnica, te pored toga objekti komunalne infrastrukture. Moguća je etapna izgradnja svih građevina i komunalnih instalacija u skladu s potrebama i prilivom sredstava. Na kartografskom prilogu list br. 3. utvrđeni su primarni i sekundarni zahvat uredivanja prostora kao prioriteti u realizaciji Plana. Primarni zahvat obuhvaća uređenje partera (s urbanom opremom) i pročelja građevina u Ulici Petra Zrinskoga, na Frankopanskom trgu i u Ulici Slavka Krautzeka. Sekundarni zahvat obuhvaća uređenje partera i pročelja građevina na pješačkom dijelu Partizanskog puta, Glavinićeve, uređenje Ulice Vrlije i Šetališta J. Rakovca. Mjere za provođenje Plana odnose se na uređenja zemljišta koje podrazumijeva: A. Pripremu zemljišta za izgradnju koja obuhvaća:


GPZ d.d. 88

- uređenje imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima, odnosno korisnicima nekretnina, - izrada parcelacijskih elaborata, - rušenje postojećih građevina i uređaja koji nisu uklopljeni u Plan, - premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija prema osnovama tehničkih rješenja, - izradu dokumentacije koja je potrebna za obavljanje radova na spomeniku kulture, - izradu plana potrebnih sredstava, izvora financiranja i raspored sredstava, s dinamikom troškova i radova za pripremu zemljišta za izgradnju. B. Izgradnja odnosno uređenje komunalnih objekata i uređaja koja obuhvaća: - pješačke površine, - pješačko kolne prometnice, - kolne prometnice, - parkirališta s rezerviranim mjestima za vozila stanovnika jezgre, - javna parkirališta, - objekte urbane opreme, - objekte javne rasvjete, - javne zelene površine, dječja igrališta, - uređaje za odvodnju oborinskih i komunalnih voda, - objekte potrebne za opskrbu naselja vodom, - objekte potrebne za opskrbu naselja plinom, - objekte za distribuciju električne energije u naselju, - objekte TT mreže. Cjelokupna organizacija realizacije planiranog prostornog uređenja treba biti povjerena posebno formiranom tijelu koja će organizirati, usklađivati i štititi interese svih učesnika u poslu koji će se odvijati u dužem vremenskom periodu. Navedeno tijelo će programom realizacije predložiti načine reguliranje međusobnih interesa i odnosa, vlasnika zemljišta i građevina i nadležnih gradskih, kulturnih, turističkih struktura i službe za zaštitu spomenika kulture, te stvoriti uvjete da se u tim odnosima omogući ulaganje kapitala. Treba izraditi plan potrebnih sredstava, izvora financiranja i raspored sredstava, s dinamikom troškova i radova prema nosiocima izgradnje. Treba osigurati kontinuirano praćenje provođenja Plana u okviru stručnih službi grada i drugih relevantnih institucija i udruženja. Grad ili posebno tijelo treba sa Samostanom Trsat, inicirati aktivnosti da se definiraju međusobni odnosi radi korištenja površina u vlasništvu Samostana kao javnih parkovnih i pješačkih površina. Vlasnike spomeničkih građevina treba pri uređenju posebno stimulirati, napr. osloboditi plaćanja poreza, za uvjetovane, netipske, elemente građevine treba osigurati subvenciju vlasniku u iznosu razlike u cijeni tipskih elemenata itd. Ukoliko se na prostorima Trsatskih vrtova, temeljem arheoloških istraživanja otkriju nalazi, i ako se oni prezentiraju na licu mjesta, te se površine koriste kao javne pa s vlasnicima vrtova treba definirati međusobne odnose. Za Ulicu Petra Zrinskoga (na potezu od Frankopanskog trga do Župnog ureda), uspostavlja se poseban režim u odnosu na namjenu prizemlja. Preporuča se na razini Grada donijeti odluku kojom se vlasnicima građevina kao kompenzacija osiguravaju posebne povlastice. Za područje obuhvata Plana treba definirati poseban režim odvijanja javnog, pješačkog i kolnog prometa za redovno korištenje i pri posebnim manifestacijama. Pri tome trga poštivati sljedeće: - pristup u pješačku zonu jezgre omogućiti u svako vrijeme i bez ograničenja samo pješacima, - interventnim vozilima (prva pomoć, vatrogasci i policija) omogućiti pristup u svako vrijeme, pješačkim i pješačko-kolnim ulicama, - posebnom odlukom definirati vrijeme i režim kretanja vozila za dostavu i vozila čistoće, pri tome samo nužni promet dozvoliti primarnom pješačkom zonom (Šetalište Joakima Rakovca, Frankopanski trg, Ulica Slavka Krautzeka). - stanovnicima zone omogućiti pristup osobnim vozilima do građevnih čestica, odnosno do rezerviranog parkirališnog mjesta, preko prometne mreže na Vojaku i Strmici do spoja na jednosmjerne pješačko-kolne ulice jezgre. - samo stanovnicima jezgre dozvoliti parkiranje vozila u zoni obuhvata Plana, i to ukoliko je uvjetovano, na vlastitoj parceli ili na rezerviranom parkirališnom mjestu, - svi posjetioci i zaposleni parkiraju svoja vozila na javnom parkiralištu izvan jezgre, - na parkiralištu uz Ulicu Vrlije treba rezervirati dva parkirališna mjesta za vozila invalida.


GPZ d.d. 89

Ne preporuča se regulacija prometa fizičkim barijerama, već prometnom signalizacijom i pojačanom kontrolom. Korištenje javnih površina u vrijeme manifestacija treba regulirati na slijedeći način: - prigodne manifestacije odvijaju se na svim javnim pješačkim i zelenim površinama u zoni. To se posebno odnosi na Frankopanski trg, Ulicu Petra Zrinskoga s prilazima i platoom uz župnu crkvu Sv. Jurja, Gradinu i park uz nju, južni dio Partizanskog puta, južni dio Glavinićeve ulice s pješačkim spojem izmedu tih ulica, sjevernu stranu Krautzekove ulice, pješački dio Šetališta Joakima Rakovca, primarnu parkovnu stazu, polivalentne pješačke prostore u parku - pored javnih prostora, za prigodne manifestacije se mogu koristiti; terase uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i površina iznad boćališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake 124 te prostori Svetišta Majke Božje na Trsatu; amfiteatralni prostor za obrede na otvorenom i pješački trg u hodočasničkom dijelu. - prigodom manifestacija se pokretna oprema može postavljati na : Franskopanskom trgu, proširenjima u ulici Petra Zrinskog, uzdužno u liniji drvoreda na Šetalištu Joakima Rakovca, terasi uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i površini iznad boćališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake 124, u parku na građevnoj čestici oznake d.1. te u hodočasničkom dijelu Svetišta Majke Božje na Trsatu. Na ovim se prostorima mogu odvijati manifestacije koje su svojim sadržajem primjerene ambijentu, kao što su: kulturne manifestacije (muzičke, likovne, scenske), prigodne prodaje (salon slika , sajam cvijeća, sajam knjiga), obljetnice, državni i drugi praznici, društvene akcije, vjerske i pučke svečanosti i sl. Za posebne priključke za takve prigode treba osigurati dovoljnu količinu energije i potrebne priključke. Promjena načina korištenja prostora planira se na dijelu prostora Fortice koji obuhvaća građevne čestice d.1. i d.2., koji je u vlasništvu Franjevačkog samostana Trsat. Prostor pri tome ne mijenja vlasnika, već se posebnim ugovorom definira zajednički interes Smostana i Grada kako bi se navedeni prostor uredio i koristio kao javna parkovna i pješačka površina. Prostor kompleksa Gradine, građevne čestice 2.1. i 2.6., bez obzira na vlasništvo, zadržava režim korištenja kao javni gradski prostor. Za provedbu ovog Plana nužna je primjena slijedećih mjera koje se odnose na kontaktne prostore: - na Šetalištu J. Rakovca treba zaustaviti kolni promet, kako bi se na dijelu Šetališta od Trsatskih stuba do Frankopanskog trga uredila pješačka ulica s mogućnošću odvijanja javnog gradskog prometa, dostave i intervencije, - parkiralište, odnosno garažu namijenjenu za parkiranje vozila posjetilaca i zaposlenih u jezgri treba planirati na kontaktnom prostoru, na pješački dostupnoj udaljenosti (do 5 minuta hoda). - zbog kvalitetnog pješačkog povezivanja jezgre Trsata sa Sušakom i centrom grada, treba Planom definirane glavne pješačke tokove nastaviti u kontaktnim zonama, - definitranu mogućnost povezivanja jezgre Trsata s centralnom zonom Rijeke, sistemom liftova ili uspinjača, konačno definirati kroz izradu GUP-a i za to rezervirati potreban prostor. - daljnju izgradnju na kontaktnim već izgrađenim prostorima planski limitirati (GUP-om), naročito u odnosu na vertikalne gabarite i interpolacije građevina i zaštititi zelenilo. 2.4.1. Uvjeti i način gradnje Temeljem recentnih iskustava evidentno je da ne možemo od svih potencijalnih graditelja ovog prostora očekivati kulturni stav i stvaralačko nadahnuće. S tom premisom definirani su osnovni uvjeti gradnje i oblikovanja građevina, s naglaskom na definiranju osnovne tipologije građevina, njihovih volumena, gabarita, tipa krovišta i pokrova i tipičnih arhitektonskih elemenata i detalja, koji su utvrđeni na bazi postojećih povijesnih uzoraka, poštujući odnos građevina prema postojećoj arhitekturi kao cjelini i krajoliku. Zbog čuvanja oblika naselja na delikatnim i eksponiranim rubovima naselja su mogućnosti rekonstrukcije i izgradnje limitirane, naročito u odnosu na visine građevina. Evidentne devastacije u ovom ambijentu su Planom predviđene za sanaciju. Predviđena je sanacija devastiranih zaštićenih građevina koji imaju očuvane osnovne gabarite i fizionomiju, vraćanjem izvornih arhitektonskih elemenata i detalja. Devastacije prostora prouzrokovane izgradnjom neprimjerenih građevina, koji se svojim mjerilom, naročito visinom, i oblikovanjem ne uklapaju u morfološku sliku naselja - tema "arhitektura u kontekstu", mogu se vrlo teško sanirati bez većih zahvata na građevinama. Planom predviđena sanacija takvih građevina podrazumijeva vizualno zaklanjanje visokim zelenilom i snižavanje


GPZ d.d. 90

građevina uz istovremeno omogućavanje povećanja horizontalnih gabarita, ukoliko na građevnoj čestici za to postoje prostorni uvjeti. Devastacije, uvjetno rečeno, prouzrokovane propadanjem i neodržavanjem građevina i okoliša, što stvara opću sliku zapuštenosti naselja mogu se sanirati uz predpostavku konstantnih ulaganja vlasnika i grada. U tablici 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana su za pojedinačne građevine navedeni neprimjereni zahvati na građevinama, koje je potrebno korigirati. Isto je tako potrebno ispraviti sve ostale zahvate na građevinama koji nisu izvedeni u suglasju s utvrđenim uvjetima i načinom gradnje. Građevine se mogu izgrađivati etapno, u okviru vlasništva pojedinih čestica, ali pod uvjetima koje određuje ovaj Plan. Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, na kojima je Plan izrađen. Izradi tehničke dokumentacije za zonu Gradine, građevne čestice 2.1.- 2.6., prethodi provođenje javnog natječaja. Za "stambeni" dio gradine prethode sustavna istraživanja. Građenje na građevnoj čestici br. 2.3. "stambeni" dio Trsatske gradine može se dozvoliti nakon izvršenih sustavnih istraživanja koja su Planom uvjetovana, uz suglasnost Državne uprave za zaštitu spomenika kulture. veličina i oblik građevnih čestica Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4. i 4.1. Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana. površina gradivog dijela građevne čestice i izgrađenost Građevina se gradi unutar gradivog dijela građevne čestice. Površina gradivog dijela građevne čestice i udaljenost te površine od granice građevne čestice prikazane su kartografskim prikazom broj 4. Građevine se mogu graditi unutar grafički određene površine gradivog dijela građevne čestice, a na zelenim površinama prema odnosnim odredbama Plana. Najveća dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake 1.1., 1.2. i 1.4. iznosi 100% površine gradivog dijela građevne čestice. Najveća dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake od 2.2. do 2.4. iznosi 100% površine gradivog dijela građevne čestice. Najveća i najmanja dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake od 3 do 124 određena je u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana. Za građevnu česticu javne zelene površine oznake d.1. i d.2., vodospreme i trafostanice najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 100% površine gradivog dijela građevne čestice. U površinu izgrađenosti građevne čestice ne uračunavaju se površine dijelova građevine koji se mogu graditi izvan površine gradivog dijela građevne čestice. Unutar površine gradivog dijela građevne čestice moraju se nalaziti svi izgrađeni dijelovi građevine, mjereno do najistaknutijih dijelova, osim sljedećeg: - izvan gradivog dijela mogu se graditi balkoni pod uvjetom da su min. 3,0 m udaljeni od susjedne međe, te ako se grade iznad prometne površine, ako je osigurano nesmetano kretanje vozila i pješaka (horizontalno min. 2,0 m od osi prometnice i vertikalno min. 2,6 m od razine prometnice), - izvan gradivog dijela mogu se graditi strehe i krovni istaci ukoliko nisu širi od 0,30 metara. Ovo se ne odnosi na građevine koje se grade na susjednoj međi. - izvan gradivog dijela mogu se graditi nadstrešnice nad ulazom, ako se grade iznad prometne površine, treba osigurati nesmetano kretanje vozila i pješaka (horizontalno min. 2,0 m od osi prometnice), - izvan gradivog dijela, ali na čestici, mogu se graditi pergole ili odrine, - izvan gradivog dijela, a iznad prometne površine mogu se postavljati tende, ako je osigurano nesmetano kretanje vozila i pješaka (horizontalno min. 2,0 m od osi prometnice). Za izgradnju “shoda” s vanjskim stepeništem odredena je posebna površina koja je isključivo za to namijenjena i poseban građevni pravac. Izvan gradivog dijela građevne čestice ispred građevnog pravca dozvoljava se graditi balkon ili natstrešnica nad ulazom ("piover"), ispod kojih se prostor ne smije zatvarati, te suterenski dio građevine, ako je na tom


GPZ d.d. 91

dijelu potpuno ukopan i ako se nalazi unutar gradivog dijela građevne čestice. Pord toga mogu se postavljati konstrukcije za tende, pergole, reklamne panoe i sl. Može se graditi ili postavljati i nad javnom površinom uz uvjet da se ne ugrožava pješački ili kolni promet. U slučaju kad se balkon gradi izvan regulacijske linije, dozvoljene dimenzije balkona su: širina najviše 1,10 m i dužina najviše 1/2 dužine pročelja građevine, ali ne više od 4,0 m.

ostale građevine Pomoćne građevine koje se mogu graditi su: garaže, ljetnje kuhinje, drvarnice, spremišta, staklenici, nadstrešnice i sl. koje služe osnovnim građevinama. Na građevnim česticama 3.- 123. se unutar gradivog dijela građevne čestice, kao prizemne dogradnje ili odvojene od osnovne građevine mogu graditi pomoćne građevine: garaže, ljetnje kuhinje, drvarnice, spremišta, staklenici, nadstrešnice i sl. koje služe osnovnim građevinama. Iznimno na građevnim česticama br.117-123. pomoćne građevine se ne mogu graditi kao slobodnostojeće. Neadekvatne postojeće pomoćne građevine koje se ne nalaze unutar gradivog dijela građevne čestice ne mogu se rekonstruirati, već se sukcesivno uklanjaju. Postojeće nezidane pomoćne građevine koji su bez pravnog statusa se moraju ukloniti. Čvrste, zidane pomoćne građevine, bez pravnog statusa, se zadržavaju ukoliko zadovoljavaju odredbe Plana. Na građevnim česticama 1.1.- 1.4. se pomoćne građevine; ljetnje kuhinje, drvarnice, spremišta, staklenici, nadstrešnice i sl. koje služe stanovanju mogu graditi kao suterenske, u podzidima postojećih terasa samostanskog vrta. Vidljivi prednji zid izvesti u neobrađenom kamenu, na način kako su izvedeni postojeći potporni zidovi vrtnih terasa. Ulazna vrata izvesti kao puna drvena. Ostali pomoćni sadržaji i garaže se mogu graditi na građevnoj čestici 1.2. u sklopu građevine hodočasničkog centra, osim u sklopu jednoetažne građevine. Na građevnim česticama 2.1.-2.6. pomoćni sadržaji se mogu graditi samo unutar osnovnih građevina, u pravilu u suterenskim etažama. Na građevnim česticama d.1.- d.6. se pomoćni sadržaji grade unutar osnovnih građevina, u pravilu u suterenskim etažama. veličina i površina građevina i nivelacijska kota Veličina i površina građevina, ukupna bruto izgrađena površina građevine i najveći dozvoljeni ili obvezni broj etaža prikazani su u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Najveći ili obavezan broj etaža građevine, nivelacijska kota građevine i nivelacijska kota priključka građevne čestice na javnu prometnu površinu određeni su u tablici 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 4. U definiran broj etaža nisu uključeni podrum i tavan, koji se mogu graditi tako da razlika izmedu stropa podruma i najniže točke terena neposredno uz građevinu ne bude veća od 1m. i tako da najveća visina od završne kote stropne konstrukcije zadnje etaže do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 0,60 m. Najveća ili obavezna visina građevina mjeri se od određene nivelacijske kote do donjeg ruba krovnog vijenca. Nivelacijska kota građevine je, u pravilu, kota poda prizemlja. Dozvoljena odstupanja od utvrđene nivelacijske kote iznose +/- 0,30 m, odnosno ako se gradi podrum dozvoljeno je odstupanje za +/-1,0 m. U potonjem slučaju se u najveću visinu građevine uključuje do 1,0 m vine podruma, odnosno visina građevine se mjeri od najniže točke terena uz građevinu. Kod postojećih građevina, kota poda prizemlja može se sniziti kako bi se dobila najmanja dozvoljena visina etaže potrebna za obavljanje određene djelatnosti. Za građevine od I. do III. kategorije zaštite sniženje kote iz stavka 3. ovoga članka dozvoljeno je uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Postojeće građevine na građevnim česticama 117.-123. koje se uz izgrađene prometnice nalaze na udaljenostima manjim od dozvoljenih ne mogu povećavati postojeću visinu na dijelu zgrade koji je bliži prometnici od propisanih udaljenosti. Garaže i ostale pomoćne građevine, ako se izvode kao slobodnostojeće mogu imati samo prizemlje.


GPZ d.d. 92

Za građevine na građevnim česticama 1.1.-1.4. moguća odstupanja od određene nivelacijske kote iznose +/- 0,50 m. Kad se gradi podrumska etaža razlika izmedu stropa podruma i najniže točke terena neposredno uz građevinu na dijelu prema trgu ne smije prelaziti 0,30 m. Visina dvoetažnog dijela građevine na građevnoj čestici oznake 1.2. određuje se uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Pomoćne građevine, ako se izvode kao slobodnostojeće moraju biti visine suterena. Na građevnim česticama 2.1.-2.6. se postojećim građevinama ne dozvoljava promjena broja etaža ni promjena visine. Broj etaža i visina građevina na građevnoj čestici 2.3. ("stambeni" dio Gradine) utvrditi će se konzervatorskim elaboratom čija je izrada uvjetovana Planom i uz suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Garaže i pomoćne građevine na građevnim česticama 4.do 123. , te pomoćne građevine na građevnim česticama oznake d.5.3. i d.5.4., mogu se graditi kao jednoetažne prizemne građevine. Građevine na građevnim česticama oznake 124, d.1., d.2., d.5.1. i d.5.2. mogu se graditi kao jednoetažne suterenske građevine čija se visina mjeri od nivelacijske kote poda suterena do nivelacijske kote ravnog prohodnog krova. Dozvoljena su odstupanja od određene nivelacijske kote za +/- 0,50 m. Na građevnoj čestici oznake 124 iznad jednoetažne suterenske građevine dozvoljena je gradnja i uređenje dijelova uspinjače, ako to tehničko-tehnološki i prometni uvjeti izgradnje uspinjače zahtjevaju. Najveća dozvoljena visina trafostanice na građevnim česticama oznake f.2.1., f.2.2. i f.2.3. iznosi 3,0 m. građevni pravac Obvezni građevni pravac svih građevina određen je kartografskim prikazom broj 4. Građevnim pravcem se smatra linija pročelja građevine na razini prizemlja.

U slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga, moguća su odstupanje od obveznog građevnog pravca, ako se time ne smanjuju površine infrastrukturnih koridora, cesta, ulica, prilaznih puteva i ostalih javnih površina. Na građevnim česticama 3.-123. kod izgradnje novih građevina i dogradnji koje imaju građevni pravac paralelan s ulicom, neprekinuta dužina pročelja zajedno s dogradnjama može iznositi najviše 12,0 metara. oblikovanje građevina Kvalitetu oblikovanja izgradnje u jezgri postići će se kroz unificirani pokrov, limitirane gabarite građevina, boje fasada u umjerenim pastelnim tonovima, kroz dimenzije otvora na građevinama, ujednačene visine i izvedbu ograda, te oblikovanje zelenih i pješačkih površina i urbane opreme. Primjenjeni arhitektonski izraz svih građevina treba biti usklađen s postojećom arhitekturom. Otvori na pročelju i primjenjeni materijal moraju biti u skladu s postojećim načinom izgradnje. Korištenje pseudo-primorskih oblikovnih elemenata; plitkih nadstrešnica nad ulaznim vratima i prozorima, kružnih lukova, a.bet. ravnih krovnih vijenaca i sl., nije dozvoljeno, te se smatra devastacijom građevina i ambijenta. Plitke nadstrešnice nad ulaznim vratima i prozorima treba ukloniti, upotreba tih elemenata kod oblikovanja novih građevina nije dozvoljena, kod građevina s ruralnim obilježjima može se izvesti nadstrešnica od grubo obrađenih kamenih ploča. U zoni Svetišta je posebno naglašen problem odnosa novih građevina prema postojećima. Arhitektonski izraz novih građevina treba max. uskladiti s oblikovanjem postojećih, koristeći njihovo mjerilo i elemente oblikovanja. Primjenjeni arhitektonski izraz građevina koje se grade na javnim zelenim površinama treba biti usklađen s pejzažem. Pročelja izvesti kamena, žbukana glatkom žbukom u svijetlim pastelnim tonovima s profiliranom arhitektonskom plastikom, ili u kombinaciji s kamenom, iznimno je dozvoljena upotreba betona ukoliko se izvodi kao, kvalitetan, štokani. Dio vidikovca izvan zida Kalvarije, izvesti kao konzolnu terasu i stepeništem vezati na glavnu pješačku stazu. Za oblikovanje pomoćnih građevina vrijede isti uvjeti kao i za osnovne građevine.


GPZ d.d. 93

Dozvoljava se postava tipske trafostanice, ali se u tom slučaju građevina prema ulici zaklanja zelenilom ili kamenim zidom. Krov trafostanice može biti ravan ili kosi jednostrešan. Pročelja treba izvesti žbukana glatkom žbukom u svijetlim pastelnim tonovima, s profiliranom arhitektonskom plastikom (prozorskim klupčicama, nadvratnicima, konzolama) ili u kombinaciji s kamenom. Pri uređenju pročelja uvjetuje se rekonstrukcija postojećeg vijenca ili izvedba novog prema povijesnim uzorcima s lica mjesta. Pri izgradnji novih građevina treba koristiti profiliran krovni vijenac kao kao interpretaciju povijesnih uzoraka. Otvori trebaju biti pravokutni, uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglašeni žbukom tj. bojom, simetrično raspoređeni na pročeljima. Kao zaštitu otvora predvidjeti grilje ili škure (drvene ili metalne). Iznad ulaza u građevinu mogu se izvoditi nadstrešnice pokrivene crijepom (drvene ili kamene konzole) ili staklom (metalne - kovano željezo, konzole). Izvedba vjetrobrana izdvojenih iz volumena osnovne građevine nije dozvoljena, jer postojeca tipologija građevina to ne poznaje. Građevine uz pješačke površine oznake e.1. i e.2. kojima se regulacijski pravac poklapa s građevnim pravcem ne mogu na tom pročelju imati tipska metalna garažna vrata. Vanjska stepeništa treba izvesti paralelno s pročeljem, sa "shodom" i "voltom" na tradicionalan način. Otvor koji se izvodi ispod "shoda" u pravilu je polukružan (lučni), a iznimno i pravokutan. Ni volta ni “skod” se ne smiju zatvarati. Nije dozvoljeno oblaganje ograde vanjskih stepeništa keramičkim, kamenim ili sličnim pločicama. Ograda stepeništa i "shoda" treba biti puna, a "shod" natkriven odrinom (brajdom) ili krovićem. Krović treba biti u pravilu poduprt kamenim stupovima, kvadratične osnove i karakteristične profilacije (mogući su zidani i drveni stupovi). Krović ili odrinu nasloniti na kamene konzole ugradene u fasadu. Krov građevina u pravilu treba biti jednostavan dvostrešan kosi krov sa sljemenom paralelnim s dužom osi građevine pokriven kupom kanalicom. Prema uvjetima mikrolokacije moguć je jednostrešan, višestrešan ili razlomljen kosi krov, s mogućnošću interpoliranja krovnih terasa (najviše 30 % površine krova). Kao pokrov kosih krovnih ploha obavezno upotrijebiti kupu kanalicu. Nagib kosog krova, kad drugačije nije uvjetovano iznosi od 17° do 23°. Pri rješavanju krovova moguća je upotreba " svjetlarnika " - krovne kućice ", prema priloženom uzorku. Stare, autohtone i tradicionalne dimnjake treba čuvati i rekonstruirati, a nove izvoditi po uzoru na izvorne. Ne dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih večih konstrukcija na krovnim površinama.

Pomoćne građevine treba izvoditi s dvostrešnim ili jednostrešnim krovom, osim u slučaju kad se krov koristi kao prohodna terasa površine do 30,0 m2.

Prohodan ravan krov mora imati suterenski dio građevine na građevnoj čestici oznake 1.2. - građevina koja s jugozapadne strane omeđuje trg hodočasničkog centra, 5. – dogradnja pod terasom Hrvatske čitaonice Trsat, 124 - boćalište, d.1. i d.2. – javne sanitarije i ugostiteljski objekt u parku Fortica, te podrumski dio građevine na građevnoj čestici oznake 2.4. – dogradnja uz ex. rezidenciju Laval. Na građevnim česticama 2.1. –2.6. krovove građevina izvesti na lijedeći način: - na postojećim građevinama zadržava se postojeći nagib, tip i pokrov krova (Gradina: šindra,kanalica, Ex rezidencija Lavala Nugenta: kanalica) - na okrugloj se kuli u slučaju natkrivanja izvodi stožasti krov pokriven šindrom, - planirani suterenski dio građevine Ex rezidencija Lavala Nugenta može imati isključivo ravan prohodan krov, popločen kao ostali dio pješačke površine. Na građevnim česticama d.1. –d.6. krovove građevina izvesti na lijedeći način: - građevina s ugostiteljskim sadržajem i javnim sanitarijama: ravni prohodni krov kao sastavni dio ulaznog platoa pred parkom Kalvarija, pokrov je popločenje kao na ostalom dijelu pješačkog platoa, - javne sanitarije: ravni prohodni krov, kao sastavni dio javnog stepeništa, pokrov je popločenje kao na ostalom dijelu javnog stepeništa.

Krov postojećih građevina od I. do III. kategorije zaštite te krov građevina na građevnim česticama oznake 1.1., 1.2., 2.2., 2.3., 2.5. i 3. potrebno je izvesti sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.


GPZ d.d. 94

Reklame i nazivi tvrtki postavljaju se horizontalno u visini prizemlja. Mogu se postaviti konzolno (okomito na pročelje), tako da najveća dimenzija bude 0,60 m, pod uvjetom da ne ugrožavaju pješački ili kolni promet. Ograde na građevinama (balkoni, loggie, vanjska stubišta, terase) kvalitetno oblikovati i izvesti kao pune kamene, betonske kao korita za cvijeće ili transparentne metalne. Balkoni koji se grade na pročelju građevine koja je orjentirana prema javnim površinama moraju imati kvalitetne, transparentne metalne ograde prema priloženom uzorku.

Uređenje i korištenje građevnih čestica Postojeći fond zelenila treba sačuvati u što većoj mjeri, te ga upotpuniti novim nasadima u pravilu autohtonim, ali i parkovnim biljnim vrstama. Neizgrađeni dio građevnih čestica 1.1.-1.4. (zona Trsatskog svetišta) urediti kao park, a samostanski vrt sačuvati kao zelenu površinu u sadašnjoj namjeni ili urediti kao perivoj. Prostor za obrede na otvorenom na građevnoj čestici br. 1.3. ne smatra se izgradnjom, već se smatra uređenjem okoliša. U ovom se slučaju površina građevne čestice poklapa s površinom za uređenje. Uz glavne ulaze i pješačke komunikacije zelene površine urediti kao travnjak i cvjetni parter. Uz zidove i ograde predvidjeti penjačice. Preporuča se korištenje pergola (s drvenim, zidanim ili kamenim stupovima) kao elementa oblikovanja zelenih površina. Parkovne staze se mogu izvesti i kao šljunčane. Auditorij prostora za obrede na otvorenom izvesti kao amfiteatar, s razlikom nivoa platoa cca. 45 cm. Podzid s rubom platoa u širini od cca 50 cm izvesti od kamena ili u kombinaciji kamena i betona. Ostale površine platoa izvesti kao travnjak. Krov suterenske građevine koji s jugozapadne strane omeđuje trg hodočasničkog centra izvesti kao popločenu pješačku površinu na kojoj kao glavni element oblikovanja treba izvesti niz česmi s pitkom vodom. Centralni dio pješačkog platoa na kraju križnog puta popločiti, a ostali dio platoa do obodnih staza izvesti kao travnjak. Zona se ograđuje prema javnim prometnim površinama. Ograde mogu biti izvedene od neobradenog kamena povezanog žbukom, sa šatorastim gornjim završetkom na način kako je izveden postojeci zid oko svetišta. Kamena se ograda može žbukati. Ograde mogu biti i zidane s transparentnim metalnim dijelom (kovano željezo) u gornjem pojasu ili transparentne metalne (kovano željezo) kvalitetno oblikovane. Ulazi se izvode se kao vrata; drvena, metalna puna ili transparentna (od kovanog željeza). Visina ograde oko 2,0 - 2,5 m. Neizgrađeni dio građevnih čestica 2.1.-2.6. (zona Trsatske gradine) urediti kao park. Pri tome se pridržavati načela da se park uredi pretežno visokim zelenilom, a parter kao travnjak ili sasvim niski pokrov, kako bi se otvorile zanimljive vizure. Uz glavne ulaze i pješačke komunikacije zelene površine urediti kao travnjak i cvjetni parter. Parkovne staze se izvode kao šljunčane. Ako se park uredi za izložbe na otvorenom staze u parku se mogu popločiti (granitne kocke, kamen). Zona je većim dijelom već ograđena postojećim bedemom, koji je spomeničk I kategorije. Preostali dio ograde zone izveden je kao kameni zid koji je djelomično potporni. Ulazi se izvode se kao vrata; drvena, metalna puna ili transparentna (od kovanog željeza). Neizgrađeni dio građevnih čestica (okoliš građevina) 3.-123. u pravilu urediti na tradicionalni način, kao vrt ili park. Najmanje 50 % neizgrađenog dijela građevnih čestica namijenjenih stanovanju (S) treba urediti kao vrt. Najmanje 40 % neizgrađenog dijela građevnih čestica mješovite namjene – pretežito stambene (M1) treba zasaditi visokim zelenilom. Od ulaza na građevnu česticu do ulaza u građevinu urediti pješački put u odnosu na koji se simetrično nalaze uređene zelene površine. Put se natkriva "odrinom" jednako kao prostor ispred ulaza ili cijele prednje fasade. Dio građevne čestice namijenjen komunikacijama, parkiranju, uređenju terase i sl. urediti kao popločenu površinu koja se može natkriti odrinom ili pergolom. Mogu se postavljati elementi vrtne opreme (klupa, fontana, česma, manji ribnjak i sl.). Pored ovih elemenata može se postaviti sjenica kao transparentna lagana konstrukcija od metala ili drva, koja može biti eventualno djelomično zatvorena staklom, platnom, zelenilom i sl. Max. gabariti takve sjenice mogu biti 20 % slobodne površine, ali ne više od 16 m2. Okoliš treba po završetku izgradnje obavezno ozeleniti visokim autohtonim zelenilom. Sve potporne zidove, u vidljivom dijelu, izvesti u kamenu kao "gromaču" ili u kombinaciji sa betonom, a uz zidove posaditi penjačice. Zabranjuje se izgradnja potpornih zidova viših od 1,5 m. Građevnu česticu treba ograditi prema javnim prometnim površinama. Ograde mogu biti izvedene od neobrađenog kamena povezanog žbukom (vapnena ili produžena), sa šatorastim gornjim završetkom. Kamena se ograda može završno obraditi žbukom grublje strukture. Ograde mogu biti i niske zidane s transparentnim metalnim dijelom u gornjem pojasu, kvalitetnmo oblikovane prema priloženim uzorcima. Ulazi na česticu se trebaju izvesti kao drvena vrata u punom zidu ili vrata od kovanog željeza s jakim bočnim stupovima. Ukupna


GPZ d.d. 95

visina ograde iznosi od 1,5 m do 2,0 m. Gdje je to moguće na površini građevne čestice treba predvidjeti parkiranje vozila za stalne stanovnike.

Preko terase građevne čestice 5. () i preko ravnog prohodnog krova građevine boćališta na građevnoj čestici 124, uz ogradu treba omogućiti javni pješački prolaz min. širine 2,5 m. Ogradu građevne čestice f.1. i f.2.1.-f.2.3. izvesti kao kameni ili žbukani zid visine najviše 2,5 m, ulazi se izveode kao vrata; drvena, metalna puna ili transparentna. Uklanjanje građevina Građevine koje su Planom predviđene za uklanjanje određene su kartografskim prikazom broj 4.1. Uklanjanje građevina je u pravilu vezano na novi zahvat uređenja ili izgradnje na istom prostoru. Do tada je dozvoljena rekonstrukcija i uređenje građevina radi nužnog održavanja te radi osiguranja sigurnosti u korištenju. Građenje i uređenje skloništa Zaštita ljudi i materijalnih dobara planira se korištenjem sklonišnih građevina koji pružaju propisan stupanj zaštite. Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine” broj 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94). Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog s mirnodopskom namjenom. Građenje i uređenje građevina i površina javnog korištenja Kod gradnje i uređenja građevina i površina javnog korištenja potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (“Narodne novine” broj 47/82 i 30/94) i sukladno odredbama Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (“Narodne novine” broj 104/03). Zaštita od požara Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara ("Narodne novine" broj 58/93) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za grad Rijeku ("Službene novine" broj 12/03). Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasni prilaz, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu. Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (“Narodne novine” broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.


GPZ d.d. 96

Smjenice za rekonstrukciju i građenje građevina prilog 1. - karakteristični arhitektonski elementi (fotografije) prilog 2. - ulični potezi – pročelja 1:500 prilog 3. - idejna rješenja građevina 1:500

prilog 1. - KARAKTERISTIČNI ARHITEKTONSKI ELEMENTI (fotografije postojećih elemenata) 1.1. BALKON 1.2. DIMNJACI 1.3. ZIDOVI, OGRADE I ULAZI 1.4. OBRADA PJEŠAČKIH POVRŠINA 1.5. PROFILIRANI KROVNI VIJENAC 1.6. SVJETLARNIK I KROVNI VIJENAC 1.7. VANJSKO STUBIŠTE - SKOD


GPZ d.d. 97

prilog 2. ULIČNI POTEZI – PROČELJA 1:500 2.1. FRANKOPANSKI TRG 2.2. FRANKOPANSKI TRG ULICA SLAVKA KRAUTZEKA 2.3. ULICA PETRA ZRINSKOG 2.4. PARTIZANSKI PUT 2.5. GLAVINIĆEVA ULICA 2.6. GLAVINIĆEVA ULICA ULICA VRLIJE


GPZ d.d. 98

prilog 3. - IDEJNA RJEŠENJA GRAĐEVINA 1:500 3.1. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 8,9 3.2. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 21 3.3. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 50 3.4. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 51 3.5. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 42 3.6. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 52 3.7. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 54 3.8. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 65 3.9. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 75 3.10. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 79 3.11. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 106 3.12. GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI BROJ 112


GPZ d.d. 99

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Područje obuhvata Plana obuhvaća registriranu povijesnu cjelinu jezgre Trsata s Gradinom, površine Svetišta i kontaktne zelene površine. Građevine i površine na koje se odnose Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazane su kartografskim prikazom broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina-zaštita kulturnog dobra. Zaštita pojedinačnih građevina - Arhitektonsko povijesna valorizacija i Režimi zaštite, te neadekvatni zahvati definirani su dodatno u sklopu tablice 3. - Iskaz prostornih pokazatelja za način korištenja i uređenja, uvjeta zaštite i uvjeta gradnje građevina na građevnim česticama od broja 3. do 124. U obuhvaćenom prostoru povijesne jezgre Trsata treba sačuvati prostorne kvalitete kao što su oblik naselja, njegovo unutrašnje prostorno uređenje, vizure, jedinstveni gabariti i nagibi krovova... Iz tog razloga su pored ostalog, na delikatnim i eksponiranim rubovima naselja, mogućnosti rekonstrukcije i izgradnje građevina limitirane, naročito u odnosu na visine građevina. Evidentne devastacije u ovom ambijentu su Planom predviđene za sanaciju. Predviđena je sanacija devastiranih zaštićenih građevina koje imaju sačuvane osnovne gabarite i fizionomiju, vraćanjem izvornih arhitektonskih elemenata i detalja. Devastacije prostora prouzrokovane izgradnjom neprimjerenih građevina, koje se svojim mjerilom, naročito visinom, i oblikovanjem ne uklapaju u morfološku sliku naselja - tema "arhitektura u kontekstu", mogu se vrlo teško sanirati bez većih zahvata na građevinama. Planom predviđena sanacija takvih građevina podrazumijeva vizualno zaklanjanje visokim zelenilom i snižavanje građevina uz istovremeno omogućavanje povećanja horizontalnih gabarita. Devastacije, uvjetno rečeno, prouzrokovane propadanjem i neodržavanjem građevina i okoliša, što stvara opću sliku zapuštenosti naselja mogu se sanirati uz predpostavku konstantnih ulaganja vlasnika građevina i grada. Trsat je u prošlosti izgrađen na litici kanjona Rječine, funkcijom odabranom mjestu, kroz vjekove je egzistirao na tom mjestu, srastao s krajolikom. Ne smijemo dozvoliti dosadašnji trend, da se i dalje prekida ta vjekovna povezanost strukture naselja s krajolikom. Ljudske tvorevine i zelenilo, kao elementi krajolika predstavljaju nerazdvojno i vrijedno jedinstvo prirode i spomenika. To je jedinstvo naglašeno prisutno u prostoru Trsata, te je stoga predloženo da se kroz proširenje zone registracije spomenika kulture - naselje Trsat, obuhvate i kontaktne zelene površine. Trsat je bitna točka identifikacije na slici grada, u vizuri s mora, s Delte, s Kozale, a u tom kontekstu zelenilo Trsata i kontaktnih podbrežja ima veoma važnu ulogu u oblikovanju gradskog pejzaža. Kardinalna greška je već učinjena izgradnom individualnih stambenih građevina na Bošketu. Svjedoci smo da su još do nedavno ti prostori izgrađivani do pod samu Gradinu. Rezultat toga je degradacija slike grada i slike Trsata, a kao "protuvrijednost" dobiveno je dvadesetak lokacija za individualnu izgradnju. Izdvojenost i mjerilo jezgre drastično je narušeno, Trsat (i gradina kao dominanta) se više ne ističe i ne prepoznaje, kao u vrijeme kad su podbrežja bila zelena. Ovakve se pogreške na ovom prostoru više ne bi mogle tolerirati. Temeljem usvojenih principa planiranja i oblikovanja urbanog pejzaža, koji su posebno naglašeni kod oblikovanja i čuvanja povijesnih jezgri, štiti se autohtono zelenilo na svim prostorima oko jezgre. Predlaže se njegova zaštita i na prostorima izvan obuhvata Plana. Zelenilo se na tim prostorima uređuje i dopunjuje pretežno autohtonim biljnim vrstama. Iz prakse je poznat efikasan princip zaštite povijesnih jezgri od "prostornih" devastacija, čuvanjem, odnosno podizanjem zelenog pojasa oko njih, kao cezure prema novijoj izgradnji. Kroz očuvanje zelenila, naročito zapadno i sjeverno od jezgre, nesmije se dozvoliti daljnje stapanje jezgre u amorfnu strukturu grada. Pojas zelenila od Luizijanske ceste (Ulica Račkoga) odnosno od Bošketa, do Gradine i naselja ima dominantnu ulogu u odvajanju tih prostora od nove izgradnje, koja bi još drastičnije mogla ugroziti njenu prepoznatljivost, čitljivost i mjerilo.


GPZ d.d. 100

Autohtone sastojine visokog zelenila okružene urbanim tkivom grada, očuvane su na obroncima Trsatskog brijega do Gradine, Sv. Jurja i naselja. Od prostora "Pod Svetim Jurjem" to se zelenilo proteže do samog vrha Trsatskog brijega i dalje do Trsatskog parka (Park narodnih heroja), čineći kontinuirani zeleni prostor. Dio crkvenog posjeda koji obuhvaća vrh Trsatskog brijega, zbog poštivanja definiranih principa planiranja, treba ostati zeleni prostor, kao dio zelenog " prstena " oko jezgre obroncima trsatskog brijega, i kao dio integralnog zelenog prostora Trsata i Sušaka, koji čine najveći riječki park - Park narodnih heroja, Trsatsko groblje i dalje vertikalni pojas do Piramide. Prijedlog proširenja granice registracije spomenika kulture naselja Trsat, koja bi obuhvatila i kontaktne zelene prostore prikazan je grafički: prilog 4. Prijedlog proširenja granice spomenika kulture – naselje Trsat 1:5000 a. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina Zaštitu građevina i graditeljskih cjelina koje predstavljaju kulturno dobro potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99). Registrirani spomenici kulture na području obuhvata Plana su slijedeći: Trsat - Trsatska gradina - broj registracije 33/148 Trsat - cjelina naselja - broj registracije 211 Trsat - Trsatske stepenice - broj registracije 317 U graditeljsko nasljeđe povijesne jezgre Trsat, u širem značenju ubrajamo kompletan graditeljski fond. Pored spomenika kulture, pod tim pojmom podrazumijevamo i onu kategoriju građevina koja nije uvrštena u red spomenika, ali u sklopu cjeline predstavljaju ambijentalnu vrijednost. Znatan dio urbane strukture jezgre tvori anonimna arhitektura, koja je nužan sastavni član cjeline, logično vezivo kvalitetnih tvorbi - ambijenata. Zgrade bez umjetničkih ili kulturnih vrijednosti moramo sačuvati zbog okoline, u kojoj opstoje (žive) kvalitetne arhitekture. Zaštitom graditeljskog nasljeđa Trsata štitimo i lik šireg (kultiviranog) pejsaža - znači, štitimo ujedno dva kompleksa - prirodni i kulturni. I tu su zapravo zastupljena dva vidika - ekološki i sociološki. Sa očuvanjem graditeljskog nasljeđa ruralno - urbane strukture i kontaktnih prostora, smanjujemo pritisak ambicija za novim osvajanjima prostorima, dok s druge strane dajemo neophodni poticaj revitalizaciji naselja. Sociološki aspekt obuhvaćen je u pojmu humanizirane sredine, budući da se takvom aktivnošću čuva povijesni kontinuitet, te artikuliraju uvjeti formiranja čovjekove okoline u kojoj će naći svoju istovjetnost i sigurnost. O ekonomskim aspektima zaštite povijesnih jezgri možemo reći da se udruživanjem interesa pojedinaca i društva multipliciraju korisni efekti, od izgradnje infrastrukturnih segmenata do racionalizacije prostorom. Za izvođenje bilo kakvog zahvata na području zone Trsatske gradine i zone Svetišta Majke Božje na Trsatu, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, koja će odrediti posebne uvjete zaštite na osnovu posebne konzervatorske dokumentacije izrađene na osnovu detaljnog istraživanja. Za gradnju i uređenje područja unutar zone Trsatske gradine - građevne čestice oznake od 2.1. do 2.6. se provodi javni programski i arhitektonski natječaj, a navedena konzervatorska dokumentacija se izrađuje prije provedbe natječaja. Do izrade navedene dokumentacije, unutar zone Trsatske gradine su dozvoljeni zahvati radi održavanja građevine. Za svaku intervenciju na Trsatu (postojeće i nove gradnje) treba tražiti dozvolu Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci. Kod izdavanja građevne dozvole za rekonstrukciju postojećih građevina treba uvjetovati korigiranje neadekvatnih zahvata. Eventualna rušenja zaštićenih građevina u povijesnoj jezgri, nužna zbog nemogućnosti sanacije konstruktivnih elemenata, može dozvoliti isključivo Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.


GPZ d.d. 101

a.1. Arheološke zone Na prostoru obuhvata Plana su, kako je prikazano u kartografskom prilogu br. 3, izdvojene slijedeće arheološke zone: 1. Gradina - Kaštel, 2. Trsatski brijeg - zaselak, refugij, 3. Zaselak - naselje Trsat, 4. Samostanski vrt, 5. Pod kaštelom. Na području arheoloških zona je potrebno kontinuirano provoditi sondažna arheološka istraživanja koja, ovisno o rezultatima, mogu prerasti u sustavna. Na lokalitetu 3. Zaselak - naselje Trsat potrebno je obavljati stalni arheološki nadzor prilikom svih zemljanih radova, uređivanja - adaptacija prizemlja, infrastruktura itd. Na lokalitetu 4. Samostanskog vrta (vrtače) treba provoditi kontinuirani arheološki nadzor i sondažna arheološka istraživanja. Pri detaljnom kreiranju prostora na lokalitetu 1. Gradina – Kaštel i areala 5. Pod kaštelom - "pod sv. Jurjem", odlučujući element, zbog očekivanih nalaza, čine rezultati nužnih arheoloških istraživanja. Prioritet u istraživanjima ima zona 1. Gradina – Kaštel i 5. Pod kaštelom gdje je arheološka istraživanja potrebno provesti na osnovu mjera zaštite utvrđenih ovim Planom te suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci, a prije provedbe javnog programskog i arhitektonskog natječaja za gradnju i uređenje područja unutar zone Trsatske gradine (građevne čestice oznake od 2.1. do 2.6.). Eventualni nalazi se u pravilu trebaju prezentirati na licu mjesta. a.2. Zaštita pojedinačnih građevina - Arhitektonsko povijesna valorizacija Ovim Planom uspostavlja se zaštita pojedinačnih građevina kroz arhitektonsko-povijesnu valorizaciju, sukladno kartografskom prikazu broj 3.1., i to kako slijedi: I kategorija - građevine koje imaju svojstvo zaštićenog kulturnog dobra, te se na građevine i na njihovu neposrednu blizinu primjenjuju svi važeći propisi o zaštiti kulturnih dobara; II kategorija – građevine veće ambijentalne vrijednosti su one koje su gotovo u potpunosti sačuvale svoje izvorne karakteristike, ali im je djelomično promjenjen karakter naknadnim intervencijama koje nije teško sanirati; III kategorija - građevine manje ambijentalne vrijednosti kod kojih je došlo do većih zahvata na prvotnom korpusu, ali se još uvijek mogu vratiti u prvobitno stanje. U ovu kategoriju spadaju i novije građevine (19./20. st.) koje su se svojim izvornim, nenarušenim izgledom uklopile u ambijent. IV kategorija - građevine određene građevinske vrijednosti čija je uklopljenost u ambijent minimalna ili su kasnijim intervencijama izgubile veći dio prvotnog izgleda i vrijednosti. V kategorija - građevine bez vrijednosti, nekvalitetne po pitanju arhitektonskog oblikovanja i po uklopljenosti u okoliš. Svaku građevinu određenu kao kulturno dobro, označenu od I. do III. kategorije zaštite, potrebno je detaljno arhitektonski snimiti i fotodokumentirati te na taj način ustanoviti katalog s verificiranim snimcima postojećeg stanja, koje je potrebno koristiti pri rekonstrukciji i kao uzor pri gradnji novih građevina. Prije bilo kakvog zahvata na građevini od I. do III. kategorije zaštite, potrebno je provesti arhivsko i konzervatorsko istraživanje na samoj građevini te ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.


GPZ d.d. 102

a.3. Zaštita pojedinačnih građevina - Režimi zaštite Na području obuhvata Plana uspostavljaju se, s obzirom na zaštitu pojedinačnih građevina, slijedeći režimi zaštite: Intaktno - U ovu kategoriju uvrštene su građevine za koje je utvrđeno da imaju karakteristike viših kategorija arhitektonsko povijesne valorizacije. One su u potpunosti definirane u urbanističkom i arhitektonskom smislu. Pod intaktnim se podrazumijeva da tako valorizirane građevine treba zadržati u zatečenom stanju bez ikakvih intervencija, osim ovim projektom dozvoljenih i redovnog tekućeg održavanja uz eventualnu potrebnu građevno-statičku sanaciju, restauraciju ili konzervaciju. Korekcija - razumijeva vraćanje u prvobitno stanje. Odnosi se na građevine koje su građene u tradicionalnom načinu gradnje ovog podneblja ali su naknadnim intervencijama doživjele devastaciju u pojedinim arhitektonskim detaljima. Stoga ih je potrebno korigirati samo u pojedinim sekvencama i to prema izvornom stanju, što pretpostavlja poznavanje prvobitnog izgleda građevine. Adaptacija – odnosi se na građevine bez značajne arhitektonsko povijesne vrijednosti koje su uklopljene u ambijent. Na njima se dozvoljavaju intervencije usklađene s ambijentom, određeni građevni zahvati u skladu s ambijentalnim karakteristikama povijesne cjeline i to uz poštivanje horizontalnih i vertikalnih gabarita tradicionalne izgradnje naselja kao i arhitektonskih rješenja vanjskog oblikovanja građevine. Interpolacija - građevine koje će se izgraditi na lokaciji nekadašnje srušene građevine ili na lokacijama građevina bez vrijednosti u arhitektonsko povijesnom smislu, koje je moguće ukloniti, te izgraditi novo. Ove građevine gradit će se prema smjernicama iz ovog Plana, a uz posebnu konzervatorsku dokumentaciju ili suglasnost. Rekompozicija - razumijeva nužno preoblikovanje pročelja ili gabarita. Ovom kategorijom su obuhvaćene građevine, većinom suvremene izgradnje ili adaptacije, koje se ne uklapaju u ovu sredinu čiji bi sastavni dio trebale biti. One drastično ignoriraju ambijent u kome se nalaze i to višestruko: gabaritima, cjelokupnim arhitektonskim oblikovanjem, detaljima i upotrebljenim materijalom. To su građevine koje zahtijevaju radikalniji zahvat preoblikovanja kako bi ih mogli smatrati sastavnim dijelom naselja. Rušenje - se prvenstveno odnosi na novije dogradnje, uglavnom pomoćnih prostora. U tu grupu spadaju i ruševne građevine koje se ne mogu ili nisu vrijedne rekonstrukcije. Ukoliko se ovim režimima građevina predviđa za rušenje, a nalazi se unutar gradivog dijela građevne čestice, može se uklopiti u novu izgradnju, uz korekcije prema odredbama Plana. b. Zaštita zelenih površina

Na području koje je označeno u kartografskom prilogu br. 3, potrebno je zaštititi zelene površine i posebno označene drvorede i pojedinačna stabla. Postojeće zelenilo u jezgri treba u osnovnim elementima (visoko zelenilo) sačuvati, upotpuniti sadnjom pretežno autohtonog visokog zelenila, te na javnim površinama privesti rekreacijskoj namjeni kroz uređenje pješačkih površina i izgradnju sadržaja. Evidentna pejzažno - oblikovna vrijednost zelenih prostora, determinira stav da se čuvaju u potpunosti kao neizgrađeni, te se u tom cilju utvrduju slijedeći osnovni režimi zaštite: - uspostavljanje zakonske zaštite zelenila, kroz njegovo uključivanje u jedinstvenu cjelinu s jezgrom, zaštita treba podrazumijevati zabranu, odnosno strogu selekciju izgradnje na padinama Trsatskog brijega, od Ulice Račkoga do granica sadašnje izgradnje i do Gradine, na cijelom prostoru oko povijesne jezgre, - plansko limitiranje izgradnje na jezgri kontaktnim, već izgrađenim prostorima, naročito u odnosu na vertikalne gabarite građevina, te vrlo pomnim definiranjem mogućih interpolacija, - donošenje posebne gradske odluke o sanaciji degradiranog gradskog pejzaža, sadnjom visokog zelenila na česticama individualne izgradnje kao zelene kulise, vizalne barijere pred građevinama koje su neuklopljene. Prema osnovnim florističkim karakteristikama, sadašnjem načinu korištenja, funkciji i stanju zelenih površina u zoni obuhvata i predloženoj koncepciji rješenja, zelenilo je definirano kroz slijedeće osnovne namjene i kategorije:


GPZ d.d. 103

JAVNE ZELENE POVRŠINE zaštitne zelene površine - autohtono zelenilo s primarno pejzažnom i oblikovnom namjenom Sjeveroistočni rub povijesne jezgre Trsata čini vrlo vrijedno autohtono zelenilo, šuma klena i hrasta medunca, sa starim markantnim pojedinačnim stablima. Taj se prostor proteže od Partizanskog puta, preko Dolca do Strmice, i sjeverno do zelenih obronaka kanjona Rječine. Potrebno ga je zbog izuzetne vrijednosti zaštititi, te pješačkim putevima vezati na jezgru Trsata i Strmicu. Trsatski park- proširenje na trsatski brijeg Trsatski park Narodnih heroja je najveći riječki park, površine 45 000 m2. Zametak nastanka ovog parka datiran je s 1911.god. Prostor parka se jugozapadno, preko Ulice Stjepana Radića nastavlja na južni dio (Pančićev park), te preko zelene površine uz Pravoslavnu crkvu i preko Bulevarda na vrtove i neuređene zelene prostore do Piramide. Time se ostvaruje kontinuirano povezivanje zelenilom zone Trsata i centra Sušaka. Na neuređenim prostorima Trsatskog brijega planira se uređenje parka s rekreacijskom namjenom, te su u tom smislu uspostavljene pješačke komunikacije, predviđeno je uređenje zelenih prostora kao pejzažnog parka, planirana je izgradnja ugostiteljske građevine, vidikovaca, polivalentnih pješačkih i prostora za igru, dječjeg igrališta i postavljanje parkovne opreme. Istočni i zapadni ulaz u park su povezani glavnom parkovnom stazom na kojoj se, kao posebna atrakcija na najvišoj točki javlja vidikovac. Na tu stazu je vezana parkovna pješačka mreža, a preko nje svi ostali sadržaji parka. Tako je ujedno postignuto povezivanje postojećeg parka s jezgrom preko atraktivne šetnice, s koje se pružaju vizure na grad i more. Na mjestu sa zanimljivim vizurama, gdje se pješački povezuju javni park i park Kalvarija, organiziran je višenamjenski pješački plato namijenjen za odmor, okupljanje, igru, koji u dane svetkovina postaje mjesto disperzije hodočasnika iz Svetišta na javne prostore parka. Polivalentan pješački prostor se izvodi kao popločena površina djelomično ozelenjena visokim zelenilom. U suterenu pod ovom površinom, gdje je mjesto koncentracije posjetitelja parka, planira se izgradnja ugostiteljskog sadržaja s javnim sanitarijama. U centralnom dijelu parka se na travnjacima organizira slobodni prostor za igru s dječjim igralištem. Pješački prilaz u centralni dio parka iz Ulice fra Serafina Schöna organiziran je stepeništem koje vodi do pješačkog punkta s vidikovcem pod vodospremom, na najistaknutijoj točci Trsatskog brijega. Jedino su s te točke moguće vizure na sjever i istok od Strmice do Sv. Križa i vizure na jug prema moru. Park se na zapadnom dijelu, stepeništem i rampom veže na zelene prostore uz tradicionalni prilaz Svetištu i dalje na pješačku zonu jezgre. Pri početku stepeništa je organiziran vidikovac, a u suterenu pod njim javne sanitarije, kao zamjena postojećima koje se nalaze uz sam prilaz. Zelenilo uz tradicionalni pješački prilaz Svetištu U ovim se prostorima ističe prostor tradicionalnog pješačkog prilaza Svetištu, nastavka Trsatskih stuba, s ulaznim trijemom i kapelicom sv. Nikole, te drvoredom čempresa i grupom visokih kestena. Takav prostor treba sačuvati sa svim osnovnim karakteristikama, jer u svojoj čistoći i jednostavnosti korespondira s vrijednim građevinama čiji je predprostor. Postojeći drvored na Šetalištu treba sačuvati, a oštećene stablašice zamjeniti novima. Kako su i sada najzastupljenije stablašice crnike - Quercus ilex i koprivića - Celtis australis, pri dopuni drvoreda treba izbor svesti na te dvije vrste. Mjesta za stablo treba izvesti u razini popločenja i zaštititi rešetkom ili granitnom kockom, odnosno oblucima položenim u pijesak. Pod sv. Jurjem Na zelenim površinama pod Hrvatskom čitaonicom Trsat i sv.Jurjem zadržava se autohtono visoko zelenilo, uređuju se parkovne staze i dječje igralište. Na platou oko crkve su vrlo vrijedni, stari primjerci divljeg kestena - Aesculus Hippocastanum, koje treba zaštititi kao pojedinačne građevine.


GPZ d.d. 104

ZELENILO U OKVIRU DRUGIH NAMJENA Kalvarija - park u zoni Trsatskog svetišta Parkovni prostor u sklopu Franjevačkog samostana ili Kalvarija, je jedan od najstarijih parkova Rijeke. Osnivanje ovog parka može se datirati u 15. stoljeće. Nalazi se na samom vrhu Trsatskog brijega, visokim kamenim zidom ograđen i odvojen od okolnog parkovnog prostora, s kojim čini oblikovnu pejzažnu cjelinu. Taj se prostor koristi za šetnju i odmor stanovnika samostana i za organiziranje procesija pri hodočašćima. Biljni fond tog prostora koji čine pretežno autohtone vrste i pojedinačne stablašice crnogorice treba sačuvati, te dopuniti drvoredom čempresa uz stepenište do platoa s obilježjem. Trase postojećih staza koje se kao serpentine uspinju do vrha Trsatskog brijega treba na određenim dionicama korigirati kako bi se postigao manji uzdužni nagib i kontinuitet u kretanju. Uz glavnu stazu će se, gdje to bude potrebno, preložiti kapelice križnog puta. Plato s obilježjem križa na vrhu Kalvarije se uređuje kao popločena površina i kao travnjak, na kojem se pri svetkovinama može okupiti veći broj ljudi. Na platou je predviđena mogućnost pješačkog povezivanja Kalvarije s prostorom javnog parka, a time mogućnost korištenja većih površina javnog parka za vjerska događanja. PROSTOR ZA OBREDE NA OTVORENOM Prostor za obrede na otvorenom se uređuje kao amfiteatar s terasama koje se uređuju kao travnjak. Vrijedniji primjerci visokog zelenila ukomponirati će se u konačno riješenje, dok će se ostalo postojeće zelenilo ukloniti. SAMOSTANSKI VRT Vrt čine terasaste lijehe, podzidane suhozidom. Predlaže se njihovo zadržavanje u sadašnjoj namjeni i strukturi. Ukoliko se pri arheološkim istraživanjima na prostorima vrtova otkriju nalazi i ukoliko se oni prezentiraju na licu mjesta, vrt se može urediti kao arheološki park, na način da se njegove oblikovne karakteristike maksimalno sačuvaju. PARK U ZONI GRADINE Park uz Trsatsku gradinu spada u najstarije parkove Rijeke. Austrijski general Laval Nugent je kupio gradinu 1826. godine, kraj gradine je podigao svoju villu, a gradinu i njezinu okolicu uredio je kao osebujan park. Nakon njegove smrti park nije održavan i izgubio je svoj nekadašnji izgled. Prostor parka između Gradine i naselja pretstavlja tampon između dvije različite građevinske cjeline. Park je u graničnim prostorima obrastao u autohtono zelenilo. Izgradnjom boćališta, pratećih građevina i korištenjem za parkiralište, u velikoj mjeri je devastiran. Park treba obnoviti; postojće građevine u parku treba ukloniti (građevina, sanitarije i igrališta), postojeće zelenilo meliorirati i dopuniti novim stablašicama, parter urediti kao travnjak ili sasvim niski tepih trajnica, te izvesti pješačke staze u parku. Pri sadnji treba sačuvati vizure iz parka na Gradinu i bedeme s okruglom kulom. TRSATSKI VRTOVI - POD SV. JURJEM Vrtovi su karakterističan element zelenih površina Trsata, koji čini oblikovnu cjelinu s arhitekturom naselja. Značajnije integralne površine vrtova nalaze se na lokalitetu pod Sv. Jurjem, na jugozapadnim padinama rubno uz naselje. Vrtove čine terasaste lijehe, podzidane suhozidom. Vrtovi se obrađuju, te se predlaže njihovo zadržavanje u sadašnjoj namjeni i strukturi, kao posebnog obilježja ovog prostora i možda poslijednjeg svjedočenja - kontinuiteta agrikulture užeg prostora. Na površinama trsatskih vrtova treba zadržati postojeću terasastu strukturu i podzide u suhozidu. Na površinama vrtova, uz podzide postojećih terasa mogu se graditi suterenske pomoćne građevine površine do 9,0 m2, visine kao potporni zid. Vidljivi prednji zid izvesti u neobradenom kamenu, na način kako su izvedeni postojeci potporni zidovi vrtnih terasa. Ulazna vrata izvesti kao puna drvena. Ukoliko se pri arheološkim istraživanjima na prostorima vrtova otkriju nalazi i ukoliko se oni prezentiraju na licu mjesta, vrtovi se mogu urediti kao javne zelene površine na način da se njihove oblikovne karakteristike maksimalno sačuvaju.


GPZ d.d. 105

AUTOHTONO ZELENILO Za fizionomiju i stanje ovih prostora presudan je veliki nagib terena, na kojem se ovo zelenilo razvilo. Zbog teške pristupačnosti, tim se prostorom ne planira uspostavljanje pješačkih puteva. Zelenilo u ovim prostorima treba održavati. VRTOVI NA OKUĆNICAMA Neizgrađene površine u zoni naselja tradicionalno se koriste kao vrtovi. Ti su vrtovi sastavni element ukupne strukture naselja, jedna od njegovih bitnih oblikovnih komponenti. Na površinama vrtova su se u proteklom periodu izgrađivali stambene i prateće građevine. Obzirom da su to jedini raspoloživi prostori za građenje, površine vrtova će se i dalje smanjivati unutar planskih okvira, ali je planirana izgradnja definirana rubno, tako da vrtovi zadrže maksimalno svoj integritet, da se sačuva njihov odnos prema građevini kojoj pripadaju i odnos prema ulici, a isto tako da se sačuva i njihova uloga cjelovitih neizgrađenih prostora u strukturi naselja. Na prostorima koji su generalno nazvani "vrtovi" pojavljuju se elementi odrina, pergola, živica, pojedinačna autohtona ili parkovna stabla i kao posebna značajka karakteristične ograde. Visoko zelenilo u vrtovima je kvalitetan element oblikovanja naselja, tako da rahlije izgrađeni dijelovi naselja pružaju sliku građevina utonulih u zelenilo. NAČELA UREĐIVANJA ZELENIH POVRŠINA Javne zelene površine treba urediti prema projektima krajobraza u okviru kojih treba pored ozelenjavanja predvidjeti izgradnju pješačkih površina, ogradnih i potpornih zidova, pergola, sjenica, stepeništa i vidikovaca, objekata vrtne arhitekture, urbane opreme i javne rasvjete, te pratećih građevina. Javne zelene površine, na pristupačnim prostorima treba urediti kao park., a pri tome se pridržavati načela da se park uredi pretežno visokim zelenilom, a parter kao travnjak ili sasvim niski pokrov, kako bi se zaštitile ili otvorile zanimljive vizure. Uz glavne ulaze i pješačke komunikacije zelenilo urediti kao travnjak i cvjetni parter. Postojeći fond zelenila treba sačuvati u što većoj mjeri, te ga upotpuniti novim nasadima u pravilu autohtonim, ali i parkovnim biljnim vrstama. Za obradu glavnih parkovnih staza koristiti popločenje kamenim i granitnim kockama u mogućoj kombinaciji s oblucima, kulirom, betonom i sl. Ostale parkovne staze se izvode kao šljunčane ili popločene prirodnim materijalima. Polivalentni slobodni prostori za igru uređuju se kao travnjaci, a dječja igrališta kao šljunčane površine. Ne dozvoljava se asfaltiranje pješačkih površina unutar ovih prostora. Zelene i pripadajuće pješačke površine opremaju se elementima urbane i parkovne opreme (klupe, fontane, česme, skulpture, elementi rasvjete i sl ). Pri uređenju zelenih površina treba slijediti slijedeće osnovne principe: - maksimalno koristiti postojeći fond zelenila, naročito stablašice, - novu sadnju planirati, pored autohtonim biljnim vrstama i parkovnim biljnim vrsatama pogodnim za

lokalnu klimu i tlo, prema priloženom popisu, - parter na zelenim prostorima treba urediti kao travnjak, zasaditi trajnicama ili na važnijim potezima kao

cvjetni parter, - staze u parku treba izvesti kao šljunčane ili popločene prirodnim materijalima, razinu staza izvesti cca 5,0

cm iznad terena, - odvodnju s pješačkih površina treba izvesti rigolima do upojnih bunara smještenih u zelenilo. Po svojim karakteristikama ovaj je prostor najbliži submediteranskim listopadnim šumama hrasta medunca i bijelog graba (Carpinetum orientalis adriaticum).


GPZ d.d. 106

Značajne autohtone vrste koje se javljuju na ovim prostorima su: Hrast medunac - Quercus pubescens Crni jasen - Fraksinus ornus Maklen - Acer monspessulanum Klen - Acer campestre Mukinja - Sorbus avia Cronz Smrdljika - Pistacia terebintus Drijen - Cornus mas Pavit - Clematis vitalba Bršljan - Hedera helix Parkovne vrste koje su zastupljene na ovom prostoru su: Divlji kesten - Aesculus hyppocastanum Čempres - Cupressus sempervirenspyr.,C. hor. Koprivić - Celtis australis Sofora - Sophora japonica Cedar - Cedrus atlantica, C. deodara Lovor - Lourus nobilis Zelenika - Buxus sempervirens Lemprika - Viburnum tinus Oleander - Nerium oleander Aucuba - Aucuba japonica Pitospora - Pittosporum tobira Kurika - Evonymus japonica Ružmarin - Rosmarimus officinalis Glicinija - Wistaria sinenssis - Bignonia Gospodinova krunica - Passiflora caerulea


GPZ d.d. 107

2.5. SPRIJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ U cilju zaštite okoliša na ovom području potrebno je pridržavati se svih mjera zaštite utvrđenih važećim propisima i planovima višeg reda te Odlukama koje se odnose na tu tematiku. Obzirom da je zona povijesne jezgre i kontaktnog zelenila, namijenjena stanovanju, boravku i rekreaciji stanovnika grada, predviđa se dosljedna primjena mjera zaštite okoline. Za građevine čijim bi se građenjem, upotrebom ili tehnologijom rada mogle narušiti vrijednosti čovjekove okoline, ili koji bi nepovoljno djelovali na razvoj drugih djelatnosti odnosno na zdravlje ljudi, kao i za građevine određene posebnim propisima, uvjeti uređenja prostora utvrđuju se u skladu s posebnim uvjetima zaštite okoline utvrđene ovim Planom. U postupku ishođenja građevne dozvole za predmetne građevine treba dokazati da nepovoljni utjecaji ne prelaze dozvoljene granice. Pri uređenju javnih površina i okućnica u obuhvatu ovog Plana se, kao višestruko korisna mjera u zaštiti okoliša, predlaže u što većoj mjeri koristiti stablašice. zaštita od buke Zaštitu od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (“Narodne novine” broj 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“Narodne novine” broj 37/90). zaštita zraka Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje II kategorije kakvoće zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (“Narodne novine” broj 101/96 i 2/97-ispr). zaštita voda i tla Temeljem Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (“Službene novine” Županije primorsko-goranske broj 6/94 i 12/95), područje obuhvata Plana nalazi se unutar zone djelomičnog ograničenja zaštite izvora vode za piće II. reda. Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je provoditi sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena i Matulji (“Službene novine” Primorsko - goranske županije broj 15/98). Za građevine i površine u obuhvatu Plana se određuje obveza priključivanja na mrežu odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Ovisno o karakteru otpadnih voda, potrebno je ugrađivati odgovarajuću opremu kojom bi pojedini zagađivači pročistili otpadne vode prije ispuštanja u zajednički sistem. Oborinske vode s krovova, pješačkih i drugih “čistih” površina se, kad je to moguće upuštaju u teren putem upojnih bunara bez predtretmana, a dispoziciju voda u tlo u pravilu riješiti na površini pojedine čestice, iznimno na površini kontaktnog javnog zelenila. Oborinske vode s kolnih prometnica i parkirališta se odvode kanalizacijskom mrežom uz predtretman odjeljivačem ulja i masnoća.


GPZ d.d. 108

zbrinjavanje otpada Skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji nastaje u kućanstvima i malim poslovnim sadržajima na području obuhvata ovog Plana osigurava se u okviru dijela sustava za postupanje sa otpadom koji se ustrojava na gradskoj razini. Na području obuhvata ovog Plana su na javnim površinama s kolnim prilazom određene 4 lokacije na kojima će se urediti skupljališta za odvojeno skupljanje kućnog otpada: - na parkiralištu uz Partzanski put – građevna čestica oznake e.6.1. - na pješačkoj površini uz Partizanski put (sjeverno od bedema oko Gradine) – građevna čestica oznake e.3.4. - na pješačkoj površini uz Frankopanski trg (sjeverno od Hrvatske čitaonice Trsat) – građevna čestica oznake e.3.3. - na parkiralištu uz Put Vinka Valkovića – građevna čestica oznake e.7.3. te se mogu urediti i na drugim pogodnim lokacijama. Uz Ulicu Vrlije (izvan obuhvata Plana) je potrebno planirati još jedno sakupljalište. Skupljališta, čija površina iznosi oko 24,0 m2 (4x 6 m), potrebno je izvesti kao blago nagnut plato s otvorenim rigolom i rešetkom za usmjerenje oborinske vode do uličnog kanala. Obrada partera na skupljalištu treba biti poput pješačke površine ili površine parkirališta na kojoj se uređuju. Odvojeno skupljeni otpad odvozi se uz najmanju smetnju stanovništvu, pješačkom prometu i prometu vozila. Ambalažni i drugi eventualni tehnološki otpad potrebno je skupljati u poslovnom prostoru u kojem je isti nastao do odvoženja otpada na odlagalište otpada. U poslovnom prostoru površine veće od 200,0 m2 potrebno je predvidjeti prostor za skupljanje ambalažnog i komunalnog otpada.

DETALJNI PLAN UREĐENJA TRSAT - Grad Rijeka · sudionike u prometu ( vozila i pješaci ) čak i kod...

Documents

Transcript of DETALJNI PLAN UREĐENJA TRSAT - Grad Rijeka · sudionike u prometu ( vozila i pješaci ) čak i kod...