Derencinovic D., Odgovornost Pravnih Osoba u Hrvatskom Kaznenom Pravu

7/23/2019 Derencinovic D., Odgovornost Pravnih Osoba u Hrvatskom Kaznenom Pravu

1/22

1HRVATSKA PRAVNA REVIJAprosinac 2002.

KAZNENO PRAVO

Dr. sc. Davor Dereninovi Izvorni znanstveni lanak

ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA UHRVATSKOM KAZNENOM PRAVU

U suvremenom je kaznenom pravu odavno naputena teorija fikcije prema kojojpravne osobe ne mogu kazneno odgovarati zbog toga to nisu sposobne ostvaritibitne elemente pojma kaznenog djela - radnju i krivnju. Kod velikih ekolokihoneienja, milijunskih financijskih prijevara i ostalih djela koja dovode do tekih

posljedica po ljudske ivote ili imovinu izazvanih djelovanjem pravnih osoba, malo etko tvrditi da se radi o posljedicama za koje su odgovorne - fiktivne tvorevine. Pravnesu osobe nositelji pravnog subjektiviteta koji je, istina, razliit od pravnogsubjektiviteta fizikih osoba, no koji, osim to pravnim osobama jami mogunostostvarivanja njihovih interesa dok se kreu u granicama drutvene prihvatljivosti,mora predstavljati osnovu za upuivanje drutvenog prijekora u formi kaznenopravnesankcije u situacijama kada se te granice prijeu. Kao to temelj primjenekaznenopravnih sankcija na fizike osobe, kao dugo vremena iskljuive subjektekaznenoga prava, nije puki supstrat ovjekove materijalne egzistencije (tijelo), venjegova volja koja je u fizikom svijetu manifestirana na nain koji je suprotanimperativnoj ili prohibitivnoj normi kaznenoga prava, tako je sasvim jasno daishodite odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela nije u njihovom materijalnomsupstratu, ve u njihovoj volji koja se u fizikom svijetu manifestira djelovanjemodreenih (u pravilu vodeih) ljudi koji ih predstavljaju odnosno zastupaju.

1. UVODNA RAZMATRANJA

Pravni poloaj pravnih osoba u sustavu hrvatskog kaznenog prava u najiremsmislu,1 nakon donoenja Zakona o prekrajima2 i neposredno uoi donoenjaZakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, bitno je izmijenjen. Zakonomo prekrajima (u daljem tekstu: ZP), ijim je donoenjem hrvatski zakonodavac

dovrio prvu fazu usklaivanja hrvatskog prekrajnog prava3 kao dijela hrvatskog

Davor Dereninovi, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu. 1 U najirem smislu kazneno pravo je odreeno kao "dio pravnog sustava i/ili svi dijelovi pravnog sustava u odreenoj dravi

koji sadre propise kojima se odreuju sva kanjiva djela, sankcije i uvjeti pod kojima se one mogu primijeniti premapoiniteljima tih djela." HORVATI ., i dr., Rjenik kaznenog prava, Zagreb, 2001., str. 178.

2 Zakon o prekrajima, Narodne novine 88/02, stupio na snagu 1. listopada 2002. godine

3 Prekrajno pravo je skup pravnih propisa kojima se propisuju prekraji i prekrajne sankcije. Za razliku od kaznenih djela,

kojima se ugroavaju odnosno povreuju najznaajnije vrijednosti pojedinca i zajednice, prekraji se smatraju povredamajavnog poretka odnosno graanske discipline. Razgranienje pojma prekraja od kaznenog djela provodi se prema formalnimili materijalnim kriterijima. U ranijem zakonodavstvu i doktrini, kako domaoj tako i stranoj, prevladavali su formalni krite riji.Takva je situacija od francuskog Code Napoleona iz 1810. godine (trihotomija na zloine, prijestupe i prekraje), austrijskogKaznenog zakona iz 1852. godine (Zakon o zloinstvih, prestupcih i prekrajih), Dereninove osnove kaznenog zakonika iz1879. godine, ali i nekih novijih zakonskih tekstova koji raniju trihotomiju zamjenjuju dihotomijom kanjivih radnji (tako npr.

Njemaki KZ iz 1975. godine). S druge strane, materijalno razlikovanje vrsta kanjivih radnji opravdava se kvantitativnim ikvalitativnim teorijama. Prema zastupnicima kvantitativnih teorija razlika izmeu kaznenih djela i prekraja nije u kvaliteti(sadraju) zabranjene inidbe ili propusta, ve u stupnju, tj. intenzitetu povrede prava koja se tim kanjivim radnjamaostvaruju. Premda postoje i argumenti u prilog kvantitativnih teorija o razlikovanju kanjivih radnji, u suvremenoj


2/22


kaznenopravnog sustava u najirem smislu s Ustavom RH, Konvencijom za zatituljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe4te Kaznenim zakonom i Zakonom okaznenom postupku, pravni je poloaj pravnih osoba, u odnosu na dosadanjeprekrajno pravo, izmijenjen kako u materijalnom tako i u postupovnom smislu.Najvanije izmjene u materijalnom smislu odnose se na pretpostavke odgovornosti

pravnih osoba. Umjesto dosadanje iskljuivo akcesorne odnosno izvedeneodgovornosti pravnih osoba, novi je zakon uveo mogunost samostalne odgovornostipravnih osoba. Redefiniran je pojam odgovorne osobe, propisana je prekrajnaodgovornost pravnih osoba javnoga prava (tijela jedinica lokalne samouprave iuprave), u vezi s prekrajnom odgovornosti strane su pravne osobe izjednaene sdomaim pravnim osobama itd. Za razliku od dosadanjeg Zakona o prekrajima kojije predviao mogunost propisivanja i izricanja iskljuivo novane kazne pravnojosobi i odgovornoj osobi, novi ZP znaajno proiruje katalog prekrajnih sankcija naglobu i zatitne mjere, a kadaje rije o kanjavanju odgovornih osoba u pravnimosobama i na kaznu zatvora i uvjetnu osudu. U postupovnim je odredbama pravnaosoba utvrena okrivljenikom u postupku pred sudom ili upravnim tijelom koje vodiprekrajni postupak, predvien je niz odredaba o odreivanju predstavnika pravneosobe u prekrajnom postupku, njegovim procesnim ovlatenjima i ovlatenju sudada pravnoj osobi koja u ostavljenom roku ne odredi predstavnika postavi branitelja poslubenoj dunosti, a predviene su i nove odredbe o postupanju povodomprekrajnoga naloga, te je proiren katalog izvanrednih pravnih lijekova.

Za razliku od ZP koji je, istina, bitno izmijenio dosadanji pravni poloaj pravnihosoba kao okrivljenika u prekrajnom postupku, no koji ipak ne predstavlja potpununovost s obzirom da su pravne osobe i prema ranijem Zakonu o prekrajima bilepredviene subjektima prekrajnoga prava, Nacrt Zakona o odgovornosti pravnihosoba za kaznena djela (u daljem tekstu: Nacrt ZOPOKD) u tom smislu, predstavlja

potpunu novost jer u dosadanjem hrvatskom kaznenom pravu u uem smislupravne osobe nisu bile subjektima toga prava, odnosno nisu mogle biti proglaenekrivima niti kanjene za kaznena djela iz kataloga inkriminacija posebnog dijelaKaznenog zakona i ostalih zakona kojima su propisana kaznena djela. NacrtomZOPOKD pravne bi osobe, kao drutvene tvorevine kojima je pravni poredak priznaopravnu osobnost, trebale postati subjektima kaznenoga prava u uem smislu. To epred razliite kategorije pravnih osoba prema hrvatskom pravu, bez obzira radi li se otrgovakim drutvima, ustanovama, sindikatima, politikim strankama, zakladama idr., odrediti prijetnju kaznenopravnom reakcijom u uem smislu. Premda iz nazivazakona to ne proizlazi sasvim jasno, odgovornost pravnih osoba za kaznena djelajest kaznenopravna. To stoga to e o njihovoj odgovornosti odluivati kazneni sud u

kaznenopravnoj znanosti prevladavaju kvalitativne teorije. Prema Feuerbachu kazneno djelo predstavlja krenje prava kaonaela koje postoji neovisno o postojanju zakona, dok je prekraj obino krenje zakona iza kojega ne stoji naelopravednosti ve dravni interes zakonodavca. Postoji razlikovanje i prema kriteriju formalne odnosno materijalneprotupravnosti. Kao povreda odnosno ugroavanje pravnog dobra kazneno djelo u sebi sadri materijalnu protupravnost, dokprekraji kao povrede tzv. graanske discipline impliciraju samo formalnu protupravnost. Prema Goldschmidtovoj teoriji oupravnom kaznenom pravu (Das Verwaltungstrafrecht), kaznena djela su kanjive radnje koje prouzrokuju stvarnu tetu

jednom drutvenom poretku (damnum emergens), dok su prekraji propust prema tzv. javnoj blagajni ( lucrum cessans). Odesto isticanih materijalnih kvalitativnih teorija treba spomenuti i teoriju o kulturnim normama. Prema Mayersu kaznena djela predstavljaju krenje tzv. kulturnih normi, tj. odreenih religijskih, moralnih i konvencionalnih naela koja su, radi zatitenajvanijih pravnih dobara zajednice, pretoena u zakon. S druge strane prekraji ne povrjeuju kulturne ve obinezakonske norme koje svoju podlogu nemaju u reenim izvorima., supra bilj. 1., str. 444.

4 Osobito s l. 6. Konvencije koji osigurava pravo na poteno suenje integriranjem niza procesnih garancija za okrivljenika

(naelo jednakosti sredstava stranaka u postupku, pravo na suenje pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim

zakonom, pravo na suenje u razumnom roku, pretpostavka okrivljenikove nedunosti itd.). U judikaturi Europskog suda zaljudska prava pojam "kaznene optube" tumaen je vrlo iroko i ne odnosi se samo na kaznenu optubu u formalnom smislu(v. Delcourt protiv Belgije, 00002689/65, 17. sijeanj 1970. godine, i Deweer protiv Belgije, 00006903/75, 27. veljae 1980.godine).


3/22


kaznenom postupku (prema naelu jedinstvenosti postupka najee zajedno sodluivanjem o krivnji odgovorne osobe) u kojem se, supsidijarno uz odredbe togazakona, shodno primjenjuju odredbe Kaznenog zakona, Zakona o kaznenompostupku i Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Zarazliku od mogunosti prekrajne reakcije prema pravnim osobama i

privrednoprijestupovne prema, sada ve bivem, Zakonu o privrednim prijestupima5,kaznenopravna reakcija u uem smislu koja podrazumijeva integraciju pravnih osobau kazneni postupak, zastupanje funkcije kaznenog progona u rukama dravnogodvjetnitva, primjenu kaznenopravnih sankcija kojese svojim sadrajem i etikomfunkcijom, s obzirom da u sebi sadre i prijekor zbog poinjenog kaznenog djela,znaajno razlikuju od prekrajnih sankcija, dovodi pravne osobe u jedan sasvim novipoloaj u kojem je na njima teret osiguranja od kazneno relevantnog djelovanjanjihovih odgovornih osoba koji djeluju u njihovo ime ili u njihovu korist.

Na prvi pogled, moglo bi se rei da je uvoenje odgovornosti pravnih osoba zakaznena djela suprotno jednom od temeljnih naela hrvatskog kaznenog prava

uvedenog Kaznenim zakonom iz 1997. godine - naelu krivnje.6

Naelo krivnje, kojekada je rije o fizikim osobama predstavlja iznimno teoretsko i praktino postignue,jer primjenu represivnih odredaba kaznenoga prava u irem smislu ini ovisnom osubjektivnom odnosu poinitelja prema djelu, izaziva brojne nedoumice kada je rije opravnim osobama. One dosada nisu bile subjektima hrvatskoga kaznenoga prava uuem smislu jer se vrlo raireno u znanosti kaznenoga prava smatralo, a mnogi tosmatraju i danas, da one nisu sposobne za radnju niti za krivnju. Radi se o prihvaanjunaela societas delinquere non potest formuliranog jo u prvim razdobljima razvojarimskoga prava.

7 To se naelo, meutim, premda u ogranienom opsegu i vrlo

oprezno, postupno naputa u korist kaznene odgovornosti pravnih osoba. To jeposljedica porasta gospodarskog kriminala u kojem se kao stvarni poinitelji sve ee

pojavljuju pravne osobe, a sve manje pojedinci koji u tim pravnim osobama rade. Naopravdanost takvoga rjeenja, generiranog ne samo meunarodnim pravom ve ipraktinim razlozima, ukazuje i usporedno pravo. Odgovornost pravnih osoba zanajtee vrste kanjivih radnji u komparativnom pravu postoji ve due vrijeme i toponajprije u dravama anglosaksonskog pravnog kruga, no u posljednje vrijeme i svevei broj europskih zakonodavstava uvodi takvu vrstu kaznene odgovornosti(Francuska, Belgija, Nizozemska, Finska, Slovenija itd.). ak i neka kontinentalnazakonodavstva koja su bila tradicionalno nesklona odstupanju od naela prema kojemsu samo fizike osobe subjekti kaznenoga prava u uem smislu (npr. njemako iaustrijsko), temeljem preuzetih meunarodnopravnih obveza, ali i zbog praktinihrazloga, postupno uvode u nacionalna kaznena zakonodavstva tu vrstu odgovornosti

pravnih osoba.

5 lankom 266. ZP propisan je prestanak vaenja Zakona o prekrajima i Zakon a o privrednim prijestupima: (1) Stupanjem na

snagu ovoga Zakona prestaje vaiti: Zakon o prekrajima ("Narodne novine", br. 2/73., 5/73., 21/74., 9/80., 25/84., 52/87.,27/88., 43/89., 8/90., 41/90., 59/90., 91/92. i 33/95.) i Zakon o privrednim prijestupima ("Narodne novine" br. 53/91. i 91/92.).(2) Privredni prijestupi prema propisima koji vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se prekrajima usmislu ovoga Zakona. Postupci za privredne prijestupe i prekraje pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,dovrit e se prema propisima po kojima su pokrenuti. (3) Ako odredbe zakona po kojima se vodi prekrajni postupak izstavka 2. ovoga lanka nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona, primijenit e se odredbe ovoga Zakona. (4) Podzakonsk epropise koje treba donijeti prema odredbama ovoga Zakona, nadleni e ministri donijeti najkasnije u roku od est mjeseci oddana stupanja na snagu ovoga Zakona.

6 Naelo krivnje definirano je l. 4. Kaznenog zakona: "Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga

kaznenopravna sankcija ako nije kriv za poinjeno djelo." 7

Tako je, primjerice, u XIII. stoljeu papa Inocent IV. zabranio praksu ekskomuniciranja korporacija jer je smatrao da fiktivn etvorevine "nemaju duu" te da je stoga niti ne mogu "izgubiti" kroz postupak ekskomunikacije. COFEE J. C., No Soul toDamn: No Body to Kick, An Unscandalized Inquiry into the Problem of Corporate Punishment, 79 Michigan Law Review 386(1981)


4/22


Uvoenje modela odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela u hrvatsko kaznenopravo u uem smislu rezultat je preuzetih meunarodnopravnih obveza RepublikeHrvatske. Time Hrvatska dosljedno provodi preuzete meunarodnopravne obveze, uprvom redu l. 18.Kaznenopravne konvencije o korupciji.8Premda iz teksta l. 18.9iobrazloenja uz Konvenciju ne proizlazi obveza za drave potpisnice da u svojim

zakonodavstvima predvide kaznenu odgovornost pravnih osoba za kaznena djelaodgovornih osoba, ve se izriito navodi da ta odgovornost moe biti i administrativna(prekrajna) odnosno graanskopravna ovisno o pravnim naelima drave stranke,hrvatski je zakonodavac zauzeo stajalite da je upravo propisivanje kazneneodgovornosti pravnih osoba za Hrvatsku najprimjerenije rjeenje i to zbog najmanjedva razloga - prvo stoga to u Hrvatskoj ne postoji pravni mehanizam kojim bikaznena odgovornost odgovorne osobe mogla biti konvertirana u odgovornostpravne osobe u administrativnom ili civilnom pravu, i drugo, to bi osmiljavanjetakvog mehanizma odgovornosti pravnih osoba dovelo do neodgovarajuih rjeenjazbog sutinskih razliitosti u pretpostavkama odgovornosti u kaznenom, upravnom igraanskom pravu. Osim Kaznenopravne konvencije o korupciji koja je za hrvatskogzakonodavca apsolutno obvezujua, Hrvatska je potpisala i neke druge, vrlo znaajnemeunarodnopravne dokumente koji sadre odredbe o odgovornosti pravnih osoba zakaznena djela i do ijeg je stupanja na snagu obvezna provesti odgovarajue izmjenezakonodavstva. To je u prvom redu Konvencija o kibernetikom kriminalu VE iz 2001.godine10koja obvezuje drave potpisnice na propisivanje odgovornosti pravnih osobaza kaznena djela iz kataloga inkriminacija. Donoenje Zakona o odgovornosti pravnihosoba za kaznena djela predvieno je Planom provedbe Sporazuma o stabilizaciji ipridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europske unije. S obzirom na procespridruivanja Europskoj uniji Hrvatska bi trebala anticipirati neke iznimno znaajnenorme obligatornoga karaktera kojima svakako pripada i Drugi Protokol uz

Konvenciju o zatiti financijskih interesa Europske unije

11

(Official Journal C/91/99),ali i sadraje obuhvaene Corpus Jurisom12koji u Uniji jo uvijek (osim fragmentarnokao npr. odredbe o Europskom javnom tuitelju) nisu pravno obvezujui, alipredstavljaju, kako neki autori s dosta optimizma naglaavaju, "embrio buduegjedinstvenog europskog kaznenog zakonika."

Uz spomenute razloge potrebe usklaivanja unutarnjeg pravnog poretka smeunarodnim pravom, predlagatelj se Nacrta ZOPOKD, kod donoenja odluke ouvoenju odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela u hrvatsko kazneno pravo,barem djelomino, rukovodio i brojnim praktinim razlozima. Naime, pojavni oblicinekih kaznenih djela, osobito onih u gospodarstvu, indiciraju da kazneno djelo vrloesto nije rezultat djelovanja konkretnog i odredivog pojedinca unutar pravne osobe

ve je to ili posljedica koritenja pravne osobe kao paravana za poinjenje kaznenogadjela, ili pak posljedica tzv. korporativnog nehaja, odnosno nepostojanja internihzatitnih mehanizama koji osiguravaju tzv. korporativne rizike. Tako su, primjerice, usamo polovici svih pokrenutih kaznenih postupaka u SAD, istovremeno procesuirane ipravne i odgovorne osobe, dok je u preostaloj polovici postupak voen samo protivpravnih osoba zbog toga to nije bilo mogue identificirati odgovornu osobu. Isto tako, i

8 V. Zakon o potvrivanju kaznenopravne konvencije o korupciji (Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 11/00).

9 V. infra 19.

10Konvencija o kibernetikom kriminalu Vijea Europe dosad je ratificirana od strane dviju drava od kojih je jedna RepublikaHrvatska koja je tu konvenciju ratificirala 17. listopada 2002. godine, Cybercrime Convention, v. http://conventions.coe.int,

ETS No. 185.11Second protocol to the Convention on the protection of the European Communities financial interests, 1997., Official Journalof the European Communities, 19.7.1997., No C 221/12.

12Izv. http://www.euroscep.dircon.co.uk/corpus.htm.


5/22


u onim situacijama u kojima je mogue identificirati odgovornu osobu, mogue je datijekom postupka nastupe pravne ili stvarne zapreke za njezin kazneni progon (smrt,duevna bolest, zastara) to bi dovelo i do toga, premda je kazneno djelo poinjeno,da nitko kaznenopravno ne odgovara. Osim toga, pridravanje odgovornosti za svakaznena djela iskljuivo za fizike osobe moe dovesti do toga da pravne osobe

anticipativno odrede fizike osobe koje e u njihovim kalkulacijama biti "odgovorne i zasve povrede koje uprava pravne osobe namjerava poiniti ili koje bar ima u vidu" (tzv.vice-president responsible for going to jail). Sljedei argument protiv uvoenjakaznenopravne odgovornosti pravnih osoba je da se bolji preventivni uinci moguostvariti iskljuivom primjenom graanskopravnih i upravnopravnih sankcijareparativnoga karaktera.

13 Pritom se zaboravlja da se i u sutini kaznenopravne

sankcije nalaze brojni reparativni elementi, no za razliku od graanskopravnih sankcija,one u sebi sadre i moralni prijekor te poruku adresatima pravne norme koja ima, zarazliku od graanskopravne sankcije - obiljeja stigme, nedvojbeno kriminalnopolitikipozitivne pojave kada je o prevenciji (specijalnoj i generalnoj) rije.14Tako, primjerice,bogato osiguravajue drutvo svoju eventualnu graanskopravnu odgovornost koja semanifestira u obvezi plaanja naknade kalkulira u svojim trokovima poslovanja. Doksu mogue posljedice protupravnog djelovanja samo monetarne naravi i dok ih,razmjerno svojoj financijskoj moi, pravne osobe mogu financijski podnositi, postojirealna opasnost da se odgovarajue naknade ukalkuliraju u trokove poslovanja. Sdruge strane, u kaznenom postupku, kojeg redovito prati i odgovarajui publicitet,bogate pravne osobe izloenije su moguem gubitku reputacije, to moe dovesti i donjihova nestanka s trita. Osim navedenog, sljedei je argument u prilog odgovornostipravnih osoba za kaznena djela i injenica da iza primjene kaznenog prava stoje tijelakaznenog progona koja infrastrukturno nadilaze mogunosti privatnih tuitelja ucivilnom postupku. Nadalje, izraenija je protektivna uloga kaznenoga prava i to

osobito kaznenog procesa koji sadri niz procesnih garancija za okrivljenika(pretpostavka okrivljenikove nedunosti, pravo na albu, teret dokaza na tuitelju itd.),a i standard dokazivanja je drugaiji i za pravne osobe okrivljenike povoljniji no ugraanskom postupku. Osim toga aktivnu legitimaciju za pokretanje parninogpostupka ima privatni tuitelj koji esto puta i ne zna da je upravo on oteenkonkretnim kaznenim djelom (npr. kod zraenja, oneienja okolia i sl.). Korektivtome je u funkciji kaznenoga progona dravnog tijela koji se, u pravilu, temelji nanaelu legaliteta.

2. MODELI ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA

U MEUNARODNOM I USPOREDNOM PRAVU - PRAKTINA IDOKTRINARNA MOTRITA

Pitanje odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela aktualizirano je dvadesetihgodina prologa stoljea tj. na II. Kongresu Udruge za meunarodno pravo (AIDP) uBukuretu. Po prvi je puta na to ozbiljnije ukazano na VII. Kongresu UN osprjeavanju kaznenih djela i postupanju prema poiniteljima koji je odran 1985.godine u Milanu. U jednom od zakljuaka toga kongresa pozvane su drave laniceUN da "uzmu u obzir propisivanje kaznene odgovornosti ne samo onih osoba koje, usvojstvu vodeih osoba, provode poslovnu politiku pravne osobe, ve i samih

13RAMRAJ V.V., Disentangling Corporate Criminal Liability and Human Rights, izv. http://www.isrcl.org,Paper for presentationat the International Society for Criminal Law Conference

14HEDMAN S., Expressive Functions of Criminal Sanctions in Environmental Law, 59 George Washington Law Review 889.
http://www.isrcl.org/http://www.isrcl.org/http://www.isrcl.org/http://www.isrcl.org/


6/22


institucija odnosno poduzea u cilju sprjeavanja buduih povreda." Prvi je korak natom planu u Europi uinjen 1988. godine kada je Vijee Europe donijelo Preporuku br.R (88)18 pod nazivom "Odgovornost poduzea za kaznena djela poinjena uobavljanju njihove djelatnosti".

15Na temelju te preporuke

16novi francuski Code penal

propisao je kaznenu odgovornost pravnih osoba, a slino, ali donekle modificirano i

Talijanski KZ Od dokumenata Vijea Europe, osim preporuke iz 1988. godine trebaspomenuti i konvencijsko pravo koje je u vie konvencija predvidjelo i odgovornostpravnih osoba. Tako npr. Konvencija o zatiti okolia putem kaznenog prava iz 1998.godine

17 u l. 9. stavlja u obvezu dravama strankama da primjene odgovarajue

administrativne ili kaznenopravne mjere u cilju uspostave odgovornosti pravnih osobaza kaznena djela predviena tom konvencijom.18 Isto tako i Konvencija okibernetikom kriminalu VE19 koja je za potpisivanje otvorena 2001. godine uBudimpeti, lankom 12. obvezuje drave stranke konvencije da u nacionalnimzakonodavstvima predvide mjere kojima bi, sukladno pravnim naelima svakedrave, predvidjeli odgovornost pravnih osoba za kaznena djela ratione materiae tekonvencije.

20 Kaznenopravna konvencija o korupciji Vijea europe21 koju je na

15 Recommendation No. R(88)18 concerning liability of enterprises having legal personality for offences commuted in theexercice of their activities (usvojena na Odboru ministara Vijea Europe 20. listopada 1998. od strane ministarskih zastupnik ana njihovom 420. sastanku).

161. Enterprises should be able to be made liable for offences committed in the exercise of their activities, even where theoffence is alien to the purposes of the enterprise.2. The enterprise should be so liable, whether a natural person who committed the acts or omissions constituting the offencecan be identified or not.3. To render enterprises liable, consideration should be given in particular to:a. applying criminal liability and sanctions to enterprises, where the nature of the offence, the degree of fault on the part of theenterprise, the consequences for society and the need to prevent further offences so require;b. applying other systems of liability and sanctions, for instance those imposed by administrative authorities and subject to

judicial control, in particular for illicit behaviour which does not require treating the offender as a criminal.4. The enterprise should be exonerated from liability where its management is not implicated in the offence and has taken allthe necessary steps to prevent its commission.

5. The imposition of liability upon the enterprise should not exonerate from liability a natural person implicated in the offence.In particular, persons performing managerial functions should be made liable for breaches of duties which conduce to thecommission of an offence., ibid.

17Convention on the Protection of the Environment through Criminal Law, izv.http://conventions.coe.int,ETS No. 172

181 Each Party shall adopt such appropriate measures as may be necessary to enable it to impose criminal or administrativesanctions or measures on legal persons on whose behalf an offence referred to in Articles 2 or 3 has been committed by theirorgans or by members thereof or by another representative.2 Corporate liability under paragraph 1 of this article shall not exclude criminal proceedings against a natural person.3 Any State may, at the time of signature or when depositing its instrument of ratification, acceptance, approval or accession,by a declaration addressed to the Secretary General of the Council of Europe, declare that it reserves the right not to applyparagraph 1 of this article or any part thereof or that it applies only to offences specified in such declaration., ibid.

19Supra 10

201. Each Party shall adopt such legislative and other measures as may be necessary to ensure that a legal person can be heldliable for a criminal offence established in accordance with this Convention, committed for its benefit by any natural person,acting either individually or as part of an organ of the legal person, who has a leading position within the legal person, basedon:

a. a power of representation of the legal person;b. an authority to take decisions on behalf of the legal person;c. an authority to exercise control within the legal person.2. Apart from the cases already provided for in paragraph 1, each Party shall take the measures necessary to ensure that alegal person can be held liable where the lack of supervision or control by a natural person referred to in paragraph 1 hasmade possible the commission of a criminal offence established in accordance with this Convention for the benefit of thatlegal person by a natural person acting under its authority.3. Subject to the legal principles of the Party, the l iability of a legal person may be criminal, civil or administrative.4. Such liability shall be without prejudice to the criminal liability of the natural persons who have committed the offence., ibid.

21 Krajem 1998. godine Vijee Europe je, sukladno odredbama Programa akcije protiv korupcije donijelo Kaznenopravnukonvenciju o korupciji. Njome se ne predvia samo obveza inkriminiranja u dravama lanicama VE i onim dravama koje tonisu, ali koje odlue ratificirati Konvenciju, podmiivanja stranih javnih slubenika (i to kako aktivnog tako i pasivnog), ve ipodmiivanja lanova stranih predstavnikih tijela, podmiivanja slubenika meunarodnih organizacija, kao i podmiivanjalanova meunarodnih parlamentarnih skuptina, te sudaca i slubenika meunarodnih sudova. Podmiivanje stranih javnihslubenika propisano je u l. 5. Konvencije: Svaka ugovorna strana usvojit e takve zakonodavne i druge mjere potrebne zaustanovljenje kao kaznenih djela po unutarnjem pravu, ponaanja opisanih u lancima 2. i 3., kada je u njih ukljuen javni

slubenik bilo koje drave. Iz blanketnosti dispozicije l. 5. Konvencije razvidno je da nije predviena autonomna definicijapodmiivanja stranih javnih slubenika, ve su preuzimanjem elemenata dviju opih definicija korupcije u uem smislu(davanja mita domaim javnim slubenicima u l. 2. i primanja mita od strane domaih javnih slubenika u l. 3.) idodavanjem kategorije osoba prema kojima se ta dva temeljna i klasina korupcijska delikta ine, pokrivena gotovo sva
http://www.coe.int/http://www.coe.int/http://www.coe.int/http://www.coe.int/


7/22


temelju Programa akcije protiv korupcije22 sastavila ekspertna multidisciplinarnaskupina (GMC) i podnijela na usvajanje Odboru ministara, predvia u l. 18. da e"svaka zemlja potpisnica donijeti one pravne i druge mjere koje bi mogle posluiti kaojamstvo da se pravne osobe mogu smatrati odgovornima za kaznena djela aktivnogpodmiivanja, trgovanja utjecajem i pranja novca, utvrenima sukladno ovoj

Konvenciji, a koja je u njihovu korist poinila bilo koja fizika osoba djelujui zasebnoili kao dio pravne osobe. Radi se o fizikoj osobi koja ima vodeu ulogu unutar tepravne osobe na temelju prava na zastupanje iste pravne osobe ili ovlasti zadonoenje odluka u ime pravne osobe ili ovlasti za obavljanje nadzora unutar dotinepravne osobe te njena ukljuivanja kao sudionika ili poticatelja glede gorespomenutih kaznenih djela." U st. 2. istoga lanka propisano je da e "svaka zemljapotpisnica poduzeti nune mjere u svezi s jamstvom da pravne osobe mogu snositiodgovornost u sluaju kad je zbog nedostatka nadzora koji je morala obavljati fizikaosoba spomenuta u stavku 1., dolo do kaznenog djela navedenog u istom stavku ukorist te pravne osobe, koje je poinila fizika osoba pod nadlenou te pravneosobe." Istovremeno je odreeno da "odgovornost pravne osobe ne iskljuujepokretanje kaznenog postupka protiv fizike osobe koja je bila poinitelj, poticatelj ilisudionik kaznenih djela pravne osobe."

23

Kaznena odgovornost pravnih osoba predviena je i u nekim vrlo znaajnim pravnimizvorima Europske unije. Drugi protokol uz Konvenciju o zatiti financijskih interesaEuropske unije

24u l. 3. obvezuje drave lanice Unije da u svojim zakonodavstvima

propiu odgovornost pravnih osoba za kaznena djela prijevare, davanja mita i pranja

podruja korupcije s elementom inozemnosti (ne samo stranih javnih slubenika, ve, o emu kasnije, i lanova stranihpredstavnikih tijela, slubenika meunarodnih organizacija, lanova meunarodnih parlamentarnih skuptina, te sudaca islubenika meunarodnih sudova).21 Pojam javni slubenik odreen je u l. 1. Konvencij e. Sa ciljem pokrivanja svihkategorija javnih slubenika i radi izbjegavanja stvaranja pravnih praznina, zbog mogue neusuglaenosti Konvencije s

unutarnjim pravima drava lanica, u l. 1. je odreeno da termin javni slubenik, podrazumijeva slubenika, slubenuosobu, gradonaelnika, ministra21 i suca i to u onom sadraju u kojem su te kategorije osoba odreene po unutarnjempravu drava lanica., DERENINOVI D., Mit(o) korupciji, Zagreb, 2001., str. 179.

22 U Programu akcije protiv korupcije je u vezi s odgovornosti pravnih osoba za korupcijska kaznena djela, meu ostalim,navedeno sljedee: "...U vezi s korupcijom namee se pitanje pravne odgovornosti pravnih osoba. Faktino nema sumnje dabi odreene sankcije trebalo primijeniti na pravnu osobu, npr. poduzee, ije kolektivno tijelo odluivanja (uprava) doneseodluku koja predstavlja oblik koruptivnoga ponaanja. Problem koji se ovdje pojavljuje rezultat je razlika u zakonodavstvimadrava lanica koje ovisno o odreenju i tumaenju naela krivnje (vezanost toga naela samo uz fizike osobe) predviaju iline kaznenopravnu odgovornost pravnih osoba. U nacionalnim zakonodavstvima drava lanica postoji nekoliko pristupaovom problemu: a) predviena je posebna kaznenopravna odgovornost pravnih osoba koja nije akcesorna u odnosu nakaznenopravnu odgovornost fizikih osoba iz tih pravnih osoba; b) predviena je kaznenopravna odgovornost pravnih osobakoja je akcesorna u odnosu na kaznenopravnu odgovornost fizikih osoba; c) nije predviena kaznenopravna ve prekrajnaili privrednoprijestupovna odgovornost pravnih osoba (npr. u naem kaznenopravnom zakonodavstvu u irem smislu); i d)uope nije bilo predvien bilo kakav oblik pravne odgovornosti pravnih osoba. Neki meunarodnopravni dokumenti doneseniu posljednje vrijeme od strane Vijea Europe ukazuju na potrebu proirenja pravne odgovornosti pravnih osoba jer se samona taj nain moe poveati udio interne kontrole i stupanj generalnopreventivne uinkovitosti. U svezi kaznenopravne

odgovornosti pravnih osoba predlae se ozakonjivanje odreenih kaznenopravnih sankcija kao to je ve spomenuti dvojbenipostupak stavljanja odreenih kompanija na crne liste - blacklisting koji, osim propisima upravnoga prava moe bitipredvien i kao kaznenopravna sankcija tj. neka vrsta sigurnosne mjere primjenjive iskljuivo prema pravnim osobamakazneno odgovornim za korupciju, potom objavljivanje presude u dnevnom tisku, pa i neki oblici ukljuivanja pravnih osoba urazliite oblike rada za ope dobro na slobodi i sl., ibid. str. 162.

231 Each Party shall adopt such legislative and other measures as may be necessary to ensure that legal persons can be heldliable for the criminal offences of active bribery, trading in influence and money laundering established in accordance with thisConvention, committed for their benefit by any natural person, acting either individually or as part of an organ of the legalperson, who has a leading position within the legal person, based on:- a power of representation of the legal person; or- an authority to take decisions on behalf of the legal person; or- an authority to exercise control within the legal person;as well as for involvement of such a natural person as accessory or instigator in the above-mentioned offences.2 Apart from the cases already provided for in paragraph 1, each Party shall take the necessary measures to ensure that alegal person can be held liable where the lack of supervision or control by a natural person referred to in paragraph 1 hasmade possible the commission of the criminal offences mentioned in paragraph 1 for the benefit of that legal person by a

natural person under its authority.3 Liability of a legal person under paragraphs 1 and 2 shall not exclude criminal proceedings against natural persons who areperpetrators, instigators of, or accessories to, the criminal offences mentioned in paragraph 1.

24Supra 11.


8/22


novca koja, u njihovu korist, poini bilo koja osoba koja, djelujui samostalno ili kaodio organa pravne osobe, ima vodeu poziciju unutar te pravne osobe.25Predvienoje inkriminirati i sudionitvo (poticanje i pomaganje) na ta kaznena djela te pokuaj. Ueuropskom pravu koje se dobrim dijelom odnosi za zatitu njezinih financijskihinteresa, vano je spomenuti i Corpus Juris (puni naziv: Corpus Juris introducing

penal provisions for the purpose of protection of the financial interests of theEuropean Union).

26 Radi se o prijedlogu kaznenopravnih odredaba za zatitu

financijskih interesa Europske unije koji je naruio Europski parlament, a izradiliprofesori kaznenoga prava iz vie drava predvoeni prof. Mireille Delmas Marty.Kao zaetak budueg "europskog kaznenog zakonika" , Corpus Juris koji je objavljen1997. godine, donesen je radi djelotvornije zatite financijskih interesa Europskeunije nakon to je ocijenjeno da ostali normativni mehanizmi nisu dovoljno uinkoviti.Odstupajui od metoda asimilacije, harmonizacije i kooperacije u prevladavanjuslabosti nacionalnih kaznenopravnih sustava, izraen je po metodi unifikacije s ciljemstvaranje jednostavnijeg i uinkovitijeg sustava represije u okviru europskogkaznenog prava. U l. 13. Corpus Jurisa propisana je kaznena odgovornostorganizacija (to jeiri pojam od korporacija odnosno pravnih osoba i obuhvaa svesubjekte razliite od fizikih osoba kojima je pravni poredak priznao pravo vlasnitva)za kaznena djela koja u njihovu korist poine njihovi organi ili zastupnici koji imajuovlast (zakonsku ili faktinu) donositi odluke u ime organizacije. Pritom je u st. 2.propisano da "kaznena odgovornost organizacija ne iskljuuje kaznenu odgovornostfizikih osoba, poinitelja, poticatelja ili sudionika istih kaznenih djela."27Znaajan jenapredak u vezi s afirmacijom odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela uinjen iu okviru Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD),28 a ta je vrstaodgovornosti ugraena i u Konvenciju o transnacionalnom organiziranom kriminalu.

U meunarodnom i usporednom kaznenom pravu odgovornost pravnih osoba za

kaznena djela nastoji se opravdati nizom teorijskih konstrukcija od kojih su neke izakonski verificirane. Neke od njih, osobito kada se radi o sustavimaanglosaksonskog pravnog kruga, blie su modelu odgovornosti zbog prouzrokovanjaposljedice (objektivna odgovornost), dok veina kontinentalnih pravnih sustava, zbogduboke ukorijenjenosti razliitih oblika naela krivnje u kaznenopravnom sustavu,odgovornost pravne osobe nastoji utemeljiti na krivnji fizike (odgovorne) osobe zapoinjeno kazneno djelo. Tako se moe rei da u znanosti kaznenoga prava postojivie modela odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Jedan od tih je modelidentifikacije (alter ega) prema kojem se odgovorne osobe u pravnoj osobi

251. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that legal persons can be held liable for fraud, active

corruption and money laundering committed for their benefit by any person, acting either individually or as part of an organ ofthe legal person, who has a leading position within the legal person, based on- a power of representation of the legal person, or- an authority to take decisions on behalf of the legal person, or- an authority to exercise control within the legal person, as well as for involvement as accessories or instigators in suchfraud, active corruption or money laundering or the attempted commission of such fraud.2. Apart from the cases already provided for in paragraph 1, each Member State shall take the necessary measures to ensurethat a legal person can be held liable where the lack of supervision or control by a person referred to in paragraph 1 hasmade possible the commission of a fraud or an act of active corruption or money laundering for the benefit of that legalperson by a person under its authority.3. Liability of a legal person under paragraphs 1 and 2 shall not exclude criminal proceedings against natural persons who areperpetrators, instigators or accessories in the fraud, active corruption or money laundering., ibid.

26Supra 12.

271 -- The offences defined in Articles 1 to 8 above may be committed by corporations, and also by other organisations whichare recognised by law as competent to hold property in their own name, provided the offence is committed for the benefit ofthe organisaton by some organ or representative of the organisation, or any person acting in its name and having power,

whether by law or merely in fact, to make decisions.2 -- Where it arises, the criminal liability of an organisation does not exclude that of any natural person as author, inciter oraccomplice to the same offence., ibid.

28Izv. http://www.oecd.org.


9/22


identificiraju s pravnom osobom, pa se njihove radnje i propusti smatraju radnjama ipropustima te pravne osobe. Taj je model "posuene" krivnje fizike osobe predvien iu njemakom Zakonu o prekrajima. Prednost ovoga modela je u tome to nudizadovoljavajui odgovor na kritiku o nesposobnosti pravnih osoba za radnju ukaznenopravnom smislu. Temelj odgovornosti pravne osobe je radnja odgovorne

osobe koja se zbog njezinog poloaja u organizaciji i strukturi pravne osobe smatrausmjerujuim mozgom (directing mind) te pravne osobe. Osnovni je prigovor tomemodelu da je provediv u malim pravnim osobama, ali ne i u velikim gdje je vrlo tekoustanoviti odgovornu osobu.

29 Osim toga, kod nekih kaznenih djela s vrlo tekim

posljedicama po ivot i tijelo veeg broja ljudi, npr. kod oneienja okolia, posljedicanije izravni rezultat radnje vodeih osoba (leading persons), ve njima podreenihzaposlenika (najee njihovoga nehaja). Nedostatke modela identifikacije30nastoji seublaiti primjenom modela agregacije. Prema tome modelu odgovornost pravnihosoba temelji se na atribuciji svih objektivnih (actus reus) i subjektivnih (mens rea)elemenata protupravnih radnji svih fizikih osoba ije je djelovanje bilo suuzrononastupanju posljedice - pravnim osobama. Model agregacije ima prednost u tome toispravlja pogrenu pretpostavku modela identifikacije da je uvijek mogue identificiratikonkretnog pojedinca unutar pravne osobe individualno odgovornog za poinjenjekaznenog djela. Kao i model identifikacije i model agregacije se temelji na imputacijiodgovornosti pravnim osobama i zanemaruje da povrede najee nisu rezultatzajednikog djelovanja razliitih subjekata unutar pravne osobe, ve nepostojanjaprave organizacijske strukture pravne osobe koja bi takve povrede sprijeila. Premamodelu korporativne ignorancije odgovornost pravne osobe se ne izvodi izidentifikacije pravnih osoba s vodeim odgovornim osobama, ve na propustu pravneosobe da, na temelju obvezujueg naloga suda donesenog u postupku povodomkaznenog djela, provede interni postupak i ustanovi disciplinsku odgovornost fizike

osobe te provede mjere osiguranja da se sprijee budue povrede. Dakle kaznenaodgovornost pravne osobe postoji ukoliko pravna osoba propusti poduzeti mjeresadrane u sudskom nalogu. Prednost ovoga modela je u tome da inicijativu zaprovoenje postupka i detektiranje individualno odgovorne fizike osobe pravniporedak preputa pravnim osobama ime se tedi i novac i vrijeme jer tijela kaznenogpravosua ne moraju otkrivati unutarnje strukturalne veze pravne osobe, identificiratikonkretne odgovorne fizike osobe to moe biti vrlo dugotrajan postupak itd.Nedostatak modela je u tome to ne odreuje dovoljno jasno koje to korektivno-preventivne mjere pravna osoba mora poduzeti da bi izbjegla kaznenu odgovornost.Osim toga, sa stajalita pravednosti u kanjavanju, o kojem takoer treba voditi raunakod kanjavanja pravnih osoba, i koje zahtijeva razmjer izmeu djela i kazne, smatra

se da ovaj model ne zadovoljava te kriterije kad se radi o najteim kaznenim djelima(osnovano se moemo upitati je li, primjerice, otputanje radnika neposrednoodgovornog za oneienje okolia, zadovoljavajua mjera kada se radi o smrti viestotina ljudi itd.). U SAD i ostalim dravama anglosaksonskog pravnog kruga zakaznena djela za koja se odgovara na temelju stroge (objektivne) odgovornosti (strict

29 BOISVERT A. M., Corporate Criminal Liability, a discussion paper on Uniform Law Conference of Canada, izv.http://www.law.ualberta.ca/alri/ulc/index.htm

30Praktine potekoe i problemi u vezi s primjenom modela identifikacije u engleskoj su se judikaturi pojavili u predmetu TescoSupermarkets Ltd v. Natrass (1971) AC 153, u kojem je okrivljena pravna osoba (Tesco) osporavala navode optube da suza poinjena kaznena djela odgovorne njezinevodee osobe (brains) navodei da se radi o propustu zaposlenika na niimrazinama (upravitelji odjela) kojima vodee osobe iz tijela upravljanja nisu delegirale ovlasti za postupanje. Zbog toga je u nekim dravama anglosaksonskog pravnog kruga (npr. u Kanadi) kroz sudsku praksu stvoren prilagoen model delegacije

kojim je model odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s vodeih osoba (leading persons, brains) proiren i na osobekojima su prenesene ovlasti upravljanja od strane vodeih osoba. Taj je mo del formuliran u presudi Vrhovnog suda Kanade upredmetu Canadian Dredge & Dock Co. v. The Queen, [1985] 1 S.C.R. 662, ibid.
http://www.law.ualberta.ca/alri/ulc/index.htmhttp://www.law.ualberta.ca/alri/ulc/index.htm


10/22


liability) pravne osobe odgovaraju na temelju modela vikarijske odgovornosti. Radise o konceptu odgovornosti poslodavca (pravne osobe) za djela i propustezaposlenika u obavljanju njihovih radnih zadataka (teorija respondeat superior). Ciljvikarijske odgovornosti je: 1. spreavanje buduih povreda 2. osiguranje naknadetete oteeniku i 3. pravino ispravljanje gubitaka prouzroenih u poduzetnitvu.

Ova je teorija vrlo uspjeno integrirana u anglosaksonsko pravo, ali samo kada seradi o kaznenim djelima koja se temelje na tzv. objektivnoj odgovornost (strictliability). To su, primjerice kaznena djela oneienja okolia, povrede pravapotroaa, stavljanja u promet neispravnih lijekova i hrane, ali i kaznenih djela zakoja se odgovara po naelu objektivne odgovornosti, no kod kojih postoji mogunostdokazivanja pravne osobe da su poduzete sve mjere dune panje da se sprijeiodreena povreda (due diligence defence). Premda je zastupljen uanglosaksonskom pravu s reenim ogranienjima, ovaj je ekstremno utilitarni modelpotpuno neprihvatljiv u dravama europskog pravnog kruga ija se kaznenazakonodavstva temelje na naelu krivnje. Posljednji u nizu modela kojima se nastojiopravdati odgovornost pravnih osoba za kaznena djela, je model korporativnekrivnje. Za razliku od svih prethodnih modela koji znae atribuciju krivnje fizikihosoba pravnim osobama, model korporativne krivnje (corporative mens rea doctrine)polazi od toga da pravne osobe nisu pravna fikcija ve pravni realitet. Tosu tvorevinekojima je pravni poredak priznao pravnu osobnost i ija odgovornost ne mora bitiderivirana iz krivnje odgovornih osoba ve iz prakse i politike koja je integrirana ubie pravne osobe. Konkretizacija te prakse i politike su programi s kojima zaposlenici moraju biti upoznati i koji sadre odredbe o poslovnoj politici pravneosobe, mjerama zatite na radu, mjerama sprjeavanja pojedinih kaznenih djela kaoto je, primjerice trgovanje upuenih (insider trading) itd. Nepostojanje takvihprograma osnova je odgovornosti (krivnje) pravnih osoba za kaznena djela. U

dravama europskog pravnog kruga ova teorija ne nailazi na podrku jer naneodgovarajui i objektivizirajui nain pokuava primijeniti ope odredbe o krivnjifizikih osoba na pravne osobe i na taj nain ugroziti dogmatska naela dubokoukorijenjena u sutinu toga prava.

3. TEMELJ ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA - AKCESORNA ILISAMOSTALNA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA

Hrvatski je zakonodavac i u ZP i u Nacrtu ZOPOKD zauzeo stajalite da seodgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe.

31Nacrt ZOPOKD je,

meutim, u tom smislu odreeniji jer propisuje mogunost odgovornosti pravneosobe samo ukoliko je kaznenim djelom odgovorne osobe povrijeena neka dunostpravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu korist

31lanak 53. (ZP).(1) Odgovornost pravne osobe za prekraj temelji se na krivnji odgovorne osobe, a posebnim zakonom moe se prop isati dae se za prekraj kazniti pravna i odgovorna osoba ili samo pravna osoba. (2) Drava i dravna tijela ne mogu odgovarati za prekraje, a jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i njihovatijela mogu odgovarati za prekraj samo ako nije poinjen u izvravanju javnih ovlasti.(3) Propisom o prekraju moe biti odreeno da za prekraj odgovara odgovorna osoba u dravnom tijelu ili tijelu lokalne ipodrune (regionalne) samouprave.lanak 3. (ZOPOKD)Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povreuje neka dunost pravne osobe ili je njimepravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu korist za sebe ili drugoga.

lanak 5. (ZOPOKD)(1) Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe.(2) Pravna e se osoba oglasiti odgovornom i kada se protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih smetnji ne moepokrenuti ili voditi kazneni postupak.


11/22


za sebe ili drugoga. S obzirom da ZP ne sadri takvu odredbu, proizlazi da je pravnaosoba, ako je to propisano posebnim zakonom, odgovorna i u onim situacijama kadaje odgovorna osoba inei prekraj nanijela tetu pravnoj osobi. Radi se o oitompropustu zakonodavca da u ZP negativno odredi situacije u kojima je moguezasnovati odgovornost pravne osobe. Na taj je nain otvorena mogunost da se u

posebnom zakonu predvidi odgovornost pravnih osoba (kumulativno s odgovornouodgovorne osobe ili ak samostalno) ak i za one postupke odgovornih osoba kojimasu pravne osobe pretrpjele tetu. Premda je za vjerovati da e takve situacije bitirijetke, one su ipak potencijalno mogue tako da bi l. 53.ZP trebalo preurediti pouzoru na l. 3. Nacrta ZOPOKD i time nedvosmisleno istaknuti da pravna osobamoe biti odgovorna samo ukoliko je: a) na bilo koji nain profitirala poinjenimprekrajem (dakle ostvarila je ili je trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist) i/ilib) propustila poduzeti potrebne mjere koje bi sprijeile poinjenje prekraja bezobzira je li odgovorna osoba taj prekraj poinila namjerno ili iz nehaja. A contrario, usituacijama u kojima je djelovanjem odgovorne osobe koje per sesadri propisanaobiljeja prekraja, pravna osoba na bilo koji nain oteena, ona se ne bi moglasmatrati odgovornom za taj prekraj pa ak i ukoliko je do njega dolo zbog razloganavedenih pod b).

Premda je u oba zakona temelj odgovornosti pravne osobe krivnja odgovorne osobe,postavlja se pitanje to se, u smislu oba teksta, treba smatrati krivnjom odgovorneosobe. U kaznenom pravu krivnja, kao element pojma kanjivog djela (kaznenogdjela, prekraja) predstavlja ukupnost svijesti o djelu i svijesti o protupravnosti.Postojanje svijesti o djelu utvruje se kroz utvrivanje ubrojivosti i oblika krivnjepoinitelja - fizike osobe. Za razliku od dosadanjeg prekrajnog zakona, novi ZPizriito propisuje i svijest o protupravnosti kao sastojak krivnje i time odstupa odranijeg zakonskog rjeenja prema kojem "nepoznavanje propisa o prekraju ne

ispriava poinitelja." Na taj su nain, prihvaanjem normativno-psiholokih teorijakrivnje i u prekrajnom pravu, stvorene pretpostavke da samo onaj poinitelj (fizikaosoba) koji je svjestan svoga djela i njegove protupravnosti (pravne zabranjenosti)moe biti prekrajno odgovoran. Sukladno ZP, neotklonjiva (neskrivljena) zabluda oprotupravnosti razlog je iskljuenja krivnje, a otklonjiva (skrivljena) predstavlja osnovuza fakultativno ublaavanje kazne. Iz navedenog proizlazi da iskljuivo krivnjaodgovorne osobe, i to krivnja kao ukupnost svijesti o djelu i svijesti o protupravnosti,moe predstavljati temelj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela i/ili prekraje.Meutim, nain na koji je ta krivnja odreena u spomenutim tekstovima otvara nekapitanja. Povezivanjem l. 3. i 5. Nacrta ZOPOKD moe se zakljuiti da je temeljodgovornosti pravne osobe za kazneno djelo krivnja odgovorne osobe - za

poinjeno kazneno djelo te odgovorne osobe(istakao D.D.). S druge strane, ZP ul. 53. propisuje da "odgovornost pravne osobe za prekraj temelji se na krivnjiodgovorne osobe." Nije, meutim, odreeno da se ta krivnja odgovorne osobe moraodnositi na - poinjeni prekraj te odgovorne osobe(istakao D.D.). U l. 58. istogaZakona propisano je da je "odgovorna osoba kriva za prekraj ako je djelo ostvarenonjenom radnjom ili proputanjem, odnosno proputanjem dunog nadzora." Na prvipogled moglo bi se zakljuiti da je u prekrajnom zakonu temelj odgovornosti pravnihosoba za prekraje iri no kod odgovornosti za kaznena djela s obzirom da e zaprekraje pravne osobe odgovarati ne samo zbog poinjenog prekraja odgovorneosobe (ostvarenog radnjom ili proputanjem), ve i kad do poinjenja prekraja (neketree, a ne odgovorne osobe) doe zbog proputanja dunog nadzora odgovorneosobe. Ono to je ovdje bitno naglasiti jest da proputanje dunog nadzoraodgovorne osobe samo za sebe mora predstavljati prekraj. To znai da e se o


12/22


odgovornosti pravne osobe za prekraj raditi i, primjerice, kad neki drugi zaposlenikkoji nema svojstvo odgovorne osobe poini prekraj, ukoliko je do toga doloproputanjem dunog nadzora odgovorne osobe koje samo za sebe morapredstavljati prekraj. A contrario,ako je odgovorna osoba propustila duni nadzor,pa je zbog toga dolo do poinjenja prekraja od strane tree osobe (zaposlenika te

pravne osobe), no to proputanje nije prekraj per se, tada nema osnove zaodgovornost pravne osobe za prekraj. Moe se, dakle, rei da u tom pogleduizmeu Nacrta ZOPOKD i ZP ne postoje bitne razlike, premda bi razliitosti unomotehnici mogle na to upuivati.

Nadalje, postavlja se pitanje je li za odgovornost pravne osobe dovoljno utvrditikrivnju odgovorne osobe u materijalnom smislu ili u formalnom (procesnom) smislu.U formalnom je smislu kriva odgovorna osoba za koju je to utvreno pravomonomodlukom suda (ili u sluaju prekraja i upravnog tijela koje vodi prekrajni postupak),dok je u materijalnom smislu kriva i ona odgovorna osoba ija je krivnja (svijest odjelu i svijest o protupravnosti) kao pravno relevantna injenica utvrena u postupku,

no u pogledu koje nije donesena sudska odluka kojom se odgovorna osobaproglaava krivom (npr. zbog nastupa zastare kaznenog ili prekrajnog progona,zbog smrti okrivljenika, zbog toga to je prema odredbama posebnog zakonaprekrajni postupak pokrenut samo protiv pravne osobe itd.). S obzirom da obateksta, Nacrt ZOPOKD u l. 5. st. 2., a ZP u l. 83., propisuju mogunost voenjapostupka samo protiv pravne osobe odnosno proglaavanja iskljuivo pravne osobeodgovornom i ako se "protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih smetnji nemoe pokrenuti postupak", jasno je da e i postojanjem krivnje odgovorne osobe umaterijalnom smislu biti ispunjene pretpostavke za proglaavanje pravne osobeodgovornom za kazneno djelo i/ili prekraj. Okolnosti koje predstavljaju zapreke(pravne ili stvarne) za pokretanje ili voenje postupka protiv odgovorne osobe

odnosno za njezino proglaavanje krivom u tom postupku, jesu nastupanje zastarepokretanja i voenja postupka u odnosu na odgovornu osobu, pravomonaosuujua sudska presuda za kazneno djelo koje sadri obiljeja prekraja, smrtokrivljenika odgovorne osobe, nastupanje razloga za obustavu postupka (npr. zbogtrajne duevne bolesti okrivljenika) itd. Ratio legis ovih iznimaka je u tome da seomogui kanjavanje pravne osobe u onim situacijama u kojima je u materijalnomsmislu utvrena krivnja odgovorne osobe za kanjivo djelo, ali zbog spomenutihpravnih ili stvarnih zapreka nema mogunosti za donoenje odluke o krivnji te osobe.Sadraj i smisao ovoga izuzetka (istakao D.D.) nije u suprotnosti niti s naelomkrivnje niti sa naelom akcesorne odgovornosti pravnih osoba.

Sa spomenutim je naelima, meutim, u izravnoj suprotnosti dio l. 53. st. 1. ZP ukojem je propisano da se "odgovornost pravne osobe za prekraj temelji na krivnjiodgovorne osobe, a posebnim se zakonom moe propisati da e se za prekrajkazniti pravna i odgovorna osoba ili samo pravna osoba" (istakao D.D). Time jezakonodavac otvorio mogunost da lex posterior propie samostalnu odgovornostpravnih osoba za prekraje i time odstupi od naela krivnje propisanog u l. 4. ZP inaela akcesorne odgovornosti pravnih osoba. Radi potpunijeg razumijevanja oveodredbe potrebno je malo se vratiti unazad, tj. u vrijeme izrade Nacrta zakona oprijestupima i prekrajima. Taj je nacrt predviao razliiti reim odgovornosti pravnihosoba s obzirom na vrstu kanjive radnje (prijestup kao tea i prekraj kao lakakanjiva radnja). Naime, za prijestup kao teu povredu pravna osoba bi odgovarala

samo na temelju krivnje odgovorne osobe, a za prekraj kao laku povredu pravna biosoba mogla biti proglaena odgovornom i bez utvrivanja krivnje odgovorne osobe.


13/22


Takav se model propisivanja samostalne odgovornosti pravne osobe za prekrajeopravdavao argumentom za brzinom prekrajnoga postupanja kada se radi o lakimpovredama, nazovimo je tako, graanske discipline, kod kojih bi postupak utvrivanjakrivnje odgovorne osobe, i vremenski i materijalno, nadilazio sve one pozitivneuinke (osobito brzinu kazne u prekrajnom postupku o kojoj ovise i njezini

specijalnopreventivni uinci) prekrajne prevencije izraene u prekrajnimsankcijama. Ideja o razliitom pristupu reimu odgovornosti pravnih osoba s obziromna apstraktnu teinu povrede propisa koja bi dovela do samostalne odgovornostipravnih osoba za prekraje i akcesorne odgovornosti pravnih osoba za prijestupe bilaje, meutim, samo relativna jer je u treem stavku l. 4. Nacrta bilo odreeno da"iznimno pravna osoba moe biti kanjena za prijestup ili prekraj bez utvrivanjakrivnje odgovorne osobe ako je to posebnim zakonom ili Uredbom Vlade RepublikeHrvatske odreeno." Jo je tada ukazivano na to da takvim neodreenim"anticipiranjem" iznimke koncept akcesorne odgovornosti pravnih osoba za prijestupeod pravila vrlo lako moe postati iznimkom.32 Restriktivna klauzula koja se sastojisamo u rijei "iznimno" s nedovoljnom je preciznou upuivala na to pod kakvim je tookolnostima, za koje kategorije prijestupa, prema kojim kategorijama pravnih osoba itd.pravno doputeno navedenim izvorima propisati samostalnu odgovornost pravnihosoba za prijestupe. Sporna odredba l. 53. st. 1. ZP ukazuje na to da je, nakonizostavljanja kategorije prijestupa, zakonodavac ono to je u Nacrtu bilo pridrano zaprekraje i (iznimno) za prijestupe, jednostavno proirio na sve prekraje, nepropisujui kriterije " iznimnosti" koji bi sluili kao smjernica lex posterioru kodpropisivanja samostalne odgovornosti pravnih osoba za prekraje. Ti su kriteriji teinaprekraja (mora se raditi o lakim prekrajima), stupanj krivnje poinitelja (nehaj),nepostojanje ili neznatnost tetnih posljedica, ponaanje poinitelja nakon poinjenogprekraja itd. Samo bi za takve situacije u kojima je oito da se po svim subjektivno-

objektivnim obiljejima djela radi o lakim prekrajima, bilo opravdano propisatisamostalnu prekrajnu odgovornost pravnih osoba. Radise o oiglednom nedostatkupozitivnog ZP kojim on odstupa od dosadanjih zakonskih rjeenja i sudske prakse33,ali i pozicije naeg ustavnog i kaznenog prava u najirem smislu u kojima naelokrivnje

34kao pretpostavka primjene sankcije zauzima vano mjesto. Taj bi nedostatak

u nekoj budunoj noveli ZP trebalo ispraviti utvrivanjem kriterija za iznimnopropisivanje samostalne prekrajne odgovornosti pravnih osoba.35

32V. DERENINOVI D., Posebno prijestupovno i prekrajno zakonodavstvo prije i poslije donoenja Zakona o prijestupima iprekrajima, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 8, br. 1/2001 i DIKLI S., Prekraji u gospodarstvu s osvrtom na

odgovornost pravnih osoba, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 8., br. 1/2001.33"Prekrajna odgovornost pravnih osoba izvodi se iz prekrajne odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi, pa se stogane moe kazniti za prekraj samo pravna osoba, osim kada postoje zakonske zapreke za kanjavanje odgovorne osobe."RVP, br. G-30/95.

34 "Dosljedno provoenje naela krivnje mogue je provesti samo ukoliko se odgovornost pravne osobe utemelji na krivnjiodgovorne osobe. Praktino to znai da bi se pravna osoba mogla osuditi za prijestup ili prekraj samo ako se odgovornojfizikoj osobi dokau svi sastojcikrivnje, a to znai ubrojivost, namjera ili nehaj i svijest o protupravnosti. Otud proizlazi daprijestup ili prekraj pravne osobe mora na odreeni nain izvirati iz prijestupa ili prekraja fizike osobe, to je, barem gledeprotupravnost i odreeno u lanku 55. Prijedloga. Stoga je upitna odredba l. 52. st. 2. Prijedloga prema kojoj za prijestup iliprekraj moe odgovarati samo pravna osoba", op.cit. NOVOSELEC. P., Krivnja u prijestupovnom i prekrajnom pravu,Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 8., br. 1/2001., str. 52.

35Osim naelne pravnodogmatske neusuglaenosti s naelom krivnje, modelu samostalne odgovornosti pravnih osoba jo uvrijeme rada na Nacrtu zakona o prijestupima i prekrajima, prigovaralo se i s praktinog motrita: "Meutim, je li se pri propisivanju mogunosti kanjavanja samo pravne osobe vodilo dovoljno rauna o stanju u hrvatskomgospodarstvu, u kojem pravne osobe nastaju preko noi, ali jednako brzo ili jo bre nestaju, to znai da e u takvom sluaju- ako se postupak za prijestup ili prekraj i uspije pokrenuti, zavriti obustavom, dakle, i nominirani poinitelj (pravna osoba) i

stvarni poinitelj (vlasnik, odgovorna osoba) iz ijeg je injenja ili proputanja inkriminirano djelo proizalo, ostati nekanjen. Ilidrugaije reeno, unato pokretanju skupog dravnog aparata - tijela progona i uloenog ljudskog rada, kao i uloenogljudskog rada, krajnji rezultat mogao bi najee izostati", op.cit. VIDALIN -RADIN, Postupak za prekraje u prvom stupnjupred prekrajnimsudom, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 8, broj 1/2001.


14/22


Komparativni pregled stanja u europskim zakonodavstvima ukazuje da u vezi modelazasnivanja odgovornosti pravnih osoba za kanjiva djela postoje razliita rjeenja. Ubelgijskomzakonodavstvu odgovornost pravnih osoba nije izvedena (derivirana) izkrivnje odgovornih osoba, to znai da pravne osobe mogu biti kanjene i bezprovoenja kaznenog postupka protiv odgovornih osoba. Takav koncept ne

pretpostavlja djelo odgovorne osobe, dakle one odreene statutom pravne osobe ilizakonom, i ostavlja procjeni suda (injenina okolnost) da utvrdi tko je poiniokazneno djelo za koje odgovara pravna osoba. Dvostruka odgovornost (pravne ifizike osobe), pridrana je samo za situacije u kojima se radi o teim kaznenimdjelima koja su fizike osobe poinile svjesno i sa znanjem. Kada je kazneno djelopoinila poznata fizika osoba, sud moe odluiti hoe li kazniti pravnu ili fizikuosobu (kaznit e onu koja je poinila tee kazneno djelo). No kada je ona to poinilasvjesno i sa znanjem, tada sud mora kazniti i fiziku i pravnu osobu.36Premda setemelji na djelovanju fizike osobe, kaznena odgovornost pravne osobe u danskompravu ne ovisi o postojanju kaznene presude protiv fizike osobe. Premda senajee istovremeno pokree kazneni postupak i protiv fizike i protiv pravne osobe,zakon doputa mogunost pokretanja kaznenog postupka i samo protiv pravneosobe.

37U finskomzakonodavstvu pretpostavka odgovornosti pravne osobe je djelo

odgovorne osobe iz statutarnoga organa ili tijela uprave koje je ona poinila ili kaoglavni poinitelj ili kao sudionik ili kojega je eventualno dozvolila. Osim toga pravnaosoba kazneno odgovara i ukoliko nije poduzela mjere za sprjeavanje poinjenjakaznenog djela (due diligence). Meutim, kanjavanje fizike osobe nije conditio sinequa nonprovoenja kaznenog postupka protiv pravne osobe. Zakon propisuje da usluaju kada je konkretni poinitelj kaznenog djela neidentificiran ili nepoznat pravnaosoba svejedno moe biti kanjena jer nije poduzela sve potrebne mjere da sprijeipoinjenje kaznenog djela. Da bi pravne osobe bile kazneno odgovorne fizika osoba

mora postupati u izvrenju radnji iz podruja djelovanja pravne osobe, mora postupatiu ime ili u korist te pravne osobe i mora pripadati upravi te pravne osobe ili biti njezinzastupnik. Pokretanje kaznenog postupka prema pravnim osobama temelji se nanaelu oportuniteta. Javni tuitelj moe odustati od optube ukoliko se radi onehajnom propustu uprave koji je manjega znaenja, ako je nanesena manja teta iliako je pravna osoba dobrovoljno poduzela potrebne mjere u cilju sprjeavanjadaljnjih povreda. Osim toga, optunica moe biti odbaena ukoliko je protiv fizikeosobe ve proveden kazneni postupak i ona je kanjena, a moe se oekivati dazbog toga pravna osoba u postupku pred sudom ne bi bila osuena na plaanjenovane kazne (globe). Potrebno je meutim, da pravna osoba dobrovoljno poduzmemjere u cilju sprjeavanja buduih povreda.38Prema lanku 4. slovenskogZakona o

odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela iz 1999. godine39

pretpostavkaodgovornosti pravne osobe je kazneno djelo odgovorne osobe koje je poinjeno u ime, za raun ili u korist te pravne osobe ukoliko je: a) kazneno djelo poinjeno radiizvrenja protupravne odluke, naloga ili odobrenja vodeih ili nadzornih organapravne osobe b) ako su vodea ili nadzorna tijela pravne osobe utjecali na poiniteljaili mu pomogli (omoguili) da poini kazneno djelo, c) ako raspolae s ostvarenomprotupravnom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale kaznenim djelom i d) akosu vodea ili nadzorna tijela pravne osobe propustila duan nadzor nad zakonitou

36

Izv. http://www.oecd.org.37Izv. http://www.oecd.org.38

Izv. http://www.oecd.org.39

Zakon o odgovornosti pravnih oseb, Uradni list RS 59/1999.


15/22


podreenih zaposlenika.40 Premda iz ove odredbe proizlazi da se slovenskizakonodavac odluio za model akcesorne odgovornosti pravnih osoba iz l. 5. ukojem je propisano da " pravna osoba odgovara za kazneno djelo i ako poinitelj nijeodgovoran za to kazneno djelo"

41 proizlazi da pravna osoba moe biti proglaena

kazneno odgovornom uvijek i bez obzira na odgovornost (krivnju) odgovorne osobe.

Premda je ovdje vjerojatno miljeno na one izuzetne situacije u kojima zbog pravnihili stvarnih zapreka ne moe biti dovren postupak protiv odgovorne osobe u kojem biona bila proglaena krivom, neprecizna nomotehnika koja ni na koji nain ne upuujena to da je l. 5. st. 1. zapravo izuzetak od l. 4., navodi na zakljuak da je uvijekmogue pokrenuti kazneni postupak iskljuivo protiv pravne osobe te da je pravnuosobu uvijek mogue proglasiti odgovornom za kazneno djelo bez obzira na to je liutvrena kaznena odgovornost odgovorne osobe. U engleskom pravu pravne suosobe odgovorne po modelu vikarijske odgovornosti za ona kaznena djela za koja seodgovara po naelu stroge odgovornosti (strict liability offences).42 Kod ostalihkaznenih djela pravne osobe odgovorne su po modelu identifikacije, tj. pretpostavkanjihove odgovornosti je krivnja pojedinih fizikih osoba (u pravilu vodeih osoba kojevode poslove pravne osobe - tzv. "mozgovi" ili osoba kojima su oni povjeriliobavljanje odreenih poslova - model delegacije) za konkretno kazneno djelo. Krugkaznenih djela kod kojih pravne osobe odgovaraju po modelu identifikacije naelno jedosta irok, a iskljuuje kaznena djela koja po prirodi stvari ne mogu poiniti pravneosobe (npr. dvobranost, silovanje, rodoskrvnue i sl.), odnosno kaznena djela zakoja su apsolutno propisane tzv. fizike kazne (npr. kazna zatvora) - npr. ubojstvo(murder).

43 Premda je u starijoj engleskoj judikaturi

44 bilo sporno mogu li pravne

osobe kazneno odgovarati za kaznena djela s elementima nasilja, novija sudskapraksa o tome se u vie navrata pozitivno odredila.45

4. POJAM ODGOVORNE OSOBE

Odgovorna osoba uvijek je fizika osoba.46Odgovornom se osobom u smislu ovihtekstova ne smatra osoba koja je kao odgovorna osoba odreena aktom pravneosobe. Time bi se naime stvorile pretpostavke za tzv. fiktivne odgovorne osobeodnosno za odgovornost onih osoba koje zbog prirode posla koji obavljaju uope nemogu poiniti odreeni prekraj.47 Stoga je tijelo koje vodi postupak duno utvrditiodgovornu osobu i to prema materijalnom, a ne formalnom kriteriju. Taj se kriterijtemelji ili na ovlasti za zastupanje ili na povjerenom obavljanju poslova i podrujadjelovanja pravne osobe. Na prvi pogled ini se da je krug potencijalnih odgovornih

40Za kaznivo dejanje, ki ga je storilec storil v imenu, na raun ali v korist pravne osebe, je ta odgovorna: 1. e pomeni storjeno kaznivo dejanje izvritev protipravnega sklepa, naloga ali odobritve njenih vodstvenih ali nadzornihorganov;2. e so njeni vodstveni ali nadzorni organi vplivali na storilca ali mu omogoili, da je storil kaznivo dejanje;3. e razpolaga s protipravno pridobljeno premoenjsko koristjo ali uporablja predmete, nastale s kaznivim dejanjem; 4. e so njeni vodstveni ali nadzorni organi opustili dolno nadzorstvo nad z akonitostjo ravnanja njim podrejenih delavcev.

41(1) Ob pogojih iz prejnjega lena je pravna oseba odgovorna za kaznivo dejanje tudi, e storilec za storjeno kaznivo dejanje ni kazensko odgovoren., ibid.

42ALLEN M. J., Textbook on Criminal Law, Oxford, 2001., str. 243.

43Ibid.

44Cory Bros v. Co (1927) 1 KB 810.

45R v. Coroner for East Kent, ex parte Spooner (1989) 88 Cr App R 10.

46Prema l. 4. Nacrta ZOPOKD "Odgovorna osoba u smislu ovog Zakona je fizika osoba koja zastupa pravnu osobu ili joj jepovjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe."Prema l. 53. ZP "odgovornom osobom prema ovom Zakonu, smatra se osoba kojoj je povjeren odreeni krug poslova u

pravnoj osobi, kao i druga osoba koja je ovlatena postupati u ime pravne osobe, odnosno osoba koja u tijelima dravnevlasti ili tijelima jedinica lokalne podrune (regionalne) samouprave obavlja odreene dunosti."47

O utvrivanju odgovorne osobe v. BATINICA i dr., Komentar zakona o prekrajima s izborom sudske prakse, Rijeka, 1995., str. 54.


16/22


osoba vrlo irok i da to moe biti bilo koja osoba kojoj je povjeren neki posao izpodruja djelovanja pravne osobe. lanak 17. dosadanjeg ZP ak jeegzemplifikativno navodio koje se sve osobe mogu smatrati odgovornima - direktor,upravnik, rukovoditelj komercijalne slube, knjigovoa, blagajnik itd. Prema jednomstajalitu odgovorna osoba uvijek mora biti "vodea osoba" u pravnoj osobi - lan

uprave, direktori i sl. To stoga to iskljuivo te osobe mogu graanskopravnoobvezivati pravnu osobu, pa se stoga iskljuivo njihova krivnja za konkretni prekrajmoe ubrojati pravnoj osobi. ini se da takvo rjeenje nije prihvatljivo. Premda izodredaba relevantnog meunarodnog prava (l. 18. Kaznenopravne konvencije okorupciji) proizlazi da odgovorna osoba mora biti "vodea osoba" (leading person) upravnoj osobi, komparativno pravo upuuje na fleksibilnost i irinu pristupa uodreenju pojma odgovorne osobe. Tako npr. u belgijskom pravu, s obzirom dazakon o tome nema posebnih odredaba kojima bi krug odgovornih osobaograniavao samo na vodee osobe, postoji mogunost da se odgovornom proglasi ineka osoba na nioj razini unutar pravne osobe.48Slino i u danskompravu pravneosobe odgovaraju na temelju prijestupa fizikih osoba (kolektivnih ili inokosnih), stime da se ne mora raditi o visoko pozicioniranim osobama u upravi, a poinitelji ak ine moraju biti formalni zaposlenici (dovoljan je i ugovor o suradnji).

49 Suprotno, u

finskom zakonodavstvu odgovornost pravnih osoba za kaznena djela mora bitiutemeljena na krivnji odgovornih osoba iz statutarnoga organa ili tijela uprave koje suone poinile ili kao glavni poinitelji ili kao sudionici. Da bi pravne osobe bile kaznenoodgovorne, fizika osoba mora postupati u izvrenju radnji iz podruja djelovanjapravne osobe, mora postupati u ime ili u korist te pravne osobe i mora pripadatiupravi te pravne osobe ili biti njezin zastupnik.50 Unato razliitim komparativnimrjeenjima, ini se da prevladavaju ona koja doputaju da odgovorna osoba bude nesamo vodea osoba u pravnoj osobi, ve i svaka osoba koja na temelju povjerenih

poslova iz podruja djelovanja pravne osobe - preuzima odgovornost za njihovoispravno i zakonito obavljanje. Osim toga, kod prekraja koji ipak predstavljaju lakepovrede propisa od kaznenih djela ne bi bilo niti pragmatino, pogotovo u velikimpravnim osobama s velikim brojem zaposlenih, za apsolutno sve pa i najlakeprekraje (npr. neizvrenje mjera za zatitu od poara, nepostupanje po propisima okomunalnom gospodarenju i sl.) teretiti iskljuivo "vodee osobe" u pravnoj osobikoje obavljaju poslove upravljanja odnosno zastupanja pravne osobe. Na taj bi nainnjihova odgovornost bila odgovornost radi proputanja nadzora koji u okviru veihpravnih osoba ne bi bili u mogunosti provesti. Time bi ta odgovornost u sutinipostala objektivna odgovornost vodeih odgovornih osoba. Stoga se moe rei da jeu hrvatskom kaznenom pravu prihvaen modificirani model identifikacije (alter ega)

koji se jo naziva i modelom delegacije.51

Za odreeni prekraj moe odgovarati ivie odgovornih osoba ukoliko one postoje. Do takvih e situacija dolaziti uglavnomkod namjernih prekraja kod kojih vie odgovornih osoba mogu u poinjenjuprekraja sudjelovati kao supoinitelji. Za odgovornost pravne osobe, meutim,dovoljno je utvrenje krivnje samo jedne od odgovornih osoba koje su djelovale kaosupoinitelji prekraja.

Sukladno l. 58. ZP "odgovorna osoba kaznit e se za prekraj iako joj je prestaoradni odnos u pravnoj osobi, kao i u sluaju kad je pravna osoba prestala postojati."To znai da je mogunost kanjavanja odgovorne osobe (ili odgovornih osoba)

48

Supra 36.49Supra 37.50

Supra 38.51

Supra 30.


17/22


neovisna o egzistenciji pravne osobe u vrijeme voenja postupka odnosnodonoenja odluke o krivnji odgovorne osobe kao i o tome da je odgovornoj osobiprestao radni odnos u pravnoj osobi.52Pritom nije od znaaja razlog zbog kojeg jedolo do prestanka radnog odnosa odgovorne osobe (otkaz ugovora o radu i sl.).Smatra se da je pravna osoba prestala postojati ako je to odreeno propisom ili

aktom dravne vlasti (zabranom), ako se broj lanova pravne osobe smanjio ispododreenog broja (tres faciunt collegium), ako je dolo do nestanka imovine pravneosobe ili je pokrenut postupak steaja. Pravna osoba nad kojom se provodi steajprestaje postojati na dan upisa u sudski registar rjeenja o zakljuenju steajnogpostupka. To znai da pravna osoba prestaje postojati tek upisom u sudski registarrjeenja o zakljuenju steajnog postupka te se smatra da itavim tijekom steajnogpostupka pravna osoba postoji, pa time moe biti i subjektom kanjavanja. PremdaNacrt ZOPOKD ne eksplicira mogunost dovrenja postupka i kanjavanjaodgovorne osobe u sluaju prestanka pravne osobe, ta mogunost nedvojbenoproizlazi iz l. 18. st. 3. Kaznenopravne konvencije o korupciji53koja je, kao to je venavedeno, postala dijelom unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

54

Prema l. 59. ZP "Nije kriva odgovorna osoba koja je postupila po naredbi drugeodgovorne osobe, ako je poduzela sve radnje koje je bila duna poduzeti da sprijeiostvarenje prekraja." To je novost u prekrajnom pravu jer u dosadanjem ZP takvaodredba nije bila predviena, premda su odgovorne osobe esto u svojoj obraniisticale da su u poinjenju prekraja postupale po nalogu pretpostavljene osobe.Takvo je rjeenje, meutim, bilo propisano l. 14. Zakona o privrednim prijestupimapa su za tom odredbom, u nedostatku sline u ranijem prekrajnom zakonu, sudoviesto posezali. Ovdje se trai kumulativno ispunjenje dva uvjeta: prvo, da jeodgovorna osoba postupila po naredbi druge odgovorne osobe i drugo, da jepoduzela sve radnje koje je bila duna poduzeti da sprijei ostvarenje prekraja.

Pitanje koje su to radnje, uvijek je injenino pitanje. Ovaj razlog iskljuenjaprotupravnosti uveden je po uzoru na kazneno djelo poinjeno na zapovijedpretpostavljenog (vojna hijerarhija) na to njegova terminologija nedvojbeno upuuje(naredba druge odgovorne osobe). Osim to koristi terminologiju neprimjerenuodnosima u strukturi pravne osobe (rije "nalog" svakako bi bila primjerenija od rijei"naredba"), ovaj je institut neodreen (ne navodi se, primjerice, koje sve radnje biodgovorna osoba morala poduzeti da sprijei ostvarenje prekraja) te bi ga krozsudsku praksu trebalo restriktivno tumaiti.

5. POSEBNE ODREDBE O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA

Novost u ZP je l. 57. kojim je propisano da "pravnoj osobi koja se nalazi predsteajem ne moe biti izreena kazna, ve samo zatitna mjera oduzimanjapredmeta i oduzimanje imovinske koristi." Naime, pravna osoba koja se nalazi predsteajem jo uvijek postoji. Ona prestaje postojati tek po upisu u registar rjeenja ozakljuivanju steajnog postupka. Smatra se da sve do tog vremena prema pravnojosobi moe biti primijenjena zatitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanjeimovinske koristi. To znai da od otvaranja postupka steaja prema pravnoj osobi nije

52 I prema dosadanjoj sudskoj praksi prestanak pravne osobe nije predstavljao zapreku za dovrenje postupka i kanjavanjeodgovorne osobe - "Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit e se za prekraj i u sluaju kada je dolo do nemogunostikanjavanja pravne osobe zbog njezina prestanka" (RVP, br. G-869/94 od 12.7.1994.

53

"Odgovornost pravne osobe ne iskljuuje pokretanje kaznenog postupka protiv fizike osobe koja je bila poinitelj, poticatelj ilisudionik kaznenih djela pravne osobe", supra 8.54

"Odgovornost pravne osobe prema stavcima 1. i 2. ne iskljuuje pokretanje kaznenog postupka protiv fizike osobe koja jebila poinitelj, poticatelj ili suuesnik kaznenih prekraja navedenih u stavku 1.", ibid.


18/22


mogue primijeniti prave punitivne prekrajne sankcije (npr. novanu kaznu ilizatitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti), ve samo zatitnu mjeru oduzimanjapredmeta i oduzimanje imovinske koristi koje po svojoj pravnoj prirodi i nije sankcijave mjera sui generiskojom se osigurava provedba naela da nitko ne moe zadratiimovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom. Ratio legistakve odredbe je u tome da

bi primjena pravih punitivnih monetarnih prekrajnih sankcija (npr. novane kazne iliglobe) mogla dovesti u pitanje ostvarivanje svrhe steajnoga postupka, a to jenamirenje steajnih vjerovnika. Zbog umanjenja steajne mase do kojeg bi doloobvezom plaanja novane kazne ili globe namirenje vjerovnika moglo bi doi upitanje, pa je to jedan od razloga ogranienja iz l. 57. ZP. Odvojeno od pitanjaprimjene prekrajnih sankcija prema pravnoj osobi koja se nalazi pod steajem, jepitanje njezine prekrajne odgovornosti. Premda ZP eksplicitno ne propisujeodgovornost pravne osobe koja se nalazi pod steajem, iz blanketnih odredaba izkojih proizlazi da otvaranjem steajnog postupka pravna osoba nije prestalapostojati, proizlazi da nema zapreke da i takva pravna osoba bude subjektomprekrajne odgovornosti. I u tom sluaju, meutim, vrijedi ogranienje u primjeniprekrajnih sankcija odnosno mjera propisanih l. 57. ZP. U l. 7. Nacrta ZOPOKDotklonjena je ta dvojba, jer je propisano da e se "pravna osoba u steaju kazniti i zakaznena djela poinjena prije pokretanja ili tijekom postupka steaja ili likvidacije."Razlika izmeu ZP i Nacrta ZOPOKD je u tome to je prema posljednjem premapravnoj osobi koja se nalazi u likvidaciji ili pod steajem mogue primijeniti bilo kojukaznenopravnu sankciju, dakle i novanu kaznu. Gledano iz aspekta steajnogaprava to je rjeenje sasvim ispravno s obzirom da novana kazna za kazneno djelo iliprekraj predstavlja trabinu nieg isplatnog reda koja se, takoer, namiruje izsteajne mase. Meutim, iz kaznenopravnog motrita tretiranje novane kazne kojuna temelju zakona ili na zakonu utemeljenog propisa izrie javna vlast (sud, tijelo

uprave) kao imovinskopravne trabine nije najispravnije, pa se stoga izricanjenovane kazne pravnoj osobi koja se nalazi pod steajem ne ini ispravnimrjeenjem, jer je u suprotnosti s interesima vjerovnika u steajnom postupku. Izkaznenopravnog motrita sporna je i odredba l. 7. st. 2. Nacrta ZOPOKD: "Prestaneli pravna osoba postojati prije nego je okonan kazneni postupak, novana kazna,sigurnosne mjere, oduzimanje imovinske koristi i javno objavljivanje presude moguse izrei pravnoj osobi koja je njen sveopi pravni slijednik." Pravni slijednik je osobana koju prelazi neko pravo s pravnog prednika. Kod odredbe st. 2. misli se natranslativni prijenos prava gdje pravni slijednik stjee pravo svog prednikau cijelosti,dakle sa svim ovlastima i po vrsti i po opsegu istog prava koje je imao prednik.Odredba prema kojoj sveopi pravni slijednik pravne osobe koja je prestala postojati

odgovara za prekraj te pravne osobe s kaznenopravnog motrita krajnje je upitna.Obveza plaanja novane kazne, primjerice, nije institut civilnog ve kaznenog prava,a iz kaznenopravnog motrita za kaznenopravne sankcije (dakle i za novanu kaznu)vrijede naela osobnosti i neprenosivosti. Premda to nije potpuno isto kao da sekaznenopravna odgovornost pravnog prednika fizike osobe prenese na njezinapravnog slijednika (zakonskog ili oporunog nasljednika), s obzirom na posebnostipravnog subjektiviteta pravnih i fizikih osoba, primijeniti kaznenopravnu sankcijuprema novonastalom pravnom subjektu koji se samo manjim dijelom moe sastojatiod ranijeg pravnog subjekta koji je djelovao skrivljeno (npr. kod spajanja drutava)znailo bi odstupiti od obiljeja osobnosti i neprenosivosti kao temeljnih obiljejakaznenopravnih sankcija i ugroziti naelo pravednosti u kanjavanju. Osim toga,

standard civilnog i trgovakog prava prema kojem pravni subjekti koji kod spajanjanisu postupali s dunom panjom te su se, primjerice, fuzionirali s pravnom osobom


19/22


u dugovima zbog ega snose i odreene graanskopravne posljedice (preuzimanjeduga, odgovornost treima) - due diligence standard - ne moe jednostavno bitiprimijenjen u kaznenom pravu zbog bitno razliitog standarda dune panje ukaznenom pravu i u graanskom pravu i zbog razliitih posljedica do kojih povredatoga standarda dovodi. Premda je ratio legis ove odredbe u tome da se sprijee

situacije u kojima bi pravne osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak fraudulozno"fingirale" svoj prestanak promjenom naziva i prenoenjem prava iobveza na svoga"pravnog slijednika," ona je zbog spomenutih naela osobnosti i neprenosivostikaznenopravnih sankcija i zbog razliitih sadraja standarda dune panje ukaznenom pravu odnosno u civilnom pravu, iz kaznenopravnog motritaneprihvatljiva. Osim toga, ona je u neskladu i sa dosadanjom sudskom praksom.Naime, i u dosadanjoj praksi prekrajni su sudovi bili duni utvrditi je li dolo samodo promjene imena okrivljene pravne osobe uz zadravanje njezinog identiteta ili jezaista dolo da takvih statusnih promjena koje znae prestanak dosadanje pravneosobe55. To se utvrivalo uvidom u sudski registar no nikako nije bilo mogueprenijeti prekrajnu odgovornost, pa niti izricanje ili izvrenje prekrajne sankcije napravnog slijednika pravne osobe.

Odgovornost jedinica lokalne samouprave i uprave predviena je u oba zakona ipredstavlja novost u odnosu na dosadanje kazneno pravo u irem smislu.56lanak53. st. 2. ZP propisuje da "drava i dravna tijela ne mogu odgovarati za prekraje, ajedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i njihova tijela mogu odgovaratiza prekraj samo ako nije poinjen u izvravanju javnih ovlasti." U l. 6. NacrtaZOPOKD propisano je da se "Republika Hrvatska kao pravna osoba ne moe kaznitiza kazneno djelo (st.1.), dok se jedinice lokalne i podrune (regionalne) samoupravemogu kazniti samo za kaznena djela koja nisu poinjena u izvravanju javnih ovlasti(st. 2.)." Pri izradi Nacrta ZOPOKD, a posebno u raspravi koja je u prvom itanju u

lipnju 2002. godine voena u Hrvatskom saboru, istaknuto je da nema osnoveizuzimanja drave kao pravne osobe od odgovornosti za kaznena djela i to stoga toje najee upravo drava, a ne ostale pravne osobe na lokalnoj razini, "generatorprotupravnog ponaanja." Ovdje treba istaknuti da bi propisivanjem odgovornostidrave za kaznena djela dolo do nelogine situacije u kojoj bi zapravo drava, kojushvaamo kao ukupnost zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, kanjavala samusebe. Osim toga, odgovornost drave za kaznena djela ne nalazimo niti ukomparativnom pravu. Tako je, primjerice, u francuskom Code Penalu u l. 121-2drava izuzeta od odgovornosti za kaznena djela, ali je u st. 2. istoga lankapredviena mogunost kanjavanja jedinica lokalne samouprave.57 Slino je i uslovenskom Zakonu o odgovornosti pravnih osoba.

58 Tijela jedinica lokalne

samouprave i uprave odgovaraju i za prekraje i za kaznena djela, ali samo ukolikoona nisu poinjena u izvravanju javnih ovlasti. Radi se o djelovanju tih pravnihosoba iure gestionis, dakle djelovanju na temelju ovlatenja voenja poslova, drugimrijeima o djelovanjima u kojima se te pravne osobe nastupaju kao poduzetnici, kadazakljuuju ugovore o kupnji, prodaji, javnoj nabavi i sl.59S druge strane kada se radio postupanju iure imperii, dakle postupanju na temelju javnih ovlasti, spomenutekategorije pravnih osoba ne odgovaraju niti prekrajno niti kaznenopravno. Naime,

55RVP, br. S.2845/91 od 24.6.1991.

56 l. 16. st. 3. dosadanjeg Zakona o prekrajima bilo je propisano da "drutveno -politike zajednice, mjesne zajednice idravna tijela ne mogu biti odgovorni za prekraj."

57

Prepisati Code penal 121-2.58U l. 2. slovenskoga zakona propisano je da " Republika Slovenija i lokalne samoupraven zajednice kao pravne osobe neodgovaraju za kazneno djelo", supra 39.

59Podrobnije o razlikama u postupanju iure imperiii iure gestionisvidjeti u BARBI J., Pravo drutava.


20/22


kod postupanja iure imperii jedinice lokalne samouprave i uprave odluuju opojedinanim pravima i obvezama pojedinih pravnih subjekata (fizikih ili pravnihosoba), i premda je mogue da i u obavljanju tih dunosti postupaju protupravno iostvaruju zakonska obiljeja kaznenih djela ili prekraja, hrvatski je zakonodavacodustao od propisivanja njihove potpune odgovornosti i za taj segment djelovanja

ponajprije stoga to takva odgovornost nije predviena niti u komparativnom pravuno i zbog toga to bi provoenje prekrajnog ili kaznenog postupka protiv tih osoba inametanje ogranienja koja ti postupci predviaju (npr. mjere opreza te sigurnosne ilizatitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti) bilo sporno s ustavnopravnog motrita,a isto bi tako moglo dovesti do izravne ili neizravne tete koja bi mogla biti nanesenapravnim subjektima o ijim pravima postupanjem iure imperiispomenute kategorijepravnih osoba odluuju.

6. ZAKLJUAK

U suvremenom je kaznenom pravu odavno naputena teorija fikcije prema kojojpravne osobe ne mogu kazneno odgovarati zbog toga to nisu sposobne ostvaritibitne elemente pojma kaznenog djela - radnju i krivnju. Kod velikih ekolokihoneienja, milijunskih financijskih prijevara i ostalih djela koja dovode do tekihposljedica po ljudske ivote ili imovinu izazvanih djelovanjem pravnih osoba, malo etko tvrditi da se radi o posljedicama za koje su odgovorne - fiktivne tvorevine. Pravnesu osobe nositelji pravnog subjektiviteta koji je, istina, razliit od pravnogsubjektiviteta fizikih osoba, no koji, osim to pravnim osobama jami mogunostostvarivanja njihovih interesa dok se kreu u granicama drutvene prihvatljivosti,mora predstavljati osnovu za upuivanje drutvenog prijekora u formi kaznenopravnesankcije u situacijama kada se te granice prijeu. Kao to temelj primjene

kaznenopravnih sankcija na fizike osobe, kao dugo vremena iskljuive subjektekaznenoga prava, nije puki supstrat ovjekove materijalne egzistencije (tijelo), venjegova volja koja je u fizikom svijetu manifestirana na nain koji je suprotanimperativnoj ili prohibitivnoj normi kaznenoga prava, tako je sasvim jasno daishodite odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela nije u njihovom materijalnomsupstratu, ve u njihovoj volji koja se u fizikom svijetu manifestira djelovanjemodreenih (u pravilu vodeih) ljudi koji ih predstavljaju odnosno zastupaju. Stoga sebezrezervno treba sloiti sa Franzom von Lisztom koji je jo davno ukazao na to da"tvorevine koje su sposobne zakljuivati ugovore, mogu zakljuiti i prijevarneugovore."

60 Danas je sasvim nesporna nezaobilazna uloga pravnih osoba u

ostvarivanju drutveno prihvatljivih ciljeva i interesa, no isto tako je oito da je

djelovanje pravnih osoba vrlo esto povezano s nekim, vrlo tekim pojavnim oblicimasuvremenog kriminala. Vrlo se esto pravne osobe koriste kao paravani za razliitekriminalne aktivnosti, no nerijetko su i one same, zbog tenje za maksimizacijomprofita u kratko vrijeme i bez obzira na posljedice, zbog neodgovarajue interneorganizacije, propusta u djelovanju, nadzoru ili kontroli, generatori takvih aktivnosti.Temelj motivacije djelovanja pravnih osoba je maksimizacija profita na najlaki naini u najkraem vremenu. Prema stajalitu Komisije za ljudska prava UN to je suprotnotemeljnim naelima zatite ljudskih prava, a posebno prava na rad. Osim toga, todovodi u irem kontekstu do promoviranja rata i agresije, mogue i meuetnikihsukoba, u cilju kontrole prirodnih resursa planeta, do naruavanja bioloke i ekolokeavnotee, porasta svih oblika korupcije s elementom inozemnosti itd. Sva su ta

60LISZT F. v., Lehrbuch des Deutschen Strafrechts, 1919.


21/22


djelovanja u suprotnosti s temeljnim ljudskim pravima, ukljuujui i pravo nasamoodreenje i pravo na razvoj.61 Zloporaba je iznimno mnogo i gotovo ih jenemogue precizno kvantificirati. Zadnja istraivanja provedena u Europskoj unijipokazuju da iza gotovo svakog ozbiljnijeg gospodarskog kaznenog djela na tetuprorauna Unije, stoji bar

Derencinovic D., Odgovornost Pravnih Osoba u Hrvatskom Kaznenom Pravu

Documents

Transcript of Derencinovic D., Odgovornost Pravnih Osoba u Hrvatskom Kaznenom Pravu