Demokratija i ljudska prava - Općenito o Ustavu BiH.pdf

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA OPĆENITO O USTAVU BIH

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPĆENITO O USTAVU BIH

Ustav je najviši pravni akt, garancija demokratije. Ustav BiH je potpisan, nije usvojen. On je dio Općeg okvirnog sporazuma

za mir u BiH (OOSMBiH - Daytonski sporazum). Aneks IV ovog Sporazuma je Ustav BiH.

Ustav BiH je parafiran 21.11.1995. god. u Daytonu, SAD, a potpisan u Parizu, 14.12.1995. god. i isti dan je stupio na snagu. Nikada nije objavljen u službenom glasniku.

On predstavlja decentralizirani model ogranizacije države. Zasniva se na principu podjele vlasti.

Ima preambulu i normativni dio. Preambula govori o zaštiti vlasništva i tržišne ekonomije. U normativnom dijelu obraĎena su ljudska prava i institucije vlasti. OOSMBiH je vrlo kratak, ima samo 11 članova, ali je za njega karakteristično da ima 11 aneksa, i to:

1. Aneks 1: 1A –Sporazum o vojnim pitanjima;

1B- Sporazum o regionalnoj stabilizaciji; 2. Aneks 2: Sporazum o meĎuentitetskoj liniji – definiše pitanje teritorije

entiteta; 3. Aneks 3: Sporazum o izborima; 4. Aneks 4: Ustav BiH – Ustav ima svoja 2 aneksa: Aneks 1: „Dodatni

sporazum o ljudskim pravima“ i Aneks 2: „Prelazne odredbe“; 5. Aneks 5: Sporazum o arbitraži (ustanovljen zbog Brčkog, ali i kasnije

korišten za razgraničenje meĎuentitetske linije na Dobrinji); 6. Aneks 6: Sporazum o ljudskim pravima; 7. Aneks 7: Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima; 8. Aneks 8: Sporazum o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika; 9. Aneks 9: Sporazum o osnivanju javnih korporacija; 10. Aneks 10: Visoki predstavnik – civilna implementacija OOSMBiH; 11. Aneks 11: Sporazum o policijskim snagama;

USTAVNI PRINCIPI USTAVA BIH SU: 1. Princip kontinuiteta BiH (član I.1. Ustava BiH) sa Republikom BiH čije je

zvanično ime od tada BiH, nastavlja svoje pravno postojanje po meĎunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom, modificiranom ovim ustavom i sa postojećim meĎunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a, kao i u drugim meĎunarodnim organizacijama.

2. Princip vladavine prava (zakona) (član I.2 Ustava BiH) – BiH je

demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. Princip podjele vlasti - trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti.

4. Princip izvršenja sudskih odluka - svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju.

5. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH - zatečeni propisi ostaju na snazi, ako nisu u

suprotnosti sa ovim ustavom, dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. 6. Princip ustavnosti - podrazumijeva usklaĎenost sa ustavom BiH svih nižih

ustava, zakona i podzakonskih akata (tzv.hijerarhija zakonskih akata).

EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) Potpisana je u Rimu 04.11.1950. god., a primjenjuje se od 1952. god. Do sada je dopunjena 14 puta, pa ima 14 protokola. U FBiH se primjenjuje od 1994. god. Objavljena je u "Sl. glasniku BIH", broj 6/99.

Odnos Ustava BIH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) Ĉlan II. 2 Ustava BiH – „meĎunarodni standardi“ odreĎuje odnos ustava

BiH i EKLJP. EKLJP je inkorporirana u ustavni sistem BiH, i ona ima hijerarhijsku

supremaciju u primjeni. Ona se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Direktno znači da se primjenjuje po članu II.2 ustava BiH. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. Prioritetno znači da ima prioritet nad ostalim domaćim zakonima, koji trebaju da budu usklaĎeni sa istom. (Ĉlan II.2 Ustava BiH – „prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima“). Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i prioritetno. Ljudska prava po EKLJP: pravo na život, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na dom, pravo na jednakost pred zakonom, pravo na pravično suđenje, kažnjavanje samo na osnovu zakona i zabrana retroaktivnog djelovanja

pravne norme, pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života, pravo na sklapanje braka, pravo na djelotvorni pravni lijek, i dr.

Pravo na praviĉno suĊenje (Ĉl. 6) je kljuĉno za diplomirane pravnike i glasi: „svako, tokom odlučivanja o njegovim graĎanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na

WWW.BH-PRAVNICI.COM


osnovu zakona. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). Samostalnost suda -„o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud“. Pravo na poštivanje privatnog i porodiĉnog ţivota (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) - pravna pouka u svakoj I st. odluci Ljudske slobode po EKLJP: sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (član 9), sloboda izražavanja (član 10) i sloboda okupljanja i udruživanja (član 11).

Zabrane po EKLJP: zabrana mučenja (član 3), zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4), zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17).

Protokoli EKLJP najvažniji je 1. Protokol – zaštita imovine. važan je i Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. U ranijem sistemu je

postojala, a 1998. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP.

Uslovi za pokretanje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava Da je zemlja članica Vijeća Evrope; Da su iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi predviĎeni u državi članici iz

koje dolazi tužitelj; Da se postupak pred sudom pokrene u roku od 6. mjeseci od dana

prijema posljednje odluke po efektivnom pravnom lijeku u domaćem pravnom sistemu;

USTAVNI SISTEM

Ustavni sistem u BiH ĉine: Ustav BiH, Ustavi entiteta, Ustavi kantona u FBiH, Statut Brĉko Distrikta BiH (13 ustava + 1 statut).

Poslije ustava, akti niže pravne snage su zakoni. Imamo državne zakone, entitetske (federalne i RS), kantonalne zakone i zakone Brčko distrikta BIH.

Nakon zakona idu propisi-državni, entitetski, kantonalni, gradski/općinski. Kada se spuštamo sa nivoa drţave na Federaciju BiH, kao entitet,

imamo kantonalno ureĊenje federacije, sa 10 (deset) kantona, kako slijedi: KO OBAVLJA ZAKONODAVNU VLAST U BIH?

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Zakonodavnu vlast u BiH obavljaju:

1. na nivou BiH - Parlamentarna skupština BiH, 2. na nivou FBiH - Parlament FBiH, 3. na nivou kantona - Skupštine kantona, 4. u RS – Narodna skupština RS, 5. u Brĉko distriktu BiH - Skupština Brčko distrikta BiH,

U gradovima i općinama postoje gradska, odnosno općinska vijeća

(skupštine gradova i opština u RS), koje nemaju zakonodavnu vlast, već su to predstavnička tijela koja donose samo propise iz svoje nadležnosti. NADLEŢNOSTI INSTITUCIJA BIH

Slijedeća pitanja spadaju u iskljuĉivu nadleţnost institucija BiH: 1. Vanjska politika; 2. Vanjskotrgovinska politika; 3. Carinska politika; 4. Monetarna politika; 5. Finansiranje institucija i meĎunarodnih obaveza BiH; 6. Politika u vezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila; 7. MeĎunarodna provedba krivičnog prava, te provedba krivičnog prava

izmeĎu entiteta, uključujući odnose s Interpolom; 8. Reguliranje meĎunarodnog i meĎuentitetskog prometa, uključujući

osnivanje javnih korporacija; 9. Kontrola zračnog prostora;

Dodatne nadleţnosti BiH moţe preuzeti odgovornost i u drugim pitanjima o kojima se sloţe entiteti, a koje su u nadleţnosti entiteta ili pak koja su neophodna za oĉuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politiĉke nezavisnosti i meĊunarodnog subjektiviteta BiH. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije. Do sada je, uz saglasnost entiteta izvršen prijenos

nadležnosti u pogledu 1. odbrane, 2. indirektnog oporezivanja, 3. granične policije i dr. ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skupština BiH, koja se sastoji od dva doma:

1. Predstavniĉki (zastupniĉki) dom - ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima, i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Kvorum čini većina svih zastupnika.

2. Dom naroda - ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). Bira ih Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno Narodna

WWW.BH-PRAVNICI.COM


skupštine RS. Devet delegata Doma naroda čine kvorum, s tim da su prisutna najmanje 3 hrvatska, 3 bošnjačka i 3 srpska delegata.

Poslanici Predstavničkog doma BiH se biraju na neposrednim tajnim izborima, sa lista političkih stranaka, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih kadidata, a delegati Doma naroda BiH se delegiraju iz Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS, na mandat od 4 godine. NAĈIN ODLUĈIVANJA

U Zastupničkom domu vrijedi pravilo većine. U toj većini mora biti uključeno min. po 1/3 zastupnika iz oba entiteta. Ako nema 1/3, slijedi pokušaj usaglašavanja unutar klubova entiteta, a ako i to ne uspije, onda se odluka donosi većinom onih koji su prisutni i koji glasaju, s tim da ta većina ne uključuje više od 2/3 onih koji su protiv iz jednog entiteta! U Domu naroda odlučuje se većinski (8 delegata). Ako jedan od klubova naroda pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa povodom odlučivanja o nekom pitanju, mora se postići većina u svakom klubu naroda. Ako postoji spor da li je neko pitanje zaista od vitalnog nacionalnog interesa, ustav nalaže formiranje posebne komisije koja nastoji usaglasiti sporna pitanja. Ako to ne uspije, onda o tom pitanju odlučuje Ustavni sud BiH. Ovisno od odluke suda, zavisi dalji postupak. Imajući u vidu postojanje dva doma, postavlja se pitanje da li svi zakoni prolaze kroz oba doma? DA! Zakon se smatra usvojenim kad je u istovjetnom tekstu usvojen u oba doma. U slučaju da bude usvojen u različitim tekstovima, ide se na usaglašavanje, koje obavlja zajednička komisija oba doma. NADLEŢNOST

Nadleţnost je kogentna norma i povreda nadleţnosti predstavlja

najteţu formalnu povredu postupka. Nadleţnosti Parlamentarne skupštine BiH su:

1. Donošenje ustava i zakona; 2. Odlučivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija BiH i za

podmirivanje meĎunardonih obaveza BiH; 3. Odobravanje budžeta za institucije BiH; 4. PotvrĎivanje imenovanja Vijeća ministara; 5. Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju ugovora, koje ratificira

Predsjedništvo BiH, nakon dobivanja ove saglasnosti; 6. Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one

nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta; IZVRŠNA VLAST U BiH Izvršna u vlast BIH: 1. Vijeće Ministara, 2. Predsjedništvo, 3. Centralna banka; Izvršna u vlast u Federaciji: 1. Predsjednik i 2 dopredsjednika i 2. Vlada;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Izvršna vlast u RS: 1. Predsjednik republike i 2. Vlada RS; Izvršna u vlast u kantonu: Vlada kantona na čelu sa predsjednikom Vlade Kantona (Premijer kantona) Izvršna u vlast u općini i gradu: Općinski načelnik i Gradonačelnik. Predsjedništvo BiH

Predsjedništvo BiH sastoji se od 3 ĉlana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na podruĉju Federacije, te jednog Srbina, direktno biranog na podruĉju RS. Ĉlanovi Predsjedništva neposredno se biraju u svakom entitetu na mandat od 4 godine.

Članovi Predsjedništva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom 4 god. ne mogu biti ponovo birani.

Nadleţnosti Predsjedništva BiH su: 1. VoĎenje vanjske politike BiH, uključivo imenovanje ambasadora i

predstavnika BiH u drugim meĎunarodnim organizacijama; 2. Kolektivni komandant Oružanih snaga BiH – imenovanje i postavljenja

generala u OS BiH; 3. Zastupanje BiH u meĎunarodnim i evropskim integracijama; 4. VoĎenje pregovora o sklapanju meĎunarodnih ugovora BiH i ratificiranje

takvih ugovora; 5. Imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara; 6. Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH; 7. Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH; 8. Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na

koje pristanu entiteti;

Vijeće ministara BiH

To je organ izvršne vlasti BiH koji vrši svoja prava i duţnosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima BiH. Sjedište Vijeća ministara je u Sarajevu.

Vijeće ministara ĉine predsjedavajući i ministri, i to:

1. Ministar vanjskih poslova; 2. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; 3. Ministar financija i trezora; 4. Ministar komunikacija i prometa; 5. Ministar civilnih poslova; 6. Ministar za ljudska prava i izbjeglice; 7. Ministar pravde; 8. Ministar sigurnosti; 9. Ministar odbrane;

Navedena ministarstva se osnivaju Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su odreĎene nadležnosti tih ministarstava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Mandat Vijeća ministara je 4 godine, isto kao i članova Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH, a odluku o imenovanju potrvĊuje Predstavniĉki dom Parlamentarne skupštine BiH.

Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara (2/3 iz FBiH, a 1/3 iz RS), a odluku o imenovanju takoĎer potrvĎuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. ZAKONODAVNA VLAST FBIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima 2 doma:

1. Zastupniĉki (predstavniĉki) dom - sastoji se od 98 poslanika (zastupnika), koji se biraju na na neposrednim tajnim izborima, sa lista političkih stranaka, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih kadidata.

2. Dom naroda - sastoji se od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz

reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine.

Nadleţnosti Parlamenta FBIH su:

1. Donošenje ustava 2. Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti; 3. Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH; 4. PotvrĎivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova; 5. Donošenje budžeta FBiH; 6. Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene;

IZVRŠNA VLAST F BIH

Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva dopredsjednika. Biraju se u Parlamentu FBiH, na naĉin da u Zastupniĉkom domu dobiju većinu, a u Domu naroda većinu u svim klubovima. Mandat im je 4 godine, a mogu biti smjenjeni od strane Ustavnog suda FBiH, na prijedlog Parlamenta FBiH. Nadleţnosti Predsjednika (i dopredsjednka) FBIH su:

1. Imenovanje Vlade FBiH; 2. Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i

tužilačkog vijeća BiH; 3. Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja; 4. Davanje pomilovanja za djela utvrĎena federalnim zakonima;

Vlada Federacije je izvršni organ FBiH, koja vrši izvršnu vlast Federacije, ako odreĎene izvršne kompetencije nisu Ustavom Federacije

predviĎene za Predsjednika, odnosno Potpredsjednike Federacije. Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH uz saglasnost dva

potpredsjednika i nakon konsultacija sa Premijerom, odnosno kandidatom za premijera - Mandatarom. Odluku o imenovanju potvrĊuje Predstavniĉki

WWW.BH-PRAVNICI.COM


dom Parlamenta FBiH. Vladu FBiH ĉini premijer i ministri, premijer ima 2 zamjenika, a Vladu ĉini 15 ministara. KANTONALNO UREĐENJE FBIH - Zakon o federalnim jedinicama-kantonima FBiH je jedan od entiteta države BiH. Sastoji od federalnih jedinica – kantona. Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. Kantoni imaju nazive odreĊene iskljuĉivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. Naziv kantona se utvrĊuje ustavom kantona:

1. Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kant. suda je u Odžaku) 3. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalnog

suda je u Novom Travniku) 8. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu

ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. Nadleţnosti kantonalne skupštine su:

1. Priprema i 2/3 većinom usvaja kantonalni ustav; 2. Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti; 3. Usvaja budžet kantona;

NADLEŢNOSTI GRADSKOG VIJEĆA

1. Priprema i 2/3 većinom usvaja statut grada; 2. Bira gradonačelnika; 3. Donosi budžet grada; 4. Donosi druge propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga

ovlaštenja utvrĎena statutom; NADLEŢNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA

1. Priprema i 2/3 većinom usvaja statut općine; 2. Usvaja općinski budžet;

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. Donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno oporezivanje;

4. Donosi propise i akte u izvršavanju općinskih nadležnosti; AMANDMANI NA USTAV FBIH Moţe ih predlagati:

1. Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima, ili 2. Vlada FBiH, ili 3. većina poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ili 4. većina bošnjačkih ili hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda

Parlamenta FBiH. AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali.

SUDSKI SISTEM U BIH Na nivou BiH postoji:

1. Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i 2. Sud BiH (zakonska kategorija)

USTAVNI SUD BIH Ustavni sud BiH nije redovni sud, on je ustavna kategorija! Sastav ustavnog suda

Ustavni sud ima 9 (devet) sudija, a od toga:

4 bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, 2 Narodna Skupština RS-a i 3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz obavezne konsultacije

sa Predsjedništvom BiH koje nemaju obavezujući karakter (ne mogu biti iz susjednih zemalja).

Imenuju se bez ograničenja mandata, i to do 70. god. života, ukoliko ranije ne budu razriješeni saglasnošću svih sudija ili sami podnesu ostavku. Odlučuje se većinski (potrebno 5 glasova). Procedure i postupak pred sudom ureĎeni su Pravilima procedure, koje donosi Ustavni sud većinom glasova. Nadleţnost ustavnog suda

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1. Rješavanje ustavnih sporova koji se pojavljuju izmeĎu entiteta, sporovi o uspostavljanju paralelnih odnosa sa susjednim državama, te ocjenjuje usklaĎenost zakona BiH i entiteta sa ustavom BiH (ove sporove mogu pokrenuti: svaki član predsjedništva, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg jednog od domova PS BiH, predsjedavajući VM, te ¼ zastupnika bilo kojeg doma zakonodavnog tijela u BiH ili entitetima);

2. Apelaciona nadleţnost (tzv. ustavne tuţbe) pred Ustavnim sudom BiH može se pojaviti pojedinac, jer je Ustavom propisano da on ima drugostepenu nadležnost o pitanjima sadržanim u Ustavu (lj. prava) kada ona postanu predmetom spora po osnovu odluke bilo kojeg suda u BiH. Tri su pretpostavke da bi pojedinac podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH: 1. kršenje ustavnog prava, 2. iscrpljivanje svih pravnih lijekova u entitetu i 3. rok od 60 dana od pravomoćne odluke po redovnim pravnim lijekovima – (ili 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta???);

3. Rješavanje ustavnih pitanja koje prosljeđuju neki od sudova u BiH kada doĎu u situaciju da odlučuju u nekom sporu u kojem treba primjeniti neki zakon za koji smatraju da je neustavan;

4. Deblokada rada PS BiH, vezano za pitanje vitalnog nacionalnog interesa; SUD BIH On je redovni sud, utemeljen Zakonom o sudu BiH. On je i prvostepeni i drugostepeni sud.

Sud BiH ima krivično odjeljenje (za krivična djela iz KZ BIH i drugih zakona BiH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu), upravno odjeljenje (upravni sporovi protiv konačnih akata organa i institucija BiH i graĎanskih stvari vezano za državu) i apelaciono odjeljenje (odlučuje po žalbama na odluke njegovih odjeljenja i po prigovorima u izbornom postupku). Na nivou FBiH:

1. Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i 2. Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija)

Finansiraju se iz budžeta FBiH. Na nivou kantona:

1. kantonalni sudovi (10 sudova - svaki kanton po jedan) i 2. općinski sudovi (ukupno u FBiH ima ih 28)

Finansiraju se iz budžeta kantona. Na nivou Republike Srpske:

1. Ustavni sud RS, 2. Vrhovni sud RS, 3. Okružni sudovi (ukupno 5)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osnovni sudovi (ukupno19) (Finansiraju se iz budžeta kantona.) Na nivou Brĉko distrikta:

1. Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni), 2. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni).

Finansiraju se iz budžeta Brčko distrikta BiH. FUNKCIJA SUDOVA Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u kriviĉnim predmetima. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Na osnovu toga

sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). TUŢILAŠTVA Tuţilaštvo goni! U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuĎe vršenje javnih ovlaštenja. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. U FBiH privatne tužbe više nema, oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje (u RS još uvijek postoji ova mogućnost). FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruţa pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH, kantonalno pravobranilaštvo pruţa pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima kantonu, a općinsko pravobranilaštvo pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima općine. Federalni pravobranitelj može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnosima, koji nije osuĎivan za odreĎena krivična djela i da ispunjava zdravstvene uslove koji se traže za državnog službenika. Pored federalnog pravobranitelja, imamo zamjenika federalnog pravobranitelja, pomoćnike i druge službenike pravobraniteljstva.

Federalnog pravobranitelja predlaţe Federalni ministar pravde, a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika, i uz potvrdu Parlamenta FBiH.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja: izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva.

OMBDUSMENI BiH

Imamo trojicu ombudsmena za ljudska prava BiH. Osnovna im je funkcija da štite ljudska prava i slobode u BiH. Imenuje ih Parlamentarna skupština BiH.

Mandat im je šest godina i mogu biti ponovo imenovani. Imenuju se iz reda tri konstitutivna naroda, ne isključujući mogućnost da bude i iz reda ostalih.

Za ombudsmana može biti imenovan državljanin BiH, koji nije osuĎivan za odreĎena krivična djela, koji ispunjava zdravstvene uslove koji se traže za državnog službenika, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i sa 10 godina iskustva na pravnim poslovima, te sa dokazanim iskustvom u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, te koji ima visok moralni ugled.

Sjedište im je u Banjaluci, a uredi u Sarajevu, Mostaru i Brčko Distriktu.

Demokratija i ljudska prava - Općenito o Ustavu BiH.pdf

Documents

Transcript of Demokratija i ljudska prava - Općenito o Ustavu BiH.pdf