Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

8
ĐERDAPSKO JEZERO IVONA DAMLJANOVIC IV4

Transcript of Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

Page 1: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

ĐERDAPSKO JEZEROIVONA DAMLJANOVIC IV4

Page 2: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

Đerdapsko jezero ili jezero Đerdap je veštačko akumulaciono jezero na Dunavu u istočnoj Srbiji na granici sa Rumunijom. Nastalo je 1972. kada su Jugoslavija i Rumunija izgradile hidrocentralu „Đerdap I“. Jezero leži u Đerdapskoj klisuri. Na obali jezera se nalazi Nacionalni park Đerdap.Jezero je dugačko preko 100 kilometara, a na najširem mestu široko je 8 kilometara. Najveća dubina dostiže 100 metara. Površina jezera je 253 km, od čega je 163 km na srpskoj a 90 km na rumunskoj strani. Po veličini je četvrto na Balkanu i najveće u Srbiji.

Page 3: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović
Page 4: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

NastanakĐerdapsko jezero je nastalo 1972. godine kada su Rumunija i Jugoslavija izgradile hidrocentralu Đerdap 1. Naime, projektant Sipskog kanala Hugo Luter, je prvi predložio pregrađivanje Dunava u Đerdapu. Pripremni radovi na izgradnji HEPS počeli su 1964. godine i završeni su 1972. Prvi agregati hidroelektrane pušteni su u pogon 5. avgusta 1970. godine.

NASTANAK

Page 5: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

LokacijaDo Đerdapskog jezera se lako može doći iz pravca Beograda, Pančeva, Smedereva, Požarevca, Negotina, Zaječara, kao i drugih gradova istočne i centralne Srbije. Pored jezera vodi put Golubac-Kladovo. Železnička pruga Beograd-Bor najviše se približava jezeru kod Majdanpeka. Na brani hidroelektrane Đerdap oformljen je granični prelaz ka Rumuniji, gde se odvija značajan promet putnika.

lokacija

Page 6: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

TurizamĐerdapsko jezero raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvom i zadivljijućim predelima, kao i mnogim kulturno-istorijskim spomenicima. Najinteresantniji deo Đerdapskog jezera je Đerdapska klisura, čiji se pejzaž na kratkom rastojanju menja. U Golubačkoj klisuri dominira srednjovekovna tvrđava Golubački Grad, koja označava početak Nacionalnog parka Đerdap. U Ljupkovskoj kotlini jezero je dugačko 10 km, a široko 1,3 km. Nekoliko ostataka rimskoh utvrđenja i naselje Dobra privlače pažnju turista. Klisura Lepenski Vir poznata je po najvećoj dubini Đerdapskog jezera (92 m), ali i po Lepenskom Viru i rezervatu Boljetinska reka-Greben. Donjomilanovačko deo jezera je širok 2,4 km, a dugačak 15 km. Klisure Veliki i Mali kazan poznate su po Trajanovoj tabli i regionalnom parku Veliki i Mali Štrbac. Oršavska kotlina je najrasprostranjeniji deo Đerdapskog jezera. Sipska klisura je središte omladinskog turizma na Đerdapskom jezeru. Za intenzivniji razvoj turizma na Đerdapskom jezeru, pored poboljšanja čistoće vode i razvoja vodenog putničkog i turističkog sapbraćaja, potrebno je bolje i više valirizovati ogromno bogatstvo istorijski značajnih mesta i objekata, kao i arheoloških lokaliteta. To je osnova za bogat sadržaj boravka i komleksniju turističku ponudu.

turizam

Page 7: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović
Page 8: Đerdapsko jezero, Ivona Damljanović

Lepenski vir