Odobreno od Federalnog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sporUsport

Federacija Bosoe i Hercegovine

Program CIVITAS, avgust 2001.

Bosanski jezik

Neke od lekcija U ovom nacrtu su prevedene i prilagodene iz materijala izradenih u Centm za gradansko obrazovanje, California, HZ pomoc OrA (Ured za odnose s javnoscu Americke

ambasade u BiH), a sponzorirani donacijama Ministarstva za obrazovanje SAD, Ured za razvoj i ul1apredel1je obrazoval1ja i Fonda za demokratizaciju Jugoistocne Evrope (SEED) Vlade SAD.

Civitas zadrZava sva autorska prava. Dozvoljena upotreba sarno za Pilot projeka~, prestampavanje iii koriscenje ovog izdal1ja u druge svrhe elektronskim, mehanickim iIi nekim drugim putem, kao i

bila koji vid pohranjivanja iIi pretraZivanja podataka zabranjeni su bez prethodne pismene saglasnosti vlasnika autorskih prava.

NACRT

Demokratij a i Ijudska prava

Federalno Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport/sport

Udibenik za ucenike srednje skole

Projekt Civitas

200!.

Uvod

POGLAVLJE 1: Temelji ustavne demokratije Lekcija 1: Zasto nam treba vlast?.. . ............. " ... ., ... " .. ,.", .. , ....................................................... 1

Lckcija 2: Da Ii nam je potrebna vlast? Debata za cijeli razred ........ ,.,,,, ...... .

Lekcija 3: Razvoj ustavne demokratije .. . ............ " .. ., .... ".

Lekcija 4: Ogranicena i neogranicena vlast ...................... .

POGI~AVLJE 2: Zastita Ijudskih prava

Lekcija 5: Kako mozerna procijeniti pravila? ................... .

Lekcija 6: Demokratski i nedemokratski sistemi ..

Lckcija 7: Politika i provodenje zakona

Lekcija 8: Vladavina zakona .

POGLAVL,JE 3: Kako viasti u Basni i Hercegovini stite Ijudska prava?

Lckcija 9: Nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini ................ .

Lekcija 10: Tri grane vlasti

Lekcija 11: Prava gradana zaSticena Ustavom Bosne i Hercegovine i entitetsk-im/kantonalnim ustavima .

POGLAVL.JE 4: Svi sma razliCiti - Svi sma lsti

Lekcija 12: Cavjek i gradanin - gradanska vrlina .

Lekcija 13: Kako gradani mogu ucestvovati? .

Lekcija 14: Prava pojedinca i zajednicko dobro .

POGLAVLJE 5: Civil no drustvo; Isla prava - razliciti interesi

Lekcija 15: Civilno drustvo i demokratija ............................. .

Lekcija 16: Predstavljanje gradana - organizacije u civilnom drustvu .

Lekcija 17: Predstavljanje gradana - interesne grupe u civilnom drustvu

Lekcija 18: Uloga medija u demokratiji ..

Lekcija 19~ Sloboda izraiavanja ...

Lekcija 20: tnoga kompromisa u rjesavanju konflikta .

Lekcija 21: Demokratski izbori .

Lekcija 22: Izbor dobrog vode ..

Lekcija 23: Pravedne procedure.. .. ...................... .

POGLAVLJE 6: Mi trebamo svijet - svijet tTeb~ nas

Lekcija 24: Odnosi izmedu BiB i ostalih zemalja ..

Lekcija 25: Vanjska politika Bosne i Hercegovine ...

Lekcija 26; Medunarodne organizacije II BiH ..

Lekcija 27: Evropska unija ..

Pogovor .

Bihliografija ..

Pojmovi .

Ustav BiH .

Ustav Pcderacije BiR..

. .................... ..4

. .. 6

. ... 10

. ............. 13 ... .16

.. 20

. ... 23

. .............................. 27 .. .31

. ... 33

... .36

. .. .39 . . .42

. .. .46

. .. .49 .. .53 ... 56

. ............................... 60 . ... 65 .... 68 . ... 73

. ... 75

.... 78

. ... 80

. ... 83

.... 87

. .............................. 90 .... 91

. ... 93

. ... 99

. ... 109

DRAGI UCENICI,

PRED VAMA SE NALAZI TEKST UDZBENlKA IZ PREDMETA "DEMOKRATlJA I UUDSKA PRA VA" KOJI JE, IZMEDU OSTALOG,

NAMlJENJEN I ZA TESTIRANJE OVIH SADRZAJA U NASIM SKOLAMA .

U OVOJ FAZI, VASE PRIMJEDBE, KOMENTARI I PRlLOZl SU VEOMA POZEUNI. MI ZNAMO DA JE VAS DO SADA RIJETKO KO PITAO KADA SE RADlLO o IZRADl UDZBENlKA, I TO JE SAMO JEDAN OD DOKAZA DA JE

U OVOM PREDMETU PRISTUp, TJ. NACIN OBRADE SADRZAJA DRUGACIJI. ZEUA NAM JE DA I VI UCESTVUJETE U KRElRANJU OVIH

SADRZAJA, A NAROCITO DA NAM POMOGNETE DA PREDLOZENE SADRZAJE UCINIMO ZANIMUIVIJIM, IDA PREDWZIMO NOVE NACINE

NA KOJE BI SE ONl MOGLlIZUCAVATI U UCIONICI.

"NISTA NIJE DOVOUNO DOBRO DA NE BI MOGLO BITI lOS BOLlE"

"<r. /(/. /~

PRUZILA NAM SE IZVANREDNA PRILlKA DA UCINIMO OVAJ UDZBENIK JOS BOUIM. ISKRENO SE NADAMO DA U TOME MOZEMO RACUNATI NA

VASU POMOC .

UZ VELlKU ZAHVALNOST I SRDACAN POZDRAV

CIVITAS BiH

Vlast

Prirodno stanje

Drustveni ugovor

Prirodna prava Pristanak/saglasnost

OHR iii drustveni dogovor SFOR

Triisna ekonomija Konsenzus

Zamislite neko pravo za koje srnatrate da pripada svakom covjeku/zeni/djetetu. U paru sa kolegom Hi kolegicom iz razreda saCinite svoju listu prava, a potom pokusajte identificirati nacin na koji mogu biti zasticena ta prava.

Engleski filozof John Locke je jedan od osnivaca modernog liberalizma. U svojoj knjizi "Dvije rasprave 0 vlasti" on opisuje zivot u prirodnom stanju, zamisljenom izvornom stanju bez posto­janja vlasti, u kojem postoji savrsena sloboda i jednakost.

"Prirodno stanje inta prirodni zakon da upravlja njime, koji obavezuje svakoga; a um, koji pred­stavlja taj zakon, uti sve ljude, koji ga pitaju za savjet, da po-fto su svijednaki i nezavisni, niko ne treba da nanosi zio tudem zivotu, zdravlju i slo­bodi iIi pmjedu. "

J .Locke, "Dvije rasp rave 0 vlasti II

Sia vi mislite?

1 Sta je sustinsko svojstvo ljudske prirode?

2 Koja su prirodna prava covjeka?

:na wurUl nx1 da mzm:s~!'alt Iwu P/ozoj'

Podijelite se u grupe od pet ucenika. U grupama razgovarajte 0 dolje navedenom tekstu i poku­sajte odgovoriti na pitanja koja slijede. Svaka grupa treba izabrati predstavnika koji ce ostalim ucenicima u razredu izloZiti stavove svoje grupe.

Prije vremena u kojemje iivio Locke, pojam pra­va je bio primjenljiv sarno na veoma ogranicenu grupu ljudi, £[cma klasi kojoj su pri~~dali, iii prema poloi<iju 'th1" kojcm su se nalaZ1~ .. To. ~u bila ekskluzivna prava iii specijalne pnvllegl.lc, koje se nisu odnosile na ljude izvan tc ~~upe. Prema Lockeu, svi Ijudi imaju prava na zlVot,

slobodu i imoyinu.

I Adaptacija ! prerada lekcije. Centar za gradansko obrazovanje, Mi narod ... Gradanin i llstav, str. 19

1

,

@vaprava se nazivaju prirodnim pravima, iIi ces~ t@ temeljnim Ijudskim pravirna. Svako ljudsko hlice se rada sa ovim pravima i, prema Lockeu, nik@ im ne moze uskratiti ova prava. PHozoft pri­r0dnog prava su smatrali pojedinca, a ne grupu iIi klasu, osnovnom jedinkom drustva. Oni su dru~ stvo posmatrali kao skup pojedinaca, od kojih je svako imao ista prava da slijedi vlastitu dobrobit.

U prirodnom stanju Ijudi mogu osjecati da su s10-bodni, da Cine sta imje volja. Medulim, posto ne bi bilo zakona 0 kojima bi se svi sIoiili, nih vlasti koja bi te zakone provodila, prava Ijudi ne bi bila zastiCena i oni bi se osjecaJi nesigurnim.

A,.if v

Sta su prednosti, a sta nedostaci ziv01a u prirodnom stanju?

2: Navedite primjere problema koji se mogu jav­

iti kada je pravo nekog pojedinca na iivot, slobo­du i imovinu protivno pravima drugih pojedi~ naea. Koje se okolnosti mogu uzeti u obzir kod rjesavanja ovih sukoba?

$" Da Ii neka prava trebaju biti zasticena vise od nekih drugih? Zaslo? Navedite primjere,

Procitajte tekst koji slijedi, i odgovorite na pitanjal

iK"'"C~!,,(i ri,m,i'I""lwg ugol!om Tiwm{Jsa

§-fahllewl i JOhiUJ I .. m::k4!tk

Thomas Hobbes (1588-1679) je prezivio zestoko nasilje i gradanski rat u Engleskoj. U svojoj knjizi Levijatan, on se bavi pitanjem kako stvoriti mir medu ljudima. Ukratko, njegov odgovor na ovo pitanje je da dokle god ne postoji driava koja moze osigurati mir, ljudi ce uzmicati u prirodno stanje zivljenja, koje ce dovesti do rata u kojem je svako protiv svakoga. Svako zeli mir, ali budtl~ Ci da niko ne moze biti siguran u namjere druge osobe, najsigurnije je da jedni druge srnatraju neprijateljima. ledini izlaz iz ovog stalnog ratnog stanja, tvrdio je Hobbes, jeste da se svi sloze oko sklapanja drustvenog ugovora 0 podredenosti svemocnoj driavi.

Ovakav drustveni ugovor u historiji nikada nije potpisan, ali se gradani moraju ponasati kao da on postojL Sarno je drzava ta koja u drustvu ima pravo da koristi silu; nijedan gradanin ne smije koristiti si1u za rjdavanje bilo kakvog sukoba, vee sc mora obratiti polieiji i sudovima za pomoe. Na ovaj naCin je moguce osigurati mir.

Hobbes je strahovao da ee se, ako se drZava ras~ padne, ponoyo javi11 prijasnje prirodno stanje nasilja i rata u kojem su svi protiv svih. Nekoliko primjera iz skorije historije je pokazalo da su najbrutalniji ratovl izbili tamo gdje je drZava dozivjela slom: Somalija, Kongo - i bivsa lugo~ slavija. Prema tome, ORR i SPOR sluie za pono­V110 uspostavljanje zarnjene za driavu u Bosni i Hercegovini, ko.la zasada moie osigurati mir.

Prema Hobbesu, moida se nikada fide odustati od drustvenog ugovora 0 pristanku. Hobbes sma­tra da je bilo kakva drzava, cak i ona u k~joj vlada diktatura, bolja od pakla rata. U historiji se Hobbesov koncept priblizio apsolutnoj vladavini kraljeva, kao onoj Luja XlV. iz Francuske.

'Peter Krapf. u ime Savjeta Evrope za prifllcnik "De.mokratija i ijudska prava" u skolama u Bosni i Hercegovini, mart 200l.

Medutim, apsolutno kraljevstvo je radije oprav­davalo svoju vladavinu kao Boziju v01ju, nego Hobbesovirn racionalnim argumentima prema kojima drzava sluzi narodu, a ne obratno.

Medutim, ugovor 0 pristanku, kao 8tO ga je Hobbes zamislio, moze prouzrokovati postavlja­nje vise pitanja. Sta se ddava ako je zloupotrije­bljen apsolutni monopol moti koja je prenijeta na drZavu - na pojedinacnog vladara iIi na skupstinu? Ko ce zastititi gradane od izuzetno jakog potenci­jaia drZavne moei ako se ona zioupotrebijava kao naein diskrirninacije ili diktature?

John Locke (1632-1695) je pokusao da odgovori na ovaj problem, On je, takoder, stvorio ideju prema kojoj drustveni ugovor nikad nije bio pot­pisan u stvarnoj historiji, ali traii od grad ana da sc ponasaju kao da jestc. Locke je insistirao da vlast driave mora biti podijeljena na zakonodavoll,

vlasti driave se moze opravdati sarno ako to sluzi zastiti ljudskih prava pojedinacnih grad ana. Locke je istakao da ovo ukljucuje zastitu pri~ vatnog vlasnistva .ledne osobe, jer bez ove mjere opreza ne bi se mogla razvijati slobodna trz.isna ekonomija,

~1 t Uzevsi U obzir Hobbesove tvrdnje, da je bilo

ko.la vlast bolja od nikakve, razgovarajte 0 razlo­zima zasto biste se vi sloiili iIi ne sa ovim pogle­dom.

2. Pokazite kako, prema Hobbesu i Lockeu, viast

dohij,l svoje pravo da vlada i sta bi se mogio desi­ti kada bi vlast zloupotrijebila svo.le moCi.

~J Objasnite sta je (fiktivni) drustveni ugovor.

izvrsnu i sudsku vlast. Nijedan pojedinac ne smije "! obavljati funkciju u vise ogranaka vlasti kako bi Kojaje svrha vlasti?

se osigural0 da su one efikasno izbalansirane i '2 Kako vlast dobija pravo da vlada? kontroliraju jedna drugu. U slucaju da i uprkos 1~

ovih preduzetih predostroznosti, driavna vlast bude zloupotrijebljel1a, gradani, kao kooacno utociste, imaju pravo pruianja otpora. BuduCi da

Sta je drustveni ugovor?

Koja prava, po tvom misljenju, pripadaju ~1

su drzavni predstavnici vee prekrsili drustveni svakom covjeku/zenildjetetu? ugovor i gradani ga, takoder, mogu napustiti.

barem da bi sacuvali svoja prirodna prava.

Locke je vise od Hobbesa naglasio ideju da drza­va sluii pojedincirna, a ne obratno. Koncentracija

2: Objasnite zasto se Locke nije slagao sa Hobbe-

sovom idejom 0 ugovoru 0 pristanku i iznesite

svoje Iieno misljenje.

r

r- "--~.~-.. -":'_'~~_"""'r., !. .. ••..... . ". t'iljlekl:iie .> ...•..•...•

1.0 ovo] !ekciji razmotritcete kakobi izgledao I f zivot,.-bez ,ylasti j ~zakon~,; J)yakva sttuacij~"jeJ Isli¢~afi\q~ofskim idej3.Ul.ozi~otu upiir?d~?m I I stanju. peb.taee. vampomoe.daprocljen.te, I i z.auzmetei odbralli~ slav atomezaSto nam jepo'j I trebna ylas~ i sta bitre!).la dabude .svrha.vlasti. [ ~·-_~~'··'·_··_·'_'~~« __ "".'_m_'~'~~k'"."_'" _~_~_~~ __ '"~~ •• _""~ ___ ~.

KonsenZlls Unakrsno ispitivanje

ProCit(~te navedene situacijc i odaberite jednu (cijeli razred bi trebao postiCi konsenzus 0 tome koju situaciju izabrati). Pripremite skec, iii pron~dite debatu za razred. Slijedite instrukcije za provodenje debate koju ce vam dati profesor.

"Polako mi se vracalo pamcenje. Sjetio sam se brodoloma, sjetio Se svog cudesnog spasenja. Ustao sam, obazreo se na sve strane, ali nigdje nije bilo zivog bica. Na moru, talasi vise nisu bili onako jab. Pridoh bUze moru, ali sam uzalud trazio nas brod. Njega vise nije bilo ... "

Ovako razmislja Robinzon Kruso probudivsi se na pustum ostrvu nakon brodoloma. Natalost, on je tame bio sam.

Zamislite da se cijeli vas razred nasao na pustom ostrvu, bez hrane, bez kuce, bez orozja.

Kako biste organizirali zivot?

2 Koja prava ima pojedinac?

Kako ih ostvaruje?

Da Ii su pravila potrebna za zivot?

Sta su prednosti i nedostaci postojanja praviIa?

Zamislite da.ie vaS razred otisao na dugo oceki­vano i prizeIjkivano kampovanje na planinu 50 km udaljenu od vaseg grada. Odlasku je pret­hodilo uvjeravanje roditelja da daju saglasnost i dugotrajan posao prikupljanja i osiguravanja svega sto je potrebno, ad zaliha hrane pa do re~ zervne opreme. Nakan dva dana uzivanja, tokom trece DOCi zadesilo vas je straS-no nevrijerne.

Ujutro je vas kamp izgledao strasno. Saton su bili mokri, dijelom onesposobljeni, zalihe hrane unistene, a veliki adron je zaprijecio prolaz na jedinom prilaznom putu do tog mjesta.

1 Kako organizirati zivot dok ocekujete pomoc?

2 Sta zahtijeva novo stanje?

.> Da Ii iko ima pravo da bude voda?

!r Kako treba birati vode?

5 Kakvu moe treba da imaju vode?

~ Ko treba da bira?

Podijelite svoje odgovore sa ostatkam razreda

Vas profesor ce vas podijeliti u tri grupe:

~ Grupa 1 ce pripremiti argumente za odbranu, tj. da nam je vlast potrebna. Pripremite svoje argumente i izaberite predstavnika grope koji ce iznijeti stay odbrane sudijskom odboru.

" Grup. 2 ce pripremiti argumente protiv, tj. da nam vlast nije potrebna. Pripremite svoje argu­mente i izaberite predstavnika grupe koji ce izru­jed stay odbrane sudijskom odbofU.

fh Grupa 3 ce predstavljati sudijski' Odbor ,koji ce saslusati argumente obje grupe, postavljati Pl­tanja, i, nakon unakrsnog ispitivanja, sudijski o,d­bor treba da donese odluku 0 tome koja je grupa iznijela bolje argumente. Izaberite predsjedava~ juceg odbora. Sacinite listu pitanja za procjenu stajalista obiju grupa, i pokusajte osporiti njihove argumente .

"""""'1" debate u razredu Nakon sto su sve grope izvrSile pripreme, pred­

sjedavajuCi sudijskog odbora ce zatraZiti pocetak debate.

2 Svaka grupa ce imati 5 rninuta vremena da prc­zentira svoje argumente. Nakao svake prezenta­cije sudijski odbor ee postavljati pitanja. 3 Clanovi grupe koja prezentira mogu se konsul­tirati izmedu sebe prije nego daju odgovor, bilo ko od clanova grope maze odgovoriti na pitanje. i:l', Nakon lito su obje grope zavrsile prezentaciju i ~dgovorile na pitanja, sudijski odbor ce rasprav­ljati 0 tome koja je grupa b]Ja uvjerljivija u odbrani svojih argumenata. Potom ce se vratiti u fazred, gdje ce predsjedavajuCi obrazloziti odluku odbora.

[-"~~·7~~-·~" -~7?ni~~~!~;~f,->~r:'>~C:-l ;U. OV03 lekciji\lP<lZ~at4~\e;§<;rik,I:al!(O~",nas-1 itl!11korni r~voje~usttlY~.i~~l(il~pr"ynogl I okYira. zauSI"?StlfVIJaJlj"de~t;ikrjltskogdrnstya,1 i Moci&,le ol>jllS!)iti(J!l6(js~rn¢(!uliC!rlh Bloboda( ! IzaJedJ!ickog.dW>rIFU'(l!2iY9juUStll\'ll~llemolmttije, I i_~";~_~: __ .:_·· _"_' ;<~.~~,,':..;.;;-~:~..;,':"~~..L.:~;_;".,,:.,;~:~,~~~l

Zakon Lienc slobode Burzoazija Konstitucionalizam

Ustav Zajednicko dobro Gradanska vrlina

<'<{{hi \'if ide/!' sfr;:,y L'ki )SiHi gfJc'h,(f I!fin), (' w: '-V:' '(;j "','f(l''!!,' dqii'(!!i,:w\i(~

, Pogledati izvor Magna Carta

1'Il7Vi~i" ustava Vas profesor ce vas podijeliti u grupe. U vasim grupama razgovarat cete 0 dolje navedenom tek­stu i pokusati odgovoriti na pitanja koja slijede, lzaberitc predstavnika koji ce prezentirati vas rad u razredu~S&VilV SaYr~_ID,~I1i us,~~ jt! ___ ~~,l,lP prayHa i zakona koji post?vljaju osnove za ,()rg<J.,11i~h:f!:nje j funkcioni:­:rap.Je, \;histi:"-Ustav - takoder sadri] ljudska i gradanska prava koja se garantiraju gradanima i ostalim ljudima koji borave u zemlji. Prvi pokusaji da se uspostavi razlika izmedu ustavnih i drugih zakona su poeeH jos u doba drevne Grcke. Poimanje ustava kao vrhovnog zakona u drustvu je poceIo sa Grckorn i njenirn filozofima, nastavljeno je u Rimskoj Republici, sa zakonima i shvatanjima koji su u njoj vrijedili, i kroz historiju su bili predmet rasprava mnogih mislilaca. Oni su smatralj da treba da postoje ogranicenja kojima ce biti ogranieena moe poje­dinaca na vlasti, i pruiati zastitu grad anima. Jedan od tih pokusaja je bio potpisivanje doku­menta Magna Carta 1215, godine od strane kra­Ija Engleske Johna, cime je ogranicena njegova vIast. Ovaj dokument od 63 Clana sadrii uglav­nom osiguranje prava p]emstva i crkve, ali i neke odredbe koje su se vremenom prosirile na sve stanovnike te zemlje-1

,

To je trajalo sye do 18. i 19. Yijeka kada je burzoazija, nova vadeca klasa izmedu aristokrati­je i radnicke klase, pokusayala da osigura praya stecena revolucijom.

Da bi avo uspjele, neke driave su kreirale poseb­ne dokumente koji su sluzili kao politicka i zakonodavna osnova za sve druge zakone i pravila. Ti dokumenti se zovu ustavi.

Kao primjer, Ustav SAD je napisan 1787. godine i jos uvijekje na snazi. U Evropi prvi pisani ustav je bio francuski Ustav, koji .ie ogranicavao moe rnonarha, a koji je napisan 1791. godine. Oba us­tava so ogranieavala moe autoriteta. Kao rezultat, formirane su vlasti keje trcba da stile ljudska pra­va. Ovi ustavi 811 zasnovani na obostranim pravi­rna i odgovomostima Ijudi na pozicijama au­toriteta i gradana. Modema shvatanje ustava uk­Ijucuje i pojmove koji su obicno vezani za demo­kratiju, kao sto su suverenitet, jednakost pred zakonom i zaStita sloboda i prava gradana.

Neke zemIje, kao Ujedinjeno KraIjevstvo, nema~ ju pisani ustav. One imaju jaku tradiciju zakona koje je donio iii primjenjuje parlament i obicaje koji im sluze kao ustav.

Primijetit cete da, po ovoj definiciji, skoro svaka drz.ava ima ustav. I dobre i lose vlasti imaju ustave. Neke od nedemokratskih vIasti imaju ustave koji ukljucuju listu osnovnih ljudskih prava njihovih gradana. Bivsi Sovjetski savez je imao jedan od najduzih i najdetaljnijih ustava u historiji, ali u stvarnosti njegovi gradani su uzivali sarno neka od prava zagarantiranih ustavom.

Koja je razlika izmedu ustava i ostalih zakona?

Koje su osnovne ideje modernog konstitu~

cionalizma?

Koja su prava pojedinca garantirana ustavorn i

Vas profesor/ica ce vas pOdijeliti u grope od 4-ucenika. Svakorn uceniku iz grope ce' dodijeiiti po jedan broj pasusa. RadeCi u grupi, razgovara­jte 0 odabranom pasusu ipostanite "ekspert" za tu temu. Postavite 2A pitanja kojima cete razjas­niti tekst. Budite spremni da prezentirate i objas­nite svoj pasus drugim clanovirna grupe.

1 Ideju zajednickog dobra su obradivali mnogi filozofi i pisci klasicnog republikanizma. Ta ideja naglasava obavezu da svaki gradanin dje1u­je za dobro Citave zajednice. Jedan od pisaca koji se zalagao za sistem kojim bi osigurao podjelu i ravnoteiu moei izmedu drustvenih klasa u vlasti je francuski mislilac Montesquieu. Ovo je, po njegovom vjerovanju, bio najbolji naCin' -di"-se osigura da vIast nece biti zloupotrijebljena jed­nom drustvenom klasom i da bi Dna trebala osnaziti zajednicko dobro. Takoder je vjerm'ao da bi gradani trebali staviti zajednicko dohra­ispred svojih licnih interesa, pogotovo kad se ove dvije ideje nadu u konfliktu. Stoga, oni koji vjeruju u klasicni repuhlikanizarn naglasayaju zajednicko dobro iznad indiyidualnih sloboda. ,

koja su zajednicka dobra navedena 11 njernu? (Ko- tv,; ,t;"if nITa" sc jHl (Vim,fciqideu, [rrI'M ""R""ideal!

ristite Ustav BiH, entiteta iIi kantonalzupanija) 't{;:L'f; <iff ,,.{' Zzhjf'gHH ri'uupotreh;("J-

!'} Ustavna demoicratija::::konstitucionalizam, poku- Tokom srednjeg' vijeka doslo je ~?,za_~~oja razv(}~

f~~stign;-~ti;al~~"-~~~-~'~;~i~~_~·'i~;~~ ___ J~~.-_4~~~~~~_1~?~~,~_~~I.:OJac~~~ __ j~_J~.?~i~_~~~ di1'llfava-- p6je3inaca -i--zajeanitkoi-dobra.-}:~~ti_~ ---.YlaQ<!l!1_~_~j_~~~_~~~~! __ kl_~_§_~_,~':'E.~-=~~~~a ~.~_' KonJene-fia1az~§j2r~:,-_:~fui2L_G[~kQLLR:t~~J" prava gradana. /

'Rept"ioIfcr-U-Ustavu Stare Atine postoje O~!!9i~_za - ,f'-1'ObomicLliberalizma, medu njima i James -~rn-okmtskll"-:~iii§t.~~lliL:2iiJGQIii£~~~~koj?j su slo- Medison (Dtejrns Medison), ovo su pitanje pos-bo{flli gradani Atine. mog.l.i uzivati svoJa Ilcnitprava . k' . al"d .

rnatrali iz drugog ugla. Oni Sll uviJe ,Istre 11 eju _uep-osiednim_ ~cesc~~ _u __ javn~J_-_--p?:lTtlc~:':'p?_Ii_sa~ da ljudi imaju neotudiva prava sarnim tim 5tO su giida. Kasiiije' u Rimskom'_~cars,~Yl:l U~_tavom" i

'zakoniiilT-suregulii<inidementi upravlJanjagdje ljudska bica, i da se zajednicko dobro moze su POre(Cmo-ilarfii'Suckih--r aristokiitskih' !Compo- unaprijediti i ako svaki pojedinac ispunjava svoje nenti"bili obiihvaceni i riela' ctemokratsid ()4ii9_~i. Hene politieke, drustvene i ekonomske interese. Na--Ci:fsu historije ste ucili 0 -Rimskoj Republici, Medison je srnatrao da je predstavljanje 5to veceg gdje se prvi put priznaje da je ylast jayno pitanje broja grupa i interesa jedna od prednosti demo­(latinski res =: stvar i public:::: od sviju). kratije, i da prosperitet syakog pojedinca moie ?va vrsta _~lasti, ~9j~lj~JJ.Q_§JojaJa od .'?09~.,.gQ~ne sluziti unapredenju zajednickog dobra. U isto vri~ p:ri.~_:-ao-2i. godi,ne p.n'~:',_bila je_p~\,HJ.ll.9ioj su jeme on je shyatao da Ijudi mogu ispunjavati svoje ,1Ju~i-Tl!i~~"voJ~ ',~?je-~:u donosile i Q[Q.y_~~!e- liene interese naustrb interesa drugih i naustrb

-- zakone -ia -njihovu zemiju. pbicni ljudi i arI~~ _, dobrobiti zajednice. Shvatio je da prava pojedi­tok[ate Stl -dijelili mc)(':-V-!asti I -predstavlllcrsu"6ifi naca mozda treba da budu ogranicena, i da je odgovo-iiii 'za-"z'a]edriic"ko -dahre "(dobro '6ltave jedna od uloga vlasti da ohrabri ljude da razvijaju

zajednice). gradansku vrlinu i da zastite zajednicko dobro.

f~ U Beeu je i815. godine odrlan kongres ciji je z~ljucak bio da bi sve zernlje svijeta trebale da imaju ustav. Slijedilo .Ie donosenje ustava u veCini evropskih, a zatirn i ostalih zemalja svije­tao Velo je vazno da se razumije da ako neka drZa~ va ima ustav, to ne znaCi cia ima uslavnu demo­kratiju. Ako ustav omogucava neogranicenu upotrebu moti od pojedinca, malo iIi par Ijudi, onda takav ustav nije osnova za ustavnu demo­kratiju. Ako ustav omogucava da moe vlasti bude ogranicena, ali ne ukljucuje sredstva za ograniea­vanje, onda ni taj ustav De moze biti osnovom za ustavnu dernokratiju. U ustavnoj vlasti ustav je obUk viseg zakona kojeg moraju svi poslovati, ukljucujuCi i one na vJasti. Napose, ukoliko ne postoje elementi zastite koji omogu6uju svakom gradaninu ostvarenje ustavnih prava, ni tada se

prid'G jhJjrd ne moze smatrati da ta drzava ima ustavnu demokratiju.

[/ formi zubi{je§ke aci(N"'{m'ie IW

1 Koja su nazflaeajnija historijska iskustva i

dogadaji koji su utjecali na razvoj ustavne dernokratije?

2 Kako su ideje 0 vecem stepenu slobode za sve

Ijude, sigurnost i ljudski fivoti zasticeni demokratskim ustavima?

Vas profesor/ica te podijeliti razred u dYije grupe. ledna grupa bi trebaia objasniti ideju praya pojed­inca i llaei prim jere iz svakodnevnog iivota. Druga grupa bi trebala objasniti svoje shvatanje primjera zajednickog dobra u ustavnoj demokrati­ji i navesti primjere iz svakodnevnog zivota.

1 Identificiraj neko varno pravo pojedinca i obja­

sni koji bi trebao biti obim i ogranicenja tog prava.

Balans Ogranicena vlast Neogranicena vlasl Autokratija Provjera

Ogranicene vlasti su uspostavile ogranicenja svo­jih mod, kao ,~to su zakoni j slobodni izbori. i one ih postuju. Protivno tome su neogranice~e vIasti, u kojima Sll oni kojj vladaju sJobodni koristiti moe kako god zeie, neograniceni zakonom ili izbOlima. Tiranija, autokratija, dik­tatura i totalitarizarn su razUrite rijeCi kojima opisujemo neogranicenu vlast.

U totalitarnim rez.imima ddava trazi ad Ijud] da joj sluze, da budu njeni podanici, da budu loialni bez ikakve protivtez.e, bez ikakve obaveze da- ad ljudi dobiju pristanak iIi odobravanje za svoja djela.

DoiJrobit naroda ie naj),li.fi zakon. Ciceroll

~adite zajedno u grupam~ od po pet ucenika kako b.l~te ispitali neke od nacina organiziranja vlasti s cIlJem sto bolje zastite prava gradana. Izaberite predstavnika koji ee ostal1m ucenicima u razredu

111

objasniti vaS stav. Uporedite svoje prijedloge sa Montesquieuvim prijedlozima koji slijede.

U prethodnim lekcijama SIDO proucavali neke od filozofskih ideja koje se odnose na vlast, njenu svrhu j 0 razlicitim nacinima na koje su vlasti organizirane kroz Jjudsku historiju. Francuski filozof Montesquieu (1689-1755) je Yeoma utie­cao na promoviranje i uspostavljanje ideja 0

demokratskoj vIasti u periodu Francuske burzoa­ske revolucije i stvaranja SAD.

Montesquieu je vjerovao da je najbolji nacin da se osigura da vlast sluzi zajednickoj dobrobiti da se uCine slijedeCi koraci:

"' Podijeii vlast lla razlicite ogranke iIi dijelove, tako dOl nijedan ogranak nema svu vlast;

" Balansira autoritet izmedu ovih ogranaka tako da ni jedan ne mole kontrolirati ostale ogranke;

'.' Omoguci svakom ogranku da provjerava nacine na koje drugi ogranci koriste vlast.

f(u};(i {P(f .>Uk:: {dei,,, (i

Montesquieu, kao i mnogi drugi, vjerovao je da, ukoliko je vlast podijeljena, izbalansirana i pro­vjeravana, nijedan ogranak ne moze kontrolirati cijelu vlast. U tom slucaju nijedan ogranak ne mo'Ze koristiti vIast za svoje licne i sebicne interese. Rezultattakve situacije bi bio da hi vlast djelovala u cilju unapredivanja zajednicke dobro­biti. Zajednicka dobrobit znac} da je ndto za dobro zajedruce kao cjeline.

Iz proucavanja historije i fiIozofije prirodnih prava, moterno zakJjuCiti da bilo koja vlast mora biti ogranicena.

1 Sta je ogranicena, a sta neogranicena vlast?

Zasto je Montesquieu vjerovao da vlast treba biti podijeIjena na razliCite ogranke iIi grupe unutar te vIasti?

Koji je bio cilj balansiranja moti izmedu razlicitih grupa u vlasti?

Zasto svakoj grupi treba omoguCiti da pro­vjerava kako druge grope koriste svoju moe?

II IUhnnm rliGf( tTwt N,k(.lir"ui if! kmJl'rfi1inx

U biv80j Jugoslaviji je postojao ustav. ali njime nije bila ogranicena vlast, niti mandat predsjed­nika republike koji je imao neogranicenu vlast. U jednopartijskom sistemu postojao je sarno jedan kandidat za svaku poziciju, te su izbori bili samo fonnalnost.

U savremenim pariamentarnim monarhijama, vlast monarha je ogranicena, kao u Svedskoj, Spaniji, Danskoj iIi Ujedinjenom Kraljevstvu.

Vas profesor ce vas podijeJiti u pet grupa. Svakoj grupi ce biti dOdijeljena jedna od pet osobina vIasti koje slijede. Neka svaka grupa slijedi upute date na kraju teksta, i neka podijeli svoja razma­tranja sa ostatkom razreda.

U ustavnim demokratijama, uslav ili najviSi zakon ima pet vainih odlika: 1p . , . roplsuJe osnovna prava gradana na zivot, slobodu i vlasnistvo;

::: Postavlja odgovornost vlasti da zastiti ova prava;

1 Postavlja ogranicenja na upotrebu moci od strane !judi koji rade u vlasti. Vedna ovih ogranicenja se odnosi na tri oblasti. Primjeri nacina na koji ustav ogranicava moe vlasti u ovim oblastima su slijedeci:

ift Prava gradana. Ljudi u vlasti ne rnogu nas lisiti nasih prava zagarantiranih ustavom.

NaCin na koji se raspodjeljuju dobra. Vlast ne moze oduzeti necije vlasnistvo, a da za to ne dodijeli odgovarajucu finansijsku nadoknadu.

fi:- NaCin na kQji se rjeSavaju konflikti. U rjesavanju sporova moraju se primjenjivati pravednc procedure. fy l}ostavlja se princip privatnc oblasti. Privatna oblast je dio privatnog zivota pojedinca i ne tice se vlade. U toj oblasti pojedinac ima pra­vo na privatnost. (Npc vlast ne moze zabraniti postivanje i slobodu vjerskih uvjerenja.) s: Domen privatnc oblasti Sf more izmijeniti jedino slaganjem vecine gradana i u skJadu sa precizno definiranim ulzom unaprijed dogo­vorenih procedura.

1 Objasnite date osobine i navedite primjere. (Za ideje se mozete pos]uziti kopijarna ustava datim U ovoj knjizi).

Objasnite koliko rnislite daje vazna data osobina.

Razgovarajte sa svojirn roditeljima, njihovim roditeljima iii susjcdima 0 sistemll vlasti u hivEoj Jugoslaviji. Upotrijebite osobine 0 kojima ste utili da biste ocijenili da Ii je ta vlast hila ogranicena iIi neogranicena. Podijelitc svoja saz­nanja sa ostatkorn razreda.

[("Au Iwlu! titue :dl}t!!Jdf') popm su Hdc i:: ;'::!F{U(lL", ,cjlek!.l"qju egmJli"l'j;'h{).';{ "/(1;;;;/

Procilajtc tekst Veliki voda, razmislite sta biste vi odlucili, i pridruZite se jednoj od grupa. Ukoliko ne mozete da se odlllCite, ostanite u sredini raZre­da, i postavljajle pitanja sVakoj od grupa kako biste provjerili njihove argumente iii lakse donijeli odluku. '

Lijevo od table ce se skupiti ucenici koji su za to da se da neogranicena moe vetikom vodi, liZ

garanciju unapredenja zajedruckog dobra. Desno od table ee se skupiti ucenici koji su protiv davanja pristanka na neogranicenu moe, bez obzira sto je ekonomsko-politicka situacija teska. U sredini razreda neka ostanu uceniei koji ne mogu da se odluce u ovom momentu. Potrebno je sagledati na koji naCin bi pojedine socijalne i ostale grupe reagirale na ovakvu vrstu izazova. Neka svaka grupa izuese argumente za i protiv ustupanja dijela svojih prava u korist velikog vode. Svaki ucenik moze promijeniti grupu na osnovu argumenata koje je cuo. Vas profesor ce zakljuciti vjeihu.

Kao alternativa, moguce je i organizirati debatu oa temu pristanka naroda na neograniCenu vlast pojedinib voda, kao SIO je dato u narednom prim­jeru za izborni slogan.

Veliki voda ce rijesiti problem nezaposlenosti, soeijalne i zdravstvene zastite, te unaprijediti zajednicko dobra. Da bi postigao ove ciljeve, polrebno je da ima neogranicenu vlast. Sarno nas on moze spasiti!

Kriteriji

Hipoteticki

Karakteristike

Intelektualna sredstva

Razmislite 0 tome koliko su pravila i zakoni vaini u vasem Zivotu. S obzirorn da su toliko vazna, moramo utvrditi da Ii su pravila i zakoni koje slijedimo dohro kreiranL

'it, Sta se moze dogoditi ako pravilo nije dobra kreirano?

Koje biste kriterije koristili prilikom procjene pravila:

Svako od hipotetickih pravila koje slijedi sadrzi slabost. Razmisljanje 0 natinu na koji se mogu popraviti te slabosti pornoCi ce vam da identifici­rate neke kriterije iii standarde za procjenu pra\!­ila. Kako budete citali svaki od primjera, zabi­Ijezite sta, po vasem misljenju, nije uredu sa

svakim pravilom. Kada zavrsite sa svih sest primjera, napravite spisak karakteristika iIi kvaliteta koje, po vasem miSljenju, dobra pravilo treba da ima. To motete uCiniti tako sto cete zavrsiti reeemeu: "Dobro pravilo bi trebalo ... " Budite spremni da 0 svojim odgovorima razgo­varate sa ostalim ucenicima u razredu.

~i Oa bi se kvalificirao za glasanje, gradanin mora posjedovati najrnanje 10 hektara zemlje iIi imovine u vrijednosti od 20.000 KM. :;~ Nijcdna osoba ne moze, ne smije i nece bei

tuCi po glavi drugc ljudc.

~~ U ciiju unapredenja zdravlja i fizicke kondici-usvojen je 110vi zakon kojim se dozvoljava

glasanje samo onim gradanima cija je tezina 72 kilograma iii manje. 4~ Svi koji budu trosili previse vode bice kaz.njeni. :~: Policija i drugi vladini sluzbenici mogu pre­traiivati stanove Ijudi kada god to zek 1~ Svi ucenici moraju svaki dan pojesti dvadeset i I osam pljeskavica za meak.

, Adaptacija lekcije iz. knjigc, Osnovi demokrutijc za srcdnju likolu, Centar za gradamkll obrazovanjc, izdany: Civitas 1998

Kao gradanin demokratskog drustva imacete mnogo prilika da glasate direktno iIi putem vaSih predstavnika za pravila i zakone koji se direktno odnose na vas. U prethodnoj vjeZbi trebali ste da procijenite neka pravila i da razmislite 0 tome kako se ta pravila mogu popraviti. RadeCi na ovim zadacima, napraviIi ste spisak karakteristika koje dobro pravil0 treba sadrzavati. Moguce je da vas spisak sadrzi neke Cd sljedeeih karakteristika.

Dobro pravilo treba da bude:

Pravedno

.", Jednostavno za shvatiti

Dobro kreirano da bi postiglo svoj cilj 4;,Jasno

Kreirano tako da nije U suprotnosti sa

drugim vrijednostima, kao sto su privatnost iii sloboda

~\ Moguce za ispostovati

Karla procjenjujete pravilo iIi zakon, korisno je prO\jeriti da Ii posjeduje Ove karakteristike. Drugim rijeCima, kada se upitate da Ii pravile iii zaken po­sjeduje ove karakteristike, vi koristite jedno cd intelektualnih sredstava za procjenu pravila iii zakona. Druga intelektualna sredstva koja mOZete koristiti nalaze se u tabeli na kraju ove lekcije. lntelektualna sredstva su skup pitanja koja su rele­vantna za odredenu situaciju, a koja nam pomaiu kod donosenja razumnih i infonniranih odluka.

Kako tehnologija napreduje, proizvodaci stereo uredaja su poeeH usavrsavati jake stereo sisteme za automobile koji mogu proizvoditi muziku jacine koja probija usne opne. Vrlo cesto vozaCi koji posjeduju ove uredaje pustaju muziku do najjaceg stepena, sto testo ometa druge vozace. Va hi se suprotstavio ovim problemima, pred­sjednik vlade je potpisao Zakon koji propisuje da je zabranjeno puS-tati muziku u automobilu uko­liko se zvuk cuje na daljini od 15 metara. Kazna za DVO je 100 KM u slucaju prvog prekrsaja, a znatno veca ako se prekrSaj ponavlja.

Reakcije na novi zakon su bile razlicite. Policija poddava ove rnjere, smatrajuci da ce llvodenje kazne sprijeciti z}oupotrebu glasne muzike. Proizvodaci stereo sistema se suprotstavljaju zakonu, tvrdeCi da bi obrazovanje bio bolji nacin sprecavanja.

NaUC:I~oavazlllh tnteleRmnlnfu]s,a_ va za procjenu pravila i zakona. Kroz vjezbu cete moei koristiti ta sredstva. Radeci u manjim gru­pama, pl"Ocitajte prieu i odgovorite na pitanja koja su sadrzana u "Tabeli intelektualnih sredsta­va" na kraju ove lekcije. Budite spremni da 0

svojim odgovorima razgovarate S ostalim uce­nicima u razredu.

<{ Razmislite 0 jednom problemu u skoli.

Zajedno s grupom vasih kolega iz razreda razra­dite pravilo koje ce pomoCi pri rjeSavanju tog problema. Prezentirajte kolegama u razredu problem, zajedno sa vasim px:avilom. Razgo­

varajt~ 0 pravilu, koristeei proceduru za procjenu -pravila koju ste ll.pravo nautili.

,2Pregledajte stampu i pronadite pravilo koje vas interesuje. Pravilo moze biti iz oblasti vlasti, poslovanja, sporta iIi neke druge oblasti.

Ocijenite ova pravilo koristeCi intelektualna sredstva 0 kojima ste ueili. NapiSite clanak koji podrzava Vas stav.

Kako procjenjujete kreiranje zakona koji regulise upatrehu stereo uredaja u automobilu?

Tabela intelektualnih sredstava za procjenupravila i zakona

Pitanja

Koje pravilo treba procijeniti?

Koji je cilj tog pravila?

1 Da Ii je pravilo neophodno iii postoje boljinaCini da Be postigneisti ,ilj?

4Koji su moguCi efektipravila?

Koje su jake i slabe tacke tog pravila.

Da Ii je:

Pravedno,

tj Jednostavno za shvatiti,

" Dobro kreirano da pOstigne svoj cilj,

Jasno

,,' Kreirano tako da nije u suprotnosti sa drugim vrijednostima kao sto su pri­vamost iIi sloboda,

Mogyce za ispostovati.

Sta vi mislite, da Ii pravilo treba osta­ti kakvo jeste, promijeniti se iii ukinuti? Odgovorite zasto"

Odgovori

_/ /

!7':::~-~~~~~"','T'~'::;':";:-.7:';~'::;-,,~,~~"~,~~<~"~;-<'".'-1 . ·.· .• ·.. .. ¢A!J .. /lrl{;ca"'·· .•.• 1:" ""':' ",:',"",::-',>,:::'>,j,'';:-,,''/:,-':,' ,Y:,'":.i,,"',",,, ' ''''.'-

iU.QyO~l~k<liJi·.tlci~q~t<l·.?r!lZl~a}zmedude­imO~lsj<ib.ill~d¢P.lok!at~j<ihrO'I'tickilt.sjstema: iNakOIl~.a¥t8~Il<lf0v;~1<;kcijrblt~t"Ul)logu6nosti idaobjas!'il¢.l<Ij~cne.kar\\kt~ri$tike\lel11~ktatije i Ida .• razli~ujetek!1F\kte~sti~edel1101<ratskih .. .i Inedemoktatskih ~js~ma.Takode'bi~tetrebali bid iu.mogucnoSti •• da.prep?znat~lls19ve koji omo­I guoayaju .i1iSprei.1~y~ju~vojdemokratsl<ogjli . i nedemokratskogpolftiilkog sistel)la; • P~~~t~j'e~-~;~liE-it~-'~~;~- politi8fih' sisterrla-. Auto-

ritet se u l1edemokratskim sistemima obicno nala~ zi u pojedincu ili jedl10j stranci dok u demokrat­skim siSlemima gradani imaju konacni autoritet.

~ Demokratska drustva zavise od infarmiranih i aktivnih gradaoa koji zajednicki rade na postiza­nju zajednickog dobra za sve Ijude. U takvim driavama, vlast i vode drzave imaju ogranicenu moc i padaju pod vladavinu prava.

U autoritativnim drustvima, vode su cesto iznad zakona i rnogu biti ljubazni iIi grubi, pravedni iIi nepravedni, zabrinuti iIi nezabrinuti i mogu sma­trati da su iznad volje naroda. U takvoj vrsti ne­demokratskog sistema moe je cesto neogranice­na. Gradani u takvom sistemu pate kada su nji­hove slobode ogranicene ilj mogu bili potpuno oduzete. Gradani podnose mjere kaznjavanja i resta imje oduzelo pravo na pravedno sasJusanje ili pravedne zakonske procese,

Moe

A Lltoritet

Politicke vode

PluraHzam

Demokratski sistem

Nedemokratski sistem

Nevladine organizacije

Pojam demokratija je nastao iz grckih, pojrnova demos (sto znaci "narod") i kraria (sto znaci "vla­dati"). Stari Grd su koristili rijec demokratija la vlast mnogih U odnosu na vlast nekoliko osoba.

Demokratija je sistem vlasti u kojem konacna politicka moe, iIi sllverenitet, pripada narodu, bilo direktno iIi putem izabranih predstavnika.

Demokratski sistemi su zasnovani na principu da je vlast postavljena kako bi sluzila narodu. U demokratskom sistemu gradani su slobodni pojedinci koji imaju zasticena prava i koji su 10ja1ni vlasti dok god vlast stiti prava gradana, Ukoliko vlast prestane stititi gradane, oni imaju pravo da naprave promjene u vlasti prema unapdjed utvrdenim procedurama.

o demokratiji slusarno svakodnevno. Mnogi Ijudi koriste ovaj veoma slozeni koncept u nepot­punom smislu. U ovoj vjezbi, pokusat cete kre­irati vlastiti spisak karakteristika demokratskih drustava, te uslova i institucija koje pomazu de­mokratijama da cvjetaju. Radite sa kolegom/ko­legicom iIi u manjim grupama kako biste kreirali te spiskove. Kada svi zavrse, svaki par iii grupa ucenika bi trebali podijeliti svoje spiskave sa razredom, Svoje odgovore uporedite sa odgov­orima drugih ucenika. Prema potrebi, dopunite i svoje spiskove,

Na vasem spisku svakako su se nasle neke od karakteristika demokratskog drustva, koje cemo ovdje ponoviti jer su vaine: (>

Suverenitet naroda

Z Pristanak ooih nad kojim se vlada

'1.PodJ'cdnake slobode i prava za sve gradane 2

4 Vladavina zakona (prava)

;; Yladavina veCine i garancija prava manjina

t1, PodijeJjena i ogranicena viast

Slobodni i pravedni izbari

~ Sloboda izrazavanja, mediji

,;j Garancija Ijudskih prava

'-~fj Sloboda izbora i sloboda da se bude izabran/a .v .

Politicki, socijalni i ekonomski pluralizam

Sloboda govora u javnosti, na prolcstOYanje.

peticije

1jPravedne zakonskc procedure

~14.Yrijcdnosti poput tolerancije, kooperalivnosti

i kompromisa

Demokratska drustva se oslanjaju na odredenc kategorije grupa i institucija koje pomal,u

uspostavu i razvoj civilnog druStva. To su:

Nevladine organizacije (NYO), osim destruk­

tivnih (UpL teroristickih)

Slobodni mediji if Drustvcne organizacije- interesne grupe grada­

na koje mde nezavisno od kontrole vlasti.

':;> Dcmokratski orijentinmi i aktivno ukljuceni

gradani

U manjoj grupi iIi sa partnerom, kreirajt~ spis~ kumkteristika nedemokratskog drustva, Kada ~VI

. d>· 1>[ sa ostahm zavrse, svoje splskovc po IJC 1 e '., . dO· Vile karaktenstIke ucenicnna u razre u. suo

nedcmokratskog drustva su:

'1 Ogranicenja slobode gavora, medija i prava na sastajanje

;2 Nejednak status Ijudi i diskriminacija u,: skoli i na posiu '

.3~ Ogranicena prava na izbor i ,_ n,a to da se bude' izabranla \-,'

t? Ogranicenja slobode kretanja

)' Centralizirani autoritet gdje sarno nekoliko ljudi ili jedan pojedinac ima moe

t~ Rasna, vjerska, etnicka, spolna iIi starosna diskriminacija

'} Zastita manjina nije garantirana

9 Narusavanje prava na privatnost

, Nepravda prevladava

't, Moe nije podijeljena

Provjera i balansiranje izmedu razlicitih dijelova vlasti ne postoji

Ne postoji vladavina zakona (prava)

Pravedni zakonski proces nije garantiran

Primjeri nedemokratskih politickih sistema ukljucuju totalitame sisteme, diktature, fasisticke vlasti, monarhije i komunisticke drz.ave.

j'i_T,' ,

Grupe iIi institucije koje stete, odnosno onemo­gueavaju uspostavu demokratskog drustva su:

~; Mediji koji nisu slobodrii iIi su pod slla.zoirn uticajem iIi kontrolomvlasti,

:; Pojedinci koji nisu demokratski orijentirani iIi Sll pod snaznim uticajem @ Pasivno gradanstvo

Radite sa kolegom/kolegicom kako histe odgov­orili na sljedeca pitanja. Budite spremni da 0 SVQ­

jim odgovorima razgovarate sa ostalim ucenici­rna u razredu.

Kaje Stl osnovne karakteristike demokratskog drustva?

;Z: Razgovarajte 0 uslovima koji omogucavaju iIi sprecavaju demokratski sistem.

j Koje grupe iii institucije potiCu razvoj demokratskog sistema? Koje grupe iii institucije sprecavaju razvoj demokratskog sistema?

Koje su osnovne karakteristike nedemokrat­skog drustva?

U novinama pronadite field primjer kod nas iIi u svijetu u kojem su demokratska prava gradana narusena. 0 kojim se pravima radi i kako se Dna mogu zastititi?

Procijenite dolje navedene primjere i odgovorite na pitanja koja slijede:

U jednoj zemlji postoje ogranicenja na koliCinu vlasnistva koju osobe mogu imati (nekretnine, zemlja, licence, privatni obrt, ltd.), mnogim gradanima nije dozvoljeno da idu u inostranstvo, njihovi telefoni se prisluskuju i njihova posta se provjerava. U susjednoj driavi ne postoje ogranicenja na nivo privatnog vlasnistva, zabra­njeno je prisluskivanje telefona i ljudima je dozvoljeno da slobodno putuju.

Prema gore navedenom tekstu, odgovorite na

sljedee. pitanja:

1 Koje vrste politickih sistema su opisane u

svakoj od gore navedenih zemalja? Navedite

primjere danasnjih drzava i razgovarajte 0 oblici­rna vlasti u njima. Budite konkretni!

2 Koja prava gradana Sli narusena u prvoj zernlji, i za kOja prava gradana je rnoguce da su naru­sena?

l Osim navedenih prava u drugo] zemlji, koja su

jos prava, moZda, ukljucena u prava koja imaju gradani druge zemlje?

C£(j-lficc{/t/" ~ j durom. Takvim djelovanjem nosilaca politike doprinosi se stvaranju uvjerenja gradana da se provodenjem propisa omogucuje balans izmedu zakonodavne, sudske i izvrSne vlasti.

>olitikas¢pdvijausvill1 drustvima u "ijetu . :vakLdan,Uovoj lekciji'ceteucitiopoIitici i i ldIitickimstrallkama:Ovosu klj(!.cuielemeuti i t)~~!:i~~:~_~/pro~esiIl1~li:~je,,~i,'koris~JI1o,:prj 1 :_~_Qstvarivan~em_ovo,g ?,ala~sa u zem!jiJqt~ira_Ke z~pr~:,yoda, J<",~pr~vlj~~tu, drzavonl. folitika ii~~d J~m~~-',"~~zllg-itih -'i~t~~~_~-cill~~p~" organi­ml?leQ1e~,ta~ij'l- zakona,: ima ,yeliku,,-~ulogu u j - zacij~~ insihuc,lja i p~j_~~i~a~a:' __ 9 _~~'(iru "takvih lemqkratskim, drzavama. odnosa postiz~_ ~,~_[<l_Ynopi~,y~n9.§liradana u cIvil:­~a-kraJu Qve:tekcije IlibCi ce~e-oefinirati -pojam,i ~oIU __ diiis,tvu. M~~ll,ti_m, iZ:lbr~~~niciijCi oUtike i objasuiti zasto je politika vatnaza ·ponekadzl~~P;;trebljavaj~polii;cJ.(unl0~ii~le rus.\Yqi vIast Takoder cetemoei opis.tiuiogti d. iz koristoljublja mimoidu pril1lj~!1!1. zak~na. oJitickihstranaka)naCine njihovog djelovauja Takva zloupotreba najbolje sesprecava~i;aTan. utjec'aja- koje',~ll_e imajt\_na vhist. som ~,ak?no~~vn~",sudske i_ !ZYfspe, ylasti, _s~por-

~~-rrlaciJorn---~las~ti (drZa,~,~~,,, entitet*e" _op¢insk~;

\/Opartijski sistem

edstavnicki sistem JaJicija

ovodenje zakona

Jednopartijski sistem Visepartijski sistem

Politicke stranke Subordinacija

s profesor ce vas podijeliti u sest grupa. Svakoj lpi ce biti dodijeljen jedan dio teksta. RadeCi u viru svoje grupe, razmotrite zadati tekst i stanite "ekspert" za tu temu. Potom odgovorite data pitanja i budite spremni iznijeti i objasni­;voj diD tcksta citavom razredu.

Politiku se ounosi na procedure i aktivnosti

ie provode politicke stranke i viast s ciljem da

jii domognu vlasti iii da upravJjaju viadom. ~du sustinskim funkcijama politike najvaznija Dna koja se odnosi na st\'aranje preduvjeta za mjenu postojcCih zakonskih propisa, sve dok dade do njihove izmjene odredenom proce~

te -djelov?J1j~P1 Dpozicionih _PoliJ!_~14h,_§~,;~na~a, nezavisnih rnedija, raznih drustvenih i~~'pa, nezavi'sllih i (Jru'stveno organlziranih gradana.

:Z:Politicke stranke su grupe' ijlidi 'koje se sasta~

ju da promoviraju filozofiju vlasti i drugih intere­sa prema konceptima i pravilima 0 Kojima su se ove grupe slozile. Clanstvo u demokratskim poli~ tickim strankama je dobrovoljno, ali Clanovi se cesto dogovaraju oko bitnih pilanja u vezi sa 1,akonorn i politickim shvatanjima. Da bi svoje prograrne neka stranka ostvarila, ona to ciui llceScem U Ylasti. Politickc stntnke ce odabrali kandidate koji ce se natjecati 1,a poziciju. Kada dodu na poziciju, clanoyi politickih stranaka ce pokusati da se filozofija njihoye stranke izrazi u zakonima koji se donose i provodc. Njihova glav~ na uloga je bila da spaja preference naroda sa stvarnim l1ljerama jayne politike vlasti. Druge vazne funkcije stranaka su aa odaberu kandidate za neke funkcije, da informiraju javnost 0 vaznim politickim pitanjima, da koordiniraju kreiranje mjera jayne politike iZl1ledu razlicitih ogranaka i nivoa vlasti, da uravnoteze konkurentske interese

i donose k6mpromise i da provode kampanje. U isto vrijeme, politi eke stranke u opoziciji su bitne zbog toga sto one provjeravaju utjecaj veCinskih stranaka na donosenju i pril1ljeni zakona. Ako postoji vise stranaka u drzavi, stranke mogu ofor~ roiti koaliciju da bi pojacale sansu odobravanja zakona po kojim se slaiu. Koalicija predstavlja dvije ili vise stranaka koje Sll se slozile da ce raditi zajedno na upravljanju i zakonodavstvu.

fJ Demokratija moze funkcionirati sa razlicitim

brojem stranaku. Svaka ima svoje prednosti i nedoSI-atke. Jednopartijski sistem funkcionira sa samo jed nom strankOl1L Ovi si$temi ima.iu .pred~ nost u Sl~th!il!osti donoscnju t primjellc zakona, ali poslnj; vdi'[<-! '~1cdos~(~t,i:i~_"u t,()r~l~ __ ~~~),X:~ je druge strankc,~oje imaju_ul(,)g,f_J, "ps.\ ~:11van:l~t Z4 vlaciaju('ll stl"[Iuku: Taka korupc'(ja i -s'ituacije si;mflomaticne iii vladavinu covjeka prcvladaju nad' vladavinom zakona. Do 2000. godine, Meksiko jc bio primjer jednopartijskog sistema gdje je do tada vladala same Institucionalna rev" olucionarna partija.

:;; Dvopartijski sistem je rijedak i funkcionira u

driavama kao SAO. Druge stranke postoje ali imaju malu sansu da budu izabrane. Dvopartijski sistemi imaju dvije jake politicke stranke koje preuzimaju mac po volji naroda. Ovi sistemi imaju prednost stabilnosti jer postoji mogucnost da jedna od stranaka vlada bez ukljuCiyanja ostalih stranaka. Nedostatakje u tome sto se gubi

mogucnost sireg dijapazona politickih ideja posto l1lanje stranke imaju malu sansu da dodu na vlast.

S;' Visepartijski sistemi su uccstali u Evropi i

cesto sc nalaze u parlamentarnim sistemima. Visepartijski sislemi imaju vise politickih strana­ka koje cesto imaju proporcionalno llceSce u zakonodavstvu. Ovo daje cak i manjinskim strankama pravo glasa pri donosenju i primjeni zakona. Ovaj sistem cesto zahtijeva kaalicije stranaka tako da postoji veeina kojom se vlada.

Prednost visepartijskog sistema je da politicke stranke mogu da ostanu dosljedne svojim stavo­vima a opet da dobiju koji mandat. Nedostatak je da koalicije mogu biti vrlo slabe, i da se mogu raspasti i taka srusiti vladu s pozicije.

vi nzislitc?

1 Objasnite odnos izmedu politike i primjene zakona.

2 Zasto je balans izmedu zakonodayne, sudske i upravne vlaSli vazan za zivot gradana civilnog drustva?

Kako sprijeciti zloupotrebu primjene zakol1<l

od nosilaca javnih politickih funkcija?

Podijelite se u grupe od 4-5 ucenika, tako da sva~ ka grupa predstavlja jednu od valnih politickih stranaka u vasem gradskom vijecu. KoristeCi ko~ rak po korak proceduru, moze yam biti lakse da donesete odluku. ProCitajte tekst koji slijedi, ura­elite po koracima kao sto je predlozeno. Pripre­mite se za sjednicu po uputama vaseg profesora.

U dugogodisnjem planu razvoja jednog veeeg grada navedena je i mogucnost izgradnje fabrike koze i obuee koja bi zaposljavala oko 2000 rad­nika Istovremeno postoji bojazan da bi ova fab­rika svojim tehnoloskim procesorn zagadivala okolinu (rijeku u bIizioi, zrak i vegetaciju).

~~ Uoci osnovni problem

2: Navedi koristi i cijene izgradnje fabrike

j Forrniraj misljenje 0 lzabranoj odluci, objasni

razlage svoje odluke i budi spreman da je odbraniS kao predstavnik odredene stranke u parlamentu,

Naken sto svaka od stranaka iznese svoje misljenje, gradsko vijeec ce clonijeti odluku u vezi sa datim pitanjem. Dodatne upute ce dati vas profesoL

J~dan lokalni funkcioner politicke stranke, inace

raseljeno lice, oe feU napustiti (stan) privrerneno nenaseljeni objekat, iako je provedena zakonska procedura. Sta bi, po vaiiem miSljenju, trebalo uciniti:

A ostaviti ovo lice u objektu

.J!: objaviti ovaj slucaj u rnedijirna

(! peticijom gradana sprijeciti njegovo politicko djelovanje. D ______________ __

RadeCi u grupi iIi paru opredijelite se za jedno od predlozenih rjesenja navedene situacije, iIi dajte novi prijedlog, Napisite svoje argumente i recite razredu 0 svojoj odluci.

:: PronaCi u dnevnoj stampi primjer politickog

radnika koji pokusava izbjeCi primjenu zakona, te svoje miSljenje 0 tome prezentirati razredu.

t~ PronaCi u dnevnoj stampi Clanke koji govore 0

aktivnosti politickih stranaka. 0 kakvim je aktivnostima fijec?

:j; Pozovite clana lokalne politi eke stranke da

dode u vas razred i opise aktivnosti date stranke.

Opisite prednosti i mane jednostranackih,

dvostranackih i viSestranackih sistema.

z.-:'ilj -ie/Ut4:J{:' i . ..•.. . •....... ' ... ' . .' • iDa lije"oda izoad. zakonaili!Ilu .se mora povi"! !novati?Historijaje puna primjeravodakpji su.! !bili. 'iznadzakona. Kraljevi,.kraljice, diktatori,. j ,,-:, ',- ,,"", -, , ',,' ,,' ,- I

iearevi, imperatop illfugi ,uhili iznad zlikona;, Ak?bio~i prekrSili ~on, De hi odgoY:'rali za • j to:niti .. hi bili ka~njeDi. U savt~!Ilenoj Idemokraliji,vodekao j ostaligradani 'elllora­ijuPQkontivladayini zakona drZave, U ovoj lek-i cijitele pokusati navesti neke odkarakteristika : "vladavine zakona"iistraziti ideje kakosejav-· j lja HtranzicijaH iz -vladavine pojedi~ca. Nakon i ove lek"ijemocicete objasnitivaznost vIa­l davjne zakona,' i ,identificitati uvjete 'koji su! i potrebni za njegovu, uspostavu_. IstraZit cemo '. pringuce poteskoeeprelaska drustv~ iz vla­! davine:,p()jedinca-'lf vladavinu z~~na,;

Vladavina zakona Vladavina pojedinca

RadeCi u rnanjim grupama, prostudirajte i prodiskutirajte tekst koji slijedi. Budite spremni

da podijelite svoje poglede sa razredom.

Mnoga drustva u ljudskoj historiji su irnala vode koji su svoj autoritet dobili rodenjem, kao monarsi ili koristeCi moe i vojnu si]u. Oni su upravljali svojim drustvirna a da nisu bili prov­jeravani od unutrasnjih sila koje bi mogIc postaviti ogranicenja na njihovu moe i aktivnos- \'X::"J

ti. Oni i njihova vlad~juca elita Sll bili iznad

,---- ----._-----

zakona tog drustva. Ova je primjer gdje postbji vladavina pojedinca, a ne zakona. Naprimjer, Benito Musolini je, ubrzo nakoD sto je dosao na vlast u Italiji, transfonnisao driavnu vlast u dik­tatum. On je potisnuo opoziciju nasiljem, koje .Ie predstavljalo krseojc postojeCih zakona. On je kontrolisao obrazovanje, mcdije i druge drustvene institucijc tako da je njegova vladavina uad zakonom bila kompletoa. Time se on magaa

uzdiCi iznad zakona naustrb njegovog naroda.

Musolinijeva vladavina je pokazala da vladavina pojedinca moze ostetiti drustvo.

Nasuprot tome, postoje drustva u kojima prevla­dava vladavina zakona. Vladavina zakona, iIi vla­

davina prava, znaci da $ll svi gradani, ukljucujuci

Vladavina z~lkona

Pravda je garantirana zakonol11

Prava manjina zasticena zakonom

Sigurnost i zastita zivota, imovine itd.

i vode, subjekti zakonima driave. Ako voda ili bilo koji drugi gradanin prekrsi zakon, moze se pozvati na odgovornost. Ako ih proglase krivim, vode mogu biti kaznjene za svoje prekrsaje kao i svi ostali gradani.

U narednoj vjezbi potrebno je ispitati glavne osobine vladavine zakona nasuprot vladavine pojedinca. Razred treba bid podijeljen u dvije grupe, jedna ee ispitati osobine vladavine zakona a druga vladavine pojedinca. Nakon toga, svaka grupa neka odgovori na pitanja koja se odnose na njihov dio. Podijelite sv~je utiske sa svojim razredom.

Viadavina pojedinca

Pravda zavisi od volje vladajuce grupe

Prava manjina se ne postuju

Nesigurnost zbog cestih promjcna

zakona u sluzbi vladajuce grupe.

Jrauani kontroliraju institucije vlasli j

)fema njima SLI odgovornc

""'~4X'''W:g:k Vladajuca grupa kontrolira sve

institucije vlaSli i nikome ne odgovara.

")ostoji mehanizam prornjcnc vlasti

nirnim putem (dernokratskim sredstvima)

\-1ediji su slobodni i izrazavaju 'azliCite interesc i gledista

Ncmogucllosl promjene vlasti

dcmokratskin sredstvima, vee samo nasilnim metodama.

Mediji su pod kontrolol11 vladajuce grupe i koriste se za propagandu i promoviranjc privatnih intcrcsa

1 Sta znaCi pojam"vladavina-pojedincall?

2 Navedite dva primjera situacija gdje je vla­davina pojedincaJpojedinaca prevladala.

3 Sta znaci pojam"vladavina zakona"? Navedite dva primjera situacija gdje je prevladala v1a­davina zakona,

4 Koje koristi i cijene bi se mogle pojaviti kao

posljedica vladavine pojedinca?

s: Kaje koristi i cijene bi se mogle pojaviti kao

posljedica vladavine zakona? RadeCi u grupama od 4 iIi 5 ucenika, razvijte igrokaz koji pokazuje bilo vladavinu zakona bilo vladavinu pojedinca. U primjeru pokaiite neke prednosti i mane vladavine pojedinca. Igrokaz moze biti stvaran iii fiktivan i moze iei na razne nivoe vlasti - od skola do drzavnih institucija.

Sa kolegomlkolegicom, iii radeCi u manjim gru~ pama, proCitajte dolje navedeni tekst. Dodajte svoje prijedloge na listu sugestija kako gradani mogu sprijeCiti zloupotrebu vlasti i budite sprem­ni da podijelite svoje odgovore na pitanja koja slijede.

Postoje zernlje sa dugom historijom vladavine nedemokratskih politickih sistema. Danas su ti sistemi promijenjeni, UspostavIjeni su demokratski zakoni i napisani demokralski ustavi, Medutim, opet se javlja povijesni problem vladavine pojedinca iznad zakona. Tranzicija ka potpunoj vladavini zakona, iii vladavini prava, dugotrajan je i mukotrpan proces, u kojem je, pored odgovarajuCih zakona i propisa, potrebna i podrSka gradana.

Da Ii mozerno prornijeniti tradiciju vladavine pojedinca i stvoriti takve uvjete gdje i vlast i oni

nad kojim se vlada moraju postovati zakone zemlje?

Slijede neki prijedlozi toga sta gradani mogu poduzeti da bi podr.zali vladavinu zakona u svo­joj zemlji: A l Glasanje i podrzavanje kandidata koji se zalaiu

za podrZavanje vladavine zakona i rad u skladu sa slovom zakona.

2: Pisanje urednicima novina pisma podrske kan­

didatima i mjerama jayne politike koje odrzavaju i produzavaju vladavinu zakona,

?; Podrska krivicnog gonjenja onih pojedinaca

koji krse zakon, bez obzira koliko SU oni moeni.

Ako su neke vode iznad zakona svoje drzave, da

Ii se oni mogu pozvati na odgovornost od medu­

narodnih institucija i po medunarodnim zakoni­

rna? Zasto da Hi zasto ne? Organizirajte raspravu

na ovu temu u kojoj ce ucestvovati cijeli razred.

1 Pronadite novinske (:Janke koji daju primjer

vladavine zakona iii pojedinca. Opisile to razre­

du i navedite kakav to utjecaj ima na drustvo,

q ,{; Pranadite historijske situacije gdje je pre-,

vladala vladavina pojedinca, Razgovarajte sa svojirn roditeljima i njihovim roditeljima. Hi su­sjedima 0 njihovom zivotu u bivsoj Jugoslaviji, i zabiljezite njihove odgovore u vezi sa vladavi­nom pojedinca i vladavinorn 7..akona, Izvijestite razred a utjecaju koji .ie ta situacija imala na gradane i na drustvo u cjelini.

1 Ispitajte neke historijske situacije gdje je pre­

vladala vladavina zakona i gdje je voda bio odgovoran pred zakonom. Kakav je to utjecaj imalo na gradane i na drustvo u cjelini?

'(iW; le,kdjr,; is"r~a vlasti BosneiHercegovine jeda iMtiti i pra~a gradana. Vlastje prisutna usvim aspekti­:ma";',zivota -,'U "B,a~ni_ i :H,ercegovini, Ona oa "azlicite nacine svakodnevno utjeee na~ivote ! gradana. U ovoj lekciji nalI"ilcete identificirati ;razlieite nivoevla~tiu BiR regulirane uSl1lvom. lNakon usvojene lekcije In0';i cete opisa!i i osn~)Vne nadlezn(}s~i,:svakog nivoa vlasti.

Entitet Opcina ~./

Decentralizacija (,/~--

Kantonlzupanija Nadlel'llost

Profesor/ica ce vas podijeliti u 6 grupa i dodijeli­ti svakoj grupi jedan odlomak, Radeci U okviru svoje grupe, diskutirajte odabrani paragraf i postanite "ekspert" na ttl ternu, Onda odgovorite na pitanja i budite spremni izloziti i objasniti svoj odlomak.

~I Bosna i Hercegovina je demokratska drzava,

koja se sastoji iz dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine j Republike Srpske. Izmedu ova dva entiteta postoji sloboda kretanja Ijudi i roba. Ustav Bosue i Hercegovine regulira nadleznosti i odnose izmedu institucija Bosne i Herecegovine i entiteta. Nadleznost je sistem obaveza koje vlast ima na odredenom prostoru.

d ',"!,(JWY nn;"h-d?

JHC,,-';ufl(lH}frNln: ~-[Ik()nijJ '

Osnov~e funkcije (nadleinost) dnavne v1asti ukljucuju slijedece aktivnostP: Vanjska politika: Zemlje poput Bosne i Hercegovine uspostavljaju i provode medunaro­doe odnose sa mnogim drugim zemljama. Vanjska politika je obicno pod nadleinoscu drzavne vlasti i osigurava ujedinjeni sistem inter­akcije izmedu Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Sporazumi su potpisani dogovori izmcdu drzavnih vlasti u podrucju vanjske poli­tike i koriste se da ozvanice odnose izmedu zemalja. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, i entitcti imaju pravo da sklapaju specijalnc odnose sa susjednim drzavama.

Vanjska trgovina: DrZavne vlasti uspostav\jaju politiku koja regulira trgovinu te zemlje sa drugiID zemljama. DrZavna vlast, takoder, maze sklapati sporazumc iIi dogovore leoji reguhraju trgovinu te zemlje.

'Mi, narod: Gradanin i ustav, Jzdanje za srcdnju skolu. Center for Civic Education, 1999, str. 8-9,

Carina se maze naplaCivati za onu robn koja ulazi u zemlju, Carina predstavlja porez na uvezenu wbu, proizvade i usluge.

Monetarna politika: Samo dr.zavna vlast maze stampati novae, i ana uspostavlja ekonomsku politiku driave. avo moze odrediti da 1i driava irna slobodnu triiSnu ekonomiju iii irna trziSte pod strogom kontrolom drzavne vlasti. ? ~> Nadleinosti drzavnih organa vlasti regulirane

su Ustavom BiH (vidi Ustav). Sve odgovornosti koje Ustavom nisu date institucijama driave Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima: Fcdcraciji BiH i Republici Srpskoj. Meduen­titetska koordinacija 0 razlicitim pitanjima vrsi se uzajamnom saglasnoscu oba entilela, Drzava

Bosna i Hercegovina zadrzava nadleznost u vezi sa pitanjima kaja se adnose na adrZav51nje suve~ reniteta, teritorijainog integriteta~ politi eke nezavisnosti i medunarodnog priznanja.

4 Nadleznosti entitetskih organa vlasti, takoder, regulirane su ustavima entiteta i ddavnim ustavom, Pored njihovih slicnosti na entitetskom nivou, postoje i razlike izmedu entiteta. U Federaciji BiH postoji kantonalnilzupanijski nivo vla5ti. Ovaj nivo vlasti ne postoji u Republici Srpskoj, Svaki od entiteta ima sop­stvenu zakonodavnu, izvdnu i sudsku vlast. U Federaciji BiB znatan dio nadleznosti entiteta prenesen je na kantonalnilzupanijski nivQ, Svaki kanton! zupanija. takoder, ima sapstvenll zako~ nodavnu, izvrsnu i sudsku vlast.

S, Osim dva entiteta, postoji i Brcko Distrikt,

koji ima autonomnu upravu i salje predstavnike u organe drzave Bosne i Hercegovine. Nadleznosti uprave:-Brcko Distrikta su sve nadleznosti koje pripadaju loka1noj i entitetskoj v1asti, osim prava da sklapa specijalne odnose sa drugim zemljama.

~.@oka1ni nivo moze da predstavlja nivo gradske

uprave iii nivo opCinske uprave kako u Federaciji tako i u Repub1ici Srpskoj. Nad1einosti loka1nog nivoa vlasti regulirane su ustavirna entiteta, kan­tona/zupanija, zakonom 0 lokalnoj sarnoupravi i statutima opCina. U rijetkim slncajevima gdje postoji gradski nivo, nadleznosti koje su ovdje da­te za opeinski nivo se dijele, Tamo gdje IWln~~

gradske vlasti, najznacajnije nadleinosti ,,;u:

fJ program razvoja, urbanisticko planiranje,

budiet i zavrSni proracun;

01 Mjesna zajednica je odlucila da ce izgraditi novu skolsku zgradu.

2 Vlast je donijela odluku da ce napraviti novu monetn.

:s Ovaj nivo vlasti je sklopio sporazum sa

drzavom Madarskom.

f1~ U jednom gradu napravljen je spomenik ugJed­

nom sugradaninu.

s: Koji nivo vlasti regulira letove aviona drugih

ddava preko zracnog prostora BiH?

Koji niva vlasti je zaduzen za reguliranje

odvoza smeca i Cisccnje snijega iz vase ulice'?

jayne usluge; ~ Koji nivoi vlasti postoje u Basni i Hercegovini?

'? osiguranje i reguliranje zemlje za izgradnju i Navedite po tri odgovornosti za svaki nivo v1aS1i.

poslovnih prostora: KoristeCi novine, pronadite Clanke koji ~"i kultura, obrazovanje, zdravstvena zastita,

informacije i tudzam;

F zakoni, regule i opCi akti za lokalni nivo;

C opCinska policija i drugi kontrolni organi

organizacija opCinskih usluga;

,.'; druge stvari na loka1nom nivou.

Staje nadleznost i kako se ona regulira?

Identiflcirajte odgovornosti/nadleznosti ariav­

ne, cntitetske i lokalne v1asti u vasoj sredini?

Pojedinacno iii u malim grupama, procitajte svaku od dolje navedenih situacija i odredite koji niva vlasti ima nadleinost u datoj situaciji. Takoder istaknite situacije kada je tesko odrediti eija je nadleznost.

pokazuju aktivnosti raznih nivoa vlasti.

c;' Prisustvujte jednom od sastanaka zakono-

davnog tijela i napisite spisak tema koje su treti­

rane.

NapiSite pismo izabranom zvanicniku v1ast1 na

temu koja je u njegovoj nadleZnosti.

Pazovite na slijedeCi cas nekog predstavnika vlasti koji ce odgovarati na pitanja 0 razliCitim nadleioostima. Odredite grupu ucenika koja ce biti odgovorna za ojegov boravak, a ostali neka pripreme pitanja 0 temama koje se obraduju na tom nivou vlasti. Dio pitanja neka se odnose na koordinaciju vlasti na razlicitim nivoima.

J-::

,; --j , ," 'v ;:exc l)l(J}/ Pt..;;;¢,"

;"I"~iki4l~~~g '~£¥!7imfft~'(gJwj ; iU4~l11d\<raff!(jnidru~.tvl¥~e •. sveyisepail)je.posve6uj;'·.1()kalnoj.~a.moupravi; ~:'·d~certtralizaciji ·1 ir!asti;~9ja"w~~ca."a'tr~~1)9.utjec~nJe .. Od. ~trane.grad~na na·mnogavazna pitlUlja.Zajednice:.cesto i Ise.i~~jalo~l~e~an.6upr~\I",~ul<o~lja\,a~.~· idejama.globalizacijei .otvorenogdrustva,.·os"bito ako i izajedl)ifeimaju.temieuciju.da·s.,.zatvarajU,.·braneCi ·se.opravdanim.prijetnjama.za.gubljenj~mi<le~- i Ltitetil; i::)"':":"i,;:>:,'",:;","'~:',:::;:: ->_::;' :;,:,_:::«,i,,"'" ,,; "<, i~tugiproblem·19kalne·samoupr~ve.se.javlja.zato.sto.lOkalnezajednicecestonemajudovoljno'sred­i:§t~~a,; ,tl~,:~~-__ s:~~?,~~ilD'~~~lt,j;-pa:'rnn,oge, o,;t:ze,lj~,~ih:'aktivnosH:nisit;u 'stanju'iprbvesti. Te~,aJQkalne isrunouprave;·ok{)joj segovorilo i U bivsofJugoslaviji,svakako zasluzujemnogo viseistraiiV(U1ja. .Onajeregulirana'ustavimaentitetaJl<;antortalzupanija i statutlma.grada lIiopelna. Napisltekratki h~eferarnaleJllU;-lokalne samouprave _U ,Bosni,i Hercegovini :dan'as.

1 (~

,- -,~--'-"----::'-"---' ;" . . .

IUprethQ.dn()] lekcijisI110uejIi.dil.JldSjoJ"i''&~il .. ni~(J1 vlasti, drZavni,enHtetski,ponekadgfa~s-1 ! ,ki;,iopcinski, a u_,Fed~r~C-ijn ka?t?~a~,~,~z~,~'~~H • jsk!, Svaki od ovihnivoa jepodijeljeil\l trli : odjeljkas ciljempodjelemocikojnvlll$tima.! • N~taj nacin, t~orijski nitljednagran"vlastil I !lema previsemoei i . mocBvakegr"?e je . ogranicenapomoCudrugih grana. U OVOjhlkci-' ,J1' ,ucit cete.',o"DviJrr,granania vlasthkako'on'e' dljele i balansiraju moe .

..... _ ..................................... .

Podijeljena vlast Kontrola i balansiranje

Zakonodavna grana Izvrsna grana

Pravosudna grana

U lekciji 0 ogranicenoj vlasti uCili smo da je najbolji nacin da se sprijeCi zloupotreba vlasti ako se izvrsi njena podjela i balansiranje. Sta to zapravo znaN? Prisjetimo se debate na temu "Da Ii nam je potrebna vlast?". Recimo da vi trebate

organizirati vlast.

"1 Pretpostavimo da ste daE svu moe jednoj grupi

ucenika. Koje bi bile prednostilncdostaci u tom

slucaju?

2. Pretpostavimo da imate tfi grupe ucenjka i da

ste "'v last podijelili izmedu ie tri grupe. Koje bi bile prednosti/nedostaci podjele moti u ovom slucaaju?

Vlast u BiH je pod~jeljena, 5tO znati da svaki od nivoa vlasti u BiH ima tri grane: izvrsnu, zakon~ odavnu i pravosudnu vlast. Zakonodavna vlast stvara zakone i na drz.avnom nivou se lOve

Parlamentarna skup5tina. Izvrsna vlast provodi zakone koje donosi zakonodavna, i na drZavnom nivou ttl funkciju ima Predsjednistvo. Pravo~ sudna vlast tumaci ustav i zakone a najvisi sud u BiH je Ustavni sud.

Odnos izmedu ove tri grane vIasti je napravljen da bi se kontrolirala i balansirala moe druge dvijc grane. bvo znaCi da svaka od ovih grana ima moe da ogranici moe drugih tako da niti jedna grana ne moze imati previse moeL BaJansiranje znaCi da je izvrsena podjeJa taka da je svaka ad tri grane vlast] nezavisna u svom domenu toliko da maze dje1otvorno raditi, ali ne moze da uzurpira moe ostalih grana. Kontrola znati da ostale dvije grane imaju uvid u to sta radi svaka od grana. Ovaj sistem je, takoder, vazan jer doprinosi razvoju i odd,avanju vladavine zakona. Naprimjer, Dom naroda (zak0110davna . gra~a) moze bid raspustcn od Predsjednistva (JZ~rsne grane) s ciljem provjere rada Doma. Us~avn~ s~d donosi odluke 0 tome da Ii su zakom kOJe Je

predlozila iIi usvojila zakonodavna vlast u skladu Koji se problemi mogu javiti ako ne postoje

sa Ustavom. Ovim se, takoder, provjeravaju provjera i balansiranje unutar vlasti? aktivnosti zakonodavne i izvrsne vlasti.

Na dijagramu su prikazane tri grane viasti u BiH i posebne kantrole i balansiranja moti izmedu ave trl grane. Provjerite clan IV, V. i VI. Ustava (koji imate u dodatku) da odredite dodatne kont­role i balansiranja koji postoje u drzavnoj vlasti ili entitetskoj vlasti.

Profesor ce vas podijeliti u tri grupe, proglasavajuci svaku grupu struc­njakom za jcdnu od tri grane vlasti odrcdenog nivoa. Poslijc Citanja teksta iz Ustava, predstavnici grupa definirat CC obavcze odgovarajuce grane vlasti. Zatim ce grupe iIi pred­stavuici improvizirati balansiranje moCi na odabranom primjeru, u formi igrokaza koji cete sami napisati, fe'lirati i izvesti.

-~t ldenlificirajte tri razliCite grane vlasti. c<,:·

Koje Sll osuovne odgovornosti svake ad grana?

); Sla su to provjera i balansiranje i zasto su bitni?

'J Koristeti novine nadite nekoliko clanaka 0

aktivnostima tri grane vlasti na opCinskom, grad­skarn, kantonalnom, entitetskom iii drzavnom nivou.

f.'; Identificirajte dodatne kontrole i balansir­

anje koje postoje medu granama vlasti a pritom koristite Ustav BiH ili ustave

entileta koje imate u dodatku udzbenika.

Navedite imena i odgovomasti

tri grane vlasH koje postoje u vasem entitetu, kantonu i opCini.

Identificirajtc kontrole i balansiranje

koji su uspostavljeni da bi se ograniCila moc tri grane vlasti na lokalnom iIi entitetskorn nivou.

;~ Pozovite predstavnika iokalne vlasti da bi porazgovarali 0 tome kako kontrola i balansira­nje zaista funkcionira unutar njihove radne sre­dine.

Zakonodavna grana P~r1anient odreduje pravosudni budzei

Ustayni SLId moze adbiti prijedloge koje donese parlame.nt ,aka nisu ustavni

,pravosudna grana

•

Parlarneut maze odbiti six>raZume kaje sklopi Pre4sjednistvo

PredsjedniStvo, moze odfediti godisnji 'budzet Parlamenla

•

lzvrSna grana'

Odh*-e suda su konacne i, ()baveiujuce, ClllllOVi Pre<!sj~dniStva mogu proslijediti, slucajeve Sudu.

(:'iU i -Ova' le~dj~,:,ct~,:,~as \i~6zrtati sa --iiiavi~a' gr~dillllil 'zasticeni~ JJstavom ,'lliH j ,ustavima entiteta. i ; Kada,,:z~yrsite sa. ovom',.1ekcij~m" mocL,cet~! . identilidrati i objasnitigradanskapravazas-·

tiCena entitetskim i DstavomlliH. Moci cete,' i takoder, amilizirati,uporediti i prilllijeniti. znaC, nj~'oogradanskim praviIna kao i za~zeti~, procF.l

ljeniti i odbraniti stav 0 potrebi postojanja im:: ;'plement'aqije prava--~radana 'zaSticenih ustavH

mao

Ustav

Zakon Suverenitet

Aneks

Zakonodavstvo

Konvencija

Kao sto smo vee utvrdili u ranijim lekcijama, savremeni ustav je skup obicaja, tradicija, pravi­

Ia i zakona koji uspostavljaju osnovne naCine na

koje vlast funkcionira i kako je organizirana. Ddavni llstav je akt sa najvecom zakonodavnom

moCi u zemlji. Uspostavljen je od strane

posebnog ili redovnog zakonodavnog tijela i obicno kroz posebnu proceduru. DrugaCije reeeno, ustav je akt koji odredujc politicki i ckonomski sistcm jedne zemlje; odnos izmedu gradana i autoriteta, organizaciju, funkcioniranje i medusobne odnose izmedu raznih organa vlasti .

Staje ustav i zaSto je listav vazan?

.-)" Koje elemente ustav regulira?

Bosne i n.en,,,)wyult Ustav Bosne i Hercegovine je napisan 1995. godine, i nastao je kao rezultat Opceg okvirnog mirovnog sporazuma koji je potpisan u Daytonu, kojim je okoncan rat u Bosni i Her~egovini. Kao sto je naznaceno u preambuli, prije pisanja Ustava postojali su neki sporazumi koji Sil sklo­pljeni u Zenevi i Nju lorku 1995. godine, a koji su predstavljali jedan od bazicnih dokumenata na kojima je zasnovan Ustav BiH, Drugi bazicni dokumentj su medunarodne konvencije koje su saslavni dio ovog Ustava, koje su navcdene u Anexu L Ustavom Bosue i Hercegovinc regullse se najveCi nivo ljudskih, prava u Bosni i Herccguvini.

fL lJY!AW} i os;w 'i1i' "Iobr;:!!!

1 Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati najvisi nivo medunarodno priznatih ljudskih pra~ va. Zato ce se oformiti Komisija za Ijudska prava u Bosni i Hercegovini kao sto je to omoguceno u Aneksu 6 Opteg okvirnog sporazuma. (Pogle­dajte odjeljak 3 navedenih prava)

:Z Medunarodni standardi

Prava i slohode postav!jene u Evropskoj konven­ciji za zastitu ljudsklh prava i osnovnih sloboda i njihov Protokol ce se direktno primijeniti u Bosni i Hercegovini. Oni ce imati prioritet U odnosu na sve druge zakone.

Usta prava

Svi ljudi na teritoriji Bosne i Hercegovine ce uzivati Ijudska prava i osnovne slobode na koje se odnosi Paragraf 2 gore naveden. Prava ukljucuju:

Pravo na i.ivot.

1j; Pravo da ne budu potCinjeni torturi ili neljud­

skom iIi ponizavajucem tretmanu ili kazni.

(~ Pravo da ne bude u statusu roba ili da bude pri­

moran na rad.

)} Pravo na slobodu i sigurnost osobe.

Ie Pravo na vlasnistva.

f Prayo na obrazovanje.

!L-;/ Pravo na slobodu kretanja i stanovanja.

Nediskriminacija Uzivanje prava pruzenih ovim elanom iIi medunarodnim sporazurnima navedenirn u Aneksu I Ustava treba svim osobarna u Bosni i Hercegovini osigurati bez diskriminacije na ras­noj, spolnoj, jezickoj, vjerskoj, politiekoj 05novi, iIi nacionalnom iii drustvenom porijeklu, udru­zivanju sa nacionalnim manjinama, ylasnistvu, statusu po rodenju i drugo.

IzbjegUce i raseljena Hea

Sve izbjegJice i raseljena Hea imaju pravo slo­bodnog poyratka na svoje staro mjesto prebi­valista. Oni imaju pravo, po Aneksu 7 Opceg okvimog sporazuma da povrate imovinu koja im je oduzeta tokom neprijateljstava od 1991. godine i pravo na nadoknadu za bilo koje vlas­nistvo koje se ne moze povratiti. Sve obaveze iii tvrdnje vezane za takvo vlasnistvo a date pod pri­tiskom su nevazece.

sj Implementacija

Bosna i Hercegovina i 5vi sudovi, agencije, organi vlasti i sredstva kqjirna se upravlja iIi na entitetskom nivou iIi unutar entiteta, treba primi~ jeniti i prilagoditi ljudska prava i osnoyne slo­bode iz gore navedenog paragrafa 2.

f; Pravo na pravedno saslusanje u gradanskim i "'-; Medunarodni sporazumi

krivicnirn pamicama, i druga prava vezana za krivicni proces.

1~ Pravo 11a privatni i porodicni fivot, dom i komunikaciju. ~

Z1' Sloboda misli, savjesti i religije.

Sloboda izrazavanja.

S Sloboda mlrnog okupljanja

udruzivanja sa drugirna.

J Pravo na brak i zasnivanje porodice.

sloboda

Bosna i Hercegovina ce nastavili da bude iii ce postati potpisnica medunarodnih sporazuma navedenih u Aneksu I ovog U stava.

~; Kooperacija

Svi kompetentni aUloriteti u Bosni j Hercegovini treba da saraduju i da omoguce neogranicen pristup bilo kojem medunarodnom mehanizmu za osmatranje ~judskih prava u Bosni i Herce­govini; tijelima za nadgledanje uspostavljenim od bilo kojeg medunarodnog sporazurna nave-

denog u Aneksu 1. ovog ustava; Medunarodnom tribunalu za bivsu Jugoslaviju (i posebno se treba povinovati naredenjima datim u elanu 29 statuta Tribunala): i bilo kojoj dmgoj organizaciji autor­iziranoj od UN-oyog Vijeca sigurnosti sa mandatom za brigu 0 Ijudskirn pravima ili humanitarnim zakonirna.

Navedelli clan II, stavke S., 6., 7 .. i 8., pruzaju osnOVne razlike izrnedu ovog i drugih ustava jer ovaj ustav ukljucuje situacije vezane sarno za Bosnu i Hercegovinu. Ovaj Clan goyori 0 pravi­rna izbjeglica i raseljenih liea, pravu povrata irnovine, implementaciji i rnedunarodnirn spo­razumima vezanirn za Bosnu i Hercegovinu.

Prava navedena u cIanu 11., stavka 3 su sliena ili ista u mnogirn drugim ustavirna, Aneks I Ustava navodi sve dodatne sporazume 0 ljudskim pravirna koja treba da se primijene u Bosni i Hercegovini. Sve konvencije i deklaracije navedene u Aneksu su dio Ustava Basne i Hercegovine.

Koje su bile okolnosti kada je pisan Ustav

Bosne i Hercegovine?

,;:, Identificirajte primjere prava zastiCenih Listom

prava postayljenih u aktu 3 clana 2.

):Za koja prava illislite da su najvaznija? Zasto?

if Objasnite zasto je dio nediskriminacije bio bitan za ukljucivanje u Ustav.

S Na koji naCin se prava koja su zagarantirana mogu ostvariti u praksi?

PrPodijelite razred u grupe. Svaka grupa treba da

dohije jedno ili dva prava sa liste i da provede sli­jedecu aktivnost:

Pregledajte clan II. Ustava Bosne i Hercegovine i identificirajte lokalne, entitetske i drzavne prim­jere koji pokazuju postivanje iIi narusavanje tih prava. Novine, magazini i televizija bi mogli biti dobn izvori informacija.

Odaberite jedno od prava sa liste i objasnile za­

sto je to pruvo vazno za narod Bosne i Hcrce­govine. Takoder, objasnite koja hi ogranic,enja, ako je potrebno, to pravo trebalo imati i sta sve stoji na raspolaganju gradanirna Bosne i Hercegovine da bi mogli ostvariti to pravo.

1 Sa kolegom, identificirajte prava garantirana

Ustavom Bosne i Hercegovine.

Da li biste ista dodali iIi izbrisali iz Liste

prava? Zasto?

Identificirajte neke od konvencija iz Ancksa I Ustava Bosne i Hercegovine. Sta one znace i zbog cega :'>u one vazne? Zasto .ie Va7J10 da one predslavljaju sastavni dio Ustava BiH.

Na narednim casovima cete izvrsiti analizu nekog slueaja krsenja ljudskih prava u vasoj sre~ dini. Vas zadatak je da analizirate prava, mcha­nizme zastite, nivoe vlasti i nabne na koji se u praksi provodi zastita Ijudskih prava u skladu .sa kantonalniml zupanijskirn, entitetskim, drzavmm iii medunarodnim ustavima Ikonvencijama.

;j ,

r"'tf"6voJ lekciji Hpoznat 6ete sc:::--sa pojrnoviqlai 1 kara~tqne· ,osobine graqana. ,koje",porriazu: !. gradanima .da,.:~b~~'u 'dj~lotvorni uce_s~icf::uj i demokratskomdrustvu, Takoder';ete se upoz.; ; nati.~a.pojmom:g~danska vrlina. Nakon ~ve LIekcije.,moCi tete objasniti zasto je gradan~ka ~ ,vili'na '·yazua Ii d~mokralskom drustvu. '

Gradanska vrlina Gradanska posyecenost

Gradanska dispozicija Etikasni gradanin

U uvodnom dijclu sma imali vjezbu sa grbom identitcta. RadeCi ponoya u istim grupama,

pogledajte svoje radove i sta su osnovnc karak­teristike koje sIc istakli. Kaje su pozeljne vdine kaje vi posjedujete, kojc biste rado imali, iii kojc

cijcnite kod s.cbe ili drugih? Kako mogu skole, pored porodice i religije, pomoCi u ucenjn mladih

da se ponasaju na nacin koji uyazava interese

drugih? Neka svaka grupa napise listu vrlina koje

vi cijcnite, a potom proCitajte leksl i pitanja koja

slijede. Uporedite svoju listu sa onom koja je

data kasnije u tekstu, le odgovorite na pitanja. Predstavnik svake grupe bi trebao obrazloziti odgo\'orc ostatku razreda.

Mnogi hi se slozili da su to kvalitetno obrazo­

vanje, znanje, sposobnost komuniciranja, djelo­lvorno ucesce u gradanskim pitanjima.

Na vasim listama pozeljnih karakternih osobina

sigurno su se nasle i ove koje se smatraju pozelj-

nim za djeJotvorno ucesce u rjesavanju pitanja

javnog zivota:

UlJ!1dnost - ophodenje prema drugima sa pos­

t~yanjem, bez obzira na to da Ii se slazete sa nji­

hovim stavovima; voljnost da se saslusaju druga

stajalista; izbjegavanje neprijateljske, emo­cionalne i nelogicne rasprave.

Postivanje prava drugih pojedinaca - postiva­

nje praya drugih na jednako djelovanje u vlasti i jednakost pred zakonom.

Postivanje zakona - volja za postivanjem zako­

na, unaloc nekom neslaganju; voljnost da se

mirnim putem radi, da se koriste legalna sredstva

pri promjeni zakona koji se smatraju nepraved­nim iii nerazumnim.

Iskrenost ... Otvoreno i iskreno iznosenje vlastitih stavova.

Otvorenost uma - uzimanjc u obzir misljenja i argumcnata drugih.

Kriticko razmisJjanje - tcndencija da se ispita

validnost raznih stavova, ukljucujuCi i vlastite.

Pregovori i kompromisi - poduzimanje napora

da se dode do sporazuma sa onima sa cijim sta­

vom se ne slazemo, ako postoje razumne i oprav­dane osnove.

Istrajnost - voljnost da se iznova pokusava da bi se vrijedni ciljevi postigii.

Gradansko razmisljanje - obracanje paznje na javna pitanja.

Suosjecanje - briga za dobrobit drugih, posebuo za ugrozene.

Patriotizam - lojalnost vrijednoslima i principi­

rna temeljnim za demokratiju u Bosni i Herce-­govini.

Hrabrost - volja da se bori za svoja uvjerenja.

Tolerancija ~ sposobnost da se prihvate nepodu­

darnosti u misijenju.

Odgovornos{ - voljnost da se ispune duznosr: obaveze iIi odredeno ponasanje.

Identificirajte karakteristike efikasnog grada­

nina.

Identificirajte najmanje jedan primjcr osobc

koju mate iii lik iz knjizevnosti, koja posjcdujc

Od historijskih dana do savremenog doba mnogi

su smatrali da u demokratskom drustvu nije do­vo1jno da pojedinac ima navedene karakterne osobinc. Uz to, srnatra se, potrebno je da pojedi­nae staV! zajednicku dobrobit ispred svoga vlas­titog interesa. Ova osobina se naziva gradanskom vrlinorn.

.(~rad·"'i!rka vrUna l da Ii moderrwrn ,Jr,{"';!'ru

Pogledajmo tekst iz navedenog izvora:"

Tradicionalno, gradanska vrlina je predstavljala spremnost gradanina da zajednicko dobro slavlja ispred privatnih interesa i liCllih poslova. U Ci­vitasoyom rnaterijalu, gradanska vrlina ukljucujc dva osnovna pojma, a to su gradanska dispozici­ja i gradanska posvecenost.

Gradanska dispozici.ia odnosi se na one sta­vove i navike gradana koji pomazu zdravo funk­cioniranje i zajednicko dobra demokratskog dru­stva.

Gradanska posvecenost se odnosi na slobodno

izrazenu, razumnu opredijeljenost gradana osnov­nim vrijednostima i principima demok.ralije.

Gradanska vrlina se razlikuje od vrlina vezanih za nase privatne ili osobne zjvote, karakternih osobina koje su pozeljne za pojedinca, osobine kao sto su postenje i integritet, premda postoje

oblasti u kojima se ove vrline preklapaju. U ovom dijelu istaknute su one posvecenosti i dis­

pozieije (uvjerenja) koje, uzete skupa, sac~njav~­ju gradansku vdinu. Ove posvecenosti i dIS pOll­

cije su neophodne IZ dva razloga:

One omogucavaju politickim procesima cia djelotvorno unapreduju zajednicko dobro. . .

,': One doprinose ostvarenju osn~v~i~1 !.deJa dcmokratskih politickih sistema, uklJucuJuC-l za­

stitu prava pojedinca.

Identificirajte sta se podrazumijeva pod poj-

najmanje tri ove osobine. mom gradanska vrlina.

(, Civitas. Okvir za gradansko ohra1.Ovanje, Cemer fur Civic Education, 1991, pp.12-14

:; Zasto je gradanska vrlina bitna za demokratsko

drustvo?

jb Navedi dva pnmjera gradanske vrIine u vasem

gradu iIi zajednici.

Kada bismo trebali staviti nastranu vlastite interese u konst zajednickog dobra, i da Ii je uOpCe potTebo to ciniti? Ovo je veoma vaZno pitanje na koje svaki pojedinac mora dati odgovor za sebe, Ova vjezba je usmjerena da ti pomogne kako da se suoCiS sa ovim pitanjirna. Ispitajte problem prava pojedinca i zajednickog dobra razgovarajuCi 0

pitanjima koja su data. To mozete ucil1iti u gmpa­rna od oko 5 ucenika. Nakan diskusije, pred­stavnik svake grupe neka abjasni vase odgavore ostalim ucenicima u razredu.

/1: Opisite neku osobu koju znaie, iIi nekog vodu

za kojeg mislite da posjeduje gradallsku vrlinu. Objasnite sta je ta osoba uCinila, na osnovu cega ste zakljucili da je taka.

~? Objasnite neke situacije u kojima misJite da bi

trebalo staviti zajednicko dobro ispred vlastitog interesa.

5 Objasnite neke situacije u kojima ne biste ieljeE

staviti zajednicko dobro ispred vlastitog lntere-sa.

~; Objasnite neke situacije u kojima se ljudi ne

mogu sioziti sta je zajeduicko dobro. Sta bi tre· balo uciniti u tom slucaju? Zasto?

j::1j E;i5£~nil(4j- k'{di,f;~dirg?it;~Yf' t}fkt Cin';inn~tlls:U",r gra¢lIisk~ vrlin~"

i. clri,innarusjebio gradanin Rima,4&) godlne p.n,e, , ; Rim je pio,u velikoj J>pasnostL-Vojskasa istoka Je; i p~ila i pljackala lOmlju. NeprijareJj! Rima su opko· i.lill ri~ku~ojsku sa svih Stfa!JaLju~!paceJurimskei ,vJas.tistJodlucili da PitajuCInsipnlllusa, vjestog' ; vojs~~:V~U,j da im pOIJ]ogne u ;1~aVanjl;l te krize. _ KlIrirlsu.mu donosili pouude d~$JuZikao diktato!

;'(vrhovn1 voda sa neogianicenorn;moCi)'sve dok se : kri.za:ndijesi.

CincimlJtus je bio radiSiln' farnlerSa. maIim iman~ . (jem. Kad su _ga kuriri konacn? nash. ~ je mimo . Loraa zdnlju,,',S obz.irotn da je volio svoj~_'zemlju, 'onje ?stavio pl,ugi -otisao u Rim_da vodi vojs}m. U . borbi koja' je .. trajala"dva 'dana j njegova_vojska je pobijedila neprijatelja! s}lllsila .. zemI!n .. Cin· cinnauls 'je ,dobio' ordenje i slavljen je' Cd 'llaroda, :.

: All" 'kad ,jc_, :~jtka _~VrSeria; '_ on _ "nij~:,:-pokUsao , da i ostane na _celu ddave kao diktator, qn rtije:~li9 da c

'prodiI,z,t;s}~vu. ys~vil!i; ,on se vratio_kuei,.i n~s~avio : 'svoj ,zivot farmera tgradanina, '

: Po,'ratkom kUti, ,"Cincinnatus Je pOk3Za~ ;d'~:viie ~ ,cijeni-.cirijerii'cti-da je. gradanin Rimaneg<?::slavu'-i .­'!lenu moe. On je po!tlvao vlastRillm .. Nijezelio !koristiti,svoju _populamost da hi oduzeo,~06 'od ipredstavnika,koje su odabrali ·grad4ni.-()vg:j~ Q_io ;pdrnjer: grada~ske:' yrljn~ po k~i?j 'Sll Rimljani-' poznati iz perioda -republike.

Koju gradansku vfHmi je iruao CincinilatUs?'

'-;:-' kako je, Cin~iI}nat~~, mogao' zionpotrijebiti' tel< 'steceno moe?' ,

Zasto je ono' sto- Je -Cinclrina~qs' u!adio nakop

\~itke bilo vazno za sve gradane Rima? ,

i41de~tificirajtedrugeprimjere gradana koji .sn ;djeJotvorno pokaz~li gradansknvrJinu.

'Mi narod, Tckst za ucenike. Nivo 11, Cenler for Civic Education. 1997, pp. 8-9

Cilj luovoj leluoijiceteuciti 0 ra?licitimnaclnimana Ikoje.gradanimoguda utieCunavlaSt..l?raVO iu~eS6auvlllStije jednoodnajy.ain.ijih !,!~Va igiadana ... Uovoj Jekelji . cete nciti. orazJisitiIn inacinima nCeSca uylastLMoCi ceteuciy 0

,angaitnanu gradana i 0 drultv"noj·. 'politiCko] iakciji. .Takoder, mdei cete daargumentirate stavo lpotrebi ucesca aktivnog gradanina Ida analizirate; prednosti i' nedostatke svakog na~ina ueesoa.

Gradanin (drtavljanin) Drustvena akcija V

Lobiranje

Politicka akcija Mjere jayne politike

Raderi u malim grupama pokusajle definirati politicku i drustvenu akciju. Zatirn svoje odgov­ore podijelite sa ostalim ucenicima u razredu.

U prethodnirn lekcijama smo ucili da je osnovni eilj vlasti da stiti Ijudska prava i brine se 0 zajed­nickom dobru. Vlast je samo jedan od najvaznijih dijelova demokratskog procesa u kojem bi treba-10 da uceslvuju i svi gradani. Treharno shvatili da nema dernokratije kada mi sami ne ucestvujemo

u drustvenom j politickom zivotu.

Pos-toje dva naC1na za ljesavanje problema u drustvu; jedan kroz drustvent] a drugj kroz poli­ticku akciju. Npr., u suzbijanju kriminala moguee .ie angazirati policiju, ali moguee jc i samoorg~~ niziranje gradana (straze, dojave). Politicka ake.l­ja ukljucuje i saradnju i djelovanje na instituciJe sistema, zahtijevajuCi njihovo pokretanje. U rjdavanju problema gladi, drustvena akcija hi

bila rad u narodnoj kuhinji koja je organizirana od neke Qumanitarne organizacije. Politicka akcija bi bila naert programa koji obezbjeduje hranu gladnima i da se taj program ukljuci u javni fond koji fil1ansira vlast.

vi'mislile?

Kako je ucesce gradana povezano sa ciljevima

nase vlasti? Objasflite za.sto je ucesce u v1asti u nasern vlastltom interesu.

"-, Pretpostavirno da fliste izabrali da glasate iIi

ucestvujete u radu vlasti. Da Ii i dalje trebate postovati zakone vlasti? Zasto?

Ako mislite da vlast ne stili vasa osnovna pnrv::l

iii interese, sta vi kao gradani mozete nc.ini(-i?

Objasnite svoj odgovor.

od ... Grlldanin i llstaV', izdanje za srednje skole pp. , Adaptacija j prcradn 1ckcijc Cental' /.n gradnnsko obrazovnnjc. Mi nar

Drustvena i politieka akcija nisu medusobno iskljuCive; one se rnogu preklapati. U datirn okol­noslima, jedan pristup bi mogao bolje odgo­varati. I drustvena i politicka akcija su neophodne za odrZanje llstavne demolaatije. Aka gradani zele da se njihov glas cuje, oni moraju postati aktivni ucesnici u politickom procesu. Oni bi trebali imati odredeno znanje, irnati prak­tieno iskustvo u tome kako treba ucestvovati, i biti svjesni vaznosti njihovog vlastitog ucestvo­V3I\ja. Nase ucesce ukljucuje pazljivo pracenje rada Ijudi koje smo izabrali. Ako nisrno zado­voljni njihovim radom, mi ih mozemo ukloniti, Opslanak ustavne demokratije zavisi od informisanih i efikasnih gradana koji se brinu za odrZavanjc prava pojedinca i unapredenje zajed-

nickog dobra: Gradani bi trebali znati da nema demokratije bez njihovog aktivnog ucesca.

Razgovarajate 0 sltuacIJl koja zahtijeva donosenje odluke, a vecina ucesnika je neaktiv­oa. Oni ne vjeruju u efekat svog ucesca iIi ne shvataju da imaju odgovornost prema drustvu. Odgovorite na pitanja

, Sta su posljedice takvog odnosa prema pitanji­

rna od interesa zajednice?

< Da Ii imate sliean primjer u vasem razredu Hi skoli?

Postoji mnostvo mogucnosti i oblika za aktivno ucesce II donosenju odluka od drustvenog znaeaja: izbori, kampanje, glasanje. politicke

rasprave, intervjui, kontakti, interesne grupe, polititke stranke, demonstracije.

Aka rele da demakratija Bosne i Hercegovine istraje, njeni gradani moraju shvatiti da to nije "masina koja sarna radi". Qna zahtijeva kon­tinuirano i posveceno ucesce pazljivog, obrazo­vanog i razurnnog gradanstva.

U nedemolaatskom drustvu gradaninu je oduze­ta moc da unapreduje, mijenja i kreira javnu poli­tiku. Njemll nije dozvoljeno da ucestvllje u javnom zivotu kao sto to Cini gradanin u demokratskom drustvu.

Ucesce u vlasti je u nasem vlastitam interesu. Postoje mnogi naCini na koje gradani mogu ucestvovati u vlasti. Neb od njih su:

, Pracenje informacija 11 novinarna, casopisima i

drugirn materijalima, ocjenjujuCi njihovu

tacnost,

,.". Glasanj,e na lokalnim, entitetskim i driavnim

izborima,

." Ucdce u politickim diskusijama,

"'" Potpisivanje peticija,

,_ Nosenje bedza iIi naljcpnice na automobilu,

Pisanje pisama izabranim predstavnicima,

',\ Ucesce na sastancima_ podrske i s1.,

Ucesce u predizbomoj karnpanji za kandidata,

~: Zalaganje za zakone koji su od posebnog

inleresa,

Dcmonstr1tanje put'em marseva, bojkota i drugih vidova protesta,

Obavijanje javnih funkcija.

Podijelite se u 4 gmpe. Svaka grupa treba proCitati spisak naCina uCeSca gradana. Nakon toga, svaka grupa treba odgovoriti na sljedeca pitanja i da svoje odgovore podijeli sa ostalim ucenicirna u razredu.

j'iuwja 1'Kojaje prednost, a koji je nedostatak svakog od

navedenog naCina llcesca?

2 Da li su svi oblici ucesca jednako vazni za zastitu nasih osnovnih prava? Za~to? Koji yam se cini najvaZnijim?

rJE;~BA.l1 Podijelite se u grupe po 5 ucenika. Svaka gmpa neka odabere jedan od navedenih oblika ucesca u vlasti. Kreirajte zamisljenu situaciju koja iiustri­ra taj nacin. Izvedite skee, igrokaz pred cijelim razredom.

'i Zasto demokratija zahtijeva da graJani budu

obrazovani i aktivni?

K Da Ii sc slazete sa idejom "Apatija, nakon sve­

ga, cesto znaci da je politieka situacija dovolj110

zdrava da se maze ignorisati"? Obrazlozite svoj

odgovor.

.; Po vasem misljenju, koje su najvainije

duznosti i odgovornosti gradanstva?

~~ Zasto drustvo kao cjelina gubi ako pojedinci ne

ispunjavaju svoje odgovornosti i obaveze?

t~~jasnit~ razl~kl~ izmedu drustven~. i politic~e akClje. DaJte pnmJer za svaku od nJ1h, a da JC vezan za pitanje od vaznosti za vaSH zajcdnicu.

Objasnite razliku izmedu gradanina u

d~mokratiji i gradanina u totalitarnom sistemu i dajte primjer za to iz historije.

{ /JU':d , Navedite tri naCina LlceSca u Za svaki od ~jih navedite zaslo je to dobar nacin zastite vasih osnovnih prava. },,~ Da Ii dobar gradanin ima obavczu cia radi na ll"napredenju sv'Oje zajednice? Zasto?

3 Da Ii dobar gradanin treba brinuti, 0

poboljsanju zivota onih koji nisll bas najbolje

srece? Zasto?

14

ci!f·fii~£!i;i I i ','" -', ,_- .- <;>; _'-""-;',:':',' ,:t',' '''-'!>'-:'_:'''/':' :',',': -'--',"- ""',1 iOvalekcijav:~upo~najei,aiprayimapoje<llnca i iipOjmomzajednifkO~li9!>fail'llllro~~velekci-i Uei .1l10<5i ... Cet~o~is~ti.k,;lk<l.bt;~P9tr~ba id~je i izajeqnlckqgoobra mQglabiiizlo\>potrijebljena .j 16~. "lii~!LihJ~qins~,<t\\4A;Q~iS¢tef)bi~;i i6sr~ni~nja(jd~branihpiava~oje?i~.caiidel1ti, !

!ficirate primjerekliko se pravapojedincai ide]a :zajedniCkogdobra moguuskladiti.

Zajednicko dobra Filozofija prirodnih prava Konsenzus

Pravo pojedinca Obim i gran ice

Ddave i drustva imaju mnogo vaznih interesa koje zele zadrzati i zastititi u svojim okvirima. Npr., drustva zeIe sigurnosl i dobro zdravlje za sve gradane. Oni zeIe struktuiran i pouzdan pre­voz i sistem komunikacija. Vlasti, takoder, zele odrZuti poslojeeu hijerarhiju odnosa unutar ddave i sa drugim drzavama. Drzave prikupljaju poreze s ciljem unapredenja socijalne Skfbi, sa programima za pruianje zdravstvene zastite gradanima i za odbranu zemlje. Napori koje vlast ulaze da bi zastitila driavu i njene gradane sc cesto nazivaju zajednicko dobro, sto znaci dobro za zajednicu kao cjelinu.

Ponekad cclnici u vlasti koriste ideju zajed­nickog dobra da bi promovirali program i javnu politiku. Npr., vqjni strucnjaci nastavljaju da pro­moviraju obavezno sluz.enje v~jnog roka za sve punoljetne rnuSkarce. Drugi tvrde da bi se uki­danjem ove obaveze znatno srnanjilo izdvajanje za vojsku. Drugi primjer bi mogao biti kada neka politicka stranka iIi grupa promovira plan za

zdravstveno osiguranje za sve gradane, eime bi se unaprijedilo zajednicko dobro svih.

Medutirn, cesto se desavalo, a i danas se desava, da se vrsi zloupotreba vlasti koristenjem ideje zajednickog dobra. Predsjednik Perua, Fudzimo­fa, je iskoristio problem terorizma da bi sebi i svojoj vladi osigurao sto viSe moei tokom deve­desetih godina dvadeselog vijeka. Javna sigur­nost .ie bila pod udarom "Svijetlece staze" i drugih teraristickih grupa, pa je Fudzimora zahti­jevao da se njemu da veea moe, a on ce, zauzvrat, unaprijediti zajednicko dobro. Medutim, zbog ove politike mnogi ljudi su izgubili svoja prava i javila se prijetnja demokratskoj praksL

Prava pojedinca so neotudiva, i dernokratske vJasti Sll obavezne da ih stite i postuju a zakon i ustav garantiraju zastitu gradana kao jedinki dru!tva oct diktatorske vlasti iii drugih oblika represija. Prava pojedinca mogu ukljuciti mo­gucnost slobodnog govora u vezi sa pitanjima koji ih se ticu iIi slobode vjeroispovijesti po iz­born pojedinca. Ostala prava mogu dozvoliti slobodu stampe i slobodu okupljanja eak i protesta protiv vlasti. Prava pojedinca su neotudiva prirodna prava oa fivot, slobodu j v1a­snistvo.

Prava pojedinca irnaju svoj obim i granice.

Tamo gdje postoji sloboda govora, da Ii gradani

mogu iCi naokolo sireCi lazl 0 drugima? Mnoga drustva to ne dozvoljavaju i kazu da su Ijudi odgovorni za one sto govore i piSu. Kada se dokaze da to nije istina, onda su odgovomi za klevetu. Druga situacija kod ogranicavanja gov­

ora je prijetnja. Osoba se moze smatrati odgov ~ ornom za prijetnju povrediva~ja iIi ucjenjivanja druge osobe, cime prekoracuje granieu prava

pojedinca na slobodu govora. Isto vrijedi i za druga prava jer i ona imaju svoj obim i graniee,

prernda postoji razlika izmedu tih ogranicenja u

raznim zemijama.

Podijeljeni u !iest grupa analizirajte po jedan primjer, da Ii se radi 0 primjeru prava pojedinca ili/i zajednickog dohra. Potrebno je argumenti­

rati svoj slav.

Marko vjeruje da je u blizini mjesta gdje radi potrebna nova cesla. Da bi odbranio svoj stay,

odriao je gover na javnom sastanku, opisujuCi

zasto je La cesta neophodna.

Vlastje sacinila novi program penzionog osig­

uranja kojim bi svi gradani stariji od 65 godine

imali pravo na penziju.

Driava je odlucila da izgradi novi moderni

autoput koji bi spojio dva njena najrazvijenija grada s ciljem poboljsanja prometa ljudi i robe.

Marina se zainteresirala za reIigiju. OdluCila je

da svaki mjesec u narednih pola godine ide u nove i razlicite bogornolje, da bi naucila vise 0

njihovoj religiji.

S: Premda Muqamed nije imao djece, on jeo

~'edov-' no plaeao porez svake godine;" Jer se' iz poreza placaju jayne ustanove i skole koje mogu pohadati sva djeca.

U Mostaru bi trebao da se odrii protestni mars

protiv globalizacije u prvoj sedmici mjeseca feb·· TUara.

"Podijeljella kuca se ne mote odrzah''' (Abraham Lincoln)

(ini se oCitim da n\jedna zajednica ne moze postojati ako se njeni clanovi ne slofe oko odredenog niza vrijednosti (minimal an konsen­zus). Mozda bi ove vrijednosti mogle biti mir, jednakost i sloboda? Licna sloboda svakolTI daje pravo da trati svoj put sreee - ali sta se desava ako se svi budemo kretali u razliCitim

pravcima?

Ko treba odluciti 0 kojirn se vrijednostima treba 5102:1ti i kako definirati ove vrijednosti? Komu­ni5ticke i nacional1sticke partije su zasnivale svoju diktaturu oa pretpostavci da su one same u poziciji da definiraju sta je dobro za svc; iz ovoga su razvili pravo da prisi1e Ijude da rade za njiho­vo v1a5tito dobro iii da ih e1imioiraju kao nepri­jatelje naroda.

Ukoliko su prava iii privilegije ograniceni oa odredenu grupu Ijudi, a iskljucuju drugll grupll, naprimjer, podijeljene drustvene ili etnicke grupe, onda nije zadovoljeno zajedoicko dobro za sve. Koncept zajednickog dobra se tice ono~" sto je najbolje za zajednicu u cje1ini. .

• v ." k··· ,. d k "'k , Bosni i Herccgovini mart 2001. 1 Peter Krapf, u ime Savjeta Evrope za pnrucmk Demo rallja 1 JU S a prava u, 0 ama u . , .

f.\.{!i;I) mugn fie,ili ui'!,-!(

p1JgledJ jJl{jpdiiUVd !mE ,w

jF mjh.fHiUd" doh!'!}

Prema ovome, niko nije u poziciji da za svakoga definira uno Sta bi trebalo biti zajednicko dobro, niti mi svi mozemo uzivati nase pojedinacne slo­bode u potpunosti bez prihvacanja ograniccnja radi koristi zajednice. Upravo se tamo gdje Sil ta ogranicenja i postavlja pitanje 0 kojem se stalno mora razgovarati. Ovo jc osnova otvorenog, dcmokratskog i ucenog drustva. Koncept zajed­nickog dobra znaCi da moramo pronaCi naCine

rjesavanja sukoba interesa i lllisljenja u civilizira­nom druslvu. Rezultat mora biti pravedan, ako je moguce, trebala bi daCi do pobjednik-pobjednik rjesenjaW

MaZda se ovo moze pokazati na primjeru iz Bo~ne i Hercegovine. Nakon zavdetka skole, mnogi mladi !judi oellaze u inostnmstvo da studi­raju, a mnagi i odsele da bi radili. Ono sto oni navode kao razlog svog odlaska je to sto im se u

domovini ne nudi potrebna naobrazba i prilike za zaposJenje. A samo jednom se iivi ...

S druge stmne, egzodus mladih namece prijetnju "odliva mozgova" sto moze dovesti do slabog

razvoja privrede usljed nedostatka kadrova. GovoreCi u terminima zajedoickog dobra, mladi bi trebali astati avdje; ali ko je kriv ako neka osoba okusa svoju srecu u drugoj zemlji? Takva situacija je dilema - sve 5to uradite ima neku cijenu. Rjesavanje dilema kao sto je ova, oa pravedan nacin, je tipicno za diskusije 0 tome sta je zajednicko dobro.

Rezultat moie biti komprornis - obucavati mlade u inostranstvu i kasnije ih vratiti, privlaceci strane investitore koji ce pomoei razvoju privrede u Bosni i Hercegovini. Ako sve bude dobro proslo, rezultat bi mogao biti "pobjednik-pobjed­nik rjesenjc". Medutim, da lije l1edostatak kvali­ficiranog osoblja jedini razlog sto strane ulagace ne privlaci ulaganje u Bosnu i Hercegovinu?

Saznajte kakvi su planovi za buducnosl

ucenika u vasem razredu - u vezi sa poslom,

obucavanjem i studijcm, da Ii planiraju ostati u domovini ili iei u inostran:;tvo.

Suznajte kakvi se poslovi nude mladima u

vasem regionu.

Pogledajte slijedecu izjavu: "Duznost svih mladih je da ostanu u svojoj domovini i cia pomognu u izgradnji privrede." Razgovarajte 0

tome sta bi u Bosni i Hercegovini moglo bid "pobjednik-pobjednik rjesenje". Pogledajte Ustav i politicku situaciju u Bosni i Hercegovini - da Ii je ona, reecno rijecima Abrahama Lincolna, "ujedinjena kuea",!

RadeCi u parovima iIi u malim grupama, ucenici ce odgovoriti na slijedeca pitanja:

Navedite tri primjera programa iii vladinih

mjera kod nas koja su napravljena s ciljem unapredenja zajednickog dobra.

::: Identificirajte pet primjera prava pojedinca zasticenih Ustavom BiH i ustavom entiteta.

", Vidi \jetbu pod iSlim nazivoll) II klljizi Vijcca Evrope "Ljlldska prava lllla~tavi".

Identificirajte primjer gdje su osoba ili grupa

prekoracili granice prava pojedinca.

(,; ldentificirajte primjer pojedinca iIi grupe koji s~ bili djelotvomi u unapredenju zajednickog

dobra. S; Identificirajte primjere gdje su politicki ceInici iIi predstavnici vlasti prekoracili svoja oviascenja navodeci kao razlog za1aganje za zajednicko dobro,

f; Navedite pet stvari koje vi, kao gradanin,

mozete uraditi da biste pomogli napretku zajed­

nickog dobra u BiH.

Nacrtajte karikaturu iii napiste par stihova ili aforizam koji odraiavaju ideje zajednickog dobra

i primjere prava pojedinca. Onda prezcntirajte

svoj rad pred oslalirn ucenicirna kako ove dvije

ideje mogu doei u sukob.

ldentificirajte i izrezite novinske clanke koji su

primjeri aktivnosti vlasti koje su usmjerene ka unapredenju zajednickog dobra. Zalijepite svoje

radove na plocu.

Identificirajte situacije u nasoj zernlji gdje se

Cini da su prava pojedinca u konfliktu sa zajed­

nickim dobrom. Napisite pismo uredniku novina

Hi sastav koji objasnjava i podrz.ava vase sta­

jaliste na ovu temu.

-'~~"<~='=~<-":""f"c~"-:~'--, ;.->P"""<";~~"'~~-'''''"''''"'~""-,

1 'l:i'i,:j~~~~f iv .. qYOJ1~~<lijl;;g~n,;~~"te.;~6.&a.poj~~l;'1 iei yilI'l.pg.d.-m \Y~).<~l!alizq.l;'· .• karak!erl~lika • ! CiViblpg .. dru&ly~<104i6~t'.4o?rja~njeNai i pOlr~")cz?takYillld11J~tY0111U . j30sni . i • I Herc.~g.~yi~!..!'1 !\J,On .. py~ .• fe~~iJ~.111?"Lcete i iza~z~tiE"1Y.9uljecaj~·:ppliti~t,ih sistema na! \razvojcivilnogd111stva. .... .

Civilno drustvo Siobodno udrujjvanje

Cijene \./

Nevladine organizacije Koristi /

Radite II grupama od po 5 ucenika. U fonni za­biljeski odgovorite na pHanje sta je to civil no drustvo i koje su njegove bitne karakteristike. Po­tom proCitajte tekst koji slijedi j uporedite ga sa vlastitim odgovorima. Ukoliko srnatrate potre­bnim, dopunite vlastite zabiljeske definicije kako biste odgovorili na pitanja koja slijede. Odaberite predstavnika koji ce izloziti i objasniti vase odgovore razredu.

K vahtet zivota ijudi uveiiko zavisi od stepena de­mokraticno~ti drustva. 1z tog razloga je razumlji­va slalna tez.nja ka stvaranju civilnog druslva, jer 000 irna najveci uticaj na zastiti interesa pojedin­ca i doprinosi zajednickorn dobrn.

Civilno drustvo je autonornni, samoorganiz~raoi diD liberalnog drustva koji je izvan formalnih politickih i pravnih institucija, u koje drzava, osim provodenja opcih zakona, nen:;m pravo da se mijesa. DakJe, pojam se odnosi'. na rnnostvo dobrovoljnih asocijacija, ekonomskih grupa, vjerskih organizacija i drugih drustvenih odnosa

koji u slobodnom drultvu nisu pod kontrolom vlasti. Stabilna demokratija zahtijeyajako civilno drustvo. Autoritativne vlasti nastoje kontrolirati nezavisne drustyene aktivnosti, dok totalitarni rezimi rade na suzbijanju civilnog drustva uopee. Udrurenja civilnog drustva cesto postizu jayne ciljeve nezayisno od same vlasti. ll

j

Ove dobrovoljne asocijacije su nezavisne od kon~ trole iIi naredbi vlasti. Znacajna je korist od slo~ bodnih udruzenja za razvoj demokratije, jer ona cesto postizu vrijedne jayne ciljeve i unapreduju zajednicko dobro. Sa slobodnim udruzivanjem moze, takoder, postojati negativna cijena posto .. janja dobrovoljnih organizacija jer neke od njih imaju svrhe koje su destruktivne ka ljudima i demokratskim vrijednostima. ",Primjeri takvih organizacija ukljucuju grupe koje su rasisticki nastrojene i imaju destruktjvne ciljeve prema drugim etnickirn iIi vjerskim grupama.

" Civitas: ;'Okvir za gradansko obrazovanje, Ccntar za Gradansko obrazovanje, 1991. pp. 131-132.

·,Ci\'llIlO dru!;tvo karaklcrizira sJobodno .izra­" zav:.mje intercsa pojedinaca i vrlo razlicitih poli­'),tiCl;ih', ekono11lskih, kultumih 1 rcJigijskih svjet~

Ona7.0fa. U civilnom drnstvu svako od na~ jc pnseban, .1edlllstven i razliCit od drugog po svo­jim intcresima, sposobnostima i djelatnostirna. Civi!.no drustvo prornovira so,Ii.qarnost,. a~i i .. ~on~ kurenc.i.h! .. ~~~l..! ,'pojt::9.!Qci~·~:" p;~'m'da udruze-nja rade na promoviranju vlastitih ciljeva i zastiti . vlastitih interesa,'mna cesto usmjeravaju pafnju javnosti na vazna pitanja ..

Postoji vise naeina funkcioniranja grupa koje Sll

fonnirane slobodnim udruzivanjem. Iz zajednic­kog lnlercs::! nastaju mnogobrojne grope koje su JonntfJne slob()dnim udmzivanjem. Ovo moZe ukljuci\Iall" razJicite grupc: religrozne, fudbalske hge, investicioni fond, grope za politicke diskusije, grope koje pru7_.aju javnu pornne i grupe koJ~. llnapr~duju pomoc siromasnima, heildTkCplra"iiifuii; stafiJima j licima sa specijalnim potreb'g!ta. P(;Si'l'*<; mnoge varijacijr. \l obJicima i djelovanju ovih grupa, ali je njihov kljucni element neovisnost o vlasti. Ovakve grope se ZOVll nevladine organi­zacije (NVO) zbog ovakvog neovisnog statusa.

Definirajte pojam civilnog drustva.

2' Koje su karakteristike civilnog drustva?

Kako civilno drustvo promovira zajednicko dobro?

Kako dobrovoljna udruzenja mogu pomoCi iIi ostetiti demokratska drustva?

Procitajte lekst k~ji slijedi radeCi u manjim gru­pama. U formi zabiljeski odgovorite na pitanja koja slijede iza teksta. Pokusajte saciniti 1istu nekih koristi i cijena dje\ovanja civilnog drustva.

U demokratskim uredenjima, civilno drustvo limitira vlast i cesto se pojavljuje kao protivteza v1asti. Civilno drustvo, takoder, promovira dobrovoljni rad, kroz podizanje svijestj 0 tome da pojedinac moze poboljsati drustvo. Zbog toga diktature j druga totalitarna drustva strahl.1ju od nczavisnih drustvenih clcrnenata i cesto rade na njihovom uklanjanju. Druga autoritativna dmst\ia pokusavaju regulirati i kontrolirati ova udru­zenja. Postoje nastojanja da se dircktno iIi indi­rektno kontroliraju njihove aktivnos6 posto ovi autoritativni refimi ne vjemju u potpunosti radu

ovih pojedinaca iIi gmpa.

Mooge mjere Jm ne pohtike su US\01ene zah­valjujucl aktlV110Stlma clvIlnog dlU.St\a Pon~~'ad su ove mjere bile veoma konsne za Cljel~ drustvo, poput mjera zastite ua radu, od~ poz,ara,.l slieno. Nisu sve aktivnosti civilnog dru~:va poz;­tivne. Ima aktivnosti kojc su destruktivne, dlslm­minirajuce iii lazno predstavljene.

)emokratsko drustvo je najvazniji preduvjet da lzliCiti narodiJetnicke grupe mogu zivjeti zajed­o u civilnom drustvu, kao sto je slucaj sa ;osnom i Hercegovinom. Principi takvog rustva pruzaju zastitu i postivanje prava pojedi­aca i manjina, jer 5U u dernokratskom drustvu vi gradani jednaki. U demokratskom drustvu \zlicitost se posmatra kao prednost, a ne kao lzlog za predrasude iIi podjele u drustvu. iaprimjer,'kada se pojedinci okupljaju da bi pro­lovirali svoje zajednicke interese u zastiti i ostivanju prava pojedinaca i manjina, ani djelu­! kao clanovi civilnog druS-tva. Oni mogu forrni­iti udruzenje koje je nezavisno ad vlasti. Ovaj lktar pomaze da se smanji diskriminacija 1

Jjacaju mogucnosti i pravednost u drustvu.·

OpiSite kako politicki sistemi mogu promovi­

lti ili sprecavati stvaranje civilnog drustva?

Analizirajte nase drustvo i procijenite do kojeg

cpena ono ispunjava ciljeve civilnog drustva.

Identitlcirajte drzavu za koju vjerujete da nema

.zvijeno civilno drustvo. Obrazlozite svoj igovor.

Identificirajte i procijcnite cijenc i koristi

elovanja civilnog drustva koje postoji unutar 8sne i Hercegovine.

RadeCi u malim grupama, prcdlozite timsko

Jjasnjenje uloge nevladinih organizacija u zvoju civilnog drustva.

Nacrtajte sliku ili napiSite pjesmu 0 kontrastu

medu demokratskog civilnog i nedcmokratskog I'ilnog drustva. Podijelite ovo sa razredom.

Identificirajtc prava i privilegije manjina koji

bitni da zastite sve gradane. Identificirajte koja

od ovih prava su zasticena Ustavom.

~; ldentificirajte pitanja od vaznosti za Bosnu i

Hercegovinu. Postoje Ii grupe koje, u ime ovih ideja, rade na unapredenju zajednickog dobra unutar drZave?

i NapiSiteesej, nacrtajteHustraciju, ilinapiSite I pjesmunabazi navedenog teksta. ' .. « • ,DemoKratski politiCki sistemlpospjeiuju : stvaranjeciviln6g dru!.tva, jer se demokratske ; vlasti ne ,plase sn~gc: udruzenih~ gragana, vee_ · r~c~naju nanjihovo djelovanje. Rezultattpgaje : politick. struktura koja edgovara gradanima. : Takilderse shvala komp!eksn~stjI1teresaiiden: .' tit,ta savremen.og gradanina, Ij. dasvakipojed, ; in~c irna visest~ke ,~nteres~e)_id~titit~.te., Syak9 pd nas Ilripadarazlicitim grupama (npr. piema spolnoj, etnicKoj,kultlll;noj, rasnuj pripadnosti, ali i kaoJoditelji, ueenid, pi'emaza~itnanj~"I. itd.). Pritome seuvijek moze desitida §~ l)eki .

.od clanovadrustvanadu kao manjina, pas •. :'zbog togau demokratskom dru!tvuposebna ::p~inja'posveeuje garantiranjuprttvaJniinjina. ,: : Civilu9 ,drustvo moZe postojaf,i sarno u demQp , kratskimpolitickilU sistemima, a nikako . u autoritativnim i totalitarnim. Jednaka sloboda

'svih gtadana U osnoyi je i illi~,i~ijey,kojLse : · postavljau demokratiji. Ljudi treb"ju biti .slo, ,bodni, tj. da mogu slvarati irazvijati svoju. · osobnost prem. vlastitoj odlucLSloo()da pri ; tain,nije nist~ apstraktno. Konlctetno, 'Ona znaci .slobadu Oblikovanja vlastitog Zivota, .. slobodu ! vjere i savjesH., slobodu_ pri iZl}o,rq" ianhnarij'a, ,: · mogucnost slobodnog raspolaganjavlasni-' ,st"orn; nepovredivost ~tana, -ptivatnQstpi~~ln~,'

~ ,p,rivatn()~t , telefons~,h _ ra?~()vor~,- ,~a>,istQ tako ~ ! sloboda znaCi ij~mstv9 pravnog postupkapred . · sudom. Upravo takvu pravicnostJnOze pruziti : SallQ, d~niokratija- i razvijeno iirusty() kojemu' ;"wflOgCtf!,ze,;

16

t-~""~-,,,";':'~:',~'-:',":'n:~:t~~i~-:;:c ~";_~:~-~~~'~'~-'~--"~'-7:~'o~,,:

. . . . .... ........~'b"'I.,~,,I, ........ ". .' .... ,' iUOV?fl~liciji.~~~znatdete . se spojtnomi j drLlsty,~n~:~,;>;?t*a~,i~acii~<: ":nacirtorn ',~jiho:y_Q:g:; ifOrtnira!,~~i..~jd~X4nja,Razumiet.cele V~~P9st !i.znacaj.l'oSIQjanja.drustvenih,·organizacija. l Moei,cete>atgum~nd(ati stav {) potrt!bi njUiovog postojanja, .'NakonJeKcije 'm"Ci cete·. opisati. ; utjecaj drUSlvenihna' politicke organizacije i jpromici-':priwJe,te-,u _vasoj ;sredinL

Drustvene organizacije

Pluralizam

Ogranak, ilijala

Propaganda

Za ovu vjezbu vas profesor ce vas podijeliti u 4 gmpe. Neka svaki uceuik iz grupe procita dodi­jeljeni odjcljak i zajedno sa grupom odgovori na pitanja koja slijede. lzaberite predstavnika grupe koji ce prezenlirati odgovorc svojc gmpe pred c~ieiim razredom.

Po svojoj prirodi !judi su drustveua biea. U

skladu s rastom i razvojem drustva nastaje i veli­ki broj drustvenih organizacija koje ijudima obogacuju kvalitet 7.1V01a. Ove organizacije poprimaju razlicite oblike posta se formiraju oko slicnih zajednickih interesa njihovih clanova kao sto su hobi iii sport. Npr., u mnogim dijelovima svijeta kolekcionari postanskih maraka (filatelisti) iii novCica (numizmaticari) formiraju organizacije i dijelc zajednicke interese. Oni zajeJno provode aktivnosti kao sto su jayne izlozbe ili prodaja. Druge drustvcne organizacije mogu biti zasnovane na drustvenim, ekonom-

skim iii politickim potrebama clanova. NeIce od njih se nazivaju interesne grupe, jer imaju speci­ficnu namjenu kao sto je borba protiv gladi u svi­jetu iii zastita okolisa.

2 U demokratskom drustvu drustvene organi­

zacije su oblici udruzivanja u kOJe clanovi &10-

bodno i dobrovoljno pristupaju radi ostvarenja razlicitih vlastitih interesa. Njihova djelatnost je unapredenje ljudskih prava i ostvarenje gradanskih, socijalnih, kulturnih, ekonomskih i drugih interesa. One Stl testo nestranacke i nevla­dine organizacije i nemaju pretenzija na politicku vlasL Zbog takve uloge one imaju -veliki udio u

civilnom drustvu. Sto je veea razlicitost grupa koje se siobodno formiraju u drustvene organi­zacijc, veca je vjerovatnoCa da ce doCi do uskladivanja po razlicitim osnovama: vjersKoj, spolnoj, rasnoj, etnickoj, socioekonomskoj itd.

]! Postoje drustvene organizacije za zaba~, ucenje

i sport. One sluze kao sredstva unapredenja :livota. Ove organizacije iniciraju razne aktivnosti za pojedince, od djece do penzionera. Grupe kao 5to su izvidaCi, sportski klubovi, udruzenja penzionera i druge, sluZe svojim clanovima tako sto im osigu­rav3:ju rekreacione i obrazovne sadriaje i druzenje.

4. Neke drustvene organizacije su formirane na nivou lokalnih zajednica ili regija. Druge postoje na nivou drzave, a neke su i medunarodne iii cak i globalne, kao 5to je Medunarodni Crveni krstlkriZ/polumjesec.

Medunamdne drustvene organizacije, kao i one na nivou zemUe, cesto imaju lokalne iIi regionalne fili­jale ili ogranke. Lokalna filijala iIi ogranak ima vezu sa vecom organizacijom, ali provodi svoje sas­tanke i aktivnosti na lokalnom nivou. Lokalne fi­lijale mogu imati svoj 10kalni statut, pravilnik 0

radu i sluz?enike. U isto vrijeme, neki clanovi ovih lokalnih filijala mogu biti jos i sluzbenici u orga­n~zacUama na nivou zemlje iIi na rnedunarodnom mvou.

Vaznost i snaga drustvenih organizacija cesto su bile zloupotrebljavane, a i danas se to cini, u mnogim nedemokratskim drustvima. Sindikati, udruzenja zena, omladine, pionira, sve je to bilo pod direktnom kontrolorn vlasti u hivsoj Jugoslaviji, i koriseeno je u prornoviranju intere­sa vladajuce klase.

RadeCi u paru/grupi, odgovorite na slijedeea pitanja:

'1 Sta je drustvena organizacija?

Zasto nedemokratski sistemi zloupotrebljavaju

ideje civilnog drustva kontrolirajuCi rad drustvenih organizacija? ~

,>. Jdentificirajte prirnjere drustvenih organizacija

Radeei u manjim grupama 4-5 ucenika, identifi­cirajte zajednicke interese i pitanja koja bi, po vasem misljenju, mogla biti fokus novih i potreb­nih drustvenih organizacija. Opisite svrhu ovih predlozenih organizacija i zaSto vi vjerujete da su te grupe potrebne. Vas profesor ce dati svakoj grupi tabelu poput one koja slijedi. Buillte spremni podijeliti informacije sa ostalim ucenici­rna u razredu.

U zemljama, poput Bosne i Hercegovine, u perio­du tranzicije ka demokratskoj vlasti, evidentno je da veti dio populacije nije svjestan svojih prava i odgovornosti unutar nove politicke strukture. Dobrovoljni oblik udruzivanja pojedinaca u grupe s namjerom ostvarivanja odredenih interesa iIi ci­ljeva, je bitan u novim dernokratijama kao glavni uvjet za uspjesno funkcioniranje demokratskog drustva. Slobodno formirane drustvene organi­zacije, glas informiranog gradanstva, integralni su dio pluf'dlistickog drustva i jake drustvene kul­ture. Pluralisticko drustvo je ono u kojem postoji ljudska razlicitost, leao sto je rasna, etnicka, vjer­ska i razliCitost uvjerenja. Pluralisticka drustva postuju ovu razlicitost i rnogu je vidjeti kao drustvenu snagu. Cesto se u razlicitostirna vide i problemi u drustvu koje nije lako uskladiti, oko cega se vodi mnogo polemika svugdje u svijetu.

kod nas. [(,,3;," Ol-r- Sli.\'ii if;;,',_'[rhw ('{-?["I!!hf,' "/i (;'i<'-1trX ['ud" (,I?

Drustvene organizacije naglasavaju potrebe ljudi, svojih clanova, dje1ujuei kao grupa na zadovolja­vanju tih potreba. Njihovo postojanje, takoder, moze pomoei da gradani kao pojedinci postanu aktivni ucesnici u dernokratskom drustvu. Postojanje drustvenih organizacija izraZava i unapredu je demokratske osobine drustva. Kroz svoje funkcije, izmedu ostalog, one naglasavaju i pomazu da se rijde problemi i slabosti drustva. Ooe, takoder, pomazu svojim ukazivanjem na probleme i nudeojem rjesenja koja irnaju podrSku gradaoa unutar organizacije. Ove grupe mogu pornoCi da se vlast pokrene u smjeru mjera jayne politike koje ce se obratiti datim pitanjirna.

ledna od najpoznatijih drustvenih organizacija je Medunarodna Jiga za zastitu ljudskih prava. ledna od njenih aktivnosti je primjena istraiiva­oja 0 narusavanju prava i analiza postovanja ljud­skih prava u pojedinacnirn zemljarna. Ova orga­nizacija ima predstavnike koji rade na sudovirna, utjecu na neke slueajeve, organizir3:ju jayne trib­ine za pitanja Ijudskih prava ltd. Drugi primjeri su Amnesty International, Drz.avni institul za de­rnokratiju, i Medunarodni Crveni krstlkriZlpo­lumjesec.

Tabela za rad ucenickih grupa.

Interesi i ciljevi Zasto je potrebna? ---

Druslvene organizacije imaju brojne karakteris­tike. To su:

Struktllra i organizacija - Struktura ukljucujc j

pitanja pozicije clanstva i vodstva, kako j kad se provode izbori za poziciju, duznosti rukovodstva, i druge informacije koje su potrebne za usposta­vljanje i upravljanje organizacijom. Clanstvo je formalizirano pristupnicom i/ih placanjem clanarine.

Pravila: Drustvene organizacije obitno imaju statut, pravila i procedure koje se koriste za upravljanje organizacijom i vodenjem sastanaka. Kako bi postigla svoje ciljeve, organizacija ima jasan program aktivnosti naveden u svom statutu.

Ciljevi: Drustvena organizacija bi trebala imati jason definirane ciljcve. Naprimjer, sindikat rudara ima jasan cilj da se bavi zastitom intcresa rudara i promovira njihov poloiaj.

Dobrovoljnost: Osnovna karakteristika svih drustvenih organizacija jeste da .ie clanstvo na dobrovoljnoj osnovi.

Disciplina: S obzirom da je clanstvo dobro­voljno, postoji ohaveza prema disciplini unutar drustvene organizacije, kao sto je pohadanje- sas­tanaka, djelovanje u skladu sa ciljevima organi­zacije itd. Npr., ukoliko sindikat organizira strajk, clanstvo sindikata bi trebalo da se pridruZi.

Odgovornost: Ukljucivanjem u grupu, clan preuzima odredene odgovornosti. Naprimjer, clan udruzenja taksista ne moze sam odredivati cijene usluga, vee ima odgovomost da postuje sporazum organizacije.

pornost: Upornost ili aktivna posvecenost lisiji i ciljevima organizacije je karakteristika :ustvenih organizacija.

ezavisnost: Interesne organizacije su nezavisne :i vlasti i svoju misiju, ciljeve i strukturu formi~ ju bez direktive vlash.

adeCi u paru/grupi odgovorite na slijedeca tanja:

Kako drustvene organizacije mogu sluziti

laprijedenju demokralije?

Navedite neke od primjera doprinosa

ustvenih organizacija drustvu.

Naveditc neke od primjera negativnog uljecaja

ustvenih organizacija.

Koje su prednosti, a koje mane poslojanja

ustvenih organizacija?

ldeCi u malim grupama, koristeCi novine, onadite CIanke i druge informacije koje govore

o aktivnostima drustvenih organizacija u vasoj Iokalnoj zajednici.

Identificirajte organizaciju, aktivnosti koje provodi, kao i njihov doprinos zajednici. 0 rezul* tatima izvijestite ostale clanove grope. Neka grupa odabere ('Ianak koji najbolje pokazuje djelotvornu drustvenu organizaciju i inforrnira cijelu grupu 0 slijedecem:

".;' Koji je naziv organizacije.

Prema tom Clanku, sta je glavna namjena iIi

aktivnost organizacije?

Zasto vasa grupa vjeruje da je ta organizacija

efikasna?

Kako ta organizacija doprinosi razvoju boljeg

drustva?

Identificirajte drustvene organizacije koje pos­

toje u vasoj zajednici ili regiji i identificirajte nji­hovu primarnu namjenu.

(;'ili Uovojl~k~iji¢~teupoznati vazan die civilnog drostva cinteresne grupe.Naucitcete da opisete njihove 'o$rio~ne _~ar;~kteristi~e f4a "analirirate prednosti i.n"dostatke njihovog postojanja. N akon zavtseti<:a ove lekcije, bit • cete .u· ID9gucnostf da:prpdjenHe, Z~llzmete: i odbrarl-:;

,ite sta~ ,",:~a --teIllu>,~ast~" je u d~mo.lcratskom . drustvu neophodnopostojanje interesnih grupa.

Interesne grupe

Prednosti i nedostaci

Lobiranje

Mjere jayne politike

Bitna karakteristika civilnog drustvajeste da pos­

toji mnogo dobrovoljnih organizacija koje dopri­

nose zajednickom dobru drustva, a koje ne vodi

vlast. Te grupe imaju zajednicke interese i mnoge

od nJih su kreirane kako bi poboljsale drustvo.

ffuteresne grupe igraju vitalnu ulogu u civilnim

drustvima. lnteresna grupa je dobrovoljna grupa

pojedillaca koji imaju slicne cHjeve i interese u

smisiu mjera jayne politike u odredenoj oblasti

zivola. Illteresne grupe su udruzenja gradana,

formirane oko odredenih ciljeva ifili povoda.

Neke interesne grupe postoje jedno ograniceno

vrijeme dok druge imaju duge zivote. Svaki poje­

dinac moze u isto vrijeme biti cianom mnogih

interesnih grupa, sto pokazuje nase razliCite iden­

titete, kao sto su grupe za zaS1itu covjekove oko­line, prava zena, udruzenja roditelja, liga human­

ista, udruzenja nastavnika itd, t ~-l\

Procitajte tekst koji slijedi. Va.~ profesor ce vas podijeliti u radne grupe i svakoj grupi dati broj odlomka. Postanite "strucnjak" za vas dio teksta. Budite spremni da predstavite i objasnite svoj rad ostalim ucenicima u razredu.

Postoje mnoge karakteristike interesnih grupa koje im pomazu da budu uspjeSne i od pomoCi pri razvoju civilnog drustva.

Interesna grupa ne mora biti formalna, ona je

zasnovana na slicnim interesima iii zajedw

nickom cilju. Naprimjer, interesna grupa "Smaragdi Vne" iroa jasan cilj da zasliti rijeku Unu od zagadenja.

Rad interesnih grupa je nezavisan od vladc.

'ii" Clanstvo u interesnim grupama je dobroM voljno za poje<iince i ne mora biti formalno.

1 Funkcija interesne grupe jeste da udruzi

pojedince koji su zainteresirani da sluze svojim potrebama i ciljevima. Interesne grupe so fonni­rane kako bi promovirale odredeno pitanje iIi skrenule painju Javnosti na potrebu koju su iden­tificirale. U sustini, interesne grupe se brinu za svoje interese. Pri tom ostvarenju ciljeva testo korist ima cijelo drustvo, kao s10 Sll neke mjere zastite na radu, borba protiv gladi u svijetu, borba protiv AIDS-a i drugih oboljenja itd.

Aktivnosti interesne grupe mogu biti razne. Te

aktivnosti l1ajvise zavise od vrste i slozenosti problema kojim se grupa bavi. Grupa koristi raz­liCite naCine kako bi pokusala da provede prom.­jenu, ukljucujuCi i nudenje informacija javnosti, pisanje pisama, organiziranje javnih sastana,kal

iniciranje i promoviranje peticija, organiziranje demonstracija i lobiranje. Kada pojedinci iIi interesne grupe lobiraju javnog zvanicnika, oni pokusavaju da uticu na odluku koja ce biti done­sena vezano za nerijeseno javno pitanje.

'1 Koja je svrha interesnih grupa?

. £, Ako je clanstvo u interesnim grupama na

dobrovoljnoj osnovi, zasto im se Ijudi pridruzuju?

'~f, Da ii hi vlast trebala imati ikakvu kontrolu nad

interesnim grupama?

Sada cele prouciti osnovnc karakteristike, funkcije i akcije interesnih grupa.

Vas profesor ce vas podijeliti u dvije grupe. Prva grupa hi trebala analizirati nedostatke interesnih

grupa, a druga bi trebala analizirati prednosti.

Danas se u Bosni j Hercegovini razvija mnogo

interesnih grupa od strane gradana (za zastitu covjekove okoline, centri za gradansku inicija­

tivu, itd.), One ukljucuju interesne grupe koje rade na lokalnim pitanjima kao sto su skole, putevi j javni radovi, interesne grupe na nivoll ddave iIi entiteta koje fade na sifim pitanjima koja uticu na drzavu iii entitet. Razvoj interesnih g11lpa ima prednosti i za Clanove i za druslvenu zajednicu. Takve prednosti su:

Povecana politicka, ekonomska i drustvena

moe je postignuta kada pojedinci rade zajedno.

{P.:'- Poveeava se vjeroyatnoCa da ce se postlei ci­

ljevi koje sam pojedinac ne hi mogao postiCi.

Razvija se demokratizacija drustvenih

odnosa j procedura, jer su izlozene budnom oku

clanova interesnih grupa.

,y, Interesne grupe mogu da stimulirajri slobo­

dan i otvoren pristup informacijama-razgovor tako

sto javnosti nude altemativne izvore infomUsanja.

Iznosenjem razliCitih interesa grupe, Ijudima

je omoguceno da slobodno i jednako ucestvuju

u drustyenom zivotu.

"J' Povecava se mogucnost mirnog rjeSavanja konllikata, jer ima vise suprotstavljenih mislje­

nja koje treba uzeti U obzir prilikorn rjdavanja

nekog pitanja, i ne dolazi do polarizacije drustva

na sarno jednom principu .

Interesne grupe mogu ponuditi mnogo predDos~ ti, ali postoje i neki negativni aspekti iii c\jene u drustvu ukoliko grupa ima ciljeve koji su u suprotnosti sa zajednickim dobrom i sa civilnirn d11lstvom. Neke od cijena djelovanja interesnih grupa su:

Grupa moze imati destruktivne, diskrimi~

natorske iIi interese koji grubo krse osnovna Ijudska prava osta1jh elanova drustva (rasisticke

iIi sovinistieke grupe ili grupe koje zele povri~

jediti ili narusiti ustavna prava drugih).

U ostvarivanju svojih ciljeva grupa se mozc sluzid nasiljem iIi nedemokratskim sredstvima.

Grupa moze da narnece manje vaiDe i uske interese grupe koji stete sirirn drustvenim interesima. Osnovna svrha interesne grupe jeste da promovira sopstvene interese.

I!i Mocni pojedinci manipuliraju grupom kako

bi postigli svoje Hene interese.

\0'7 Grupa laz.no iznosi svoje potrebe i namjeru javnosti. RadeCi to, interesne grope kreiraju ne­

gativim propagandu i laiu javnost. Ponavljajuci

neistine neke interesne grupe namjeravaju nametnuti svoja uvjerenja drugim ljudirna.

Vas profesor ce vas podijeliti u dvije grupe. Prva grupa bi trebala analizirati nedostatke interesnih grupa, a druga grupa bi trebala analizirati pred-nosti.

Posljedica

Koristite sljedeca interesnih grupa

Korist ili cijena

pitanja kada analizirate rad

Kako svrhe i aktivnosti interesnih grupa

if Osnovni cilj Udruzenja ucenika za proizvodnju zdrave hrane jeste proizvodnja vet:ih kolicina zdrave hrane. Oni vjeruju da hranu treba proizvoditi bez upotrebe bilo kakvih pesticida. Ucenici su saznali da se u blizini nalazi fabrika koja proizvodi pesticide j organizirali su demon­stracije ispred te fabrike.

2: Roditelji su zahtijevali da se postavi semafor na raskrsnici pored skole. Fomrirali su grupu i napisali pismo gradonacelniku. Nakon sto su dobili negativan odgovor na svoj zahtjev sa objasnjenjem da grad ne mo~ priustiti semafor, roditelji su dje­limieno blokirali ulicu cemenlnim blokovima kako bi natjerali vozaee da voze sporije.

1, Udruzenje za brigu 0 djeci bez roditelja je lobi­ralo kod javnih zvanienika, poslalo izvjestaje za medije j organiziralo predstavu kojorn S\-1 dobili finansijsku pomoc za izgradnju novog doma za djecu bez roditelja. Clanovi udruzenja su dobro-

pomazu/stete drustvu kao cjelini?

Da Ii postoje interesne grupe cije svrhe

aktivnosti narusavaju ustavna prava drugih?

voljci jz zajednice koji su organizirali i zapoeeli ili prikupljanje novca za podrsku djeci bez roditelja.

RadeCi u manjoj grupi i koristeci infonnacije ponudene u gore navedenoj tabeli i pitanjima, procijenite djelotvomost sljedeCih interesnih grupa i navedite prijedJoge kako bi grupa mogia biti djelotvornija.

Napravite spisak karakteristika djelotvorne intcresne grupe.

2, U manjoj grupi identificirajte pitanje mjere jayne politike koje je vazno i razvijte plan akcije koji objasnjava kako interesna grupa moze bili djelotvorna u pomaganju da se obrati painja identificiranim potrebama.

Identificirajte- lokalnu interesnu grupu za koju vjerujete da je djclotvorna u promoviranju svojih ciljeva i razvijanju civilnog drustva. pozovi1.e predstavnika te grope u svoj razred i odgovorite na pitanja koja su pripremili utenici koji zele da saznaju viSe 0 toj interesnoj grupi i njenoj

djelotvornosti. Ukoliko ne mozete naCi lokalne interesne grupe, napravite plan akcije za fonniranje takve grope kako biste rijesili neke probleme prisutne II \;as~j zajednici.

U Qvoj lekciji ucit .Cete oulQzifuedijau· , demokratiji. Kori§te6Lznanje.k~je. ste dobili ur : ranijim lekcijama" bit ·cete,U :ni0gucnosti da ; analizirateprednosti i i:Ie~.9stJ~tlce ~lohode medi~

teleyiziju, magazine, internet i film. Sistemi rnasoyne komunikacije su yazan diD naseg svakodoevnog zivota i saljll hiljade infonnacija mnogim pojedincima na rrmogim lokacijama; Postoji mnogo razloga za ovu vrstu infonnacij~, neki od njih su:

Nakoo Dve .lekcije bit 'cete' u mogmSnosti da _~avedete'primjere'kak() se niedljimogu kOrlsti-' / Informiranje primaoca

ti za propagandu kao,'i :to ,kakQ.·]~~diji mogu: f " Uticanje na ponasanje primaoca Sluz!.t! .da :'nadgJedaju" vlast\ ~nstitucij~ i; \ . _" ''\. .. . " '. "

._ zvamcmke 1 kaka rnogu ponudltt gradal1una- ~ Promjend nllslJenp 1 uVJerenJa pnmaocd

:'. informa~.ije kako 1?i oni ~ili djtHotvorniji' u nad~ Moderna tehnoloska postignuca su dOl1ijela nove ; gledanju i utlcanju. Ta~oder biste trebali biti u j inovativne metode prenosenja i razmjene infor­:. mogucn(}sti da izvrsite- kriticko ispitivanje f()ga macija. Nova tehnologija u telekornunikacijarna : .. kako mediji inforiniraJu, uticu ilk vasa misljerija ukljucujc satclitske aniene, interaktivnu televiz-; i u\ijerenja i mijenjaju ih. iju, elekironsku postu, internet i druge sisteme.

Komunikacija

Mcd~ji

Ccnzura

Poruka

Senzacionalisticki zurnalizam

Propaganda

Uloga psa cuvara (funkcija nadgledanja)

RadcCi pojedinacno iii u manjim gtupama, for­mulirajtc svoje definicije mcdija. Nakon toga, kreirajte spisak razlicitih vrsta Hledija i svoje odgovorc uporcdite sa tckstom koji slijcdi. Svojc reZlillatc podijelile sa ostalim ucenicima u razredu.

Komunikacija jt razmjena infonnacija izmedu jedne iii vise stranaka. Te infonnacije HlOgU biti siroka lepeza podataka jji idcja od n~~jedllos­

tavnijih argumenata do najslozenijih miSljcnja distribuiranih kroz medije. Ova komunikacija moze bili ilmcdu dva pojedinca iii prcdstavljena sirokoj pUblici. 'Ihkav{'.,.nasovni nacin komu·­nikacije (mas-mcdija) 'ukljucuje novine, radio,

n '

NaNn na lmji primamo informacije u drustvu je jako bitan kako hi se razumjelo to odredeno drustvo, Kada mediji informiraju 0 nekom dogadaju iii ponude informaciju. da Ii imaju pre­drasude'? Da Ii neki mediji namjerno izvrcu infonnacije koje nude?

Da Ii rnediji odredeni dogadaj prikaiu tako dil zVllci dobro ili lose na osnovu odredene tacke gledista? U demokratskim drustvima postoji siroki spektar slobodne razmjene informacija u meclijima. Neki mediji mogu imati mnogo pre­drasuda, dok drugi mogu biti jako objektivni. U nedernokratskim drustvima medije kontrolira vlast. Stoga, poruke koje gradani dobiju imaju predrasude koje odgovaraju vlasti i njenim mjerama jayne politike.

U ovoj lekciji cete uthi zasto su mediji jako vazni u demokratskom drustvu kao i to da svaki gradanin ima pravo na izrazavanje. Takoder cete uciti 0 vaznosti medija i visokom nivou do kojeg mediji udeu na javna pitanja i miSljenje u zemlji.

Odgovorite u formi zabiljeske, uz hatko objas­njenje vaseg odgovora.

Sta je komunikacija?

Koje su vaine svrhe masovne komunikacije?

$ Sta su mediji?

Za ovu vjez.bu, vas profesor ce podijeliti razred u grupe. Pazljivo procitajte tekst koji slijedi i 6dgovoritc na pitanja, Napravite size koji ce ukljuCivati osnovne ideje za koje vasa grupa rnisli da su vazne. Svaka grupa moze koristiti Clanke iz novina, crteze, slogane, pjesme iii postere kako bi naglasila vaznost medija u drustvu. lzaberite predstavnika koji 6e ostale ucenike u razredu izvijestiti a vasern fadu.

Sloboda medija je osnovni dio demokratije. Tradicionalno, novine, TV i radio su uvijek im'lli

vaznu ulogu u izvjeStavanju i informiraniu gradana 0 dogadajima II zemlji i inostranstv~u. Stoga, novine i TV nazivamo "psima cuvarima" iii onima koji nadgledaju dernokratska drustva jer se ocekuje da ce mediji budno pratiti aktivnosti vlasti u irne gradana. Jedna od osnova liberalne demokratije je to sto novinari imaju pri­liku da piSu i izvjestavaju bez straha od cenzure od strane vlasti. Necenzurisano izvjestavanje 0

politickim dogadajima i pitanjima je vazno iz mnogih razloga. Navescemo sarno neke:

razumijevanje politickih pitanja od strane gradana

formiranje javnog misljenja poticanje javnog uCeSca gradana

razvijanje i jacanje demokratskih principa ako su mediji slobodni od politickih uticaja i ukoliko je vlast otvorena u nudenju informacija 0

svojoj funkciji

S druge strane, u totalitarnim reiimima postoji ogranicen protok informacija jer su informacije kontrolirane. Ovo ima negativan uticaj na slo­bodni tok inforrnacija i ideja. To mo?c kreirati situaciju gdje je gradal1e i mcdije strah da budu otvoreni i pravedni u izrazavanju.

Mediji imaju vainu ulogu uticanja na javno

misljenje. Medutim, mediji nekada mogu il~~ti predrasude. Oni mogu naglasavati neke dogadaJe

i pitanja dok ignoriraju dlUge. Neka pitanja i uslovi mogu biti definirani kao problematicni dok drugi produ neopaZeni. Mediji mogu utjecati na javno misljenje tako sto odJucuju 0 tome kojim politie-kim pitanjima se javnost i vode tre­baju baviti. To je popraceno skretanjem parnje javnosti prema zeljenim problemima, sto ne sarno da moze formirati javno misljenje nego i prornijeniti ideje, vrijednosti i principe ljudi.

Zasto je uloga rnedija vafna u drustvu?

Koje su vazne karakteristike slobodnih medija?

Kako mozete odrediti da 1i su pozitivne karak-teristike slobodnih medija prisutne u odredenom iZVOlU informacija?

r:! Zasto bi dobro informiran gradanin trebao koristiti moogo razliCitih izvora informacija?

Posljednjih godina postoji globalni razv'oj u razmiSljanju kako bi se postovala deklaracija Ujedinjenih naroda 0 Ijudskirn pravima, koja je potpisana 1948. godine. Ooa navodi da svaki

pojedinac ima pravo na slobOOu misljenja i izrazavanja. To ukljucuje i pravo da niko ne bude tretiran na los nacin zbog svojih misijenja iIi uvjerenja iii zbog toga sto je on/ona ta misljenja izrazio/la kroz medije.

Neki Ijudi su senzitivni prema senzacio~alistic~ kom novinarstvu, koje se koristi za bolju proda­ju iIi za visi rang, dok Stl mnoge vaine novosti, koje su jako bitne za gradane, ignorirane. Neki u medijima koriste propagandu kako bi pokusali da uticu na gradane taka sto namecu svoju tacku giedista. Zbog toga svi korisnici medija moraju kriticki proucavati informacije ponudene od strane medija.

Za gradane je naroCito vazno znati napraviti raz­liku izmedu cinjenica i pojedinacnih rnisljenja koja se plasiraju. Cinjenice su informacije koje su potkrijepljene dokazirna iii svjedocenjima.

Radite sa partnerom iii II manjoj grupi. Vas pro­fesor ce yam dati kopije razlicitih novina. Pronadite primjere koji dokazuju vasu tacku gledista i odgovorite na sljedeca pitanja:

)' Da li biste rekli da ove novine promoviraju slo­

bodu izrazavanja? Zasto? Navedite konkretne primjere.

,£:, Ukoliko te novine nisu slobodne, sta mislite

zasto je ogranicena sloboda izrafavanja u toro slucaju i ko ogranicava slobodu (vlast, viSi rang, predrasude ... ). Ponudite argumente za svoj od­govor.

J Pronadite neki Clanak i analizirajte koliko su

informacije bazirane na cinjenicama, a koliko se radi 0 licnom miSljenju izvjestioca.

Analizirajte koji dio ovih novina se koristi za

senzacionalisticko novinarstvo, a koji je ozbiljan. Objasnite uticaj te vrste izvjestavanja na razlicite grupe u drustvu.

Radite sa partnerom iii u manjoj grupi. vaS pro­fesor' ce varn dati kopije razlicitih novina. Pronadite primjere propagande i izvijestite ostale ucenike u razredu 0 rezultatima. Budite sigurni da razgovarate 0 uticaju ove vrste medija na formiranje javnog misljenja.

Infonnacije ponudene od strane medija mogu biti svjestan pokusaj da se utjeee na misljenja drugih. Sarna informacija moze bid istinita iii ne, ali svrha emitovanja te informacije jeste da utice na stay iIi ffiisljenje drugih. Propaganda moze biti sve, od upotrebe reklame kako hi se uticalo na to sta ce ljudi kupovati do izvrtanja politickih infor­macija kako bi se uticalo na glasace.

Propaganda se moze koristiti kako bi se postigli odredeni politicki ciljevi tako sto ce se uticati na pojedince, grupe, cak i Citave narOOe. Ova vrsta propagande se koristila kroz historiju, ad poznatib govora koje su ddali stari filozoti do prenosenja informacija koristeei modemu tehnologiju. Postoje mnogi prirnjeri IZ nase nedavne historije koji pokazuju kako se mediji mogu koristiti u svrhu politicke propagande. Ova vrsta medija moze pod­staCi pojedince da postanu politicki aktivni.

Mediji, takoder, mogu djelovati kroz pozitivnu propagandu kao sto je podrzavanje humanitarnih akcija, sirenje poruka mira i razumijevanje poli­tike i nedozvoljavanje da politika utice na uarod. Jedan od najveCih izazova danasnjeg gradanina jeste da bude u mogucnosti da razlikuje propa­gandu od povjerljivog izvora informacija.

ti ",,,,,Ii'!!" KoristeCi novine koje yam je podijelio vas profe­sor, uradite sljedece:

Napravite spisak primjera pozitivne propagande.

2. Napravite spisak primjera negativne propagande.

Pronadite primjere clanaka koji mogu podstaCi na politicku akciju. Objasnite zasto ste izabrali clanke koje stc izabrali. Budite spremni da izvijestite osmle urenike u razredu i da objasnite svoj stav.

Za sljedeCi cas organizirajte debatu na temu: "Da Ii hi trebal0 postojati javno vijece za roedije, sa­stavljeno od novinara, koje bi nadgledalo naein na koji su napravljeni izvjestaji 0 ljudima i dogadajima".

Slijedite uputstva za odd.avanje debate u razfcdu data u Jekciji 2. Podijelite se u tri grupe, jedna grupa ZA, druga PROTIV, j treeaje Vijece koje ce donijeti konacnu odluku. Svaka grupa bi trebala pripremiti svoje argumente i Vijece bi trebalo pripreroiti pita­nja koja ce postaviti objerna grupama.

.f;il:~1·;1?;ili£f:':l::d~Xi,:;:1fKiD"<Y;%Jj,d# (~!22f,r ;' Jedne novl~e" :su:J(jhj~vHe," s1jede6e novosti: "Opoziciona,stranlaiilegaloo pripremanasilno I

i preuzimanje lokalneVl~sti. Gradonacelnik.upo,. i ·~rava sve'gradane qa neucestvujuu pl'otesti-; (,nla :koje"odrzaya ,~p,~zkija." . .

: Radeci,u:gr~p~~a_j:pr9fijenite:, , _ " ':, ;;J !'1 Do\koje ,1l1jere smatrate"da'su ove novit;tei

I : ne,zavisn~ rSIO?2dn~r ::', " ;,,' ") L~"~~"""""~':"h:~.~'m~~:-_"",,,,",,.=-:,=,um"~.«*",,,,""""='~~~~..,,=,~

ovoj lekciji ucit cete zaSto je vazno postoja­e slobede izrazayanja.Analiziratcefepredc,! !Sti slobodeizrazavanja;aliipotrebe njenog: snihicenja'ukoliko ana ugrozava'prava drugih~ pitujud ohim i granice ovog-prava;-()valekci--; ce vam-pomoclu-zauzimanju todbrani stavo~

1 vezanih za pitanja zastite j ogranicenja slo~' Jde izrazava~ja.

ma sigurnost

eveta

Obim

Granice

prethoduoj lekciji ste ispitivali uiogu mcdija u Jstvu. Sada cemo istraziti neka od posebnih

pitanja koja se adnose na slobodu izrazavanja. Mazernc Ii govoriti laii 0 nekoj osobi iii iskriviti istinu iz sopstvenih interesa? Naravno da mozemc

_ svi gradani to mogu - ali iz kojih razloga? Sloboda izrazavanja je jedna ad najvaznijih privi­legija gradana demokratskih drustava. Odgovor­nom upotrebom ovih sloboda od sLrane gradana moze se pomoci razvoju ciyilnog drustya:

zato !ito se mogu jayno izrazayati razlicita misljenja

1.ato sto se rnogu ispitivati aktiynosti vlasti i voda

1.ato sto se nosioci javnih funkcija 1110gU poz­vati aa odgovornost ukoliko ne ispuajavaju izborna obecanja.

Kao i svaka druga sloboda, sloboda izrazavanja moze biti zloupotrijebljena. Neki ljudi mogu lagati i iskriviti inforrnacije kako bi utjecali na misljenje drugih. Neki rrmgu koristiti slobodu izrafavanja da sokiraju druge pripadnike drustva. Jpak, u svom najboljem obliku ona moze biti upo­trijebljena za slobodno izraiavanje ideja i mis­Ijertia koja ce pomoCi u razvoju civilnog druStva.

Svako drustvo se bori sa pitanjem ohima i grani­ea slobode izraiavanja bilo kroz medije, govore iIi jayne skupove. U ovoj lekciji ucit cete 0 slobo­di izrazavanja ne sarno po pitanju slobodnih medija. Kao i u slucaju slobodnih medija, gradani imaju odgovornost da sacuvaju i ostale slobode 2 U komunistickim zemljama je postojala, a i izraiavanja, i da ih koriste za poboljsanje drustva. danas postoji, zabrana bilo kakYog javaog

Primarna funkcija demokratske vlasti je da zastiti prava i siobode svojih gradana. Ova prava i sIo­bode ukljucuju pravo slobodnog izrazavanja, kao sto je sloboda govora, stampe i slobodnog udruzivanja.

Ideja ogranicene v1asti u demokratskim drustvima, koju smo razmatrali u prethodnim pog\avljima, podrazumijeva da ova prava moraju biti zasticena od nepotrebnog ogranicavanja od strane vlastL U historiji je poznato mnogo slucajeva kada su vlasti ogmnicavale slobodu izrazavanja sa ciljem da sprijece javno kritizira­nje aktivnosti vlasti.

RadeCi u paru, razrrllslite 0 navedenim primjeri­ma krsenja sIobode izraiavanja, i navedite neko­liko drugih primjera kod nas i u svijetu:

"Zakon 0 verbalnom deliktu" je upotrebljavan

protiv svakoga ko se na kriticki naCin odnosio naspram drustvene realnosti u bivsoj Jugoslaviji; Zakon 0 zastiti imena i djela pojedinih nosilaca drZavnih funkcija zabranjivao je kritike i izraiavanje negativnog misljenja 0 tim licnostima.

izrazavanja i prakticiranja 'Zjerskog opredjeljenja.

U SAD, za vrijeme Makartijeve ere 1950-ih

godina, neki ljudi su bili nepravedno obiljezeni kao komunisti. Napade je organizovao senator McCarthy da obeshrabri gradane u izrazavanju komunistickih opredjeljenja. U strahu od napada senatora McCarthyja, neh gradani su odlucili da se brane sutnjom, sto je omelo njihovu moguc­nost slobodnog izrazavanja.

Sloboda izrai,avanja ima veliki broj prednosti. Neke od njih su:

Razvoj pojedinca i Ijudsko dostojanstvo

Veoma je vazno kod razvijanja individualnih ticnosti kao gradana da imaju pravo prezentirati svoje ideje drugima i razmatrati druge meke glediSta. Ljudsko dostojanstvo se postuje dopustanjem slobodnog izrazavanja v1astitih misE j misli drugih Ijudi.

Onapredenje znanja

Ukoliko postoji sloboda da se 0 idejama slobod­no diskutira, mnogo se lakse dolazi do novih spoznaja i otkrica. Cak i kada se gradanin ne slaze sa drugim, njihovo neslaganje testo moze

dovesti do boljeg razumijevanja pitanja iii sluCa:la o kojem postoji razlika u miSljenju.

3 OdrZavanje predstavnicke demokratije

Gradani kao pojedinci ucestvuju u upravljanju zemljom koristeci svoje pravo glasa na slobodnim izborima za predstavnike vlasti i za utjecanje na rad vlasti vezanih za razlicita pitanja jayne poli~ tike. Da bi mogao iZVfSiti mudar izbor, gradanin treba imati pouzdane informacije. Sloboda izrafavanja ne garantira potpune ili tacnc infor­macije, ali povecava sanse za postizanje cilja da se dode do sto otvorenijih, raznovrsnijih i mnogo­brojnijih izvora informacija.

I;? Mirno postizanje drustvenih promjcna

Sloboda izrazavanja omogucuje gradanima pokusaj utjecaja na javno misljenje uvjeravanjem i mirnirn sredstvima, bez potrebe da pristupaju upotrebi sile s ciljem postizanja promjena koje zeJe u drustvu. Takoder, ukoHko se gradanima garantira sloboda izrazavanja, oni ec biti sprem­nijl prihvatiti odluke vlasti, cak i one sa kojima sc ne slaz,u, znajuCi da postoji mimi nacin da pokusajn cIa ih izmijene. \

Sta je sloboda izrazavanja? ~,

L Navedite viastite primjere situacija u kojima

sic imali slobodu izrazavanja?

Ji Navedite istinitu iIi hipoteticku situaciju

ncdostatka slobode izrazavanja.

Mnogi Jjudi vjeruju da .Ie sloboda izrazavanja apsolutno neophodna za zastitu svih drugih slo­boda pojedinea. Znaci Ii to da je sloboda izrazavanja neogranicena? Naprimjer, da Ii 10

znacl cia ste slobodni da poviknete "Pozar" u

zgradi koja je puna Ijudi, a da zaista nije pozar, sarno zato sto ih lelite uplasiti?

~, Sta ako neka osoba leE uvjeriti druge ljude da trebaju promijeniti vladajuce strukture? Da Ii bi vlasti trebalo biti dozvoJjeno da onemoguce ove ljude samo stoga sto im se njihove ideje ne svidaju?

Sta se maze desiti ukoliko se gradani, koji pri~ pada.Iu nekoj nepopulamoj grupi, udruze u cilju odriavanja javnih protest? Da Ii bi vlasti trebalo biti dozvoljeno da onemoguee ove ljude smatra­juCi da ce protest izazvati nerede?

Vremenom i praksom doslo se do nekih pokaza­telja koji se koriste prilikom ogranicavanja slo~

bode izrazavanja. 0"1 pokazatclji mogu pomoCi kod donosenja odluke, tj. da li se pravo na slobo­du izrazavanja suceljava sa drugim vaznim prav­ima i pitanjima. Naprimjer, pretpostavimo da pravo na slobodu izrazavanja u odredenoj situaci­ji izaziva prijetnju javnoj sigurnosti, drzavn~i

sigurnosti, ili nekim drugim vaznim pitanjima. Ukoliko je opasnost po drustvo iIi zajednicu veli­ka, nekada maze doCi do ogranicavanja slobode izrazavanja. Takoder, sloboda izraz,avanja jedne osobe moie b1ti u sukobu sa slobodom izrazava­nja druge osohe. Ako dvoje ljudi pokusavaju da razgovaraju II isto vrijemc. nc mogu cuti jcdan drugog. Zhog toga su prihvaccna ogranic,enja koja su usmjercnJ na zastitu prava svakog pojed­inca cia govori. Dmgi je primjer kada jedan gradanin koristi pravo slobode izraz,avanja da govori neisline 0 drugom. U ovom slucaju se maze raditi 0 k1cvcti - unista\'anje rcputacije drugih namjernim sirenjem lati 0 njima.

Slijede neb kriteriji koji mogu biti korisni pri proucavanju situacija u kojima treba razmotriti ogranicavanje slobode izrazavanja:

I ,

Ogranicenje mjesta i vremena. Mole postojati prikJadno vrijerne i mjesto Za odredenu vrstu izra.zavanja. Naprimjer, da li bi se osobi neke vjer~ ske grupe !rebalo dozvoliti cia propovijeda prakti­ciranje svoje vjere u javnoj skoli koju pohadaju ucenici raznih vjerskih grupa? IIi u slucaju uzviki­vanja upozorenja 0 pozaru, jedino adekvatno vn­jeme za to je kada zaista postoji poZar.

Ogranicenje nacina. U nmogirn slucajevima prisustvo pravDa za oddavanje reda ustvari dozvoljava vecu slobodu izrazavanja. Ta pravila mogu nalagati kada neka osoba moze govoriti, ali ne i sta ce reCi. Ta ogranicenja se obicno koriste na zvanicnim sastancima kako bi se poslovna pitanja i kornunikacija odvijali uredu.

Ogranicenja iz sigurnosnih razloga. Neka drustva smatraju da odredcna ogranicenja mora­ju biti postavljena na slobodu izraZavanja za zastitu drZ3vne sigllrnosti iii reputacije drugih

IjudL Time se ljudi mogu zastititi od zlobnih lazi drugih. Naprirnjer, u SAD postoje zakoni kojima su zabranjeni govori iIi pisani tekstovi koji pred­stavljaju "jasnu i prisutnu opasnost" za druge clanove drustva.

Ogranicenja sadrbja. Drustva cesto razmatra­ju naCine reguliranja sadrzaja dostupnih mladima u drzavi. Naprimjer, ogranicavanje biznisa od prodavanja Hi reklamiranja materijala iIi filmova koji se mogu smatrati neprikladnim za djecu. Sistemi oznacavanja televizijskih programa i fil­maYa se cesto koriste kao dobrovoljni sistemj kojim se rnladi stite od sadrzaja koji moze biti nasilan, neprikladan iIi stetan.

U jednoj srednjoj skoli ucenici su odluCili prote­stirati protiv rata i nositi erne trake na ruka\'u kao

"Preradcn primjcr iz "Osnovc dcrnokrafijc . udtbcnik za srednjc skole. Center for Civic Educatjon

znak protesta. Oni su nosili trake u skoli kao mak izraz,avanja svog (individualnog) misljenja u vezi s tim.

Nastavnicko vijece i direktor skole su smatrali da ce trake izazvati smetnju u razredu i hodnicima skole. Donijeli su odluku kojom se zabranjuje ucenieima da nose erne trake i simbole mira u skoti. Onda su naredili ueenieima da uklone te trake. Ueenici su znaU za novo pravilo i odbili su da uklone trakc, pozivajuCi se na slobodu izrazavanja. Direktor je dania odluku da ih sus­pendira, kao sredstvo ocuvanja harmonicne <ttmos-fere u skoli, prernda u uCionicama i na hod­nicima nije bilo nikakvih smetnji.

N"eki roditelji su ulozili zalbu u ime svoje djece tvrdeCi da im je uskraceno pravo slobode izrazavanja, Oni su smatrali da llcenici nisu ometali nastavu, niti su ograllicavali prava drugih uccnika. Skolski zvanicnici su tvrdili da je prav­i10 koje su oni propisali 0 zabrani nosenja ernih traka bilo u cilju izbjegavanja slueajeva naru­savanja skolske discipline.

Vas profesor ee vam dati uputstva kako voditi debatu u ovoj situaciji. Vi cete izvrsiti istrativa­nje koliko je uzeto u obzir zajednicko dobro, kao i prava pojedinca implicirana pitanjima koja su iskrsla u ovom slucaju.

Jedna vjerska grupa, koja vjeruje u to daje nji­hova religija superiomija u odnosu na ostale, plaoira odrzati javni skup, Pripadnici druge vjer­ske grupe koji predstavljaju manjinu su zaprijetili da ee, ukoliko skup bude odrian, uCiniti sve da ih rastjeraju. Postoji realna opasnost da dode do nereda i nasilja izmedu ove dvije grupe. Da Ii bi vlasti trebale zabraniti prvoj grupi da oddi javni skup, smatrajuCi da ce demonstracije izazvati nerede? Objasni svoj stay,

Procitajte eetiri prednosti slobode izrazavanja

opisane u ovoj lekciji. Izaberite onu za koju sma­lrate da je najvaznija. Ukratko objasnite svoj izbor, koristeCi stvami iIi izmisljeni primjer da yam pomogne u objasnjenju razloga,

2U

~.~~"~M.e"."·~~~'~~~'_"'_"~~<_""_~"~~"_~~_~~_""~'~~'_'_~""_~,_"~ ,

! . ~- ~-~ ;>;" ~~~~-,~.:,~>~'~:~~"'::-~"'~; >". ~",:,;~,~//::,~-~,.~~;,,;»><,~"" -:-,,~ ~~: ~ !

,. U . "yoj .lekcijillete~,ci~~j~~ollfliktsast~vni; ; dio~iyota,j~ase~9X~~!\1\9tndr~styU pn l

I nastoji rijesi~Jl)l~U)!'M!f~kll2iU,,~f~v4nje i !. svih ~tranaiJl'aucit.Cete4a:rr'l!,Qznate kQnflikt -. • nu sitllacrju,daj"objel<;ti~n?~l)~ledatejotktH i jete nJene. U~Ok~;I<Qriste<lbznatJjeizprethod-• ~ih jekcija,mdcic~te.!\1\aL\zirali >konfljktne, I situacije i vaznostu1oge,medijatora.Nakonove lekeije naucll.ceteda je'kompromis najbolji

JnaCin rjesavanjakonflikta

Konfliktlsukob Kompromis Tolerancija Medijator

"Kompromisje najbolji Ujek za konflikt 'l

Vas profesor/ca ce vas podijeliti u grupe od tri ucenika i dodijeliti svakom CIanu grupe jedan dio teksta koji slijedi. RadeCi u grupama, postanite ekspert za Syoj dio i pripremite dva do cetiri pita­nja za provjeru. Priprernite se da svoj dio objas­nite ostalim ucenicima u razredu.

Cesto smo u svakodnevnom zivotu sYjedoci

sukoba iii konflikta koji mogu poprimiti razliCite oblike. Rijec konflikt dolazl od !atinske rijeci conflictare-udariti se 0 neSto, svadati se - diskusi­.la, borba, rat; to je interakcija dvije iIi vise tcznji koje se medusobno iskljucuju pod specificnim okolnostima. Prema rijecima Larrya Diamonda[', koji je jedan od urednika "Zurnala demokratije", demokratija je na mnogo naCina poseban skup pravila za menadzment konflikta. Pri tome 1I demokrat­skorn drustvu prihvatljiv naein rjesavanja kon­flikta je kompromis do kojeg treba doei na civi­l} Publikacija USIA, Staje demokratija, 1997. pp 11

liziran naCin unutar odredenih ogranicenja. Rijec kompromis dolazi od latinske rijeCi compromis­sum ~ obostrano obecanje, sporazum, uskladivan­je razlicitih miSljenja, razumijevanje itd., postignuto saradnjom svih ueesnika u specificnoj situaciji.

~:, Ukoliko se ne pristupi usaglasavanju, tj. mirnom rjesayanju konflikta, moze se desiti da on poprimi razmjere sukoba sa ozbiljnim posljedicama. Ovisno 0 tome ko su nosioci sukobljenih teznji, sukobi se dijele na ticne, grupne i drustvene. Po sadrzaju se dijele na konflikte u vezi sa interesOID, pozicijom, motivima, potrebama, Ze~jama, \'rijed­nostima, ideologijama, filozofijom, religijom, kul­turom i drugim, Lieni konflikti se cesto javljaju kao posljediea nemzumijevanja izmedu os~ba ,k?je Sll

nosioci sukobJjenih teinji, a nekada se JavlJaJu kao posljedica jakih unutarnjih potreba, posebn~. ~ situacijama kada se te potrebe ne mogu zadovolJltl.

3: Aka zelima pastiCi kompromis pri rjesenju ne­

kog sukoba, moramo biti u stanju analizirati ele­mente konflikta i saslusati obje strane.

Elementi konflikta su:

07' strane u konfliktu

iW motivi konflikta

<ftJ maksimalni zahtjevi sukobljenih strana

'0i razvoj konflikta

if'? razrjesenje konflikta

q, Konf1ikt nije moguee okoncati ukoliko ne dode do neke vrste rjesenja. Postojc tri vrste rjesenja konflikta:

rjesenja u kojo] jedna strana gubi

pi rjeSenjc u kojoj sve strane gube

:'E-, rjdenje u kojoj sve strane nesto dobijaju, a to znati da je konflikt rezultirao kompromisom, konscnzusom iIi drugim sporazumima koje sve strane smatraju Jegitimnim.

Prema tome, kompromis je pozitivan rezultat postignut putem dogovora pri cemu obje strane odstupaju od dijela prvobitnih zahtjeva u zam­jenu za postignuto rjesenje. Ponekad strane u konfliktu ne mogu same postiei dogovor. Ukoliko su strane svjesne moguCih posljedica nastavljanja i zaostravanja konflikta, one prih­vataju ulogu medijatora, koji pomate u pronalazenju kompromisnog rjesenja.

Medijator/posrednik ima veoma vaznu ulogu u postizanju kompromisa. On/a mora osigurati postivanje pravde i procedura, tj. da svaka strana u konfliktu ima pravo iznijeti svoje stavove i argurnente. U demokratskom drustvu mnogi kon­flikti nisu izmedu "pravde" i "nepravde" vee cesto izbijaju kao posljedica razlicitog tumacenja dcmokratskih prava i1i prioriteta. Medijator mora biti osoba koju ohje strane prihvataju i imaju u nju povjerenja. OnJu pokusava otklonitl ncspo­razume i predlol,iti rjesenje koje bi zadovoljilo obje stranc. Pri tome .ie vazno da se stranama u sukobu izncsu sve prednosti predlozenog rjeSenja, kao i moguee posljedice nastavljanja konflikta. Ukoliko se strane sloze sa predlozenim Ijesenjem, PQstignut je pozitivan rezultat tj. kom~ promis.

Demokratija nije skup unaprijed odredenih,

nepromjenjivih is tina, nego je mehanizam pornocu k~jeg kroz konfiikt i kompromis ideja, pojedinaea i gmpa, narod moze, bez obzira na sve nedostatke, doti do _zadovoljavajllceg l:jesenja. U lekeiji 0 gradanskoj vrlini vidjeli smo da je lolerancija razlicitosti jedna od bitnih karaktcrnih osobina gradana u demokratskom druSl\'ll koja, lzmedu ostalo[.c pomaz.e i u pronalazenju kompromisnih rjeScnja. Demokra­liju ne treba slwatati kao masinu koja ce se sarna kretati ukoIiko je postavljena nn ispravnim prin­cipirna i procedurarna. Demokratskom drllstvu .Ie potrebna posveeenost grad ana, kao i njihova spremnost da prihvate neiz~jeznost konflikta, kao i neophodnost kompromisa.

Obrazlozite svoj odgovor u formi zabiljeski:

1 Da Ii je konilikt neizbjezan u demokratskom

drustvu?

2' Kakva se osoba bira na poloiaj medijatora?

3; Sta je to kompromis?

Profesor/ica ce vas podijeliti u grupe od po tri ucenika. RadeCi u svojoj grupi, proCitajte prob­lem, razgovarajte 0 njemu i slijedite uputstva profesora za nastavak. rada.

U malom mjestu otpoee1i su radovi na jzgradnji tvornice hemijskih preradevina. Grupa za zastitu covjekove okoline - "ekolozi" bila je zabrinuta da ce ova fabrika opasno ugroziti njihovo zdravlje i okolinll, pa je trazila da se radovi obustavc. Pored svih protesta, radovi su nastavljeni pa su "ekolozi" odlucili otiei na gradiliste i svojim tije­lima onemoguciti nastavak radova. Izvodaci ra­dova, pojacani grupom radnika koji ee raditi u fa­brici, zele silom odstraniti ekologe sa gradilista. I jedna i druga grupa je dobijala sve vise prista­Hea pa se pojavila opasnost od izbijanja nasilja.

Da hi se rijesio kon11ikt, pozvan je medijator, ugledni clan zajednice kojeg su uvazavale obje strane.

Sada ee iz vase grupe svaki ucenik preCi u jednu od navedenih grupa:

4f grupa 1 "ekolozi"

@;- grupa 2 "izvodac radova i radnici"

~! grupa 3 medijatori

U svojim grupama razmotrite zahtjeve i argu­mente svoje strane. Profesorlica ee vas zatim razvrstati u trojke, taka da svaka trojka ima po jednog predstavnika ekologa, izvodaca radava i jednog medijatora. RadeCi u novim grupama, pokusajte pronaCi zadovaljavajuee rjesenje, tj. kompromis. Svaka grupa neka objasni razredu do kakvog je rjesenja dosla.

Obja~nite narodnu izreku:

"CAK I MALl SAVlET MOZE RlJESITl VELIKI PROBLEM"

~" Navedite najrnanje dvije zivotne situacije u

kojima ste dali prednost kompromisu nad su­kobomlkoni1iktom.

U lekciji braj 7 nau<:ili ste d. politicke stranke j 1 ujedinjuju pojedinacne napore, htijenja i ciljeve

IUovoj lekcijir.zn13tr~.t~etezastosu.<iz~or[1 grup. gradana koje zele biti izabrane z. vodenje ! ve~lll!' vaZn. institucij.demoki~ts!cilj.Pfed~! driave, U demokratskim zemljama te stranke se IstavniCkihvlastL Nakonovelekcijemoci eete I kandidiraju na izborima nudeCi programe kojima !obj~snitLosnovne,'meha,nizme i'uvjete: P?d' ko-:! zele uvjeriti birace da zasluzuju njihova pov­iiimsei~bori. smatr.juslobodnim idemoktat.! jerenje, I skim., TBkoqer cete, moci objasniti vaZnostodt- i ! zavanja slobodnih'iibora za J'aivoj i unapre..:, !denje demokratskog drustva,

Izbori Mandat Opuzidja Inicijativa Referendum

Izboma procedura (pravila) Opoziv Transparentnost Ujedinjeni narodi Demokrafizacija

RadeCi u manjim GRUPAMA, pokusajte odgov, oriti na pitanje 5tO Sll to demokratski izbori i po reruu se razlikuju od izbora koji to nisu. Zatim prodiskutirajte tekst koji slijedi i usporedite ga sa vlastitim odgovorima. Budite spremni da podi­jelite kratko izlaganje sa svojim razredOIll.

Jeane Kirkpatrick, akademik i bivsi americki ambasador pri U jedinjenim narodima, ponudi la

je jednu od definicija demokratskih izbora: "Demokratski izbori nisu cista simbolika ... To su izbori koji omogucuju jednakost svih ucesnika, ograniceni su po mandatu, ukljucivi i konacni, i izborf u kojima se glavni donosioci odluka u vla­sti biraju od gradana koji uZivaju potpunu slobo, du da kritiziraju vlast, da javno objavljuju svoje kritike, i da ponude alternative."'4

!f Sto zapravo, znace kriteriji koji su gore nave­

deni?

Da Ii biste vi jos dodaliloduzeli neld od kriter-

ija?

U narednoj vjezbi trebate ispitati cetiri navedena kriterija demokratskih izbora. Razred treba biti podijeljen u cetiri grupe, svaka grupa treba ispitati po jedan od kriterija, Nakon toga, svaka grupa neka odgovori na pitanja koja se odnose na njihov dio. Podijelite svoje utiske sa svojim razredom.

Demokratski izbori omogucavaju jednakost

svih ucesnika u predizbornoj utrci. Sve partije i kandidati moraju uzivati slobodu izraiavanja, ud­ruZivanja i kretanja koja im omogucuje da izraze kritiku postojeCih vlasti i nude alternativna rje­senja i kandidate. Pravila i procedure kod izvo­denja izbora moraju biti unaprijed utvrdeni i mo­raju se postovati.

Demokratski izbOll su ograniceni po mandatu.

Mandat izabrane osobe je ogranicen i unaprijed de­finiran u izbornoj proceduri. U demokratiji se niko ne bira oa dozivotnu funkciju. Izabrana osoba moze biti opozvana i pr~je isleka mandata (sarno po unaprijed utvrdenoj proceduri) ukoliko nije ispuni~ Ia predizboma obecanja ili ocekivanja biraca.

demokratije, jer je pojedinim grupama bilo uskra­ceno pravo glasa (msne, etnicke, vjerske grupe, pa i zene.)

4 Demokratski izbori su konacni. Ovim se izbo­rima utvrduju vodeCi ljudi na vlastL Podvrga­vajuci se fakonima i ustavu zemlje, predstavnici izabrani na demokratsklm izborima imaju stvar­nu vlast (oni nisu simbolicne figure.)

.4 Sta su demokratski izbori?

Sta znaCi postivanje odredenih pravila i proce­

, dura izbora?

Da li bi neke funkcije trebale biti vremenski

neogranicene. Zasto da iii zasto ne?

Koje koristi i cijene su se pojavljivale kao

posljedica iskljucivanja nekih grupa iii' manjina iz izbornog prava?

Sta znaCi da su izbori konacni? Moraju Ii svi

prihvatiti rezultate izbora?

Razgovarajte sa svojim roditeljima iIi njihovim roditeljima. Ispitajte kakvi su bili izbori u bivsoj Jugoslaviji do 1990, godine, lItvrdite koji su od kriterija koje smo gore naveli postovani II tim izborima. Zatim, radeCi u grupama ad 4 ili 5 llcenika, pripremite igrokaz za razred koji pokazuje bilo demokratske iii nedernokratske izbore. U primjeru pokazite neke prednosti i mane tih izbora. Igrokaz moze biti stvaran iIi fik~ tivan i moze iCi na razne nivoe - od izboru za predstavnike razreda do driavnih institucija.

- Demokratski izbori su ukljucivi. Pravo ucestvo­

vanja u demokratskim izborima imaju svi pu­noljetni gradani. Oni imaju pravo da biraju i pra­va da budu birani na odredene funkcije. Borba za RadeCi u manjim grupama, procitajte tekst koji pravo glasa kroz historiju bila je jedna ad drama slijedi. Dodajte svoje prijedloge na listu su'gesti-"Publikacija USIA. Staje demokratija. 1997. pp !5

I I M

ja kako gradani rnogu doprinijeti demokratizaci~ nadgledaju sve aktivnosti vlasti pa tako i ji izbora, i budite spremni da podijelite svoje provodenje izbora. odgovore,

Demokratija stremi ka otvorenosti i transparent~ nosti sa jednim veoma vaZnim izuzetkom: cinom glasanja koje treba biti tajno - zbog toga se izbori smatraju slobodnim ukoliko je glasacifua dozvo­

ljeno tajno glasanje, pri cernu su ispunjeni ovi uvjeti:

Wi izboma procedura mora biti jednostavna i dobro objasnjena svim glasacima prije izbora

mora postojati vjerodostojan popis gradana pri cemu je osigurano pravilo da svaki gradanin ima jedan glas

Z0 gradani ucestvuju u izbornirn komisijama i komisijama za provjeru identiteta glasaca prije glasanja

~ na mjestu ispunjavanja glasackog listica mora postojati potpuna privatnost

i(~ treba omoguCiti glasanje u odsustvu, bolesnim i starijim osobama

glasacke kutije moraju biti dobro zasticene

~J gradani (grupe, organizacije, stranke) irnaju pravo nadzora nad odvijanjem izbora

9..$ prebrojavanje gJasova treba provesti sto je moguce otvorenije

treba postojati pravo opoziva protiv onih koji ne postuju izborne zakone, praviJa i procedure

(;\ treba postojati mogucnost provjere regularnos­ti izbora.

Mnoge zemlje su u svojoj historiji prosle vla­davinu totalitarnih sistema. U njima su se vladari, diktatori iIi nosioe! najvisih funkcija brutalno obracunavali sa opozicijom. Danas su ti sistemi promijenjeni. Za zemlje u tranziciji veoma je teSko osigurati sve uvjete za slobodne, otvorene i demokratske izbore, a i kad se oni ispune, to nije dovoljno. Potrebno je aktivno uce:sce efikasnih i opredijeljenih gradana koji

Takoder je vazno da, kad se izbori zavrse, stranke koje nisu pobijediJe prihvate volju glasaca. Ako izgubi stranka na vIasti, ona treba izvrsiti mirnu srnjenu vlasti. Bel. obzira ko pobijedi, sve bi se strane trebale sloziti da rade zajedno u rjesavanju zajednickih problema drustva,

Gore su navedeni uvjeti koje vlasti trebaju osigu­rati kako hi izbori hili demokratski. Slijede neb prijedlozi aktivnosti koje gradani mogu poduzeti da bi doprinijeli demokratizaciji.

/f .. " . ... . .. . ;' InformlranJe 0 znacaJOlJlrn pttanJlma 1 pro-

gramima koje nude razlicite stranke

Pisanje pisama podrske kandidatima i politic}

koji odrzavaju i produzavaju vladavinu zakona urednicirna novina

;: Ucestvovanje u predizbornim kampanjama

Djelovanjc s ciljem da se ogranici iznos prilo­

ga i potpora kandidatima koji se smije uporabiti u predizbornoj utrci

'~:: Davanje podrske nepristrasnoj i neovisnoj sud­skoj vlasti koja ce kontrolirati finansiranje kandi­data i stranaka

r~·'·' '"_~~"O~"""'<>_" __ "._"'~'>:'~ ----~~.~-" .. ,"~".,.~~";""-<-~-.-- ''''_O'~~'~<"_"." .• _.~~~~,~._".~.,.,_. -·~~~~"'~----"~~1

\ lii,~ji-±e,lf/,.zn,ati viifC

1]) •. IisUjzbotiograrticeni~anio nai~b&(~atididilta, Jj. nanositelje funkcija viastr? U neki!Il! Idel1Jokratijamabi!aCi>se,l~kOder,.mogti odl~civ'ltizaoaredenapitanjajavne.politjke putemrefe-. !,eJ,l<l~l1Ja.i ... jnlcii.~tiva koj~ ... ~est.vljl\iuna.g!asanje;g'!ferendUmje. oblik~.irektnog odlucivanja.·o.1 igjt~njima )coj, .ulvrdiskuPfti~~.IUjc!j~tiv~?~~'{j9<li~kt~~g~lucivanja.gradana zapredlagan]el f.~ek<>g.zak0na,drugihpropisaj . op.~jljakal!l;Grj!d~nt·jIlorajus:urupjtiopredeni.· brojpotl'isnika I L(c~1to se odre(!irrm;ertalo4p,,?ja fegistrira,~jlfbjt1l~lf'k\ljije~p!rebandabi sepitanje stayilo.nll! tglasartje). I)licijativu je' duw..4ar.zl11otri s~MP§ti!1~tllle.tetitorljlilnejedinice;kojojje. upucena. (koja • !jepadlezna). r

Glasanje i podrz.avanje kandidata koji se zala- ,(, Sia su to slobodni, pravedni i otvorcni zu za podrzavanje vladavine zakona i rad u skla- demokratski izbori?

du sa slovom zakona. ;~: Sta je izborna procedura?

Pronadite novinske clanke kojl se odnose na pitanja demokratskih izbora kod nas iii u svijctu, Ukratko prepricajte sadrzaj u razredu i navedite kakav to utjecaj ima nn drustvo.

Kada biste vi mogJi urediti "savrscnc" izbore, kako bi oni izg1cdali? K(~ie biste kriterije koristili?

,1 Objasni pojam mandata i opoziva

Navedi neka od prava i duznosti demokratskog

gradanina.

Zasto jc vazno da gradani mogu direktno odlu­

civati 0 nekom pitanju?

Napisi kraiki referat 0 izborima u koristcCi se pitanjima:

2' Koja je razlika izmedu referendurna i injcija~ demokraciji

live?

Iuovoj lekciji naueit cete kako je izbor lodredene osobe .na poziciju autoriteta, tj. yode, !veorn,a vazan 'zadatak,· gradanina u dem6~ lkratskom . drustvu.Po zavrsetku ove lekcije • /rrioCi cete"objas~~ zastoje vazI1o, znati funkpi~ Ue;- kval{fikacjje i odgovornosti za izbor-dobrog !vode. Isto, tako,' robe} cete, sagledad posijedice ~takvog izbora~ ,

Pozicija autoriteta

Voda je clan grupe iii stranke, koji je, od sljed­benika, izabran da preuzme vise odgovornosti.

Arafat, Gadafi, Gandi, Gorbacov, Hitler, Kofi Anan, Majka Tereza, Mao Ce Tung i Tito su bili vode, Oni su svoje vodstvo vrsili na razne nacine. Neki su hili veoma neuspjeSoi dok se neki sma­traju najveCim vodama u historiji.

Vade mogu biti l1a celu drzave, medunarodnih organizacija, lokalnih organizacija, cak i skolskih klubova. Bez obzira kakva je grupa, vodstvo je vitalno za uspjeh grupe i ciljeve keje ana feli postiCi u drustvu.

U osnovnoj skoii ste ucili da je osoba na poziciji Zbog toga je veoma yazoo praviloo procijeniti }uloriteta neko kome ta pozicija daje pravo da polozaj oa koji se neko hira, da bismo mogli jonosi neke odlukc u ime ooih koji su je izahrali. uspostaviti neku listu kriterija koji ce nam

pomoo; kod donosenja odluke. U pretbodnoj' lekciji smo ueili 0 izborima u demokratskom drustvu. Vidjeli smo da se ulaze mnogo truda i res ursa za osiguraoje svih potrebnih uvjeta da bi izbori bili slobodni. Uz sve te uvjete, potrebno je da gradaoi budu aktivni i dobro obavijesteni 0

javnim pitanjima, da bi rnogli izabrati osobu kojoj ce dati 'voj glas da ih predstavlja.

vaS profesor CSe vas podijeliti u manje grupe. U svo­jim grupama pokusajte saCiniti listu osnovnih karak­

tcrnih osobina, definisite poziciju vode i kvalifikaci­je koje Sll neophodne za taj poloz.aj. Uporedite svoje odgovore sa ostalim ueenicima u razredu.

Svi ste vjerovatno imali do sada priliku da birate oekoga za poziciju autoriteta. Cijeli svoj zivot bit rete u situaciji da dooosite odluke 0 izboru prave osobe na neku poziciju autoriteta. Voda je osoba koja je izabrana od clanova grupe. Slozenost uloge vode se najbolje moze pokazati kratkim pregledom svih funkcija koje ovaj pojedinac mo­ra obaviti. Specificne funkcije voda se razlikuju po vaznosti, oVlsoo koju grupu vodi, naroCito u demokratskoj grupi. U demokratiji svi imamo pravo i obavezu da biramo i da budemo birani. VaZliO je znati kako napraviti dobar izbor. Da bis­mo mogii napraviti dobar izvor, moramo na­praviti procjeou pozicije koja se nudi i kandidata za to mjesto.

"ff 0 kojoj je poziciji rijec? Prije nego odluCimo

o kandidatu, moramo prvo identificirati 0

kakvom se posIu radi.

i: Koje su duznosti, moei, priviiegije, i

ogranieenja te pozicije? Moramo pokusati da saznamo vise 0 sarnoj poziciji.

s: Koje kvalifikacije treba da ima osoba da hi

dobro uradila posao? Osoba u ulozi vode treba ispunjavati odredene obaveze i nadldnosti koje ta pozicija nosi. Npr. sudija mora znati zakon, trener pravila igre itd. Uz to, osobe na poziciji autoriteta treba da tretiraju ljude pravedno, budu marljivi i posteni.

;,: Koje sujake i slabe strane osobe koja se kan­

diduje za poziciju? ," Trebali biste uporediti kvalifikacije svakog od

kandidata sa obavezarna posla.

:J?; Zatim uporedite kandidate medusobno

s: Koja bi osoba hila najbolja za datu pozici­

jll? Zasto? Nakon sto ispitate poziciju i upored­ite kandidate, trebali biste biti u mogucnosti da odlucite koja je osoba najbolja za datu poziciju. Trebali biste biti u moguenosti da objasnite zasto ste napravili takav izhor.

it Koje su funkcije vode?

:: Koje osobine treba pojedinac posjedovati da bi

bio odabran za vodu? Izaberite vodu u konkret­noj grupi i odgovorite na pitanje.

Odjeljenske zajednice trebaju profiti moguenost ucenicirua u skoli da ucestvuju u nehru vaznim odlukarna vezanim za pitanja ucenika i nastave.

Odabrani predstavnici ucenika sluze kao glas ucenika u zajednici, adminislraciji i medu drugim ucenicima.

U vasem odjeljenju, radite na tome da izaberete predsjednika razreda. Radeei u malim grupama i koristeci informacije dobijene u ovoj i ranijim lekcijama 0 autoritetu, razgovarajte i zapisite odgovore na slijede6a pitanja:

"1 Koje su karakteristike koje bi predlozena

osoba trebala 1mati?

f: Koje odgovornosti bi trebao imati predsjednik

razreda?

'~i' Da Ii ijedna od predlozenih odgovomosti

dolazi u sukob sa postojeCim administrativnim i zakonodavnim politikama?

Koje privilegije bi trebao imati predsjednik

razreda?

Koje osobine bi osoba trebala posjedovati da

bi ispunila ulogu predsjednika razreda?

Identificiraj osobu u tvojoj lokalnoj zajedruci koja predstavlja efikasnog vodu grope u zajednici.

2Navedi funkcije koje ova osoba obavlja u svo­

joj grupi u zajednici i opiSi njihove odgovomosti i efikasnost.

}~ Identificiraj da Ii voda radi na demokratski iii

autoritativni nacin.

ldentificiraj cijene h~je grupa plata kada je

voda neefikasan.

10daberite lik poznatog vode koji ste proucavali

u historiji. Istraiite sposobnosti i osobine koje je ta osoba imala a koje Sll ga Cinile dobrim vodom.

2Zamislite sebe kao moguceg vodu. Koje karak­

teristike posjedujes kQje ti pomazu da budes efikasan voda?

,-, Osnove demokralijc za s(cdnju skolu, Center for Civic Education, 1997, pp. 42

" ... Ubijedeni da demokratske institucije vlosn i pravedne procedure naJbolje proizvode mime odnose u piuralistickom drustvu"

Ustav Bosne i Hercegovine, preambula

r~'"~~p~~ .'--n~'_-~(:i;Ti~}jd;!1~~~~~~~'-"·~-"-'~/'~"~~--"~i

L-, ,',;:,,:; , __ ;_;~'3'.:; < ,<:::,r:,':" __ , -"':';>'::, l I U ovojlekcijLeeleuciti ~tasepodrazumi,ieva! iPodyojmom pravda; prav~d.nepI'(}cedure.· .

!Bt'r";6ete_,:u _mogucnost{ da>pbjasnite , primjere 1 r pravednihprocedura:Takoderceteprouciti i ; pred~osti i lllQg!lC~ :ne~~s~a9<e ,pravedni~::pro~" : rce<1ura.Nakon}avrsetkaovelekc(jc,blt cete u; : mogucnosti da objasnite lagto su pravednep"o­i'ce4u:revazn,e,za'gra!iane Bogne i:Hercegovine, i

Pravda Gradansko pravo

Pravedne procedure Krivicno pravo

Sa koIegom/koJegicom iIi u manjoj grupi pokusajte odrediti sta se podrazumijeva pod poj­movima pravda j pravedne procedure. Svoje odgovore podijelite sa ostalim ucenicirna U odje­Ijenju,

Pravda je vazan koncept U svil1l dcrnokratijal1la. U njenom osnovnOlTI ohliku pravda sc moze definisati kao pravcdnost. Kroz ovu knjigu proucavali ste raz!iciw pitanja pravde. U ovqj lekciji cete se fokusirati na pravedne procedure i njihove uloge u demokratskil1l drustvirna.

Pravednc procedure mogu ograniCiti stupanj do kojeg se vlast moie mijesati u zivot, slobodu ili imovinu osobe. To znaCi da postoji privatni 7.1Vot svake osobe koji bi trebao biti zasticen od nera­zumnog mijesanja od strane vlasti.

'j;-.,

Drugi obIik pravcdnih procedura ogranicava pro­cese koje vlast moze koristiti kada se bavi neCijim zivotom, slohodom ili imovinom. U rani­jim iekcijama smo naucili da je osnovni cilj vlasti da zastiti osnovna ljudska prava i prava svojih gradana i da poboljsa zajednicko dobro. Od demokratske vlasti se zahtijeva da koristi pravedne procedure prj ispitivanju. suclcnju iIi kaznjavanju nekoga za krivicno djelo koje .Ie pociniolla. Pravedne procedure ogranicavaju moei ustanova za provodenje zakona i sud ova. Ova ogranicenja stite i nevine i one koji su krivi od moguce zloupotrcbe zvanicne moCl.

One se primjenjuju u gradanskom pravu: k.~o i. U

krivicnom pravu. Gr~ko pravo je pnmlJeme-no na konnikte izmedud~nske stranke koje svoj problem nlsu mogle rijeSiti drugaclje,

1 SU ga predale na sud. Krivicno pravo se prim­:njuje u slucajevima krivicnih djela iIi krsenja ikona. Zahtijevaju se pravedne procedure u oba ucaja i ponudene su u Ustavu Bosne i Hercego­ne, sa pocetkom u gore citiranoj preambuli. Da­~ Sll pODudene u cianu U, paragraf 1, naprimjer:

,) Pravo na pravedno saslusanje u gradanskim i ivicnim predmetima i druga prava vezana za ivicne procedure."

va ustavna prava garantuju svim gradanima osne i Hercegovine zastitu od zloupotrebe od rane svih nivoa vlasti u zemlji.

aprimjer, ukoliko je osoba uhapsena i optu1.ena L krivicno djelo, ova situacija bi zahtijevala da ast upotrijebi pravednu proceduru za odrz.avan­sudenja. Neke zastitc se moraju omoguCiti, i

ljede primjeri zastita u skladu sa naS-im zakoni~ a:

'Pravo na advokata u odredenim slucajevima

Pravo na obavjestenje 0 vremenu kada ce se lriati sudenje kako bi se mogla pripremiti Ibrana

Pravo na sutnju

Pravo da pozove svjt-doke

Pravo da se .iaH na odluku

Zasto su pravednc procedure toliko valne da

su navedene u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine?

2 Kako pravedne procedure nude jednaku

zastitu pred zakonom?

~ast~ je drustvo kao cjelina u gubitku ukoliko

se pojedincima ospore njihova prava na pravedne procedure? Pronadite savremene iIi primjere iz historije kojim cete objasniti svoj odgovor.

Profesor ce vas podljeliti u 4 grupe. Svaka grupa neka pregleda Ustav Bosne i Hercegovine i pronade 5to je moguce vise zaStita pravednih pro­cedura, Nakon toga, svaka grupa ce predloZiti koje zastite bi trebale biti ponudene gradanima llaSC

zemlje na osnovu ustavnih odredbi i svoje odgov­ore razmijeniti sa ostalim ucenicima u razredu.

Kao 5tO je navedeno u prethodnoj vjezbi, u sInis­lu pravednih procedura pri prikupljanju informa­cija postoji nekoliko ustavnih odredbi u clanu II od "prava da niko ne smije biti izlozen mucenju iii nehumanom iIi ponizavajucem tretrnanu iii kazni", "prava na pravedno saslusanje u gra­danskim i krivicnim predmetima ... ", do "prava na privatni porodicni 1.ivot, dom, i prepisku".

RadeCi u gruparna, proucite primjer naveden dalje u tekstu i predlozite kakve postupke moze svaka od stranaka poduzeti u smislu zastite pravednih procedura u skladu sa zakonima u nasoj zemlji.

Direktor Prve srednje skole je bio vrlo nezadovo­Ijan sa profesorom matematike. Mislio je da on ne radi dobro svoj posao, da bi njegovi ucenici imali bolje sanse da se upisu na fakultet kada bi irnali boljeg profesora matematike. OdluCio je da otpusti

profesora, na osnovu sIabo obavljenog posia. p~ tome nije nikoga niSta piiao, ta on je vee 20 gOdl­na direktor i zna sve. Profesor maternatike je prvo bio sokiran, a zatim je odlucio da trazi pravdu.

Svaka grupa hi trebala da ispita da li je direktor koristio pravedne procedure, i da napise vlastiti zavrSetak price, Grupa bi trebala da svoj nastavak predstavi u obliku skeea, predstave, pjesme iIi postera.

Objasnite razIiku izrnedu gradanskog i krivicnog prava. Navedite primjer za svako od njih, a koji se odnosi na vaZno pitanje u vasoj zajednici.

Navedite tri vrste zastite prava iii pravednih pro­cedura garantiranih svim gradanima BiH. Za svaki od njih navedite razloge zasto je vaino zastititi ta prava i sta hi se mogIo desiti kada ne bi bilo takve zastite.

Pitajte svoje roditelje ili njihove roditelje 0 zastiti pravednih procedura za vrijeme komumzma" Kakvu su zastitu gradani imali prema ustavu? Koliko su bila zasticena prava ua pravedne pro­cedure i na koji naCin?

Prava i slobode postavljene u Evropskoj konven~ ciji 0 zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ~ prolokola ce se direktno primjenjivati na Bosn~ 1

~ .. "ttnadSVIID Hercegovinu. One ce IIDatl pnon e ' drugim zakonima."

Pripremite izvjestaj 0 tome kako gore navedeni clan Ustava BiH predvida dodatne odredbe za

" d nima Bosne pravedne procedure date SVIID gra a " "k" " "5't,"te ovih prava i Hercegovme, 1 oJe ffiJere za .': .

imaju gradani nase zemlje ukoliko SUdOVl Bl~ prekrse prava i slobode postavljene II EvropskoJ

konvenciji.

: ", ,', ,fi{{l:},l:cffa ,,;-:-, "" " ~ i U ovoj Jekcijipokusat6~l11~ OOgovoritina pi­rtM)e zastozemlj~~opce'Silraduju.Upotnat ce-! i te razlicite vr~t~me4unlU"0dnesaradnjeJ :(politicke,ekonomske; kulturj1e, nau~ne, sport" ! ske ... ); Nakan OVe Jekeije moei cetezauzeti i: 1 ,', " ' --: ''',''", ",,:',', ' ' ,'" " ; " ' ;

19dbranitistavopotrebi;uspostavJjanj" i odr-; zavanja veza 'nase,,~emlje sa drugim drzavama.

Medudrzavni sporazumi i ugovori Diplomatski odnosi Komunikacija

Pogiedajte mapu Bosne) Hercegovine (vidi lek­ciju 25). Odrediie njenu poziciju u odnosu na su­sjedne drZave. Sta hi se desilo kad bi nasa drfava hila potpuoo izolirana? Zasto? Sta bi se mogIo desiti kad bi sve granice bile otvorene? Zasto?

Vas profesor ce vas podijeliti U mal1je grupe. RadeCi U okviru svoje grupe, analizirajle dati tekst i odgovorite na pitanja koja slijede i budite spremni podijeliti rnisljenje i objasniti vase odgovore pred ostatkom razreda.

U prvorn redu zemlje saraduju zbog obostrane koristi. Najvece j najbogatije drzave nemaju sve sto im treba pa razmjenjuju proizvode i usluge. Takva vrsta razmjene je ornogucena postojanjem i razvojem rnonetamo-finansijske saradnje. Manje razvijene zemlje dobijaju sredstva za v]astiti razvoj u vidu kredita. Zernlje kreditori na taj nacin podsticu proizvodnju onih proizvoda koje trazi njihovo trziste. Saradnja medu drfavama trazi zajednicka ulaganja u razvoj i modernizaciju komunikacionih objekata. Mrez,e kopnenih, vodenih i zracnih puteva povezuju drfave i Ijude na svim kontinenlima. Savremena komunikacijska sredstva - telefon, telegraf i in­ternet cine svijet "globalnim selom". Dna otvara­ju put naucnoj i tehnickoj saradnji koja se odvija u vidu naucnih projekata, dostignuca, publikaci­ja, organiziranja naucnih skupova i studija.

Posebno je razvijena saradnja 0 pitanjima medi­cine, proizvodnje i plasmana hrane, zastite oko­line, meteorologije, za koja su zainteresirane sve zemlje svijeta.

Saradnjom na polju kulture upoznaju se vrijed­nosti koje afirmiraju pojedine narode i pribliza­vaju ih drugirna. Ta suradnja ih podstice na medusobno ueenje i postivanje.

Sport je kategorija koja je odavno,izasla iz okvi­ra jedne drzave i ucvrstila je veze 1 odnose s dru­giro drzavama (olimpijade, svjetska prvenstva ... ).

Ovi vi,dovi saradnje uspostavljaju se i razvijaju pos­tojanjern diplomatskih OOnosa i saradnjom na poli­tickom planu. Politicka stabilnost drzave, pored ostalog, odredena je razvijenim diplomatskim odnosima, Medutim, za mnoge odnose, sportske, humanitarne itd. ne postoje politicke prepreke.

Koji oblici saradnje postoje medu drzavama?

Kako bi izgledao iivot bez saradnjc sa drugima?

Koji su interesi nase zemlje za saradnju s dru-

Hercegovine· i Republike Hrvatske. Ovaj projekat bi mogao biti veoma znacajan za o~je zemlje. Dopunitc, izmijenite navedenu tabelu i budite -spremni da izlozite i objasnite svoj stay pred ostatkom razreda.

POOijelite se u male grupe. Razgovarajte u svakoj grupi 0 utjecaju saradnje s drugim zemljama na vas zivot. OpiSile kako bi vas Zivo\ izgledao u izolaciji od ostalog svijeta. Odgovore podijclite sa cijelim razredom.

Zasto je vazno biti ukljucen u medunarodne

komunikacije?

Da Ii svi moramo biti zainteresirani za pitanja gima? . .

x·· d ttl zastite ozonskog omotaca? Zasto da iIi zasto ne? U lekciji 0 vanjskoj politici udt cete a en J ~ I

posredno, putern drfavnih organa nase zernljc: ~,' Kako bi izgledala vasa samoposluga, bibliote­ostvaruju medunarodnu saradnju. Isto tako, om ka iIi ambulanta bez saradnje -sa drugima'?

Potpisivanje sporazuma 0 zajednickom koristenju luke Ploec

Mogucnost zaposJjavanja

Izgradnja ceste koja prolazi kroz obje zemlje i povezuje Jadransko more sa krajnjim sjeverom

imaju pravo sklapanja specijalnih para1elnih veza i odnosa sa susjednim drzavama, u skladu sa Ustavom nase zemlje. Jedan od oblika pobolj­sanja medunarodne suradnje nase zemlje je da stv~ri bolje politicke i zakonske uvjete za ul~­o-anje stranog kapita]a i dobivanje medunarodmh kredita. Takoder treba organizirati nekorumpi­ranu i efikasou carinsku sJuzhu.

vaS profesor Ce vas podijeliti u man~e ~~~. Radeei u okviru svoje grupe, analizirajte konsDl c~~ene. poten­cijaInog sporazuma 0 zajednickom konstenJu luk~ Ploee koji bi se trebao potpisati izrnedu Bosne J

)bjasnite Sta mislite da je potrebno uraditi da, ~ uspostavilo slijetanje aviona iz Njemacke u l zemlju. I) 'utnici koji dolaze letom iz Ciriha u Sarajevo aju proCi pasosku kontrolu i Imigracioni ured )fl slijetanja. "Ii ,topaporeza na promet naftnih derivata je

njena za 2%. J,

Ogranicenje brzine na cesti Banja Luka­

jevo je promijenjeno sa 70 km na sat na 80 1a sat. lA a granicnom prelazu u Brcko Distriktu carin­:luzbenici su otvorili torbe ruskih turista. \;1

Tijece ministara je donijclo odluku da u BiB

ani uvoz aut~mobila starijih od 5 gociina. \j

La mislitc, koji su najvazniji prirodni resursi zemlje koje hi" ona trebala koristiti 1,a trgov­

sa :-ivijetom? Kako bi ovi resursi trebali biti risteni za dobrobit drzave?

:oju robu, usluge, i resurse nasa zemlja treba

rugih zemalja? Zasto?

denliJicirajte driave za kojc vjerujete da bi .Ie ekonomski pomoci nasoj zemlji? 1Z1ozitc. Uzmite u razrnatranje vodece ve svijeta.

:oji su postojeti odnosi nase zemlje sa Sll$­im drz.avama? Koji nesporazumi j sporazurni :)je izmeJu ovih drzava?

~oristeCi lloyinc i raded II malim grllpama,

tilicirajte clanke koji duju primjer vanjske. ike i primjere unutrasnjc politikc. '

zite problem i napisite esej u kojem cete tificirati plan akcije koji biste vi predlozili istarstvll yanjskih poslova i obrazlozenje ) je takav plan potreban.

I -"~~-~'-"-"'-"'---'-'<'~~---~'---'---~"-,

r . ,:?:.oji:2:d!! zniltj'~i~'3Ji! ',t

fPrdtitajte tekstkojislije.di inapisitees~j ~a bvul !terhu., '. : .. '.:, i" " .•. :> . .,:;' ". :.1

,!NakQn· .r~tD:' ll:v~nstyerw;' n~stoJanje.".drugih,j ldrzava b~lp. je.,,:;~:·:~e uspos,tf\yi., xuk U,,'Jl,a~oj I i"emlj L Takoder Je .\lostojaopoljtickiinteflls da J Inasazel1.l,lia postan~9i?}nrd~ttJel:3Vrope: .. ·1 iDejtonski.sporazumjedopipl!Jir u~as9j~emlji,! ITakodet je unaprijedjoQdnose )"medunase: lzemlje i drugih zema)ja,Mno~eodovih driava ' i'su,nakon .1'~ta,·4,osta:pp~?gl~,~.na:rain~ IlaCin~; , iBosna i Hercegovina.~eJo,iran. n~juguEvrope.i I u centruB41kanskogpoluostrVa .... iDnava, ta~oder,.ima va~~;ry,i~gZ nanl0re. 'Onje i : bltan za trg()yinu, kao i za vojna pitanja. ~iH inm :' :teritoriju, .kojit" s,e';· ,pr~~?,."Neunia. profeze.",! : J~dr(lJlskom.obulom, sa o~o 2;1 kilometar duzine. ' :Druge evropske .zemlje· :i~aju i ,ekoQomski! !interes, zn; n'as~. zel11lju, :J,er, nasa ,zemlJa 'initi·; ; veliko. prirodno b?gatstvo, ukljucujuCi drvo,; :mhierale i ~id[oenerg~,~; ',' .. " ': . ' :U poslijeratnom razvojuptivreda je u hizi: : zbog ostecenja indiistrijskippostrojenja 'iratom i • nastradalog radno-sposobno$stan!lvnistva,: I Pryi .stepen tranzicijc' ptivredeje:;bio da, se· cen- { ~ ~~Ii.zirana eko1J.oqUja ,zamijerti Sa irzBpom; : ekonomijom.' : ! Ova tranzidja je bilavrlo tesk~ zboguniStenih. • resursa i zbog visokogst"l'eoa nezflPosleno~ti: ; [l~kon. rata. Mnogi vjeruj~~d,a:c~ .. procesi priva-; : tizacijc .. koji ['iU U toku :P'~11196i ekonom~kQm,! : napretku. ". ... . : i Bos'ni' i H~rcegovhif..Je,'·:PQ:tr'6hna porooe ·'od! ~rugih dtzava II ,ozivlJ:~vanju :privreoe,,: ~i' koriStenju .priroduih bogatstava, Ov.o znaiSt da i

driavi . biti' potreb#~finan$ijska poQrSkaod· drugih dr~ava, Nasa. "~mljaje triis.te zadruge' zemljesto znaCi da cer~ba i llsJuge9j"ugih

· dr~avamoci biti prodavan,potr~sa6maunasoj .. ; zemlji,U iitovrijeme,n~saxemlja; tako~er, ! ,treba iz~oziti." BVQJe 'res.ur~ej; :proizvod~" ,~,a,:'~i; : QvO uradila, drzava treba tinaptijediti postojeee: !.-i uspostaviti. Q.ove:'veze; ~·a··~)Vijetoin;' '->._'d .. ,~ __ .

r-~.~,,:,:,~:~-.. ~: '--~. ~ .. ~ c:',~~.:=,._:,".,.,~_m,,~";'~",,_.~ .• ~ ... -. ~

I<ti< .•. ······dYtl'k;;iii '; .! !;N~~qnOVelekCjjem96i¢~\e imenoyatd il!(jY~ZDije .medunarqdne; organi"acijek;oje. Idje19j~~ DaS9Yzemlji(UN, OllR,OSCE, WB, i ISEClJl"EU, 9oE)iTakoder¢etemqCiobjasniti· i!1iihovo.1I19g0·o .. Msojzemljl.Mdti.cete.p\ui "ti,.; iobrav.ozitiiodbranitistav ()vaznosti~jeJovilllja. tmedunarodnihorganizacija u naI9j.zemlji.· .

Ujedinjeni narodi - UN Ured Visokog predstavnika - OHR Svjetska banka - WB­Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi - OSeE Stabilizacijske snage - SFOR Evropska unija Vijece Evrope Infrastruktura Humanitami Civilni aspekt Proces demokratiz.acije

U prvoj lckciji U ovoj knjizi smo razmotrili misljenje da su SFOR i OHR prisutni u Bosni i Hercegovini da panovo uspostave funkcije vlasti nakon rata. Skupa s njima, mnage druge medunarodne organizacije su prisutne da bi ublazile ili eliminisale posljedice rata u nasoj zemlji. Te organizacij~ su na nasirn prostorima zbog vojnih, ckonomskih, humanitarnih i poli­tickih interesa.

Vojne organizacije su prisutne da:

odde mir,

osiguraju slobodne izbore,

osiguraju povratak izbjeglica,

podde proces demokratizacije,

poboljsaju i poprave infrastrukturu

Ekonomske organizacije su prisutne da:

poboljsaju ekonomski razvoj drzave, uglavnom kroz kredite

Veze Bosue j Hercegoviue sa' medunarodnim ekonornskim i finansijskim institucijama su pomogle obnavljanju kljucnih osnova potrebnih za izgradnju ekonomije, Neke od organizacija i sistema koji potpomaiu drzavu su:

II Svjetska banka

~'Evropski monetarni sistem

II PariSki kl u b

@Evropski ekonomski sistem

¢;i; Medunarodni monetarni fond

Politicke organizacije'su prisutne da: @ osiguraju slobodne izbore,

&> podrie proces demokratizacije,

0);: potpornognu razvoju politicke stabilnosti u drZavi.

Humanitarne i nevladine organizacije su prisutne da: fit pornognu obnovu i rehabilitaciju u svakoj oblasti zivota na dobrovoljnoj osnovi, narocito za izbjeglffie, povratnike i ugrozene grupe.

Nevladine organizacije postaju sve vazniji faktor koji pokrece vitalna pitanja od interesa za siru zajednicu i llcestvuju u pripremama medunarod­nih ugovora, npr. 0 zastiti ljudskih prava, 0 razvo­ju, 0 zastiti prirode itd.

Podijelit cete se u manje grupe. Svaka cc grupa dobiti zadatak da ispita djelovanje jedne od medunarodnih organizacija u nasoj zemlji. RadeCi u okviru svoje grupe, anaiizirajte koristi i djene prisutnosti te ili neke druge medunarodne organizacije u nasoj drzavi. Sacinite labe1u koristi i cijena. Budite spremni da prezentirate i objas­ntte vase odgovore ostalim ucenicima u razredu.

1 Ured Visokog predstavnika (OHR)

Ured Visokog predstavnika u BiH (OHR) je vrhovna civilna agencija za implementaciju mira

u Bosni i Hercegovini, To je jedinstvena politieka organizacija.

Dejtonski mirovni sporazum je 1995 god. odredio Visokog predstavnika da nadgleda implementaci­ju civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u ime medunarodne zajednice. On, takoder, radi i kao koordinator aktivnosti civilnih organizacija i agencija koje funkcioniraju u zemlji. Mandat Visokog predstavnika proizilazi iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazurna. On je vrhovni autoritet za interpretaciju civil nih aspekata Mirovnog sporazuma. Vijece za implementaciju mira, PIC, je time verifikoval0 njegov mandat. Upravni Odbor PIC-a imenuje Visokog pred­stavnika, a Vijece sigurnosti UN-a je odobrilo Mirovni sporazum kao i angaziranje medunarod­nih snaga u BiH, koje podrzavaju njegovo pro­vodenje. Mandat Visokog predstavnika (VP) Danas, VisoId predstavnik poziva vode i gradane BiH da preuzmu mirovni proces i rijese p,robleme koji pritiscu zernlju, a ne da se totalno oslanjaju na Medunarodnu zajednicu, U oba smisia, i finan­sijskom i politiekom (u vidu intervencija). Vred Visokog predstavnika se fokusira na: efikasuo fuukcionisanje institucija, ekonomske refonne i povratak izbjeglica. Druga bitna pitanja koja pokriva ovaj ured se tieu sudskih i zakonskih reformi kao i uspostavljanje vladavine zakona; zastita ljudskih prava; reforma obrazovnog sistema; reforma rnedija, osobilO uspostavljanje javnog sistema infOlmisanja; i integracija BiH u Evropu.

Posto je nasa zemlja dio Evrope, Evropskoj

uniji i evropskim integracijama ce biti posve~ cena Citava naredna lekcija.

Svjel,ka banka - WE

Svjetsku banku su 1994. godine osnovaJe bogate zernlje s ciljern pornaganja siromasnirn zemljama u razvoju. Ona ne donira novae. Daje pozajmice i kredite i ocekuje povrat novca s vrl0 malom kamatom. Posjeduje zakonske mjere pomocu

kojih moze od vlada ili preduzeea da sudskim nih prava. OUN ima brojne specijalne llstanove putem trali povrat. kao sto su: UNESCO, UNHCR, UNICEF, FAO, Cilj Svjetske banke je svijet oslobaden od siro- UNDP. Odluke OUN donosi Vijeee sigurnosti maStva. To je najveCi svjetski izvor pomoCi za OUN~a u kojem su staIni clanovijos uvijek sarno razvoj, osiguravajuCi 30 milijardi dolara godisnje pet zemalja (SAD, Velika Britanija, Rusija, Kina, u obliku pozajmice zemljama potraiiteljima. Francuska), dok neke druge velike ddave npr. Preko 180 zernalja clanice su i vlasnici Banke. Japan, Njemacka, pa oak i kontinenti (Australija) Kao dionicari imaju vrhovnu moe kod donosenja nemaju stalnu zastupljenost u OUN-u. OUN ie odluka, Predstavlja ih odbor guvernera j odbor odigrala znaeajnu ulogu kako tokom rata tako i u direktora, oba smjestena u Washington DC, poslijeratnom periodu na ublazavanju posljedica Svjetska banka ulaie novae koji dobija za buduce rata ~a stau?:yniStvo (U~J{~R koji je pruzio i projekte. To znaci da, ako jedna zemlja ne vrati pruza znatnu porooc izbjeglicama i raseljenim novac, to direktno utjeee na projekte u drugim licima, UNESCO i UNICEF koji nastoje da zemljama. Zato Svjetska banka terneljito prouCi pomognu uspostavu mira i uklanjanje posljedica projekte prije nego sto u njih ulozi novae. rata kroz programe za zastitu djece, obrazovne Svjetska banka radi u viSe od stotinu zemalja u programe, zastitu kulturne bastine itd.). Za razvoju. Jedan takav ured postoji i u Sarajevu. dodatne infonnacije koristite www.oun.com.

Organizacija ujedinjenih naroda Organizacija za bezbjednost i saradnju u

o Organizaciji ujedinjenih naeija culi ste vee Evropi ~ OSeE mnogo toga, kao i 0 njenom radu. Ovo je najveca Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi svjetska organizacija koja se od svog osnivanja (OSeE), kao osnovna institucija za ranD otkri~

bavi zastitom ljudskih, politickih, ekonomskih i vanje, prevenciju i rjesavanje konflikta, kao i socijalnih prava svih ljudi na svijetu. post konfliktni oporavak u Evropi, ima glavnu Kao primjer, za naredni cas pokusajte 1Z raliCitih ulogu u stvaranju stabill1e, mime j demokratske izvora doznati sve 0 Paktu OUN iz 1996., 0 Bosne i Hercegovine (BiH). Mandat Misijc zaStiti ljudskih, politickih, ekonomskih i socijal- OSeE-a u BiH - koji je utemeljen 18. decernbra

·············································T··~····· 0····:·····-·~··············~.

;. godine - obuhvata promoviranje demo­;kih vrijednosti, pracenje i produbljivanje

oja ljudskih prava, organiziranje i nad­

anje izbora, kao i implementaciju mjera 0

roE naoruzanja i izgradnji povjerenja. Za

Itne informacije koristite web stranicu

v.osce.com.

oE - Vijece Evrope

profesor ce vam podijeliti poseban materijal

jecu Evrope i djelovanju ave yeorna vazne

nizacije u nasoj z'emlji. ~:l~~,

)jc koristi nasa Zcmlja ima od

unarodnih organizacija? Da Ii ima: ir (navesti primjer)

sigurnost (navesti primjer)

finansijsku poddku (navesti primjer)

Pozovite na cas nekog od predstavnika medunar­

odne zajednice u nasoj zemlji da yam isprica 0

djelatnosti njihove organizacije. Pripremite listu

pitanja za tu osobu, koja ce yarn pornoti da odredite koristi i ocijene djelovanja takve organi­

zacije kod nas.

Opredijelite se za proucavanjc jedne medunaro­

dne organizacije, Potrebno je prikupiti sto vise

informacija putem medija, upoznavanje rada na

terenu itd, Sve to izvrSiti do dogovorenog termi­

na prezentacije i zirijskog ocjenjivanja.

r~~"~"~-;:"-'~~7'~"'~'':'::"~''~<~;'"~-' -,.-~~-~.~.~~

I"

iU,OVOj lek~iji,~poznat e~teEvropskunniju (ED) [ I~\l_r;egionaln~ organiz~ciju,'ine~'hjetie;J)sll()V_~,e_l IfUnl<cije,pozavrSetkuovelnl<cijemQ<Si.cete;iden, i ltifi"iratinek pred~~stii.)llane .. ~v,.e\'f0]lskih i lintegracija sa funkcijo~ EU, Nak~~ove lei«:ij.e,I Illl:¢l cete procijeniti,,-Uiuzeti i odbrauiti'svoj stav-! 10 potrebiukljueenja nakzen:Jlje u ED, ; " - ' ,

Evropska unija - EU

Evropska zajednica

Vijece Evrope

Za ovu vjezbu va~ profesor ce vas podijeliti u tri grupe, Neka svaki ucenik iz grupe proeita dodijeljeni odjeljak i zajedno sa grupom odgovori na pitanja koja slijede, lzaberite predstavnika grupe koji ce prezenti­rat! odgqvore svoje grupe pred cijelim nlZredorn.

Bosna i Hercegovina trenutno nije clanica Evrop­ske unije. Zemlje koje zele da se pridruze EU

moraju da ispune odredene uslove, date pod tackom trio

Evropska unija (EU) igra veliku ulogu u rnod­

ernoj Evropi. Ova unija od petnaest clanica

provodi mnoge aktivnosti koje doprinose razvoju

zemalja. Stvaranje EU je dugotrajan proces zbog

razlicitih historijskih, ekonomskih, nacionalnih i kulturnih razloga,

Evropska unija (EU) je osnovana OLl L1993. To je unija petnaest nezavisnih zemalja i osnovana

je da pojaca politicku, ekonomsku i drustvenu

kooperaciju izmedu zemalja Clanica. Ova organi-

zacija irna korijenje u drugoj organizaciji pozna­loj kao Evropska zajednica (EC) iIi Evropska ekonomska zajednica (EEC) koja je osnovana 1951. godine sa sest zemalja clanica. Prvobitne

clanice su bile Belgija, Njemacka, Francuska,

Italija, Luksemburg i Nizozemska.

Evropska unija nije zatvoreno tijelo. Clanice

Unije odlucuju 0 zahtjevu neke evropske drzave

nakon ocjene 0 ispunjavanju odredenih uvjeta potrebnih za prijem u Uniju; pravo statusa "pridruzenog" CIana, pa ooda u statusu ravno­pravnog clana. Naprimjer, od 01.01.1995. novi

CIanovi postaju Austrija, Finska i Svedska. Unija sada broji slijedece zemlje Clanice:

Austrija !l Belgija

Danska Finska

Francuska Njemacka

Greka '" Irska

ltalija Luksemburg

Nizozemska Portugal

Spanija Svedska

'\ Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i S jeverna Irska

~ Ddave se mogu prijaviti za Clanstvo u

Evropskoj uniji i mogu biti primljene tako sto ce zadovoljiti odredeni broj ekonomskih i politickih

uvjeta. Dr:l.ave koje traZe clanstvo u ED trebaju

imati:

Stabilnost institucija koje garantiraju

demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava i

postivanje i zastitu manjina,

Postojanje funkcionirajuce trtisne ekonomije,

kao i kapaciteta da se ide ukorak sa konk~~en­tskim pritiskom i triisnim silama unutar Umjc.

$ Sposobnost da preuzmu obaveze clanstva ukljucujuCi kooperaciju na politickim, ekonom­skim i monetarnim ciljevirna Unije.

Poslije rata, bh. ekonomija je razrusena, raste nezaposlenost, tvornice su stare ili unistene. Medunarodna trgovina Se smanjila posto ddava u toku rata nije srnatrana pouzdanim partnerom za trgovinu. Medutim, sada se to polako mijenja posto BiH postaje zemlja sa veCirn nivoom dernokratije i sa boljom trzisnom ekonomijom. Ovo drzavi pomaze i u profiliranju od mcduna­rodne trgovine i u kreiranju novih poslova za gradane.

Ukljucenje Bosne i Hercegovine u mcdunarodne ekonomske j finansijske institueije je pomoglo da se obnove kljucne osnove za razvej ekonomije. Neke od organizacija i sistema koji Sll pomogE EiH ukljucuju:

Svjetsku banku Evropski monetarni sistem Pariski klub Evropska ekonomska zajednica Medunarodni monetarni fond

Trenutno je u razmatranju mogucnost pridru­zivanja nase zemlje Evropskoj uniji, kao i mnogih drugih zemalja Istoene Evrope. Nasa

zemlja treba ispuniti odredene kriterije za clanst­yo. U Bosni i Hercegovini postoji niz izazova kojj bi se trebali uzeti u obzir za sto briu evrop­sku integraciju:

';' Stepen zastarjelosti privrede u nasoj zemlji.

2: Prilagodavanje koje je potrebno da bi se preSl0

iz centralizirano kontrolisane ekonornije u trtis­nu ekonomiju i druge mjere potrebne da bi se ispunili kriteriji ED,

> Status zemalja clanica i pridruzenih zemalja u

sklopu Evropske zajednice.

SEjedeei uput~tvo za debatu dato u lekeiji br. 2, pripremite debatu za razred na temu:

Postoje mnoge koristi i cijene za jednu dtiavu clanicu medunarodnih organizacija. Neb pojedin­ci iii grupe unutar drzave ee smatrati da ee izgubiti vlastitu kulturu i identitet ako se pridruze medunar­odnoj organizaciji. Mozda se izguhi drlavna autonomija. Opravdanje za to nalaze u gubljenju drzavne valute, prenosenju nekih drZavnih nadlemosti na evropski Parlament, dominacijom stranih inleresa. Drugi, pak, vide korist sa boljim uvjetima za zaposljavanje i trgovinu.

Nijedna drzava ne moze, u sadasnjem svijetu opstati sarna zadugo, a trgovina nam dozvoljava ne sarno izvoz llaSih proizvoda i materijala vee i uvoz novih ideja, resursa i tehnologije koji ce pomoCi da se poboljsa zivot gradana.

Koje uvjete bi Bosna i Hercegovina trebala ispuniti kako bi postala Clanicom Evropske unije?

,,~~, Koje koristi hi Bosna i Hercegovina imala kad

bi postala clanicorn Evropske unije?

Koje cijene bi Sosna i Hercegovina platila kad bi clanstvo u Evropskoj uniji bilo realizirano?

Koje bi dodatne informacije bile od koristi za vas pri ispitivanju ove teme?

'I Opisite partneru sta je EU i koja je njena ulo­ga.

~; Prikupite novinske Clanke koji opisuju aktiv­

nosti u EU i stavite ih na posebno mjesto na zid u razredu.

Odaberite zemlju clanicu EU koju cete istrazivati. Uporedite ekonomske faktore prije i nakon uclanjenja. Mozda bude korisno da se

istrazi da Ii se situacija u drzavi brze razviiala prije Hi nakon uclanjenja. Izlaganje pripremiti za slijedeCi sat. Formirati ocjenjivacki iiri koji ce prosuditi kvalitetu izlaganja radnih grupa.

Ovaj udzbenik je nastao kao rezultat rada grupe ljudi - delegaeije koja je predstavljala BiR na studijskom putovanju u SAD u oktobru i novembru 1999. godine. Zadatak ove radne grupe je bila izrada naerta nas­tavoog plaoa i programa za ovaj predmet. Svoju strucnu pomm': u izradi ovog naerta dali su: CCE

(Centar za gradanska obrazovanje u Kalifarniji, SAD), Advokatska kamara u Arizooi, Centar za pravna abrazavanje u Nevadi kao i Douglas Phillips i Kathy Williams, eksperti Centra za gradaosko obra­zovanje. Pocetkom 2001. godine urad su se ukljucili Peter Krapf i Rolf Gollob, eksperti iz Vijeca Evrope, i dali svoj doprinos. U finalizaciji je pomogao i Michael Nader (UNESCO) koji je osigunto veomu korisne sugestije i strucnu recen1.ijll prof. Lenharta.

Dclegaciju je elaborirala i usvojila standarde za sred· nje skole iz kojih je proistekta izrada malerijala i mctodickih uput~lava za programske sadrzaje.

Proces lranzicije iz soeijalizma II demokratsko drustvo, kao i poslijeratna obnova Bosne i Hercegovine, uvjetovali su i potrebu 1.a uvodenjem novog predmeta "Demokratija i ljudska prava".

Demokratizacija nase zemlje najvise zavisi 0 jacanju civiloog demokratskog Jrustva, povccanju politicke kulture i obrazovanja kao i kultiviranju svih vrijed­nosti ot vorenog drustva. Obrazovanje z::t demokratiju moie sluiiti kao antiteza koofrontiranju, jer pred­stavlja snazno sredstvo poiiticke socijalizacijc. pri cernu se vi neposredno llkljuclljete u politicki sistenL ja6ajuCi demokratsko drustvo u duhu postovanja ljud­skih prava, jednakosti, llzajaOlne odgovornosti, postovanja sebe i drugih. Stoga jc poznavanje demokralijc, a narocito poducavanje demokratije oa svim nivoimt! obrazovanja od zivotne vaznostl, 050"

bito kroz priblihvanjc vama mladima onoga 0 ce!11u ovisi buduenosl svakog covjeka i gradanina. LJ tom

smislu ovaj udzbcnik prcdstavlja napor da se pojed­nostave i pribli1.e temeljni pojrnovi i bitni mehanizmi ustavnc dcmokratije u duhu Ijudskih prava, prozetih kroz sve njegove elemente.

Ovaj udzbenik yam pruia priliku da, prakticnom primjenom u razrcdu, steknete vjestine koje ce vam omoguCiti buduee aktivno i informirano ucesce u drustvu.

Proucavanjem ovog predmeta, vi cete saznati kako mozete da uticete na razvoj svoje zemlje i svijeta u cjelini j da u tome budete kreativni. Takoder, zelimo da djelujete u skladu sa postovanjem ljudskog dosto­janstva.

Na izradi i adaptaciji 1ekcija ucestvovali su clanovi bh, delegacije

Autun Milos, KiseJjak

Dejan Krunic; Banja Luka Drago Zovko, Siroki Brijeg Esad Toromanovic, Bihae Hali! Spago, Mostar hanet Salihbegovic, Sarajevo Karlo Zelenika, Siroki Brijcg

Mile llie, Banja Luka Sanja Kantar, Prijedor Rahela DZidic, Civitas BiH Zahida Sisie, Zeniea Americki konsultanti i sponzori:

Douglas Philips

Kathy Williams

Centar za gradansko obrazovanje, K.aliforn~ia - SAD

Advokatska komara, Arizona - SAD Centar za pravno obrazovanje, Nevada ~ SAD Za Vijcce Evrope Peter Krapf i Rolf Gollob

Posebno se zahvaljujemo svim profesorima i uccnicima iz 35 skola sirom BiH koji Sll provodili prvi pilot projckat od aprila do juna 2001. Mnoge sugestije i graiicki prilozi su uvrsteni u ovaj teksL

Takoder zahvaljlljemo gospodi Margaret Bran~ \ son, Centar za gradansko obrazovanje iz

Calabasasa, Cija nam je strucna i iscrpna re­cenzija omoguCila znacajno poboljsanje ovog

teksta.

Bibliografija za dodatno injormisanje ucenika 0 sadriaju lema

(1 iza "vlasti")

(1/31 iza "vlastj") (2134 iza "pitanja") (2/35 iza "Hobbes")

(6.131 iza "filozofima")

(6/38 za "Carta")

(71l2 iza "ustavi")

(7121 iza "gradana")

(8125 iza "Medison") (7144 iza "Montesquieu")

(10/52 iza "dobru") (13/2 iza "pravila") (l4/20 iZ<l "vladavinu prava")

(20/21 iza "politib") (27/32 iza "aktivnosli ')

(37121 iza "izvora")

(38/5 iza "iekcije")

(39/8 iza "uceslvovali")

(43/47 iza "dobra")

(44f!4 iza "rjesewa") (44/35 iza "uopste")

(46/47 iza "vis.e") (46/39 iza '\Ilasti")

1) "Mi narod.", Gradanin i ustav", slr. 19, Centar za gradansko obrazovanje, Calabasas, Kalifornija John Locke, Dvije rasprave 0 vlasti, Beograd 1978. 2) Peter Krapf, Prirucnik 0 Ijudskim pravima i gradanskom obrazovawu Tomas Hobbes, Leviathan, Odjeljak: 0 sreCi i bijedi ljudskog rada u prirodnom stanju (3 stranice) Beograd 1961. A.ristotel, PoUlika, (odjeljak: Ustav atenski i drugi ustavi antickog svijeta)

3) Magna Cartha Libertatum (Engleska 1215) strana 14 u knjizi Mi narod ... , Gradanin i uSlav", Centar za gradansko obrazovllllje, Calabasas, Kalifomija

Dek!aradja nezavisnosti (da su "wi ljudi stvoreni jednaki",) Bill of Rights. Virdzinija, SAD, 1776. Ustav SAD 1787, Deklaraciia o pravima covjeka i dr1.avljanina, Francuska 1789. -(da se "5vi ljudi radaju i Zive slobodni i jednaki u pravima") opsta deklaracija 0 ljudskim pravima OUN-a, 1948. (" ."sva Ijudska bien. radaju se sJobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima"), Evropska konvencija () Ijudskim pravim<l 1950, Evropska komisija ?..a ljudska prllvn. 1954. Evropski sud za Ijudska prava 1959, Hamilton - Medison - Dl,ej, Federalislicki spisi, Beograd 1981. Baron Charles Montesquieu, 0 duhu ZlIkOnll, knjigll druga, prvo, drugo j treee pogJavljc (uk.upno 5 stranica), Beograd 1989. Vidi lekciju 18 u ovoj knjizi! Prava pojedinca i zajednicko dobro, 4) Osnoye demokratije za srednju skolu, Centcr for Civic Education 1998 Platon, Drzava; Aristotel, Politika, 1.S. Mill, ' , Razmatranje 0 predstavnickoj vladavini, "lzabrani politicki spisi", Zagreb 1989, D, MrdenoviC, Temelji modeme dcmokratije. Izbor deklaracija i povelja 0 ljudskim pravima 1215. - 1989. Beograrll989. F. Neumann, Demokratska i autoritarna drtava, Zagreb 1974. R. Mils, Elita vlasti, Beograd 1964., D, Hedl, Modeli d.emokratije 1990. K. Popper, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji, Sarajevo V. Goatl, Savremene poli1icke partije, Beograd 1984. 5) Mi narod: Gradanln i usta", Izdanje za srednje skoie, Ccnter for Civic Education 1999, str. 8-9.

6) Prijedlog okvira za Medunarodne standarde, Centar la gradansko obrazovanje, Kalabasas - Kalifornija 1998. 7) Mi rtarod, lekst za uccnike, nivo II, Ccnlar za gradansko obrawvartje, Kalabasa" - KaHfornija 1997. SIr. 8-9 8)Adaptacija j prerada Jekcije "Mi narod.,., Gradanin i ustuv", str. 123 - 125, Centar za gradansko obrazovanje, Calabasas, Kalifornija 9) Peter Krapf, Prirucnik 0 ljudskim pravima i gradanskom obrazovanju u skolama u BiH, 2001, Savjet Evrope 10) Vidi vjeibu u mutcrijalu Savjct Evrope "Ljudska prava u nastavi" Civitas, Okvir za gradansko obrazovanjc, Centar za gradansko obrazovanje, str.. 131 - 132, KaJabasas'- Kalifomija 1991. K Poper, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji, Sarajevo 11) Civitas, Okvir za gradansko obmzovanje, Cemar za gradansko obrazovllnje, str. 13l - 132, Ka!abasas - KllHfornija 1991.

(56/1 iza "demokratiji")

(00/32 iza "izraZavanja")

(65/31 iza "demokratija") (69111 iza "alternative") (73/32 iza "izrazavanja")

J. Habermas, Javno mnijenje, Beograd 1969. M. Pupovac, Politicka komunikacija, Zagreb 1990. 12) Osnove demokratije, Izdanje za srednje skole, Center .for Civic Education 1999, prerada i adaptacija primjera 13) Publikacije USIA, Staje demokratija, 1997, str 11 14) Publikacije USIA. Sta je demokratija, 1997, str 13

15) Osnove demokratije za srednju skolu, Center for Civic Education, 1997, str.42

1 I

'" anarhija. Nedostatak formalnog pravnog reda; takode i drustveni kontekst u kojem legit­imni .politicki autoritet ne postoji.

~ aneks. Dodatni clanovi koji se nalaze na kraju Uslava Bosne i Hercegovine, a kojirna se reguli­raju neka posebna pitanja.

@ autokratija. Sistem diktatorske vlasti gdje jedna osoba posjeduje neogranicenu i apsolutnu moe nad drugima.

@ autoritativni politicki sistemi. Politicki S1S­tem u kojem pojedinac iii mala grupa uziva poli­ticku moe bez institucionaliziranih i efektivnih ogranicenja i bez nacina da se provjeri odobra­vanje javnosti iii prestanak tog odobravanja. Skoro sve modeme autoritativne vlasti upotre­bljavaju moe u zloj namjeri, samovoljno ugro­zavajuci osnovna ljudska prava, Autoritativne drz.ave nagJasavaju poslusnost ljudi svom vodi. Individualne slobode i prava su subordinirani moCi i interesu driavc. Takode pogledati, totali­tarni politicki sistemi<

autoritct. Pravo da se kontroliraju ili usmjer­avaju akcije drugih, legitimizirano zakonom, moralnoscu, obicajima ili pristankom.

autoritet (politicki). Legitimizirana moe koja ljudirna na viasl! i institucijama daje pravo da se siuie njom. Takode pogJedati, moc.

burZoazija. Srednja klasa izmedu radnicke klase i aristokratije.

cenzura. Akt rcvizije informacija i odstranji­vanja materijala koji jt' upitan iIi neprikladan. Cenzura se moze koristiti kao politieka, U

nedemokratskim sistemima, da &e &prijeei siobo­da izraz.avanja.

civilni iivot. Drustveni po&lovi koji &C odnose na gradanina. Neki od ovih poslova su politicki u uzem smislu, zato sto se oni odnose na formalna pitanja vlasti i vladinih instltucija i na procese

biranja Ijudi na .viSim pozicijama. U sirem srnis­Iu, druge oblasti civilnog zivota nisu forrnalno politicke ali se odnose na vladanje civilnog drustva.

• civiIllO drustvo. Autonomni, samoorga­nizirani dio liberalnog drustva koji je izvan for­malnih politickih j pravnih institucija, u koje drzava, osim provodenja opCih zakona, ncma pravo da se mijeSa.

~ demokratija. Sistem vJasti u kojem konaena politicka moe, Hi suverenitet, pripada narodu, bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.

$ delegiranje. Kondicionalno prebacivanje moCi drugoj osobi ili osobama U fci.imima sn predstavnickim institucijama. Gradani u reprezentativnim demokratijama ohieno ustupe neke od svojih odluka prcdsta\'oicima. Takvi ustupd SU, medulim, ogranieeni samo na svrhe koje su ustavom odobrenc.

diktatura. Vlast pod vodstvom apsolulne moCi pojedinca (diktatora) iii male gmpe ljudi.

tW drustvena organizacija. Grupu Ijudi koji &e udrutuju slobodno i dobrovoljno u ncvladino udruzenje da bi postigli zajedniCke intercsc.

(n dvostranacki sistem. Politick! sistcmi u kojim se dvije velike politi eke &tranke na~jecu za vlast (kao SAD).

~ driavljanstvo. Status bivanja clanorn i1i gradaninom organiziranog po1itickog tijela. Predu&lovi za drz.avljanstvo se raz1ikuju izmec1u raznih demokratija i ukljucuju faktorc bo sto S1.1

mjesto rodenja i drz.avljanstvo roditei.1a, kilo i p;ocese natura1izacije kroz kojc oni koji sc ne smatraju "rodenim" gradanima primaju dd.a\'­Ijanstvo, Neki dernokratski politick~ sistc~ni mogu oduzeti drzavljanstvo natural!zQvuml11 gradanirna koji su stekli dri.avljanstvo prevarom. U modernim demokratijama, rodeni graJani ncl~c. driave obicno gube drt3vljanstvo samo uz vlastJ­ti pristanak

ekonomska prava. Kategorija prava koja se nose na rad pojedinca i vlasnistvo, upotrebu i ;polaganje opipljivim i neopipljivim stvarima monetarnim vrijednostima. Primjeri ukljucuju ava koja se odnose na mogucnost pojedinca na lsnistvo, kupnje i prodaje na triistu, iIi na drugi cin zaradivanja za iivot. Ova prava ukljucuju avo na promjenu zaposienja, pridruzivanje rad­m sindikatima i drugim ekonomskim organi­cijama, i uspostavljanje i vodenje poslovanja. ~konomska prava" mogu se takode odnositi na ava primanja socijalne pomoCi u specificnim )litickim sistemima iIi zbog nekih drugih razlo­I koji spadaju pod ljudska prava.

entitet. Unutarnja politicka organizaciona dinica u Bosnl i Hcrcegovini kojih ima dva, ~deracija BiH i Republika Srpska,

ifederalni sistem. Sistemi u kojima je izvrsena Jdjela moti izmedu centralne vlasti, koja ima raz­j odgovomosti na visem nivou, i lokalnih vlasti. federalnim sistemima se obicno smatra da se niz.l

VOl vlasti ne mogu odvojiti od centr:1ine.

gnutanin. Clan organiziranog politickog ti­ia. Gradanin je pojedinac koji je roden ili natu·· .lizovan u nekoj drzavi, koji iroa odgovornost da )stuje njcIlc zakone i iroa pravo na zastitu i pri­

kgijr u ~k.lauu sa zakonom.

rg!mihlllSk.a Yriina. Voljnost g~-~\.(bn~\ Uti zane­tar! privalnc inlerese i osobnc pll'ukupacije u )rist opsteg Jobra.

gradansk~ dispozicije. Tendencijc L, pona .. mju koje isticc vdine javoog i privatnog karak­fa, kao sto je moralna odgovornost, samodisci­lina, i briga za opee dobro, koje podrzavaju movnc dernokratske vrijednosti i principe i :Jmazu zdravo funkcioniranjc demokratskog

:JIitickog sistema.

j- gradanske obaveze. Slobodno date, razumne baveze gradana prcma osnovnim vrijednoslima principirna ustavnc demokratije Bosne i

:ercegovine

t&J: grndansko pruy~. Dio prava koji regulira

odnose izmedu pojedinaca i definira njihova pri­vatna zakonska prava

$\ grana iIi organak. Lokalno predstavnistvo drzavnc iii medunarodne organizacije iii institu­

cije.

~'indoktrinacija. Praksa instruiranja drugih 0

specificnim vjerovanjima iii teorijama. Ova prak­sa se moze koristiti u negativne svrhe kao kon~

troliranje i utjecanje na druge.

©! intelektualni aparat. U ovoj knjizi odnosi se na skup pitanja koja su relevantna za odredenu situaciju. a koja nam pomazu kod donosenja razumnih i infonniranih odluka.

ii;dnteresna grupa. Formalnc grupe koje imaju odrcuene ciljeve i zeIe uljecati na javnu politiku u demokratskim drustvima. Ova udruzenja razvi­jaju i pribavljaju informacijc i sredstva za akciju

u pluralistickom drustvu.

\%J<~sti!ucije. Uredcnja i uobicajenc prukse koje su se 'raz~vlle iii usposiavile da sluze u raznc svrhc i obavljaju funkcije II korist drustv~» Primjeri uktjucuju formalne strukture iii organizacije kao sto su skole, sluzenje vojnog rolea, grane v1astl; regularnc procese, kao sto je vladavina veCine i sudcnje od strane porote; uspostavljene relacije kao sto su doktor-pacijent, prijateljstvo i brak; i reguiirani oblici ponasanja, kao sto je napustanje kabinela nakon izglasanog nepovjcrenja u parla­Illcntarnim sistemima.

illstitucionalizacija. Rjeseuje nckog pitanja njegovim ukljucenjem u institucije, Cime postaje dio uredenja i uobicajene prakse koje su se razvile iii llspostavile da sluie u razne svrhe j

obavljaju funkcijc u korist drustva.

4\> "izhorne demokratije". Politicka lijela Ciji se lzbOJi smatraju "slobodnim" iii "dovoljno slo­bodnim" da bi se smatrali demokratskirn ali koja ne postuju mnogo drugih osnovih demokratskih

principa.

~ izborna monarhija. Monarhije kod kojih autoritet pociva u prvobitnirn izborima. U suprot~ nosti sa monarhijama koje baziraju svoje pravo na autoritet na naslijedenom iIi neodredenom zahtjevu za legitimnost od strane ljudi iIi Boga.

* izvrsna grana. Grana vlasti koja je odgovorna za implementaciju j provodenje zakona.

~ jednostranacki sistemi. Politicki sistem u kojem sarno jedna politicka stranka dominira

v last u naciji.

jurisdikcija. Ogranicenje ili teritorija

kojom sluzbenik ili institucija vlasti pravedan autoritet prema zakonu.

nad ima

kanton. Politicka subdivizija formirana unutar Federacije Bosne i Hercegovine.

:fJJ konvencija. U kontekstu rnedunarodnog zakona, konvencije su formalni medunarodni sporazumi izmedu drzava, posveceni specificnim temama. Samo driave potpisnice konvencija su obavezne da ih postuju po medunarodnom zakonu. Primjeri ukljucuju konvencije 0 geno­cidu (1948), politickirn pravirna zena (1954), prodaja dobara (1980). te prava djeteta (1989) i mnogi drugi.

III kriviCno pravo. Dio prava koji definira prekrSaje iii povrede protiv javnog recla i odreduje kazne.

lie liberalizam. Politicka filozofija koja krunise maksimalnu slobodu pojedinca uz koju moze postojati organizovano drustvo, ukljucujuCi slo­bodu religije, savjesti i izraiavanja; privatna, autonomna socijalna sfera; te triisna ekonomija. Liberalizam naglasava da svaka osoba mora imati sva prava koja su kompatibilna sa jednakim

kleveta. Pismena izjava koja je objavJjena i sluil da osteti iIi ismije drugu osobu.

pravima drugih, ukljucujuCi i ideju da pojedinci koalicija. Udruzenje politickih stranaka u trebaju biti slobodni da izaberu svoje ciljeve i

specificne svrhe kao sto je vladanje. zclje tI iivottl, sve do te mjere dok se isti oe kose

kompromis. Dogovor u kome suprotne pozi- sa jednakim pravima za drugc. Liberalizam tvrdi

cije nekog pilanja daju i primaju da bi se posligao da je opste dobro sacinjeno od individualnog sporazum. ~.~bra svih clanova drustva.

komunikacija. Akt predavanja i primanj~/~vIOkalna vlast. Najnizi nivo vlasti.

inforrnacija kao sto su znanje, miSljenja iii lobiranje. Akcije osobe koja pokusava utjecati cinjenice. Masovne komunikacije se odnose na na zakonodavce da glasaju iii postupaju na siroko rasprostranjene sisteme predavanja iofor- odreden natin koji im odgovara. rnacija kao sto .ie radio, televizija, novine, maga-zini i internet.

konsenzus. Odobravanje iIi slaganje (npI'. dcmokratije gradaoa).

se uspostavljaju konsenzusom

konflikt. Tesko ncslaganje u kojem se dvije ili vise strana nalaze.

konstitucionalizam. Teorija, principi i kon­

cept ogranicene vlasti. Politicki sisterni sa ustavi­rna koji ogranieavaju vlast nisu "konstitucional­ni" osim ako je vlast ograniceoa u praksi a ne sarno na papiru.

,~ ljudska prava. Prava koja posjeduju sva ljuds­ka blca samim time sto su dio covjecanstva, koja dobijamo samim rodeojern. Ljudska prava su vaieca i obavezujuca bez obzira na status osobe iIi pripadnost nekom drustvtl iIi naciji - driavi. Zbog toga se ljudska prava smatraju jednako vaZeCim za gradane/driavljane, nedriavljane i !jude bez drzave. Primjeri ukljucuju fazna c1vilna i politicka prava, kao sto su pravo na zivot i slobodu, kao i na slobodu religije i savjesti, kao i slobodu od arbi­trarne diskriminacije, ropstva, rnucenja i pritvora. Osnovna ljudska prava ukljucuju pravo na Zivot, slobodu, imovinu i pravdu.

@ mandat. Autoritativno naredenje iIi direktiva. U demokratiji mandat moze biti izrazena direkti­va gradana kroz njihove glasove iIi kolektivne akcije. Mandat takoder moze ukljucivati ogranicenja u pogledu obima i granica, kao i vre­menskog ogranicenja izvrsavanja pozicije nekog polilickog autoriteta.

* -mediji. Sredstva masovne kornunikacije, ukljucujuCi radio, televiziju, novine, magazine i Internet.

tr1t monarhija. VIast u kojoj politicka vIast pripa­da jednom vodi pod tvrdnjom bozanskog iIi naslijedenog prava.

nedemokratl)ki sistemL Politicki sistcml kod kojih mof: pripada pojedincu ili maloj gruri_

ncogrunicena "last. Vias!: koja nema rcsldk-­cija i ograniCclIVL

1!f;' ncviadina organizadja. Udrul,enja ili organi­Z<'1cije h~je su nczavisnc cd kontrole i u1Jecaja v1a5li.

~r ograniccna vlast. Vlast koja ustavno ogra­nicava svoje razliCite grane na s{Jecificne odgov­olTlosti.

" ORR - Ured Visokog predslavnika u Bosni i Hcrcegovini, uspostavljen kao prelazna upravno­zakonodavna funkcija medunarodnih organizacija da nadzire implementaciju Opceg okvirnog mirovnog sporazuma 0 Bosni i Hercegovini.

@ opoziciJa. Manjinska politlcka partija Ciji jc zadatak da provjerava vJadajueu stranku ili koalj, ciju_

~i opec dobro. Ono sto podrz.ava iIi unapreduje interes drustva kao cjeline, a ne dijela tog drustva. Postovanje i zahtijevanje opeeg dobra se veCinom smatra osnovnim demokratskim prin­cipom, iako nije ekskluzivan za demokratiju.

~ Opel okvirn! mirovni sporazum 0 nosni i Hcrcegovini. Potpisan u Dejtonu 1995. godine. Ovim sporazumom je okoncan rat u BiH i done~ sen Ustav Bill

" Organizacija ujedinjenih naroda (OUN). Najveea svjel"ka organizacija koja se od svog osnivanja bavi zastitom Ijudskih. politickih, ekonomskih i socijalnih prava svih ljudi na svijetu

@' pluralizam. Vjerovanje da se demokratske vrijednosti najbolje mogu ocuvati u sistemu u kojem postoje mnoge konkurentne interesne grupe. Ova situacija nalaie da javna politika mora biti odredena kroz kornpromis vise strana i mora 0111ogu6ti glasacirna da utteu na politiku birajuCi izmedu stranaka i kandidata.

podijeljena vlast Podjela moci vlasti izmedu vise institucija koje moraju suradivati PI; proce­su donosenja odluka.

politicka akcija. Svaki organizirani pokusaj da se uiice na politicke procese, od lobiranja zakonodavaca do trazenja izbora (iIi gubitka na izborima) nekog kandidata.

politick. s(ranka. S vaka grupa, rna kako slabo ogranizovana, koja zeli da bira duznosnike ' vlasti pod nekom labelorn.

0I? politika. Nauka i umjetnost politicke nauke.

prava manjina. Prava svake grupe }judi koja saCinjava manje od vecine. Posto veeine mogu zanemariti prava manjina, zadatak ustavnih ogranicenja demokratskih veCina je da z.astite manjine na razne natine, kao sto su sudsko nad­gledanje i politicka akornodacija. Zastita osnovnih prava manjina su odredujuea karakter­istika svih oblika dernokratije. Naprimjer, pri­padnici manjina niposto ne smiju biti drugoklas­ni gradani u demokratijama.

pravda. Obieno se odnosi na pravedan trel­man u svim sferama zivota. Pravda moze biti podijeljena u vise vrsta, ukljucujuci distributivnu pravdu iii alok~ciju prednosti i lereta drustva; korektivna pravd~, koja ukljucuje kriminalnu i civilnu pravdu; i proceduralnu pravdu, koja ukljucuje procedure kako u sudskim tako i u nesudskim okolnostima.

" pravedne pro£ell1u:e, Pravo svih gradana da budu zasticeni od arbitrame akcije od_$!raue v lasti lIU!~~!$iil_ .U~di. ~~ __ ~ozicjjama .~~toriteta.

\II predslavnistvo, Odjeljenje iii ogranak neke organizacije koja moze biti domaca ili meduna­rodna.

~" prirodna prava. Vjerovanje da su po.1edinci prirodno podareni osnovnirn ljudskim pravima; ova prava su u to.1 mjeri dio ljudske prirode da se ne mogu oduzeti j da ih se ne moze odree!, za razliku od prava koja poticu iz zakona. U Bosni i Hercegovini ova su prava navedena u Prearnbuli Ustava, a to su prava postovanja ljudskog dig­niteta, slobode i jednakosti.

0(, prirodno stanje. Osnova filozofi.1e prirodnih prava, prirodno stanje je hipoteticko stanje ljudi k~jj five zajedno II drustvu.

propaganda. Informacija koja se koristi da se sistematski indoktriniraju drugi. Ovo ukljucuje izmanipulisane j lazne informacije kao srcdstvo u~jecanja na misljenje drugih.

provjere i baiansir'.mje. Ustavni mehanizmi koji autoriziraju svaku granu vlasti da podijeJi moe sa drugim granama i tako provjerava i uskJadu.1e njihove aktivnosti i ovlas1i.

senzacionalisticko novinarstyo. Izvjestaji medija koji su iskrivljeni i preuvelicani da privuku paznju Citalaca iIi gledalaca.

SFOR- Stabilizacijske snage Ujedinjenih nar­oda za impiementaciju mira u Bosni i Hercegovini ciji je mandai precizno definisan Mirovnim sporazumom.

slobodni izbori. lzbori koji omogucavaju svim gradanirna da neomctano ucestvuju i budu .1ednaki u gJasanju.

slobodno udruzivanje. Sloboda pojedinaca da se okupljaju u javnosti iJi u privatnosti sa drugim ljudima.

6'i subordinacija. Izlaganje ~jedinaca iIi grupa iuferiornim politickim i drustvenim uslovima u drustvu.

@ sudska grana. Grana vlasti koja ima ovlast da razrjesava kontlikte oko interprelaci.1e i upotrebe zakona.

~ suverenitet naroda. Osnovni prineip demokratije koji naglasava da krajnji politicki autoritet lezl u cijelorn tijelu gradana, a ne u jed­nom iii vise pojedinaca iIi manjih grupa. "Suve­rellitet naroda" naglasava da legitimnost vlasti pociva ~a odobravanju iste od strane naroda; vlasti svoju moe izvode iz odohravanja naroda.

toIerancija. MiSljenje koje postujc pnwa drugih da imaju raz]icita misljenja, vjerov[]nja i prakse.

triisna ekonomija. Ekonomija okarakterisana velikim stepcnom nevladinog (privatnog) ekonomskog vlasnistva, slobodnim trzistem, legalnom za,stitom prava individualnog vlasni­SIva, i decentralizacijom odluka 0 ekonomskoi politici. Ovakva ekonomija ornogucav[] ekonom: sku hazu za polilicku i priv[]tnu sJoboclu. Takode pogledali, Hberalizam,

ush:w Obicrln dflKw:icm jji .~kup dokumenata koji ocireduje: O'~novne zakone i principe ili uredenje vlasti politickog sistema. Ustav odredllje prirodu, funkcije, moe i ogranicenja v1asli. Ustavi mogu biti pisani (kao lJ Sjedin.1enim Drl.(Iv(lm<l i Japanu), djelimicno pisani (kao u Velikoj Bri­taniji) iii nepisani (kao u Izraelu).

ustavni sud. Ustavni sud iIi tribunal .1e poscb­no lijelo, unutar iIi izv[]l] pravl10g sisierna drzave, Cija je funkcija nadglcdanjc llstavnosti zakon(l i akcija duznosnika na vlasli. Neke ustavne demokratije, kao naprimjer .luznoafricka Republika i ltajija, imaju takav sud, dok se k0d drugih, kao 5to su Austrajija j Sjedinjene DrZave. ustavna pitanja rjesavaju u nespccijaJ .. iziranim sudovima.

$ ustavna monarhija. Sistem vlasti koji je l:l

osuovi monarhisticki i moze i ne mora biti demokratski u sadriaju. Izvrsna moe se upotreb­

Ijava iii ad strane iIi u ime monarha, Cija je moe

ograniccna pisanim iIi nepisanim ustavorn. U rnodernim ustavnim monarhijama, monarh

rijetko, ako ikada, koristi znatnu moe i uglavnom

je figura koja simbolizira zajedniStvo naroda.

vanjska politika. Aktivnosti, odluke i principi

kojima sc rukovode odnosi BiH sa drugim zem­

ljama

viSestranacki sistem. Politicki sistem sa tri iIi vise politickc strane koje sc natjccu za vlast.

vIadavina pojediIKkt. lViogucnost vladara

drugih pojcdinaca da vladaju po svojim nalozima i zeljama sto ih stavIja iznad ?..akona drustva.

~_, vl.adavina zakm"J."-'i. Princip Loji k~rj_,;, D'c. ',;\', clan dru,~lva, ca.k i voda, morel zaLOll. U

chulll 1, sUtl, 2 Ustava ~;lvji un "1:.ltxin:l i Hercegovina ce biti demoirsatska drzava kuja ce

postojati pod vladavinom zakona".

vlast verine. Vladanje vise od polovine onih

koji ucestvuju u procesu donosenja odluka.

e vlast. InstilUcije i procedure kroz koje je neka

teritorija i njen narod voden. i "'.,:..· .... i.~ 1i% voda. Osoba koja sluZi kao predstavnik ili vodi

neku aktivnost iIi organizaciju. Vode mogu sluziti

kao neformalne vode iIi u drugim okolnostima

kada su formal no postavljeni na poziciju putem demokratskih iii nedemokratskih proccSR.

11;' zakon. Pra viln ponasanja auturitativno OSI10-

vana od strane politicki organiziranog dru.stva.

Ve6ina oblika zakona ukljucuju kazne za njihovo krsenje. Takode pogledati, vladavina zakona.

® zakonodavna grana. Segment vlasti koji ima

ovlast da stvara zakone.

zakonodavstvo. Akt stvaranja z.akona od

strane zakonodavnog tijela vlasti.

zloupotreba moci. Koristenje politicke mod u ncle!!itinme iii ilegalnc svrhe iIi koriStcnje te

moci~ nJ upitan nacin pri trazenju legitimnih ci­Ijeva. Koristenje 11106 koje posjeduje vlast da se

kame iii ncpravedno opstruirajll polilick} pro­tivnici saCinJava zloupotrebu, kao j koristenje l1loCi da se nelegitimno prijeti drugima iii 7.oll

osobni finansijski dobitak (korupc~ja).

i

~l !

! if

OshmjajuCi se na postovanje ljudskog dostojanstva, sIobode i jednakosti,

Posveceni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju,

Ubijedeni da demokratski organi vlasti i pravicne procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralistickog drustva,

U zelji da podstaknu opste blagostanje i ekonomski razvoj kroz zastitu privatnog vlasnistva i unapredenje trzisne privrede,

Vodeni ciljevirna i nacelima Pove1je Ujedinjenih naroda,

clanstvo iii zatraiiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim medunar­odnim organizacijama.

Bosna i Hercegovina je demokratska drZava koja funkcionise u skladu sa zakonom i na osnovu slobod­nih i demokratskih izbora.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpskc (u daljem tekstu »entiteti«).

Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i <~ Loooooooo,'o fT?ba, politicku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skJadu sa medunarodnim pravom,

Odluc-ni da osiguraju puno postovanje medunarodnog humanitarnog prava,

Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom 0 IjuQskim pravima, Medunarodnim paktovima 0 gradanskim i politickim pravima, odnosno 0 ekonomskim, socijal­nim i kultumim pravima, i Deklaracijom 0 pravima liea koja pripadaju nacionalnim ili etnickim, vjerskim i jezickim manjinama. kao i drugiru instrumentima Ijudskih prava,

PodsjeeajuCi se na Osnovna nacela usaglasena u Zenevi 809. 1995. godine i u NjujQrku 26. 9.1995. godine,

Bosnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici S ostalima), i gradani Bosne i Hercegovine ovim ulvrduju Ustav Bo:me i Hercegovine:

RepubJika Bosna i Hercegovina, cye jc zvanicno ime od sada »)Bosna i Hercegovina«, nastavlja svoje pravno postojanje po medunarodnom pravu kao drzava, sa unutrasnjom strukturom modiflCiraflom ovim Ustavom, i sa postojeCim medunarodno prizna­tim granicama. Qna ostaje driava Clanica Ujedinjenih naroda i moze kao Bosna i Hercegovina zadnati

Postoji sloboda kretanja sirom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu slo­bodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala sirom Bosne i Hercegovine. Nijedan entite!. neee provoditi bila kakvu kontrolu na granici izmedu entiteta.

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

Bosua i Hercegovina ee imati one simbole koje svo­jom odlukom odredi Parlamentama skupstina i potvr­di Predsjednistvo.

Postoji ddavljansivo Bosne i Hercegovine, koje reg~ ulise Pariamentarna skupstina, i drzavljanstvo svakog entiteta koje regulisu sami entiteti, pod uslovom da:

a) Svi ddavljani bilo kojeg entiteta su, samim tim dduvljani Bosne i Hercegovine.

b) Nijedno lice ne moze biti arbitrarno liseno drZav­ljanstva Bosne i Hercegovine, iIi drZavljanstva entite­(a, iIi oa drugi naCin ostavljeno bez drz.avljanstva: Niko ne moze bitt lisen drzavljanstva Bosne I

Hercegovine, iIi entiteta, po bilo kojem OSIlOVU kao sto je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko ili.~rugo miSljenje, llacionalno iIi socijalno p?nJe~lo; povezanost sa nacionalnom manjinom, nnovma,

rodenje iIi bilo koji drugi status.

c) Sva liea koja su bila driavljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su driavljani Bosne i Hercegovine. Driavljanstvo liea koja su naturalizovana poslije 6. 4. 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisace Parlamentarna skupstina.

d) DriavJjani Bosne j Hercegovine mogu imat! driavljanstvo druge driave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izmedu Bosne i Hercegovine i te drzave kojim 5e to pitanje ureduje, a koji je odobri­la Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV, stay 4, 1atka (d). Liea sa dvojnim driavljanstvom mogu glasati u Bosnl j Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina driava njihovog prebivalista.

e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uijva zastitu Bosne i Herccgovine. Svaki entitet moze izdavati pasose Bosne i Hercegovine svojim dr:t,avl­janima, na natin kako je to regulisala Parlamentarna skupstina. Bosna j Hercegovina mole izdavati pasose onim driavljanima kojima pasos nije izdat od strane cotiteta. UspostaviCe se centralni registar svih pasosa izdatih od strane entiteta i od strane Bos11e i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati najvisi niyo medunarodno priznatih ljudskih p;ava i 05novnih sloboda. U tu svrhll postoji Komisija za Ijudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao sto je predvideno u Aneksu 6 Opsteg okvirnog sporaZll­rna.

Prava i sJobode predvideni u Evropskqj konvcneiji za zastitu Ijudskih prava j osnoynih sloboda i u njenim prorokolima sc direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju priorite! nad svim osta­lim zakollima.

Sva lica na teri!oriji Bosne i Hercegovine uzivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog cIana, sto ukljucuje:

a) Pravo 11a zivot.

b) Pravo liea da ne bude podvrgnuto mucenju niti necovjeeDom iii poniZavajucem tretmanu iIi kazru,

e) Prayo liea da ne bude driano u ropstvu iii potcinjenosti, Hi na prisilnom iIi obaveznom radu.

d) Pravo na licnu slobodu i sigurnost.

e) Prayo na pravicno saslusanje u gradans,im i krivicnim stvarima i druga prava u vezl sa kriflcnim postupkom.

f) Pravo na privatni i porodieni zivot, dom i prepisku,

g) Slobodu misli, savjesti i vjere.

h) slobodu izrazavanja.

i) Slobodu mimog okupljanja i slobodu udruzivanja s drugima.

j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.

k) Pravo on imovinu.

1) Pravo na obrazovanje.

m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.

4 Uzivanje praya i sloboda, predvidenih U ovom CIanu ili u medunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je syirn licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao sto je pol, rasa, boja, jezik, Yjera, poli­ticko j drugo misljenje, nacionalno iIi socijalno pori~ jeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, irnov­ina, rodenje iii drugi status.

Fir"}!"!,,, fi.{'tS

Sve izbjeglice i raseljena liea imaju pravo da se slo­bodno vrate u svoje domove, Oni imaju pravo, u skladu sa Aneksom 7 Opsteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili liseni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moZe biti vracena. Sve obaveze iIi izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, nistavne su.

Basna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti iIi

koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju Ijudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.

Bosna i Hercegovina ce ostati ili postati strana ugov~ arnica medunarodnih sparazuma pobrojanih u

Aneksu Iovog Ustava.

8, SaI'mi" il!

Svi nadlezni organi vlasti u Bosoi i JercegOvini ce saradivati sa, i obezbijediti neogranicen pristup: svim medunarodnim posmatrackim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Her­eegoviou; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim medunarodnim sporazumom navedeoim u Aneksu I ovog Ustava; Medunarodnorn trihuoalu za bivsu Jugoslaviju (a narocito ce se pridrzavati naredbi koje su izdate po Clanu 29. Statuta Tri­bunala); i hilo kojoj drugoj organizaciji ovlastenoj od strane Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se lice Ijudskih prava iIi humani­tarnog prava.

Sljedeea pitanja su u nadleznosti institucija Bosne i Hereegovine:

a) Vanjska politika.

b) Vanjskotrgovinska politika.

c) Carinska politika.

d) Monetarna politika, kao sto je predvideno clanom VII,

e) Finansiranje institueija i medunarodnih obavcza Bosne i Hercegovine.

f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.

g) proYodenje me,dunarodnih i meduentitetskih krivicnopravnih propisa, ukljucujuci i odnose sa Interpolom,

h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednickih i

medunarodnih komunikacijskih sredstava.

i) regulisanje meduentitetskih transporta.

j) Kontrola vazdusnog saobracaja.

a) Entiteti imaju pravo da uspostavJjaju posebnc para­Ieine odnose sa susjednim drzavama, u skJadu sa su\'­erenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.

b) Svaki entltet ce profiti svu potrebnu pomoc vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogu6il0 da ispostuje medunarodne obaveze Bosne i Hel'cc­goYine, s tim da ce finansijske obaveze u koje .ie usao jedan entitet bel'. saglasnosti drugog, a prije izhora Parlamentarne skupstine i Predsjednistva Bosnc j

Herccgovine, ostati obaveza tog entiteta osim uko­

liko je ta obaveza neophodna za nastavak clanslva Bosne i Hercegovine u nckoj medunarodnoj organi­zaciji.

c) Entitcti cc ispuniti svc uslove za pravllu sigurnost i zastitu liea pod svojom jurisdikcljom, odriavanjclll civil nih ustanova za prin~ienu pravnih propisa. koje ce funkcionisati II skladl1 sa mcdnnarodno priznatim standardima uz postovanje mcdunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, 1z dana IT ovog Ustava i poduzimanjem ostaJih odgovarajucih mjera,

d) Svaki cntite! mol.c takoder sklapati sporazume sa driavama i medunarodnim organizacijama uz. sag­lasnost Parlamentarne skupstine, Parlamentarn<l skupstina moze zakonom prcdvidjcti da za odrede­ne vrste sporazuma takva sagiasnost nije potrebna.

a) Sve vladine funkcije i ovlastenja kojn nisu ovim Ustt\som izriCito povjercna institucljama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.

b) Entiteti i svc njihovc administrati--..'nejedinice ce sc u potpunosti pridrz.avati ovog Ustava. kojim se stav­Ijaju van snage zakonske odredhe Bosne i Her­cegovine i ustavne i zakonske odredhe entircta koje mLl nisu saglasne, kao i odluka institueija B6-"lic' i, Hercegovine. Opsta narela medllnarodnog prava -sU

avni dio pravnog poretka Bosne i Hereegovine i teta.

jsjednistvo moze odluCiti da podstakne meduen­

sku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u

iru nadleznosti Bosne i Hercegovine predvidenim

n Ustavorn, izuzev ako se u konkretnom slueaju

In entitet tome usprotivL

,osna i Hercegovina ce preuzeti nadleZnost u ooim

rima u kojima se 0 tome postigne saglasnost

teta; stvarima koje su predvideoe u Aneksima 5-8 teg okvirnog sporazuma; iii koje su potrebne za vanje suvereniteta, teritorija!nog integriteta, poli­

e nezavisnosti i medunarodnog subjektiviteta ne i Hcrcegovine, u skladu sa podjelom nadlez­.i medu institucijama Bosne i Hercegovine. Do­

le iostitucije mogu biti uspostavljene prema potre­a vrsenje ovih nadleznosti.

r periodu od 6 mjeseci od stupanj,a na snagu ovog lva, cntiteti ce poceti pregovore S ciljem

ueivanja i drugih pitanja u nadleznost institucija

nc i Hcrcegovine, ukljucujuCi koristenje izvora

'gije, i zajednicke privrcdoe projekte.

amentarna skupstina ima dva doma: Dom naroda !dstavnicki dam.

1 narorla se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije

oe iz Federacije (ukljucujuCi pel Hrvata i pet njaka) ijcdna treeina iz Republike Srpske (pet Srba).

ominovane hrvatske, odoosno bosnjacke delegate ederacije biraju hrvatski odnosno bosnjacki delc-

u Domu naroda Federacije. Delegate iz

ublike Srpske bira Narodna skupstina Republike

;ke.

)evet Clanova Doma naroda saCinjava kvorum,

uslovom da su prisutna najmanje tri bosnjacka, tri

It<;ka i tri srpska delegata.

Predstavnicki dom se sastoji od 42 ciana, od kojih se

dvije treCine biraju sa teritorije Federacije, a jedna

tredna sa teritorije Republike Srpske.

a) Clanovi Predstavnickog doma biraju se neposred­

no iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom

kojeg ce donijeti Parlamentarna skupstina. Medutim,

prvi izbori ce biti odrzani u skladu sa Anek~m 3

Opsteg okvirnog sporazuma. I b) Vedna svih Clanova izabranih u Predstavnieki dom

saeinjava kvorum.

a) 1 jedan i drugi dom ce bili sazvani U Sarajevu,

najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora.

b) Svaki dom ce veCinom glasova usvojiti svoj

poslovnik a radu i izabrati mcdu svojim clanovim

jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata za

predsjedavajuceg i zamjenike predsjedavajuceg, s tim

da ce mjesto predsjedavajuceg rotirati izmedu ova tri

liea.

e) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od

strane aba doma.

d) Sve odluke u oba doma donose se veCinom glaso­

va onih koji su prisutni j glasaju. Delegati j clanovi ce

ulagati najvece napore kako bi vecina ukljueivala naj­

manje jednu treCinu glasava delegata iii clanova sa

teritorije svakog entiteta. Ukoliko verina ne ukljucuje

jednu treCinu glasova delegata iIi cianova sa teritarije

svakog entitela, predsjedavajuCi i njegovi lamjenici

ce, radeCi kaa komisija, nastojati da 1I roku od tri dana

od gJasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojan­

.ia ne lIspiju, odluke ce :se donijeti veCinam onih koji

su prisutni i glasaju, pod uslavom da giasovi protlv ne

ukljucuju dvije treCine, ili vise, delegata iii clanova

izabranih iz svakog entiteta.

e) Predloiena odluka Parlamentarne skupStine moze

biti proglasena destruktivnom po vitalni interes

basnjaekog, hrvatskog iIi srpskog naroda veCinom

glasova iz redova bosnjackih, hrvatskih iU srpskih

delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tatka (a). Za

donosenje takve odluke bice potrebna saglasnost

Dama naroda, izglasana od strane veCine bosnjackih,

veCine hrvatskih i veCine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

f) Kada veCina bosnjackih, hrvatskih iii srpskih dele­gata stavi primjedbu na pozivanje oa tacku (e), pred­sjedavajuci doma naroda ce odmah sazvati Za­

jednicku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bosnjaekih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrjisenja tog pitanja.

Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upltcuje Ustavnom sudu koji ce po hit­nom postupku preispilati proceduralnu ispravnost

sJueaja.

g) Dom naroda se moze raspustiti odlukom

Predsjednist va iIi samog Doma, pod us!ovom da je odluka Doma 0 raspustanju donijeta ve6inom koja ukljucuje veCinll delegata iz reda najmanje dva naro­da, bosnjackog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima poslije stupanja na soagu ovog Ustava ne moze biti raSpllsten.

h) Odluke Parlamentarne skupstine oeee stupiti na snagu prije nego sto budu objavljene.

i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma bice objavljivani, a njihove sjedniec ce, osim u izuzetnim

situacijama u skladu sa poslovnikom, biti jayne.

j) Delegati i Clanovi ne mogu biti pozivani na krivicnu ili gradansku odgovornost u pogledll bilo kojeg cina izvrsenog U okviru dUZIlosti u Parlamentarnoj

skupstini.

Partamentarna skupstina je nadtezna za:

a) Donosenje zakona koji su potrebni za provodenje odluka Predsjcdnistva iii za vrsenje futlkcije

Skupstine po ovom Ustavu.

b) OdluCivanje 0 izvorima i iznoslI sredstava 7..2 rad institllcija Bosne i Hercegovine i za medunarodne

obaveze Bnsne i Hercegovinc.

c) Odobravanje budzeta za institucije Bosne i

Hercegovine.

d) OdluCivanje 0 saglasnosti za ratifikaciju ugovora.

e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene

duznosti, iii koja su joj dodijeljena zajednicbrn spo­razumom entiteta.

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske,

i"hbori

a) Clanovi Predsjednistva biraju se neposredno U svakom enlitcm (tako da svaki gJasac gla<;a za pop­

unjavanje jednog mjesta u Predsjednistvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupstina. Medutim, prvi izbori ce se odr.lati u skladu sa Aneksom 3. Opsteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upraznjeno mjesto u Predsjednistvu ce biti popunjeno od strane odgovarajuceg entiteta, u skladu

sa zakonom koji ce donijeti Parlamentara skupstina.

b) Mandat Clanova Prcdsjednistva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat danova

izabranih nakan toga <Se biti cetiri godine. Clanov!

Predsjednistva magu biti birani jos jedao uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u

Predsjednistvo prije isteka cetvorogodisnjeg roka.

a) Predsjedni"&tvo ce usvojiti svoj poslovnik 0 radu koji ce predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu

sjednica Predsjednistva.

b) Clanovi Predsjednistva ce izmedu sebe imenovati jednog Clana za predsjedavajuceg. U prvom mandai~: Predsjednistvu, predsjedavajuCi ce biti onaj clan kOJl je dobio najveCi broj glasova. Poslije toga, naCin izb­om predsjedavajuceg, rotacijom iIi na drugi naein. odredi6e Parlamentarna skupstina Il skladu sa Clanom

IV, staY 3.

c) Predsjednistvo ce nastojati da lIsvoji sve odlu~e Predsjednistva _ tj. one koje se tiell pitanja kOJ<l proizilaze iz CIana V (3), tackc (a) do (e) - putem k~n-

d I · ·z tacke senzusa. Takve odluke mogu, po us oVlma 1 v ••

.. "d 'I k I"ko svi pokuSajl (d) ovog stava, USVOJitl va c ana u '0 I

da se dostigne konsenzus ne llspiju.

l !

I i

I

d) Clan Predsjednistva, koji se ne slaie sa odlukom, moZe odJuku PredsjedniStva proglasiti destruktivnom po vitalni interes enliteta za teritoriju sa koje je izabran, pod usJovom da to uCini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka ce biti odmah upucena Narodnoj skupstini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao clan sa te teritorije; bosnjackirn delegatirna u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bosnjacki Clan; iii hrvatskim delegalima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu daD hrvatski clan. Ukoliko takav proglas bude potvrden dvotreCinskom veCinom glaso­va u roku od 10 dana po upuCivanju, osporavana odlu­ka Predsjednistva neee imati uCinka.

Predsjednistvo je nadlezno za:

a) vodenje vanjske politjke Bosne i Hereegovine.

b) Imenovanje ambasadora i drugih medunarodnih predstavnika Bosne i Hereegovine, od kojjh najvise dYije tretine mogu biti odabrani sa teritorije Federaeije.

c) Predstav~ianje Bosne i Hercegovine u medunarodnim j evropskim organizacijama i institucijama i traienje danstva u onim medunarodnim organizacijama i insfi­tueijama u kojima Bosna i Hercegovina nijc clan.

d) Vodenje pregovora za zakijucenje medunarodnih ugovora Bosne I Hercegovine, otkazivanje i. uz sag­lasnost Parlamentarne skupstille, ratifikovanje takvih ugovora,

e) Izvrsavanje odluka Parlamentarne skupstine.

f) PredJaganje godisnjeg budieta Parlamentamoj skup­stini na njen zahtjcv, ali najmanje jedanput godisnje.

g) Izvjestavanje prema zahtjevu i to najmanje jednom godisnje parlamentarne skupstine 0 troskovima pred­sjednisl'va.

h) Koordinaciju, prema potrebi. sa medunarodnim i nevladinim organi7.acijama u Bosni i Hercegovini.

i) Vrsenje drugih djelatnosri koje mogu biti potrebne za obavJjanje dllznostj koje mu prenese Parlamen­tama Skupslina, iii na koje pristanu entiteti.

Predsjednistvo Ce imenovati predsjcdavajueeg Vijeta ministara koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma. Predsjedavajuei ce imenovati

ministra vanjskih poslova, rninistra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma.

a) PredsjedavajuCi i ministri zajedno saCinjavaju Vijece ministara i odgovorni su za provodenje poli­tike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznaceno u stavovima 1, 4 i 5 clana III, 0 cemu pod­nose izvjestaj Parlamentarnoj skupstini (ukljucujuCi, najmanje jedanput godisnje, izvjestaj 0 rashodima Bosne i Hercegovine).

b) N~iviSe dvije treCine svih rninistara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. PredsjedavajuCi ce, takoder, imenovati zarnjenike ministara (koji neee biti iz istog kOllstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji ee preuzeti duinost nakon odobrenja Predstav­nickog doma.

c) Vijece ministara ce podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentama skupstina izglasa nepovjerenje.

a) Svaki clan Predsjednistva ee, po sluibenoj dui­

nostl, vrsiti funkciju civilnog zapovjednika oru:l,anih snaga. Nijedan entitet neee pr\jetiti silom niti upotre­bljavati silu prativ drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruiane snage jednog entiteta ne smiju uti niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez sagla"nosti njegove vlade i Predsjednistva Bosue i Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Herce­govini ce funkeionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnirn integritetom Bosne i Hercegovine.

b) Clanovi Predsjednistva ee izabrati StaIni komitet za vojna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruianih snaga u Bosoi i Hercegovini. Clanoyi Predsjednistva ujedno su i clanov! Stalnog komiteta.

1. Sastar

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet clanova.

a) Cetiri clana bira Predstavnicki dorn Federacije, a dva clana Skupstina Republike Srpske. Preostala tri clana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa PredsjedniStvom.

b) Sudije ce biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda, Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i irna pravo glasa moze biti irnenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za Ijudska prava ne mogu biti ddavljani Bosne j Hercegovine iIi bilo koje susjedne drzave.

c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biS; pet godina, izuzev aka podnesu ostavku iIi budlS razlogorn razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su irnenovani u prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koji ee biti irnenovani nakon prvog saziva sluiiee do navrsenih 70 godina zivota, izuzev aka podnesu ostavku ili budu s razlo­gom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudi­ja.

d) Za irnenovanja koja se budu vrsila nakon isteka perioda ad pet godina od prvih imenovanja, Parlarnentarna skupstina moze zakonom predvidjeti drugaciji nacin izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za Jjudska prava.

a) VeCina svih Clanova suda saCinjava kvorum.

b) Sud ce, veCinom glasova svih clanova, usvojiti svoj poslovnik 0 radu. Sud ce vodit! jayne rasprave, a svoje odluke ce javno obrazlagati i objavljivati.

Ustavni sud ee podriavati ovaj Ustav.

a) Ustavni sud je jedini nadleian da odlucuje 0 bilo kojem sporu koji se-javlja po ovom Ustavu izmedu dva entiteta, iIi izmedll Bosne i Hercegovine i jednog iIi oba entiteta, te izmedu institllcija Bosne i Hercegovine. ukljucujuCi ali ne ogranicavajuCi se na to:

- Da Ii je odluka entiteta da uspostavi poseban para­Ielan odnos sa susjednom drzavom u skladu sa ovim Ustavom, ukljucujuCi i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

- D.a 1i je bilo koja odredba llstava iIi zakona jednog entlteta u skladu sa ovirn Ustavorn.

Sporove moze pokrenuti clan Predsjednistva, predsje­dava~u~j Vij~ca m.inistara, predsjedavajuti, iIi njegov ~amJemk, bIla ko]eg doma Parlamentarne skupstine; Jedna cetvrtina cianovaldeiegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine, iii jedna cetvrtina Clanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entite­tao

b) Ustavni sud takoder irna drugostepenu naclleinost u pitanjirna koja su sadriana U Ovom U stavu, kada ona postanu predmet spora zbog preSlide bilo kojeg suda u Bosni i Hereegovini.

c) Ustavni sud je nadlefan u pilanjima koja rou je proslijedio bilo koji sud u Bosni j Hercegovini u

pogledu toga da Ii je zakon, 0 cijem vazenju nje­gova odluka ovisi. kompatibiJan sa ovim Ustayom. sa Evropskom konveneijorn 0 ljudskim praYima j

osnovnim slobodama i njenim protokolima, iIi sa zakonima Bosne i Hercegovinc; iii u pogledu l)(Is­tojanja ili domasaja nekog opsteg pravlla medunarodnog javnog prava kojc jc bimo za odluku suda.

Odluke Ustavnog suda su konacnc i obavczujuce.

vn

Centralna banka Bosnc i Hercego\'inc je jedina ovlastena institucija za stampanje novea i monetarnu politiku na cijelom podrucju Bosne i Hcrcegovine.

I. Nadleznosti Centralne banke odrediCe Pnrla­mentama skupsrina. Medutim, u periodll od scst god­ina od stupanja na snagu ovog UstDVU. Ccntralna banka neee moti davati kredite slampanjem noyea, niti funkcionisati kao vaJu\na komisija; nakon log perioda Parlamentama skupstina maze lu nadJeZllosl dati Centralnoj banei.

2. Prvi Upravni odbor Centmlne banke cc se saSlO­jati od Guvernera kojeg imenuje Medunawdni monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjed­nislvom, i tri cla~a koja imenuje Predsjednistvo, od

Ijih su dva iz Federacije (jedan Bosnjak i jedan rvat, koji ce dijeliti jedan glas) i jedan iz ~publike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Jverner, koji nece biti ddavljanin Bosne i ~rcegovine niti bilo koje susjedne ddave, moze lati odlucujuCi gIas u slucaju nerijesenog ishoda asanja.

Nakoo tog perioda, Upravoi odbor Centralne hanke )sne i Hercegovine ce se sastajati od pet liea koja lenuje Predsjednistvo na period od 6 godina. Odbor medu svajim Clanovima imenovati Guvernera na

riod od 6 godina.

V!H

Parlamentarna skupstina ce svake godine, na pri­flog PredsjedniStva, usvojiti budzet kojim se finan­'aju troskovi potrebni za izvrsavanje nadleznosti ;titucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih m'cza Bo~me i Hercegovine.

Ukoliko se takav budiet ne usvoji blagovremeno, dict za prethodnu godinu ce biti koristen na privre­~noj osnov!.

Federacija ce obezbijediti dvije treCine, a :publika Srpska jednu treCinu prihoda koji su trebni za budzet, osim ako se prihodi ne prikup­ju na naein kako je utvrdila Parlamentarna upstina.

Nijedno lice koje se nalazi na izddavanjll kazne, d:ene presudom Medunarodnog tribunala za bivsu goslaviju, i niti jedna osoba kojaje pod optuznicom ibunaIa, a koja se nije povinovaia naredbi da se javi pred Tribunalom, ne moze biti kandidat iIi _ati bila koju naimenovanu, izbornu iii drugu javnu lkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Naknada za lica koja obavljaju funkcije u instituci­na Bosne i Hercegovine ne moZe biti umanjena za jeme trajanja mandata nosioca funkcije.

Funkcioneri imenovani na polozaje u institucijama )sne i Hercegovine, u pravilll, odrazavaju sastav rada Bosne i Hercegovine.

Ovaj Ustav maze biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlarnentarne skupstine, koja ukljucuje dvotreCinsku veCinu prisutnih i koji su glasali u Predstavnickom domu.

Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne moze se eliminisati, lliti umanjiti bilo koje ad prava i slobo­da 1Z clana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odred­ba.

Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, vazenjem zakona i drugim pitanjima izlozene su II

Aneksu II ovog Ustava.

1. Ustav ce stupiti na snagu po potpisivanju Opsteg okvirnog. sporaz.uma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

2. U roku od tri mjeseca ad stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce amandmanskim postupkom izmi­jeniti svoje ustave da hi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa Clanam III, stay 3, tacka (b).

Dodatni sporazumi 0 Ijudskim pravima koji ce se primjenjivati u Bosni i Hercegovini

1. Konvencija 0 sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida (1948)

2, Zenevske konvencije I-IV a zastiti zrtava rata (1949), i Dopunski prolokoli I-II (1977)

3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Prolokol (1966)

4. Konvencija 0 ddavljanstvu udatih zena (1957)

5. Konvencija 0 smanjenju broja lica bez drzavljanst­va (1961)

6. Medunarodna konvencija 0 uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)

7. Medullarodni pakt 0 gradanskim i politickim pra\'­ima (1966) i Opcioni protoko!i (1966 i 1989)

8. Medunarodni pakt 0 ekonomskim, socijalnim i kul­turnim pravima (1966)

9. Medunarodna konvencija 0 uklanjanju svih oblika diskriminacije U odnosll na zene (1979)

10. Konvencija proti\' 111ucenja i drugih Sllfovih, nehumanih iii ponizav<~llCih postupaka iii kai.njava­nja (1984)

t 1. Evropskn konvencija 0 sprecavanju mllcenja, nehumanog jli poniZavajuceg tre{mana ili kaznjavanja (1987)

12. Konvencija 0 pravima djetcta (1989)

13. Medunarodna konvencij} 0 zastiti prava wih radnika - migranata i cl~ova njihovih porodica (1990)

14. Evropska povelja za regionalne jezikc i jezike manjina (1992)

15. Okvima Konvencija Zil zastitu nacionalnih manji­na (1994)

a) Strune ovim ustanovljavaju Zajednicku prelaznu komisiju koja ce biti ovlastcna da raspravlja 0 prak­tienim pitanjima u vezi sa impicmcnlacijom Ustavu Bosne i Hercegovine, Opstcg okvirnog sporazuma i njegovih ancksa, i daje prcporukc i prijedloge.

b) Zajednicka preJazna komisija se sastoji od cetiri lica iz Federacije, tri jz RepubJike Srpskc j jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.

c) Sastancima komisije predsjedava Visoki pred­stavnik iii lice koje on odredi

Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostace na snazi u onoj mjeri u kojaj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugaCije ne odredi nadlezni organ vlasti Bosne i Hercegovine.

Svi postupci u sudovima iIi organima llprave, koji su

u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku

stupanja na snagu ovog Ustava, bice nastavljeni ili

preneseni na druge sudove iii organe u Bosni i

Hercegovini u skladu sa propisima kojima se ureduje nadleznost ovih institucija.

Dok ne budu zamijenjeni novim sporazurnom ili zakonom, organi vlasti, institucije i druga tijela BosIle i Hercegovine ce fllnkcionisati u skladu sa vazeCim propisima.

Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i

Hercegovina izmedu 1. 1. 1992. godine i stupanja na

snagu ovog Ustava bice dati na uvid CIanovima

PredsjedniStva u roku od 15 dana od njihovog stu­panja na duznost; svaki ugovor koji ne hude dat na LIvid bice proglasen poniStenim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupstine, na zahtjev bilo kojeg clana Predsjednistva, Parla­mc-ntarna skupstina ce razmotriti da Ii da otkaz.e bila

koji drugi ugovor.

Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine

Republika Bosna i Hercegovina odobrava USIa\"

Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog

sporazuma.

Muhamed Sacirbegovic Za Repllbliku

Bosnu i Hercegovinu

Izjava u ime Pederacije Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstitu­

tivnih naroda i gradana odobrava Ustav Bosne i

Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog sporazuma.

Kresimir Zubak 2a Federaciju

Bosne i Hercegovine

lzjava u ime Republike Srpske

Republika Srpska odobrava Ustav Bosue i Herce­govine u Aneksu IV Opsteg okvimog sporazuma.

Nikola Koljevic Za Republiku Srpsku

Na o,novo clana IX. 1. (1) i (3) U,tava Federadje Bosne i Hercegovine Ustavotvorna skupstina FeM deracije Bosne i Hercegovine, oa sjednici Usta­votvorne skupstine odriaooj 30. marta 1994. go­dine, donosi

OlYLL;Rr 0 PRO{;j t;STI\V/" j7FD.Flt\Fur nOS;-"<i! ! HEH.CE ;O\T\E (~"

Proglasava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila UstavoTvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Ustavotvorne skupstine odrzanoj 30. marta 1994. godine.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine stupa na snagu u ponoe 30. marta 1994. godine.

US broj 1/94 Predsjedavajuei 30. marta 1994. godine Ustavotvornom skupstinol11 Sarajevo Federacije

Bosne i Hercegovine, Mariofil Ljubk, S.r.

(*) Tekst Odluke 0 progJasenju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u "SJuzbenim no\'­inama Federacije BiH(" broj 1/94.

Uvjereni da demokratske institucije temeljene ua postovanju Ijudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izmedu sebe i svojih zajednica,

Odbijajuci nasilje rata,

r ,. t

ske odnose i najviSe standarde Ijudskih prava i slobo­da, ovim osnivaju Federaciju Bosne i Hercegovine.

r - ,.'SPOS] jT--L.l/;j\'JE FhT)F.RACl.lf:

{'hm ;,

(1) Bosnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, z.ajed. no sa ostalima, i gradani Republike Bosne i Her­cegovine, ostvarujuCi svoja suverena prava, preobli­kuju unutrasnju strukturu teritorija sa veCinskim bos­njackim i hrvatskim stanovniStvom u Republici Bosni i Herccgovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federal nih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima.

(*) Ustav Federacije Bosne i Hereegovinc objavJjel1 je u })SJuzbenim novinama Federaeije BiH,\, broj 1/94.

(2) Odluke 0 ustavnom sratusu teritorije Repub!ike Bosne i Herecgovinc sa vcCinskim srpskim stan­ovnistw)1l1 bit ce donescnc u toku pregovora 0 miru na Medunarodnoj konferenciji 0 bivsoj JugosJavlji.

Fcdcracija Bosne i Hcreegovine sastoji sc od fcderal­nih jedinica (kantona). Metodi i postupe! za fizicko odredivanje granica izmedll kantona utvrdit ce se fed· eralnim propisima. Kantoni ee imati nazivc odredcne iskljuCivo prerna gradovima koji su sjedista odgo­varajuCih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama.

ZeieCi promovirati mir, Sluzbeno irne Fcderacije je: Federacija BoSTIc i Zeleci roddati individualne slobode i razvoj 510- Hercegovine. bodnog trzista,

Vodcni prilJQ.,ipima Povelje Ujcdinjenih naroda, Univerzalne deklaracije 0 ljudskim pravima. Izjavom i principima Medunarodne konfcreneije 0 bivsoj Jugoslaviji usvojenim na sjednici u Londonu. kao i odlukarna Savjeta sigurnosti Ujedinjenih narada koji se odnose ua bivsu Jugoslaviju,

Zasnovano na suverenitetu i telilOrijalnoj ejc1ovitosti Republike Bosne i Hercegovine,

Narodi i gradani Bosne i Hercegovinc, odll1cni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost. demokrat-

GJavni grad Fcderacijc je Sarajevo.

(1") Federaeija ima grb. zastaVIl. himnu i pecat, kao i druge simbole () kojima odlue) Parlament Federacije u skladu sa paragrafom (2) ovog clana.

(2) Za prihvacanjc simbola potrebna je vetina glaso­va u svakom domu Parlamenta Federacije, ukljucu­juCi veCinu gJasova bosnjackih delegata i veCinu glasova hrvatskih dc1egata u Donm naroda.

(1) Sluzbeni jezici Federacije su bosanski jezik i hrvatski jezik. Sluzbeno pismo je latinica.

(2) Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komu­nikacije i nastave.

(3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao sluzbeni ve­Cinom glasova svakog doma Parlamenta Federacije, ukljucujuci veCinu glasova bosnjackih delegata i veCi­nu glasova hrvatskih delegata u Domu naroda.

BuduCi da se principi, prava i slobode utvrdeni instru­mentima u Ancksu ovog ustava primjcnjuju oa cijeioj teritoriji Republike Bosne i Hercegovinc, slijedece odredbe odnose se na Federacijll.

Federacija ce osigurati primjel1u najviseg nivoa medunarodno priznatih prava i sloboda utvrdeoih u aktima navedcnim u Aneksu. Posebno:

(1) Sve osobe tla tedtoriji Federacije uiivaju prava na:

a) zivot;

b) slobodu, s tim da su hapsenje i pritvaranje dopus­teni samo u skladu sa zakonom;

c) jednakost pred zakollom~

d) zabrana svake diskriminacije zaSllovane na raSl,

boji koze, polu, jeziku, religiji iIi vjerovanju, poli­tickirn iIi drugim uvjerel\jima, nacionalnom i socijal­nom porijeklu;

e) pravieall krivicni postupak;

I) zabranu mllcenja, okrutnog iii nehumanog poslu­pauja i kahljavanja;

g) privatnost;

h) slobodu krctanja;

i) aziI;

j) zastltu obitelji i djece;

k) imovinu;

I) osnovne slobode: slobodu govora i stampe; slobodu misljenja, savjesti i uvjerenja: slobodu religije, ukljucujuCi privatno i javno vjeroispovijedanje; sloba­du okupljanja; slobodu udruzivanja, ukljucujuCi slobo­du osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neu­druzivanja; slobodu na rad;

m) obrazovanje;

n) socijalnu zastitu;

0) zdravstvenu zastitll;

p) prehranu;

r) utoCiste; i

s) zastitu manjina i potencijalno ugrozenih grupa;

(2) Svi gradani uiivaju:

a) pravo na osnivanje i pripadanje politickim partijama; i

b) politicka prava: da ucestvuju u jaYnim poslovima; da imaju jednak pristup javnim sluzbama; da biraju i da budu birani.

Sve izbjeglice i raseljena liea imaju prayo slobodnog povratka u prcbivalista jz kojih su prognani.

Sve osobe imaju pravo, II skladu sa federalnim i kan­tonalnim zakonodavstvom, da im se vrati sva imovina oduzeta u toku etniekog progona, kao i na nadoknadu sve imovine koja im ne moze biti vracena. Sve izjave i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno one koje se tieu odricanja od prava na zemlju i drugu imovinu, smatraju se ni~tavnim.

Sticanje i prcstanak driavljanstva Federacije Bosne i Hercegovine utvrduju se federalnim zakonom, s tim da:

a) nijedna osoba ne maze biti jisena driavljanstya proizvoljno, iii na naCin koji hi je ostavio bez driav­Ijanstva', i

b) svi gradani imaju pravo zadrzati i driavljanstvo druge driave.

Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vrSe javna ovlascenja i drugi organi federalne vlasti primjenjivat ce i postovati prava i slobode predvidene u aktima

navedenim u Aneksu. Sud za ljudska prava osnovat ce se u skladu sa clanom IV. C. 18.

Svi nadleini organi vlasti u Federaciji saradivat ce sa svim medunarodnim posmatrackim tijelima za Ijuds­ka prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i sa nadzomim tijelima osnovanim instrumenlima nave­denim u Aneksu.

iJ, PKAcV/~ IMENO"Ve'ANJA I FVNKCl)E IJMIIUJJSMEN!I

(I) Postoje tri ombudsmena: jedan Bosnjak, jedan Hr­vat i jedan koji predstavlja ostale, koje imenuje Parla­ment Federacije, u skladu sa zakonom koji ce se do­nijeti tri godine nakon stupanja na snagu ovog ustava.

(2) Svaki ombudsmen, uz suglasnost Predsjednika Federacije, imenuje jednog iIi vise zamjenika. Oni ce posebno nastojati da imenuju zamjenike u optinama u kojima nacionalna struktura stanovnistva ne odraiava llacionalnu strukturu kantona kao cjeline.

Nadlezni organi vlasti ce omoguCiti takva nastojanja.

(3) Trajanje mandata ombudsmena i njihovih zam­jenika jednako je lrajanju mandata predsjednika i sudija Vrhovnog suda.

(4) Svaki ombudsmen imenuje ostalo osoblje U okvir­ima budzeta odobrenog za tu namjenu od Vlade Federacije ili, u pocetku, od Premijera.

(1) Ombudsmeni su duzni stithi Ijudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamcene ovim ustavorn, instrumenti­ma navedenim 11 Aneksu i ustavima kantona. NaroCito ce raditi na otklanjanju posljedica krsenja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etnickog progona.

(2) U vrsenju svojih funkcija, ombudsmeni ce raditi u skladu sa zakonom i principima morala i pravde.

Svaki ombudsmen samostalno vrsi svoje funkcije, osim aka ovim ustavom nije drugaCije utvrdeno.

Ombudsmeni mogu saradivati u vdenju bilo koje od svojih funkcija.

4.

Ombudsmeni su nezavisni u vrsenju svojih funkcija, j nijedna osoba niti organ vlasti ne mogu se mijeSati u te funkcije.

Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje insti­mcije Federacije, kantona iii opCina, kao i bilo koje druge institucije iii osobe koje su negiraie Ijudsko dos­tojanstvo, prava iIi slobode, ukljucujuCi provodenje etnickog progona iii odri,avanje njegovih posljedica.

(1) Ombudsmen ima pravo pokretati postupal pred nadleznim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u toku, ukljucujuCi i one pred Sudom za Ijudska prava.

(2) Ombudsmen ima pravo traziti pomoc sudske poli­cije, kako jc predvideno Clanom IV,C.8.

(1) U izvrsavanju svojih funkcija ombudsmen maze islraiivati sva sluzbena dokumenta, ukljucujuCi i tajna, kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe, ukljucujuCi bilo kog sluzbenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsmen maze prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te maZe prislupiti svim mjestima gdje su osobe lisene slobode zatvorene iii gdje rade i prekontrolirati ih.

(2) Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba koja provodi istragu iz paragrafa (1) ovog claoa, duzni su cuvati tajnost dobivenih infonnacija, i pri tome, prcma svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa vazeCim propisima, osim u slucaju pred­

videnom u elanu n. B. 8.

(1) Svaki ombudsmen POdllosi godisnji izvje.staj

Premijeru i zamjeniku Premijera, svakom predsJed-

niku kantona i Konferenciji 0 evropskoj sigurnosti i saradnji.

(2) Ombudsmen moZe, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebne izvjestaje nadleznom federalnom, kantonal­nom, opCinskom iii medunarodnom tijelu. Domace ustanove duine su odgovoriti u roku koji odredi ombudsmen.

(3) U jzvjeStaje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog clana ombudsmen moze ukljuciti bilo koji materijal opisan u cIanu n. B. 5. i poduzeti mjere za zastitu informacija koje zahtijevaju tajnost.

Svaki ombudsmen pojedinacno iIi svi ombudsmeni zajedno propisat ce organizaciju i nacin obavljanja svojih funkcija. Ti se propisi objavljuju u sluzbenom giasilu Federacije. Parlament Federacije moze zakonom promijeniti ove propise.

U iskljuCivoj nadleznostj Federacije su:

a) vodenje vanjskih poslova;

b) organiziranje i vodertie odbrane Federacije i zaStita njenih granica, ukljucujuCi ustanovljenje zajednicke komande annijskih snaga Federacije, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zakljuCivanje vojnih sporazurna;

c) driavljanstvo;

d) utvrdivanje ekonomske politike, ukljucujuCi plani­ranje i obnovu i politiku koriscenja zemljiSta na fed­eralnom nivon:

e) uredivanje trgovine, ukljucujuCi carine, medunaro­dnu trgovinu i finansije, trgovinu unutar Federacije, prava industrijskog vlasnistva, standardizaciju proizvoda, papire od vrijednosti i komunikacije;

f) uredivanje finansija i finansijskih institucija. ukljucujuCi uspostavJjanje i kontrolu monete Federacije, utvrdivanje monetarne i fiskalne politike, i osnivanje centralne banke;

g) suzbijanje medunarodnog i medukantonalnog kriminala, posebno terorizma, neovlascene trgovine drogom i organiziranog kriminala kao i saradnju sa Interpolom;

h) dodjeJa elektronskih frekvencija za radio, televiz­iju i za osmie potrebe;

i) utvrdivanje energetske politike, ukljucujuci raspod~ jelu izmedu kantona i osiguranje i odrzavanje potreb­ne infrastrukture; i

j) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti i ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporeziva­njem, zaduzivanjem iJi na druge naCine.

Federalna vlast i kantoni nadleini su za:

a) jamcenje i provodenje ljudskih prava;

b) zdravstvo;

c) politiku zastite covjekove okoline;

d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu;

e) socijalnu politiku;

f) provodenje zakona i drugih propisa 0 drzavljan­stvu;

g) imigraciju i azil;

h) turizam; i

i) koriscenje prirodnih bogatstava.

(1) U skladu sa potrebama, nadleznosti iz ciana Ill. 2.

mogu biti ostvarivane zajednicki iIi odvojeno, iIi od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.

(2) U pogledu ovih nadleznosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi;

(3) U vrSenju ovih nadleinosti, karla se radi 0 zakon­ima i drugim propisirna koji su obavezujuCi na podrucju cijeJe Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast ce postllpiti uzimajuCi U obzir kantonalne nadle.tnosti, razlicite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnoscu u provodenju. Federalna vIast irna pravo utvrdivati politiku i donositi zakone koji se lieu svake od ovih nadleznosti.

(4) U vrsenju ovih nadleznosti, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni ce se obracati medukantonalnom savjetu za koordinaciju rjesavanja medukantonalnih pitanja i za dosljedno rjesavanje pitanja koja se ticu interesa van njihovih kantonalnih granica, te provodit ce odluke, ucestvo­vati u odluCivanju, i, kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavoim tijelima. Kaotoni imaju pravo utvrdivati politiku i provoditi zakone koji se tieu svake od ovih nadlez.nosti.

Kaotoni imaju Eve nadleznosti koje nisu izricito pov­jerene federalnoj vlasti. Posebno su nadleini za:

'2) uspostavljanje i oadziranje policijskih snaga koje ce imati jedinstvene federalne unifonne sa kantonal­nim oznakama,

b) utvrdivanje obrazovne politikc, ukljucujuCi donosenje propisa 0 obrazovanju i osiguranje obrazo­vanja;

(~C) utvrdivanje i provodcnje kulturne politike;

'd) utvrdivanje stambene poJitike, ukljucujuCi dono­

senje propisa koji se ticu uredivanja j izgradnje stam­benih objekata:

iV utvrdivanje politike koja sc tice reguliranja i osigu­ranja javnih sluzbi;

':i) donosenje propisa 0 koriscenju lokaloog zemljista. ukljucujuCi zoniranje;

:g) donosenje propisa () unapredenju lokalnog poslo~ vanja j dobrotvornih aktivnosti;

:,!Y donoscnje propisa 0 lokalnim postr~ienjima za proizvodnju encrgijc i osiguranje njihovc dostupnos­ti:

;'i) utvrdivanje po\itike u veli sa osiguranjem radija i televizije, ukljucujuCi donosenje propisa oosiguranju njihovog rada i izgradnji;

-j) provodenje socijalne politike j uspOSlava sluzhi socijalne zastite:

)) stvaranje i primjenu po!itike kanlona!nog turi7.ma. ;azvoj turistickih res ursa;

d) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti iii njenih agencija oporezivanjem, zaduiivanjem iii drugim sredstvima.

1. Z/ll<O,\!ODAV;,VA VIASI'reDERACUr h-iRlA/vtE:\'T FEDERAl l}E

Predstavnicki dom sastoji se od 140 poslanika.

f'Jan 2,

Mandat poslanika u Predstavnickom domu je cetiri godine, ukoliko se Dom ne raspusti u skladu sa ovim ustavom.

(Jan 3"

Q) Poslanici u Predstavnickom domu biraju se demokratskim putem nn neposrednim izborima, tajn· im glasanjem, oa teritoriji cijele Federacije. Svaki birac ima pravo glasati za bilo koju registriram1 stranku.

(2) Prije svakih izhora, svaka regiMrirana stranka ob­javljllje izbomu Jistu kandidata. Izabrani posJanici u

Predstavoickom domn iz svake stranke osobc su sa vrha liste te stranke, prema broju dohljenih glasova.

'Zamjene 1.a posJanikc vrse se ad osoba kojc slijede na ostatku lisle.

Svaki birae sa pravom glasa maze biti posJaoik 11

Predstavnickom donm.

c;

Predstavoicki dom bit cc prvi put sazvan nujkasnije dvadcset dana nakon objavljivanja rczultata izbora,

Dom naroda sas[oji sc od tridescf delcgi'lta Bosnjaka i tridesc! c!cJcgata Hrvata kao i ostalih delegilta Ciji je broj u istom omjeru prcma sczdesct kao sto .Ie i broj poslanika kantonalnih zakonodavnih tijela koji se DC

izjasnjavaju kao Bosnjaci i Hrvati II odnosn ua poslanike Bosnjakc i Hrvatc u k::mtonalnim zakono­davnim lijelima,

MandaI delcnata u Domu narodajc cetiri godine, nko­liko Dom ~c bude raspusten u skladu sa oVlm

ustavom.

Ii.

Braj delegata koji 5e hira za Dom oarada u svakom kantonu je proporcionalan nacionalnoj strukturi stanovnistva kantona. U okviru tog braja, procenat delegata Bosnjaka, Hrvata i ostalih iz kantona bit ee, 5tO je moguce vise, priblizan procentu Bosnjaka, Hrvata i 05talih poslanika u zakonodavnom tijelu tog kamona. U Darnu naroda bit ce najrnanje jedan Bosnjak, jedan Hrvat i jedan deJegat ostalih iz svakog

kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika

u svom zakonodavnom tijelu, a ukupan broj delegata Bosnjaka, Hrvata i ostalih bit ce u skladu sa Clanam

IV. A. 6. Delegate Bosnjake, Hrvate i astale iz svakog kantuna biraju odgovarajuCi poslanici u zakono­davnom tijelu tog kantona.

Delegati se biraju iz reda posianika u kantonalnom zakonodavnom tijeiu.

Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset

dana nakon izbora kantonalnih zakonodilvnih tijela.

Svaki dom, iz reda svojih Clanova, bira predsjedava­

juceg i zamjenika predsjedavajuceg Doma, koji ne

mogu biti iz istog konstitutivnog narada, j donosi

svoje poslovnike kojima se mogu utvrditi i drugi funkcioneri.

Svaki dam radi javno, osim u izuzetnim slucajevima,

predvidenim njihovim poslovnicima, i objavljuje za­pisoik 0 svojim raspravarna i odiukama.

(1) Clanovi oba doma Parlamenta Fcderacije ne magu

bili krivicno gonjeni niti odgovorni u gradanskom

postupku za bilo koju radnju uCinjcnu u vrsenju svoje funkcije.

(2) Nijedan dan aba doma ne moze biti pritvoren iIi

lisen slobode od bilo kojeg organa vlasti u Federaciji.

bez odobrcnja Doma Ciji je dan.

Clanovi oba doma bit ce placeni kako je utvrdeno

zakonom. Placa se nece povecavati iIi smanjivati

tokom izbornog mandata, osim za prilagodavanje traskovima zivota.

Svaki dom treba da odbije iii usvoji potrebne zakone u razumnom roku nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neoprav­

dana odugovlaci sa usvajanjem zakona, on moze saz­vati zajednicku komisiju koju cini najvise deset clano­

va iz svakog doma, i koja ce, u roku od deset dana, utvrditi prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.

(1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi

nisu u mogucnosti donijeti potrebne zakone, on moze, uz. suglasnost sa Potpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne moze bitl raspusten u periodu od godinu dana ad nje­

govog prvog sazivanja.

(2) Predsjednik Federacije raspusta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budzet Federacije prije pocelka budzetske godine.

Ukoliko Ustavom nije drugaCijc utvrdeno, odluke

Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma,

osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose,

Odluke k~je se ticu vitalnih inleresa bilo kog od kon­stitutivnih naroda zahtijevaju saglasnost veCine dele­gata u DOIllU narada, ukljucujuCi veCinu bosnjackih delegata i veCinu hrvatskih deiegata. Primjena ove odredbe moze se zahtijevati veCinom glasova

bosnjackih iIi hrvatskih delegata. Ukoliko je veCina preostalih delegata protiv primjene ave odredbe, osno­

vat ce se Zajednicka komisija bosnjackih i hrvatskih

delegata radi razrjdenja tog pitanja. Ukoliko Komisija

nijc u mogucnosti rijeSiti to pitanje u roku od jedne

sedmice ad pozivanja fla ovu odredbu, pitanje ce

rijesiti Ustavni sud po hilnom postupku.

Ostale odluke danose se prostom veCinom u svakom

domu, ukoliko nije drugaCije utvrdeno ovim ustavom

iii poslovnikom toga doma.

2ft

(l) Pored ostalih nadleinosti utvrdenih u avom

ustavu, Parlament Federacije nadlezan je i za:

a) izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije,

kaka je utvrdeno u clanu IV. B. 2;

b) padnosenje zahtjeva, u skladu sa clanom IV. B. 3 (1) Ustavnom sudu da odluci treba Ii smijeniti

Predsjednika iIi Potpredsjednika Federacije;

c) potvrdivallje imenovanja VIade Federacijc

veCinom glasova;

d) dOllosenje zakona 0 vrsenju funkcija federalne

vlasti. Zakani stupaju na snagu kako je u njima

utvrdeno, ali ne ranije nego sto budu objavijelli u

sluzbenom glasilu Federacije;

e) davanje saglasnosti za svaku upotrebu vojne site'od

strane Federacije, koja mora biti u skladu sa

medunarodnim pravom;

f) davanje ovlascenja kantonimu da zakljucuju spo­

razume sa drzavama i medunarodnim organizacija­rna;

g) davanje smjemica Premijeru u vodenju vanjskih

poslova;

h) odobravanje medunarodnih sporazuma veCinom glasova;

i) finansiranje armije federacije i odobravanje imen­

ovanja oficira, kako je utvrdeno u clanu IV. B. 8;

j) donosenje budZeta Federacije i zakona 0 oporezi­

vanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi

naein: i

k) vrsenje drugih nadleznosti koje su mu povjerene.

ZL

Svaki dom moze provoditi istragu i u tu svrhu zahti­

jevati svjedocenja, dokaze i dokumente,

Predsjednik Federacije je sef drZave.

U izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije

Klub bosnjackih delegata i Klub hrvatskih delegata u

Domu naroda odvojeno kandidiraju po jednu osobu.

Izbor za Predsjednika i Potpredsjednika Federacije

zahtijeva prihvatanje oba kandidata zajednicki,

veCinom glasova u Predstavnickom domu, a zatim

veCinom glasova u Domu naroda, ukljucujuCi veCinu

glasova bosnjackih delegata i veCinu gIasova

hrvatskih delegata. Ukoliko jedan od domova odbije

zajednicku kandidacionu listu, klubovi ce ponovo

razmotriti kandidaturu za Predsjednika 1

Potpredsjednika Federacije. Izabrane osobe cc naizm­

jenicno po jednu godinu biti Predsjednik Federacije,

a zatim Potpredsjednik Federacije, u periodu od cetiri

godine. Predsjednici Federacije, jedan za drugim, ne

mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

(1) Prcdsjednik ili Potpredsjednik Federacije, ukoliko

je prekrsio zakletvlI ilije iz drugih razloga nedostojan

vrsenja te funkcije, moze biti smijenjen odlukom

Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu

dvotreCinske veCine glasova svakog doma Parlamcnta

Fcderacije.

(2) Ukoliko Predsjednik iii Potpredsjednik Federacije lImre, bude smijenjen ili prema misljenju Vlade,

usvojcnom konsenzusom, trajno nije u mogllcnosti

izvrsavati svoje ustavne duznosti kojc proizlaze iz njegovog poloz.aja, postupak predviden u Clanu IV. B.

2. provest ce klubovi delegata u Domu naroda u roku od trideset dana, da bi se popunilo upraznjeno mjesto do kraja zapocetog mandata. Predsjednik iii

Potpredsjednik Federacije obavljat ce obje funkcije tokom perioda predvidenog u prethodnoj recenici

ako, prema misljenju Vlade usvojenom konsenz~som: ovaj drugi odredeno vrijeme nije u mogucnost!

izvrsavati svoje duznosti; potrebna saglasnost trazit ce se od onog predsjedavajuceg doma Parlamenta

1 1

I

Federacije koji je pripadnik drugog konstitutivnog oaroda. Ukoliko oba mjesta ostanu uprainjena, pred~ sjedavajuCi Doma naroda obavljat ce funkciju Predsjednika Federacije, a predsjedavajuCi Predstav~ nickog doma funkciju Patpredsjednika Federacije, za potrebni period.

Vladu Federacije Cine Premijer, koji je predsjednik Vlade, zamjenik Premijera j ministri, od kqjih svaki ima zamjenika, Nijedan zarnjenik, ukljucujuCi zam· jenika Premijera, ne moie biti jz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar, Zamjenik Premijera ce biti ministar odbrane ili ministar vanjskih poslova.

(1) Predsjednik Federacije uz saglasnost Potpred~

sjednika Pederacije imenuje Vladu Federacije nakoo konsultacija sa Premijerom, iIi sa kandidatom za tu funkcijlL Imenovanje zahtijeva potvrdu vecinom glasova poslanika u Predstavnickom dornu. Svako uprainjeno mjesto popunjava se istim postupkom. Najmanje jedna tretina ministarskih mjesta bit ce popunjcna Hrvatima.

(2) Vlada se moze smijeniti bilo odlukom Predsjedni~ ka Federacije, uz saglasnost Potpredsjednika Fede­racije, iIi izglasavanjern nepovjerenja Vladi veCinom glasova u svakorn od domova, Predsjednik Federacije smjenjuje rninistre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera.

(1) Odluke Vlade Federacije koje se tieu vitalnib interesa bila kojeg konstitutivnog naroda. donose se konsenzusom, Na ovu odredbu moze se pozvatijedna treCina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera. ukoliko drugaCije ne odluci Ustavni sud u hitnoj proceduri koju zatraze Premijer ili zamjenik Premijera, U syrhu ispunjenja ove odredbe, odluke Vlade odnose se sarno na odluke navedene u Clanovi­rna IV. B. 3. (2), IV. B. 9. i VllI. I.

(2) Osim pod okolnastima navedenim u Clanu IV. B. 3. (2), kada Premijer zakljuCi da Vlada ne moze postiCi konsenzus u uvjetima navedenim u paragrafu (1) ovog chna, on ce prenijeti sporno pitanje na

Predsjednika iIi Potpredsjednika Federacije, na onaga koji nije iz istog konstitutivnog naroda kao Premijer, radi donosenja odluke bez odlaganja.

Osim ako ovim ustavom nije drugaCije utvrdeno:

a) Predsjednik Federacije nadlezan je za:

(I) imenovanje Vlade, ~efova diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, u skladu sa Clanovima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV C 6;

(II) vrsenje funkcije vrhovnog komandanta oruzanih snaga Federacije,

(III) vodenje konsultacija u vezi sa imenovanjem ombudsmena i sudija u skladu sa clanovima II. B. 1 (2) i IV. C. 6. b);

(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donosenja u skladu sa Clanovima IV A. 17 do 19;

(V) potpisivanje i ratificimnje medunarodnib spo­razuma u ime Federacije u skladu sa Clanom IV. B, 7 (d);

(VI) primanje i akreditiranje ambasadora; i

(VII) davanje pomilovanja 7.2 djela utvrdena federaJ­nim zakonima, osim za ratne zlocine, zlocine protiv covjecnosti i genocida.

b) Potpredsjednik Federacije nadldan je za:

(I) zamjenjivanje Predsjednika Federacije u uvjetima navedenim u clanu IV. B. 3;

(II) saradnju sa Predsjednikom Federacijc u onim situacijama u kojima je potrebno da Predsjednik zatTail njegovu saglasnost; j

(III) izvrsavanje onih duznosti povjerenib od Predsjednika ili Parlamenta Federacije,

c) Premijer je nadleian za:

(I) provodenje politike i izvrsavanje zakona federalne vlasti, ukljucujuci osiguranje izvrsavanja odluka sudova Federacije;

(II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije

kako je utvrdeno clanom IV. B. 3. (2);

(III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakon­odavstva; i

(IV) pripremanje budzetskih prijedloga Parlamentu Federacije,

d) Predsjednik Federacije i Premijer zajednicki su nadletni za vodenje vanjskih poslova prema smjerni­cama Parlamenta Federacije prema elanu IV, A, 20. (I) (g).

e) Zamjenik Premijera nadlezan je za:

(I) vrsenje duznosti ministra odbrane iii ministra vanjskih poslova;

(11) pomaganje Premijeru u provodenju politike i izvrsavanju zakona Federacije;

(III) odlucivanje da Ii ce se zatraziti miSljenje Ustavnog suda; i

(IV) vrsenje duinosti Premijera kada ovaj nije u mogucnosti obavljati svoju funkciju iIi kadaje mjesto Premijera uprainjeno dok novi Premijer ne preuzme funkciju.

f) Svaki ministar nadleian je za:

(I) provodenje federaloe politike i izvrsavanje feder­alnih zakona iz okvira nadleznosti svoga ministarstva iE izvrsavanja zadataka koje mu odredi Premijer;

(II) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisi­ma iz okvira nadJeinosti svoga ministarstva iii prema zadatku koji mu odredi Premijer;

(III) rukovodenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svoga ministarstva;

(IV) izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donosenje propisa u cilju omogucavanja izvrsavanja zakona iz. nadleznosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ovim ustavom i zakonirna Federacije;

(V) pripremanje, objasnjavanje i analiziranje budzetskih prUedloga iz nadleZnosti svog ministarst­va iii vrsenje drugih zadataka na zahtjev Premijera;

(VI) odgovaranje na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz nadJdnosti svog ministarst­va ili izvrsavanje svakog drugog zadatka koji mu pov­jeri Premijer;

(Vll) pomaganje Premijeru u provodenju politike i izvrsavanju zakona Federacije; i

(VIII) odlucivanje 0 odobravanju pokretanja postupka utvrdenog u clanu IV. B. 6. (1).

g) Svaki zamjenik ministra nadlez.an je za:

(I) pomaganje ministru u provodenju politike izvrsavanju zakona Federaclje:

(II) pomaganje mlnistru u provodenju ostalih funkci­ja utvrdenih u paragrafu (f) ovog clana; i

(III) zamjenjivanje ministra ukoliko ovaj nije u mogucnosti obavljati svoju funkciju, iii ako je mjesto ministra upraznjeno, dok novi ministar ne preuzme duznost.

.(

Predsjednik Federacije, u saglasnosti sa Potpredsjednikom Federacije. imenuje sefove diplo­matskih misija uz konsultaciju sa Premijerom Hi kan­didatom za Premijera, i imenuje oficire u armiji, Imenovanje zahtijeva prihvacanje vetinom gJasoya svakog doma Parlamenta Federacije pod uvjetom da prihvacanje imenovanja za clanove zajednicke komande annije odobri Dom naroda veeinom glasova de1egata Bosnjaka i delegata Hrvata,

VIaeia Federacije je ovlascena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slucaju opasnosti po zcmlju kada Parlament Federacije nije u mogucnosti to llCiniti. Svaka uredba imat ce snagu zakona i ne moze derogi­rati prava i slobode utvrdene ovim ustavom Svaka ure­dba prestat ce vaziti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da ce prestnti vaziti odmah po ukidanju odlukom ParJamenta iIi nn kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objav\jena. Uredba objavljena dok Federncija upotrebl­java oruzane SIlage u skladu sa ovim ustavom ostat Ce na snazi do petog dana slijedece sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje vaziti, osim ako ne hude potvrdena, ali nj u kom slucaju neee vaziti dui..e od sest mjeseci. Po isteku roka vazenja uredba se ne moZe' p;oduiavati, uredba se ne moz.e ponova donositi n,iY djeiomicno mijenjati bez odluke Parlamenta FederacIJe i njegove saglasnosti.

t. Jrmmifef

Jredsjednik Federacije, Potpredsjednik Federacije,

)remijer, zamjenik Premijera i ostali clanovi Vlade ne nogu biti krivicno gonjeni niti odgovorni u lradanskom postupku za bila koju radnju uCinjenu u

Irsenju svoje funkcije.

1) Sudsku funkcijll u Federaciji vrse sudov! <cderacije navedeni u paragrafu 2. ovog ciana, kan­

onalni sudayi naveden! II Clanu V. 11. i opCinski

udavi navedeni u Clanu VI. 7.

.) Ustavni sud,

f) Vrhovni sud,

) Sud za ijudska prava.

;vi organi vlasti izvrsavat ce i pamagati u izyciavanju

Iresuda i rjesenja svih sudoya navedenih U ovom

:stavu.

Jkoliko ovim llstayam nije drugacije utvrdeno, pra\l­la postupka potrcbna da bi se osigurala jednakast u

tostupanju kao i asnavni principi pravicnosti II pos­lpcima pred slldovima bit ce utyrdeni zakonima :ederacije. Zakonodavno tijelo kanlona mote IfOpisati dopunska pravila 0 organiz.aciji i upravlja­ju kantonalnim i opCinskim sudovima. U skJadu sa Lm pravilima, svaki sud moze utvrditi svoju unutras­ju organizaciju i u vezi sa tim donijeti dopunska 'ravila.

J) Sudska vlasl u Federaciji samostalna je i nezavis­

a.

2) Sudovi ce osigurati jednak polozaj svim stranama

sudskim postupcima.

(3) Syi sudski postupci javni su, ukolika, za odredene

izuzetne situacije, zakonom nije drugaCije lltvrdeno.

Sve presude javno se objavljuju,

1, Opec atlredbf {) SlUi{WR;tltJ Fe"eruciic Clm1i5,

(1) Sudije sudova Federacije bit ce ugledni pravnici

najvisih moral nih osobina.

(2) Sudije sudova Federacije nece biti krivicno ganjcni niti odgovorni u gradanskom postupku za bilo koju radnju uCinjenu u vrsenju svoje funkcije.

Ako izricito drugacije nije utvrdeno:

a) jednak je broj sudija Bosojaka j sudija Hrvata u svakom sudu Federacije. Ostali ce biti odgovarajuce

zastupljeni u svakom takvom sudu.

b) Sudije sudova Federacije imenuje Predsjednik Federacije uz saglasnost Potpredsjednika i uz potvrdu veCine delcgata u Dornu naroda.

c) Sudije sudova Federacije bit ce u sluzbi do dobl od 70 godina, ukoliko ne podnesu ostavku iii ne budu s ntzlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija toga suda. Medutim, prve sudije imenovane u skladu sa ovim ustavom bit ce u slutbi u toku mandata od pet godina, ukoliko ranije ne napune 70 godina, i mogu biti ponovo imenovani.

(1) Parlament Federacije zakonorn utvrduje place i druge uvjete slui.be za sudije sudova Federacije, koji su jednaki, osim sto se predsjednicima slldova mogu utvrditi dodatne naknade.

(2) Place i druge naknade sudija ne mogu biti uma­njene tokom trajanja sluzbe ni u jednom od sudova Fcderacije.

(1) Osnovat ce se sudska policija radi pomoCi sudovi­ma u Federaciji u: osigllranju informacija, osiguranju prisllstva svjedoka, privodcnju optuzenih osoba, odriavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvrsavanju sudskih naloga.

(2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije odrazavat ce nacionalnu strukturu stanovnistva

Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica odraiavat

ce nacionalnu strukturu stanovnistva u tom kamonu ili opCini.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom.

(4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod kojima sudska poiicija moze pomagati ombud<;mene,

na njihov zahtjev, u vrSenju njihovih duznosti.

(;!im ~f" Ustavni sud sastoji se od devet sudija.

HL (1) Osnovna fUnkcija Ustavnog suda jc rjeSavanjc sporova:

a) izmedu kantana;

b) izmedu kantona i federalne vlasti;

c) izmedu opcina i njihovih kantona iIi federalne vlasti; i

d) izrnedu institucija federalne vlasti ili unutar poje­dinih institucija federalne vlasti.

a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsje­dnika Federacije, Premijera. zamjenika Premijera iii na zahtjev jedne treCine clanoya bila kog doma

Parlamenta Federacije, utvrdit ce da 1i je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od dornova, iIi zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;

b) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera, pred­sjednika kantona iii jedne treCine poslanika u zakon­odavnom lijelu kantona, utvrdit ce da li su ustav kan­tona i arnandman oa ustav, predlazeni zakon ill zakon koga je usvojilo to zakonodavno .tije1o, u skladu sa ovim ustavom; )

c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjcd­nika Federacije, Premijera iii zamjenika Premijera, utvrdit ce da Ii je predloieni iii usvojeni propis koji donosi organ federalne vlasti II skladu sa ovim

ustavom;

d) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera iIi pred­

sjednika kaotona, utvrdit ce da Ii je predlozeni ili

usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili apCinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.

(3) Ustavni sud odlucuje i 0 ustavnim pitanjirna koja mu predoCi Vrhovni sud, Sud za ljudska prava iii kan­tonalni sud a koja se pojave u tokll postupka pred tim sudom.

lL

Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, sma­traju da odgovarajuCi zakon nije u skladu sa OViill

ustavoffi, obustavit ce postupak i predoCiti predmet Ustavnom sudu II skladll sa Clanam IV. C. 10. (3).

Odluke Ustavnog suda konacne su i obavezujuce, posebno kada:

a) Sud rjesava spor u skladu sa Clanom IV. C. 10. (l).

Sve strane u sporu moraju postavati tu oclluku i pridli<lvati se naredbi Suda izdatih u toku iii na kraju postupka;

b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni iii predlozeni zakon iii drugi propis Federacije iii bilo kojeg kantona iii opCinc nije u skladu sa ovim ustavom. Taj iIi drugi propis neee se prirnjenjivati, odnosno stupiti na sna­gu, osim ukoliko se ne izmijeni na naCin koji propise Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rjdenja, koja

ne mogu biti na snazi duze od sest rnjeseci.

c) Sud odluCi 0 ustavnom pitanju koje mu je predoceno u skladu sa Clanom IV. C. 10. (3). Odluka USLavnog suda bit ce obavezujuca za sud koji je predoCio pitanje u odnosu na postupak tokom kojeg je to pitanje pokrenuto i imat ce djejstvo lltvrdeno pod (b).

(1) U svakom postupku kojije u skladu sa clanam IV. C. 10.0), obje strane u sporu imaju pravo bid zastu­pljene. Sud moze odobriti drugim dri.avnim organi­ma, koje smatra zainteresiranim stranama u sporu, da ucestvuju u postupku.

(2) U svakom postupku, koji je u. skladu sa clanom IV. C. 10. (2) osoba iIi osobe koje su zatrazi!e ocjenu ustavnosti imaju pravo biti zastupljene isto kao j pr~d­staynik doma iIi zakollodavnog tijela koje je usvoJllo

taj zakon.

(3) U svakom postupku, koji je u skladu sa clanom IV. e. 10. (3), sve strane u postupku, u kojern se pojavilo ustavno pitanje, imaju pravo biti zastupljene.

Braj sudija Vrhovnog suda utvrduje se zakonom Federacije prema potrebi, s tim da ne moze biti manji od devet 5udija.

(1) Vrhovni sud najviSi .ie zalbeni sud Federacije, ukljueujuti i odlucivanje 0 zalbama na odluke kan~ tonal nih sudova u vezi sa pitanjima koja 5e tieu Ustava, zakona i drugih prapisa Federacije i drugim pitanjima utvrdenim zakonodavstvom Federacije, osim onih iz nadleznosti Ustavnog suda iii Suda za ljudska prava.

(2) Vrhovni sud ima i izvorne nadleZllosti utvrdene federalnim zakonima.

Presude Vrhovnog suda konacne su i obavezujllce. Presude, kao i rjesenja Suda koja se odnose na zaibe podnijete u skladu sa Clanom IV. C. 15. (1), posebno su obavezujuce za strane u postupku kao i za sud na Cije je odluke ialba jzjavljena.

U vrsenju izvornih nadleinosti iz CIana TV. C. 15. (2), Vrhovni sud ima, uz sva ovlascenja utvrdena zakonom po kojem djeluje, ista ovlaseenja koja irnaju i drugi prvostepeni sudovi i iste nadleinosti u skladu sa zakonima navedenim u clanu IV. C. 3.

-!.,

(1) Sud za Jjudska prava sastoji se od trojice sudija, jednog Bosnjaka, jednog Hrvata i jednog i1, ostaJih naroda.

(2) Ukoliko Sud utvrdi da njegov rad zahtijeva uCeSee vise sudija radi blagovremellog rjesilvanja predmeta, Parlament Federacije 11 skladu sa zakonom imenovat ce dodatne sudije, a prema gore navedenom omjeru.

Nadleznost Suda za ljudska prava adnosi se na svako pitanje koje se tice ustavne iii druge zakonske

odredbe, vezano za ljudska prava Hi osnovne slobode Hi bilo koje instrumente navedene u Aneksu. Sud je nadleian za slucajeve zapocete nakon 1. januara 1991. godine.

Svaka strana u zalbenom postupku, u kame je neki drugi sud Federacije iIi kantona izrekao presudu bez prava na zalbu moze, iz bilo kojeg razloga osim zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak, podnijeti zalbu na presudu Suda za ljudska prava lla osnovu bilo kojeg pitanja iz okvi­ra njegove nadleznosti, Sud moze izdavati naredbe ili poduzimati druge mjere koje smatra odgovarajutim, Odluke Suda su konacne i obavezujuce.

(1) Zalba se maZe podnijeti Sudu Zil Ijudska prava i ukoliko postupak pred nekim drugim sudom Federacije iIi kantona neopravdano dugo traje.

(2) Sud ce, nakon prethodnog razmatranja da Ii je postupak pred nekim drugim sudorn Federacije ili kantona neopravdano dugo trajao, j da Ii predmet zaJbe spada u njegovu nadleinost, odluCiti da Ii ce prihvatiti takvu zalbu.

(3) Sud rnor..e poduzeti i druge mjere za ubrzanje pos­tupka.

Ustavni sud, Vrhovni sud iIi kantonalni sud, na zaht­jev bilo koje od strana u ialbenom posrupku pred ojim, ili oa vlastitu inicijativu u odnosu na takvu zaJbu, moze se obratiti Sudu za ljudska prava s pita­nj.em koje je proizasio iz zalbe. ako je to pitanje u vezi sa bilo Cime iz nadldoosti toga suda. Odgovor Suda za Ijudska prava obavezujuCi je za sud koji je uputio takvo pitaoje. .,-

(1) Sud za Ijudska prava propisuje svoj postupak i organizaciju.

(2) Sudsko vijece sastavljeno je na nacin uivrden clanom IV. C. 18. (i).

(3) Sud ee dozvoliti pismene i usmene iskaze u svakom postupku u skladu sa Clanom IV. C. 20, do 22,

U izvrsavanju svojih nadleznosti utvrdenih u clanovi­rna Ill, 2, i 4. svaki kanton ce:

a) poduzeti sve potrebne mjere zaStite Ijudskih prava i sloboda utvrdenih u clanovima II, A. 1. do 7. i pred­videnih u instrumentima u Aneksu, i djelovat ce u skladu sa ovim ustavom;

b) izvrsavati svoje nadleinosti vodeci racuoa 0

nacionalnoj strukturi stanovnistva u svakoj opCini.

(1) Svaki kallton ovlaseen je da delegira iIi prenese svoje nadleznosti na oreine na svojoj teritoriji iIi na federalnu vlast.

(2) Svaki kanton moie delegirati svoje nadleinosti vezane za obrazovanje, kulturu, turizam, lokalno poslovanje i dobrotvorne aktivnosti, radio j televiziju opCinama lla svojoj teritoriji, a duzan je to uCiniti preIJ1a opCinarna cije veCinsko stanovnistvo, po nacionalnoj strukturi, nije stanovnistvo koje cini nacionalnu veCinu u kantonu kao cjelini.

(3) Svaki kanton moze zakljuCivati sporazume sa drZavama i medunarodnirn organizacijama samo uz saglasnost Parlarnenta Federacije.

Kantoni sa boslljackom iIi hrvatskorn veCinom mogu osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajednickog intere­sa za njihove zajednice i radi obavjestavanja svojih predstavnika u Domu narada. Savjeti\rnogu osnovati koordinaciona tijela, kao sto su kofnisije i radne grupe, radi razmjene informacija i uskladivanja aktivnosti kantona u izvrsavanju njihovih nadleznosti, ali ne mogu obuhvatiti vojne iIi politicke dogovore.

Svaki kanton Ima ustav, kojim se osiguravaju:

a) dolje navedene institucije; i

b) zastita prava i sloboda utvrdenih ovim ustavom.

Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavorn.

ZaiamodaVlhf t{fda kOl1tmlO

(1) Svaki kanton Irna zakonodavno tijelo k . toji od jednog dorna, ciji je braj poslanik GJe Se sas­

a Iltv d odnosu na nacionalnu strukturu stanovnistv r . en u ne moZe biti manji od 30 niti veti od SO a, ah koji

POS!anika (2) Poslanici u zakonodavnom tijelu kant .' dvogodiSnji mandat. Qna lmaju

(3) Poslanike u zakonodavnom tijelu kant '. biraCi na demokratskirn i neposrednim izb ~na bJrfJju im glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. ~fl1h~, tajn­ima pravo glasati za bilo koju od registrir- :alq birac

.. .. Qnlh Stranki. (4) PnJe svakth Izbora, svaka registrirun, objavljuje izbornu listu kandidata. K'1 Mranka poslanici bit ce birani sa vrha iiste te stru ~lltonal.ni broju dobivenih glasova; zamjene za pusl: ~ prema se od osoba koje slijede na ostatku liste. Olke vrse

(5) Svaki bime moze biti biran Za ka poslanika. ntonalnog

(6) Zakonodavno tijelo kantona prvi PUt b' , vano najkasnije deset dana nakon objavljiv'~'ace saz­tata izbora. J rezul-

Zakonodavno tijelo kantona:

a) priprema i dvotreCinskom veCinom \JSVllja k aloi ustav; allton-

b) bira predsjednika kantona, kao sto je clanom V 8' Ulvrdello

c) bira kantonalne sudije, kao sto je utvrden '" VII' Oc!anom

d) utvrduje nadleznost kantonalnih i opCinskih sUdova:

e) donosi ostalc propise 1.a iz\'rsavanje kant), . nadlez.nosti; i lnillnlh

f) usvaja budiet kantona i donosi zakone 0 opo . nju ina druge nacine osigurava potrebno fin~n :Czl:'a_

" ' l.n<l!ljc. ('i,w"",

(1) Svako zakonodavno tijeJo kantona bira . "h l' predsJe-davajueeg, izmedu SVOJI pos anlka i d .

. ~~ poslovmk,

(2) Zakonodavno tijelo kantona zasjedajavno, osim u izuzetnim okolnostima prcdvidenim njegovim pos­lovnikom, i objavljuje izvjestaje 0 zasjedanjima i od1ukama.

(3) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao sto je u njima utvrdeno, ali ne prije nego sto budu objavljeni.

(4) Krivicni postupak iIi gradanska parnica ne mogu

bid pokrenuti protiv kantonalnog poslanika, niti kan­tOO<llni poslanik moze biti zadrian II pritvoru iii kazojen oa bilo koji drugi nacin zbog izraienog misljenja i datog glasa u zakonodavnom tijclu.

(5) Zakonodavno tijeJo kantona maze provoditi istrage i u tu svrhu zatral.iti da mll se predoce doku·· menti i svjedocenja.

(1) Svaki kanton ima prcdsjednika koji se bim veCinom glasova u zakonodavnom tijelu kantona izmedu kandidata koje predloze poslanici.

(2) PrcJsjednik kantona ima dvogodisnji mandat i ne moze biti biran viSe od dva puta uzastopno.

(3) Predsjednik kantona moze biti smijenjen dvotrecinskom veCinom u zakonodavnom tijelu kan­tona.

(4) Ukoliko mjcsto prcdsjednika kantona ostanc

upraznjeno, kantonalno zakonodavno tijelo izabrat ce novog predsjednika u roku ad 30 dana. U slucaju da predsjednik kantona bude privremeno u

nemogucnosti cia obavlja svoju duinost, predsjedava­juCi kantonalnog zakonodavnog tijela vrsit ce funkci·· ju predsjednika kantona.

(5) Vlada kantona imenuje predsjednika kantona i potvrduje je kantonalno zakonodavllo tijelo veCinom glasova. Organizl.Icija kantonalne vladc ureduje sc 1I

skladu sa kantonalnill1 llstavom, tako da viada odrazava nacionailli sastav stanovuistva kao cjeline, s tim da u svakom slucaju osigurava zastupljcnost kon­stitutivnih narodu.

Vlada kantona nadldna je za:

a) pro\'odenjc kantonalne politike i izvrsavanje kan-

tonalnih zakona, izvrsavanje odluka svakog kanton­

alnog iIi federainog suda i vrsenje svake druge

nadleinosti povjerene kantonu od federalne vlast!;

b) pripremu prijed\oga budzeta kojeg odobrava kan­

tonalno zakonodavno tijelo;

c) osiguranje saradnje kantonalne vlade i ombudsme-

na;

d) nadzor nad istragom i krivicnim gonjenjem u vezl sa krsenjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonal­nom policijom a, posebno, osiguranjem postovanja

odredbi ciana V. 10; i

e) izvrsavanje drugih nadleznosti utvrdenih zakonom

ili kantonalnim ustavom.

H'_

U izvrsavanju svojih nadleinosti u odnosu na kanton­

ainu po1iciju, kantonalna vIada ce osigurati da

nacionalna .struktura policije odrazava nacionalnu strukturu stanovnistva toga kantona, s tim da

nacionalna struktura policije svake opEine mora

odrazavati nacionalnu strukturu stanovnistva te

opcine.

(1) Svaki kanton ima sudove koji imaju izvornu

nadleinost u stvarima koje ne spadaju u nadleznost

opcinskih sudova i druge nadleznosti utvrdene

l.akonom i koji odlucuju po ialbama na presude

opCinskih sudova.

(2) Kantonalne sudije predIaie kantonalni predsjed­nik, iz redova uglednih pravnika, a bira ih veCinom glasova kantonalno l.akonodavna tijeIo, s tim da nacionalna struktura sudova u cjelini odrazava

nacionalnu strukturu stanovniStva tog kantona.

(3) Kantonalne sudije bit ce u sluzbi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnesu ostavku iii ne budu smi­

jcnjeni konsenZllsom sudija Vrhovnog suda. Uvjeti

sluzbe bit ce odredeni kantonalnim zakonima. Place i druge naknade sudija ne mogu biti llmanjene tokom njihove sluibe na sudu kantona.

(4) Svaki kaotonalni sud bira svoga predsjednika.

U vrsenju svojih nadleznosti svaka opCina:

a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaStite praya i sloboda utvrdenih u clanovima 11. A. 1. do 7. i u instrumentima nayedenim u Aneksu;

b) vom racuna 0 nacicinalnoj strukturi stanovnistva u opCini.

(1) U opCini se ostvaruJe lokalna samouprava.

(2) OpCina ima statut koji mora biti 11 skladu sa ovim Ilstavom, kantonalnim Ilstavom i kantonalnim zakon­odavstvom.

(1) Svaka optina irna opCinsko vijeee.

(2) Mandat clanova opCioskog vijeca je dvije godine, stirn da mandat prvih clanova opCinskog vijeca traje jedou godinu.

(3) OpCinske vijecnike biraju, demokratskim putem, biraCi na neposrednim j tajnim izborima na cijelom podrucju opeine. Svaki birac ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku. SVaka stranka ce dobiti broj vijecnickih mjesta srazmjerno proccntu osvojenih od ukupnog broja vaieCih glasova.

(4) Svaki birac moie biti biran za opCinskog vijecnika.

OpCinsko vijece:

a) priprema i dvotreCinskom veCinom glasova usvaja statut opCine;

b) bira opCinskog nacelnika;

c) usvaja optinski budiet i donosi propise 0 oporezi­vanju i fla druge naCinc osigurava pDtrebno finansiran­je koje nisu osigurali kantonalna iii federalna vlas[; i

d) donosi druge propise u izvrsayanju opCinskih nadleinosti.

(1) OpCinsko vijece stvara uvjete za izbor opCinskog naceinika i donosi svoj poslovnik koji mora bili u

skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavst vom.

(2) OpCinsko vijece zasjeda jayno, osim u izuzetnirn okolnostima predvidenim u svom poslovniku, i vodi zapisnike 0 donesenim odlukam·a.

(3) Op6ioski propisi stupaju oa snagu kao sto je II

njima propisano ali ne prije nego sto budu objaYljeni.

6.

OpCinski nacelnik nadlezan je za:

a) imenoyanje i smjenjivanje opCinskih sluzbenika;

b) provodenje opCinske politike, izvrsavanje opCin­skih propisa, i delegiranih iIi prenesenih nadleznosti opCini od kantonalne i federalne v1asti;

c) osiguranje saradnje opCinskih sluzbenika sa ombudsmenima; i

d) podnosenje izvjeStaja opCinskom vijecu i javnosti o provodenju opcinske politike i svojim aktivllostima.

(1) Opeina ima sudove, koji se mogu osnovati u sar.adnji sa drugim opCinama. OpCinski sndovi imaju izvornu nadleinost za sye gradanske i krivicne stvari, osim ako je ovim ustayom, kantonalnim ustavom, zakonom Federacije iIi zakanam kantana, dio izvorne nadleznosti prenesen na neki drugi sud.

(2) OpCinske sudove osniva i finansira kantonalna vlast.

(3) Sudije opCinskih sudova imenuje predsjednik najviseg kantonalnog suda nakon konsultacija sa opCinskim nacelnikom.

(4) OpCinske sudije bit ce u sluibi do dobi od 70 god­ina, osim aka ne podnesu ostavku iIi ne budu smije·· njeni konsenzusom sudija najviSeg kantonalnog suda. Uvjeti sluzbe bit ce odredeni kantonalnim zakonom. Place i ostale naknade sudija ne mogu biti umanjenc tokom slul.be u opCinskim sudovima U okviru kan­tona.

1,

Medunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na me­dunarodnom subjektivitetu, teritorijalnom integritetu j kontinuitetu Repnblike Bosne i Hercegovine.

Medunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na

postivanju rnedunarodnog prava, obavcza iz medunarodnih ugovora i na nacelu da se medunarod­

oi sukobi moraju rjesavati mirnim putem.

Medunarodni ugovori i drugi medunarodni sporazumi na snazi, u odnosu na Federaciju, i opca pravila rnedunarodnog prava, sastavni su dio zakonodavstva Federacije. U slucaju bilo koje nesagl<lsnosti izmedu medunarodnih ugovora i zakonodavstva, prevagnut ce

medunarodni ugovori.

(1) Medunarodnc ugovore i drugc sporazume pot· pisuje i ratificira, u imc Federacijc, Predsjcdnik Fcderacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji ,">amo aka ih odobri Parlamenl Federacijc, osim kad jc zakonom utyrdcno da pojcdinc vrstc medunarodnih ugovora i sporazuma ne zahtijcvaju takvo odobrenje.

(2) Predsjednik Federacije moze, po savjetu Premijera; otkazati medunarodne ugovorc i1i spo­razumc ukoliko mu to dopusta medunarodno pravo. a duzan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament Federacije.

(l) Amandmane oa Ustav moze prcdlagati Predsjed­

nile Federacijc u saglasnosti sa POlpredsjednikom, VI ada Federacijc, vecin<l poslanika u Predstavnickom domn iii veCina bosnjackih i hrvatskih dclegata u Domu naroda.

(2) Prcdlozeni amandl11an na Usia" ncce sc konacno

razmatrati ni u jednom od domova ParJamenta

Fcdcracije prUc isteka rob od dvije scdmice nakon

:5to su prvi put bili podnescni.

a) u Domu oaroda prostom vceinom. ukljucujuCi

veCinu bosnjackih i vccinu hrvatskih delegata;

b) u Preclstaynickom domu dvotreeinskom vecinom poslanika.

Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinu­

ti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrdenih u

clanu II. A. 1. do 7. nj promijeniti ovaj clan Ustava.

fX - U\T'l,rVvjE", STUP4NJE .'y,~ s."'J)J;C rr{.TAl ,{

r PNfJE/,,i(;", \A "il',,',/,,' II

(l) Ustav Federacije usvojit ee i proglasiti Ustavo­tvoma skupstina, koja se sast~ji od onih poslanika ko­ji su izabrani na izborima 1990. godine u Skupstinu

Republike Bosne i Hercegovine, a ciji je mandat jos

uvijek vaieei.

(2) Usyajanje Ustava zahtijeva dvotreCinsku veCinu

Ustavotvorne skupstine, ukljucujuci konsenzus

izmedu vecine claoova deJegacije hrvatskog naroda,

koja se sastoji od svih poslanika hrvatske nacional­nosti i vecine clanoya deJegacije bosnjackog oaroda, koja se sastoji od svih poslanika bosnjacke nacional­

nostL

(3) Ovaj usta\' stupa na snagu u ponoe ooog dana kada ga usv~ji U'stavotvorna skupstina,

a) usvaja Ustav Federacije u skladu sa Clanom IX.I;

b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom perio­

du. Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu i Vladu r;ederacije u prijelaznom periodu, kako je lltvrdeno U clanu IX.3 (3); i

c) usvaja izborni zakon u prijelaznom periodu, u skJadu sa Clanorn IX. 3. (4) i clanom IX.4. (1).

(2) Svi 'l.akoni koje usvoji Ustavotvorna skupstina ostaju na snazi pet mjeseci nakon sto se Parlament Federacije pry] put sastane, osim ako ih Parlament ne potvrdi.

(1) Dio prvog saziva Predstavnickog doma, njegove

funkcije prema ovom ustavu, vrsi Ustavotvorna

skupstina iz clana IX.I.(l).

(2) bo prvog saziva Doma narotia, njegove funkcije prema ovom ustavu vrS! Ustavotvoma skupstina. Za odluke koje zahtijevaju odvojeno glasanje bosnjackih i hrvatskih delegacija u Domu naroda, glasovi hrvatske i bosnjacke deJegacije U Ustavotvornoj skupstini zado­voljavat ce ovaj zahUev.

(3) Cim ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skupstina bira Predsjednika i Potpredsjednika Fcderacije u prijelaznom periodu, primjenjujuCi na odgovarajuCi naeill odredbe CIana IV. B. 2. j gore navedene paragrafe (1) i (2). OVI dr.iavni funkcioneri zatim predlazu Vladu Federacije u pri)eJazllom perio­du, primjenjujuci na odgovarajuci oaein odrcdbc clana IV. B. 5. i gore navedeni paragraf (1), i imenu­ju sud~je federalnih sudova u prijelaznom periodu, primjenjujuCi na odgovarajuCi naein odredbe CIana

IV. C. 6. (b). Predsjednik, Potpredsjednik Federacije i Clanov! VJadc Federacije u prijelaznom periodu vrse duznosti odgovarajuCih stalnih funkcionera u skladu sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovallim u skladu sa clanom IX. 4. (2).

(4) Kantonalna zakonodavna tijcla u prijelaznom periodu bit ce izabmna u roku od 30 dana od dana slu­panja na snagu ovog ustava. a sastojat ce se od pel odbornika u svakQj skupStini oreine koji ce biti izabrani ap strane j izmedu odbornika skupstine opCine izabranih 1990. godine, Ciji su mandati jos

uvijek vazeCi. Ova zakonodavna tijcla u prijelaznom periodu u roku od deset dana izabrat ce sve druge

organe u prijelaznom pcriodu u skladu sa ovim ustavom.

(5) Cim ovaj ustav stupi na snagu odbornici u svakoj skupstini opCine lzabrani 1999. godine, ciji su man­dati jos \lvijek vaz.eCi, 11 najkraccm roku CC izabrati opCinske organc u prijeia7.nom periodu u skladu sa ovim ustavom.

(I) lzbori za Predstavnlcki dom j Dom naroda oddat ce se u roku od scst mjcscci od dana stupanja na

snagu Oyog ustava. a za kantonalna zakonodavna

t~jela i opCinska vijeca II roku od pet mjeseci od dana

stupanja na snagll ovog llstava. O\'i izbori bit ce uredeni zakonom koji ce usvojiti Ustavotvorna

skupstina veCinom glasova, IlkljucujuCi vecinu gla<;o-

va bosnjackih poslanika i veCinu glasova hrvatskih

poslanika, a nadgledat ce ih Ujedinjeni narodi i

Konferencija 0 evropskoj sigurnosti i saradnji.

(2) U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva oba

doma Parlameota Federacije, domovi ce izabrati

Predsjednika i Potpredsjednika Federacije. U roku od dvije sedmice nakon izbora, Predsjednik, llZ saglas­

nost Potpred.~jednika Federacije, imenovat ce Vladll

Federacije. a Predstavnicki dom ce razmotriti imeno­vanja Vlade po hitnom postupku.

(3) Nijedna osoba, osudena za ratnc zlocinc iIi proti"

koje je pokrenut sudski postupak zbog poCinjenih ral­

nih zlocina, ne moze biti izabrana ni na jcdnu ja\'nu funkcijll u Federaciji.

(1) Svi zakoni, drugi propisi'i sudska praYila koji st!

nil snnzi u Federaciji na dan stupanja na snagu OVO&

ustan.\ ostat ce na snazi u mjeri u kojoj l1i$U u surrot­nosti sa ovim ustavom, dok nadlczni organi vlasti ne odlllce drugaCije.

(2) Svi meduilarodni ugovori i sporazumi nft snazi u

Federaciji, na dan stupanja na snagu ovo,£; ustava.

ostat ce na snazi ukoliko ih ne oLkaze Prcdsjednik Federacije u skladu sa Clanom VII. 4. (2).

Svc osobe na driavnoj funkciji u Fedcraciji nil dan

stupanja na snagu ovog ustava, ostat cc na toj funkci­

.Ii dok ne budu razrijdeni 11 skladu sa odgovaJ'i~l1Cim

zakonom i dok se 13 funkcija ne ukine.

Objavljeni rczultali popisa stanovnika il. 1991. godine koristit ce sc u proracunima koji z<lhtijcvaju

podatke 0 stanovnistvu.

Svi postupci n sudovima, organima i tijclima koja vrse javna oyJascenja na teritoriji Fcdcracije, nfl dan stupanja na snagu ovog uslava, nastayit cc se iIi ce ~~ prenijeti na druge sudovc. organe i tijela koja cc bltl

osnovana prema ovom ustavu, a 11 skladu sa zakono­davstvom kojim su ulvrdene nadJez.nosti tih sudova.

organa i tijela.

Stijedece odredbe koje se odnose na odredene prije­lazne medunarodne aranzmane primjenjuju se na periode kako slijedi:

a) dok Federacija ne usvoji zakone 0 sudskim pos­tupcima iz clana IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati vazece zakone 0 sudskim postupcima koji nisu u suprolnosti sa ovim ustavom.

b) u prijelaznom periodu predsjednik Vrhovnog suda moze sklapati aranzmane sa odgovarajuCim medunar­odnim tijelima, radi obavljanja funkcija koje se pov­jeravaju sudskoj poiiciji.

c) prvih pet godina nakon swpanja na snagu ovug ustava, trojicu sudija Ustavnog suda, koji cc biri

stranci i koji nisu drzavljan~i nijedne susjedne ddave, imenovat ce predsjednik Medunarodnog suda pravde nakon konsultacija sa Predsjcdnikom i Potprcdsjcd­nikom Fedcracije;

d) CD Sud za ljudska prava djelovat ce II okviru meh­anizma kojeg je ustanovio Savjct Evrope Rezolucijom 93 (6) svojeg Ministarskog savjeta. ~ tim da se La rczolucija moze mijenjati svc dok bude prim­jenjiva na Federaciju;

(II) Sud za Jjudska prava, u pocetku. sastojat ce se ad sedam sudija, od kojih ce trojica biti imenovana i obavljali funkciju u skladu sa uvjetima iz clana IV. C. 6. Ministarski Sayjel Savjeta Evrope irnenovar ce

cetvoricu sudija ovog suda u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Te sudije ce biti stranci, koji ne mogu bitt dr.zavljani nijcdne od susjednih driava;

(1lI) Aka Sud za 1judska prava zakljuci da njcgov rad zahtijcva llcesce vise sudija da bi se izbjegli nepotrebni zastoji II rjesavanju sporonl, Predsjcdnik Federacije cc dogovoriti sa Savjctom Evropc da se imenuju dodatne sudije Ll skladu sa omjerom doma6h i slranih sudija utvnlenim 1I clanu IX. 9. d) (II)

e) Za period koji ne moZe biti manji od tri godine i u slucaju dok Pariament Federacije ne donese zakon koji rcgulira imcnovanje ombudsmena, njih ce imen­ovati i razrjesavati Konferencija 0 evropskoj sig­urnosti j saradnji nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredsjednikorn Federacije.

Ovaj ustav ce se primjenjivati u distriktu Sarajevo i opCin! grada Mostara dok su pod medunarodnom upravom, ako drugacije ne odIuCi medunarodni

upravitelj koji ne smije odstupati od poglavlja II. 0

Ijudskim pravima i osnovnim slobodama, Predsjednik Federacije za vrijeme medunarodne uprave konsulti· rat ce se sa medunarodnim upraviteljima kako bi se olaksala potpuna primjena ovog ustava II tim opCinama, kao i neposredno nakon isteka tog perioda.

{'!.itO 1

(1) Skupstina Republikc Bosne j Hercegovine, lza­braua 1990~ godine, nastavija sa svojim radom prema nadleznostima utvrdcnim u Ustavu Republike Bosue j Hercegovine, dok. ne bude postignu! i proveden konacan mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu.

(2) Predsjednistvo Republike Basne i Hercegovine i Vlada Republike Bosne i Hercegovine zaddat ce svoje nadlez.llosti u skladu sa Ustavom Republike Bosue i Hercegovine dok ne bude postignut i prove­den konacni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegoviuu, s tim sto njihove nadlcZnosti ne smijn zadirati u ovlascenja driavnih organa uspostavljena u skladu sa ovim ustavom,

(3) Dok funkcioneri Federacije, kantona i opCina u prijelaznom periodu ne budu izabrani u skladu sa clanom IX. 3. poslojeCi administrativni aranimani ostat ce na snazi unutar Federacije, osim u opCini grada Mostara, kojom ce uprav!jati upravitelj Evropske unije u periodu do dvije godine.

,- -' r ~. " '. '.;

1. Konvencija 0 spreca\'anju i kaznjavanju zloCina genocida, 1948.

2. Univerzalna deklaracija 0 Ijudskim pravima, 1948.

3. Zenevskc konvencije I-IV. 0 zastiti Zrtava rata, 1949. i Zenevski dopunski protokoli I-II. 1977.

4. Evropska konvenciju 0 zastiti Ijudskih prava i temcijnih sloboda, i dopunski protokoii, 1950.

5. Konvencija 0 pravnom statusu izbjegIica, 1951. i dopunski protokol, 1966.

6. Konvencija 0 drZavljanstvu udatih zena, 1957.

7. Konvencija 0 smanjenju broja apatrida, 1961.

8. Evropska socijalna povelja, 1961. i dopunski pro­tokoll.

9. Medunarodna konvencija 0 eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije, 1965.

10. Medunarodni ugovor 0 gradanskim i politickim pravima, 1966. i pripadajuCi mu-~dopunski Opcionaini protokoIi, 1989.

11. Medunarodni ugovor 0 ekonomskim, socijalnim~i kulturnim pravima, 1966.

12. Medunarodna konvencija 0 eliminaciji svih vrsta diskriminacije iena, 1979.

13. Deklaracija Ujedinjenih naroda 0 eliminiranju svih vrsta netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere iii vjeroispovijesti, 1984.

14. Konvencija protiv torture i drugih vrsta okrUtl1og, nehumanog iii ponizavajuceg postupanja iIi kaznja­vanja, 1987.

15. Evropska konvencijao sprecavanju torture, nehu­manog iii ponizavajuceg postupanja iIi kaznjavanja, 1987.

16. Konvencija 0 pravima djeteta, 1989.

17. Konvencija 0 pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i Cianova njihovih obitelji, 1990.

18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Poglavlje IV, 1990.

19. Prepon1ke pariamentame skupstine Evropskog savjeta 0 pravima manjina, paragrati 10-13, 1990.

20. Deklaracija Ujedinjenih naroda 0 pravima osoba koje pripadaju nacionalnim iii etnickim, vjerskim iii jezickim manjinanla, 1990.

21. Evropska povelja 0 regionainim jezicima i jezici­rna manjina, 1992.

(*) Aneks Ustava Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u »Sluibenim novinama Federacije BiH«, broj 1194.

Na osnovu Ciana IX. 1. (1), a u vezi sa clanom VIII. 1. (3) i IX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije

Bosne i Hercegovine, na sjednici odrianoj 23. juna 1994. godine, donosi

ProglaSava se Amandman 1. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici odrianoj 23. juna 1994. godine.

Amandman 1. na Ustav Federacije Bosne i Herce­

govine 6ni sastavni dio U~tava Federacije Bosne i Hercegovine i stupa na snagu u ponoe 23. juna 1994. godine.

Ovu odluku objaviti u »Sluzbenim novinama Federacije BiH«.

US broj 9194 23. juni 1994. godine

Sarajevo

PredsjedavajuCi

Ustavotvorne skupstine

Federacije BiH,

Mariofil LjubiC, S.L

(*) T'ekst Od1uke 0 proglasenju Amandmana I na Ustav Pederacije Bosne i Hercegovine objavljen je u })Sluibenim novinama Federacije BiH«, broj l/94.

Na osnovu Glana VIII. L (3), a u vezi sa clanovima

IX. (I) i IX. 3. (I) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije Bosue i Hercegovine je na 3. sjednici odrzanoj 23. juna 1994. godine usvojila

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza Ciana V. 11. dodaje se novi clan V. 12, koji g1asi:

»5. Kantoni sa posebnim reZimom - STednjo~~sanskj i Neretvanski, ciji ce se konacni nazivi utvrdltl feder­alnim zakonom, u skladu sa Clanom 1. 2. Ustava

Federacije Bosne i Hercegovine.

U kantonima sa posebnim reiimom primjenjuju se danovi V. 1. do 11. Ustava Federacije, ukolika nisu u suprotnosti sa odredbama ovog amandmana:

(1) Kantoni ce delegirati svoje nadleinosti iz [lana V. 2. (2) aka to optina zahtijeva. Svaka optina ce ost­varivati lokalnu samoupravu u skladu sa clanom V1.2.

(2) Odluke koje se ticu vitalnih interesa bila kog od konstitutivnih Baroda u kantonu zahtijevaju saglas­nost veCine poslanika u zakonodavnom tijelu kan­tana, ukljucujuCi vecinu bosnjackih posianika i veCinu hrvatskib poslanika. Primjena ove odredbe mozc se zahtijcyati veCinom glasova bosnjackih iIi hrvatskih posJanika. Ukoliko je vetina preostaJih poslanika protiv primjene ove odredbe, osnovat ce se zajednicka komisija bosnjackih i hrvatskih poslanika radi razrjesenja tog pitanja. Ukoliko komisija nije u mogucnosti da to pitanje razrijesi II roku od sedam dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje ce po hil­nom pastupku rijesiti najvisi sud kantona, ukoliko je to pitanje u iskljuciv~j nadleznosti kantona. Ukoliko to pitanje nije u iskljucivoj nadleznosti kantana. odluku donosi najvisi sud kantona, uz mogucnost zalbe Ustavnom sudu Fcderacije.

(3) Kanton sa posebnim reiimom ima predsjednika i zamjenika predsjednika kantona.

(*) Tekst Amandmana I na Ustav Federacije Bosne i Herccgovine abjavljen je u »Sluzbenim novinama Federacije BiH«, braj 1/94.

a) Zamjenik predsjednika kantona bit cc biran u skladu sa clanom V. 8. U izboru predsjednika j zam­jenika predsjednika kantona, klllb hrvatskih poslanika i kluh bosnjackih poslanika u zakonodavnom tijelu kantona odvojeno kandidiraju po jednu osobu. Izbor za predsjednika i zamjenika predsjednika kantona zahtijeva prihvacanje oba kandidata zajednicki. veeinom glasova bosnjackih poslanika i veCinom glasova hrvatskih poslanika. UkoJiko zajednicka kan­didatura ne dobije potrebnu veCinu, klubovi ce pono­va razmotriti kandidaturu za predsjednika i zamjeni­ka predsjednika kantona;

b) Izabrane osobe ce naizmjenicno po jednu godinu biti predsjednik. a zatim zamjenik predsjednika kan­tona, u periodu od dv~je godine. Predsjednici kantona

sa posebnim rezimom ne mogu biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda;

c) Predsjednik iIi zamjenik predsjednika kantona ne moZe vrsiti tu funkciju viSe od dva uzastopna dvogo­disnja mandata;

d) Predsjednik i zamjenik predsjednika kantona mogu biti smijenjeni dvotrecinskom vetinom glasova zakonodavnog tijeJa kantona, ukljucujuCi veCinu glasova bosnjackih poslanika i ve6nu glasova hrvatskih poslanika u zakonodavnom tijelu kantona;

e) Ukoliko predsjednik .iIi Zi!lmjcnik predsjednika umrc, bude smijenjen iIi, prema misljenju vlade kan­tona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogiicnosti izvrsavati svoje ustavne duznosti koje proizilaze iz njegovog poJoZaja, postupak predviden gomjim paragrafom (3) a) provest ce u roku od trideset dana Klub posJanika k<~ji.ie kandidirao osobu koja se zamjenjuje da hi se popunilo upralnjeno mjesto do kraja zapocetog mandata. Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona obavljat 1Se obje funkcije tokom perioda predvidenog u prethodnoj rereoiei ako, prema misljenju viade kantona usvo­jenom konsenzMsom, ovaj drugi odredeno vrijeme nije u mogucnosti izvrsavati svoje duinosti. Ukoliko oba mjesta ostanu uprainjena, predsjedavajuCi kan­tonalnog zakonodavnog tijela obavljat ce obje funkci­je za potrebni period.

(4) Vladu kantona sa posebnim rezimom:

a) Imenuje predsjednik kantona, uz saglasnost zam­jenika predsjednika kantona, imenovanje zahtijeva potvrdu dvotreCinskom veCinom glasova u zakono­davnom tijelu kantona;

b) Cine jednak broj clanova iz reda bosnjackog i hrvatskog naroda, kao i odreden braj clanova koje cine ostali, imenovanih i prihvacenih kako je pred­videno u ovom paragrafu pod a).

(5) U Ustavu kantona sa posebnim rez.imom bit ce sadriane odredbe kojima ce se otkloniti blokada u odlucivanju zakonodavnog tijeta kantona prilikom donosenja prijeko potrebnih zakona.«

Na osnovu clana VIII. 1. (3), a u vezi sa clanovima IX. 1. i IX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna Skupslina Federacije Bosne i Hercegovine, na 14. sjedniei odrtanoj 5. juna 1996. godine, donosi

ODLUl(U /lAiA.iVDMAJ',f..l. If" X}{{V I\'A

L )'1/\ F FElJEilAClJE nOSNE 1 flFJU .. TG(J\/]l\"E(*!

Proglasavaju se Amandmani II - XXIV na Ustav Federacije Bosne j Hercegovine, koje je usvojila Ustavotvorna skupstina Federaeije Bosne i Hercegovine na 14. sjednici odrianoj 5. juna 1996. godine

IL

Amandmani II - XXIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine stupajll na snagu u ponoe, 5. jllna 1996. godine.

HI,

Ovu odluku objaviti u »Sluzbenim novinama Federacije BiH,(.

us braj 10/96 PredsjedavajuCi

5. juna 1996. godine Ustavotvome skupstine

Sarajevo MariofiI Ljubic, S.l'.

(*) Teks! Odluke 0 proglasenju Amandmana If-XXIV na Ustav Federacije Bosne i Hereegovine objavljen je u »Sluzbenim novinama Federaeije BiH", broj 13/97 od L .luna 1997. godine.

Na osnovu clana VIII. 1. (3), a u vezi sa clanovima IX.I. i lX.3.(l) i (2) Ustava Federacijc Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skupslina Federacije Bosne i Hercegovine je, na 14. sjednici odrzanoj 5. juna 1996. godine, usvojila

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se preambuIa, koja glasi:

»Uvjereni da demokratske institucije teme~iene na postovanju Ijudskib prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izmedu sebe i svojib zajedniea,

Odbijaju6 nasilje rata.

U ielji da pridonesu llnapredenju mira,

U zelji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno triiste,

Vodeni nacelima Povelje Ujedinjenih naroda. Univerzalne deklaracije 0 ljudskim pravima, i Opeim okvirnirn sporazumom 0 mlru u Bosni i Hercegovini kao i njegovim aneksima (Opb okvirni sporazum),

Narodi i gradani Pederacije Basne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene drzave Bosne i Hercegovine, odlucni da osiguraju punu naeionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najvise stan-. darde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine«.

A.MAN01\-'IA?,j nt Clan 1.1. Ustava Federacije Rosue i Hcrcegovine mijenja se j glasi:

»(1) Bosnjaei i Hrvati kao konstitutivni narodi. zaje-d­no S ostalima, i gradani Bosne i H~rcegovinc sa teTi· torije Federacije Bosne i Hercegovinc, ostv3mjl.lCl svoja suverena prava, preoblikuju unutrasnju struktu­ru teritorije Fedcracije Bosne i Hercegovinc dcfjni­mnu Aneksom II Opceg okvirnog sporazuma, tako cia se Federacija Bosne i Hercegovine sastoji od fcderaJ­nih jedinlca sa jednakim pravima i odgovornostima.

(2) Federaeija Bosne i Hereegovine jedan je od dva entiteta od kojih se sastoji driava Bosn<l i Herce­govina, i ima svu vlast, ovlastenja i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisll izricito u

nadlez.nosti institucija Bosne i Hercegovinc.(

Clan II.A.l. Ustava Fedcracije Bosne i Hcrcegovine mijenja se i glasi:

»BllduCi da se nacela. prava i slobode utvrdeni u Clanu U. Ustava Bosne i Hcrcegovine primjenjl1ju n8

eijeloj teritoriji Bosne i Hercegovinc. slijcdccc odrcdbc odnose se na Federacijll.'i

Stav 1. clan II.A.2. Ustava Fcdcracije Bosne 1

Herccgovine u prvoj reccnici mijenja se i glnsi:

.., . . .. nu najviseIT niv03 »FederaClj3 ee oSlguratJ pnmJc . c . .. .. 'loboda 111'vrdcmn u medunarodno pnznallh prav<l IS'

dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustaVR.«

Clan ILAA. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine

mijenja se i giasi:

»Sve osobe imaju prayo, u skladu s Aneksom VII

Opceg okvirnog sporazuma, na ponat ukupne imoyine koje su lisene tokom etnickog progona i neprijateljstava ad 1991. godine, te na nadoknadu ukupne imovine koja im se ne moie povratiti. Svi iskazi i obayeze date i preuzete pod prisilom, poseb­no ani koji se odnose na odricanje ad prava na zemlju i drugu imovinu, niStavni suo

Ostvarenje praya iz stava 1. ovoga clana uredit ce se federalnim zakonodavstvom.~(

Clan II.A.S. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: '

))Sticanje i prestanak driavljanstva Federacije Bosue

i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedece uvjete:

a) nijedna se osoba ne moze lisiti drf.avljanstva proizvoljno, ili na naein koji bi je ostavio bez dri.av­Ijanstva;

b) nijedna se osoba ne moze lisiti drz.avljanstva Federacije po osnovu pola, rase, boje kaze, jezika, vjere, politickog iIi drugog uvjerenja, nacionainog i drustvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, rodenja ili bilo kojeg drugog osnova;

c) svi ddavljani Federacije su, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i driavljani Bosne i Hercego­vine, a ovisno 0 uvjetima 0 driavljanstvu utvrdenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pruvo i nn drZavljanstvo druge driave.«

Clan lilt. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i giasi:

»U isklju6voj su nadleznosti Federacije:

a) organiziranje i yodenje odbrane Federacije, zastita njcne teritorije, ukljucuju6 osnivanje zajedniekog zapovjednistva svih vojnih snaga II Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom, zakljllcivanje vojnih spo­raZUmu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te

saradnja sa Stalnim komitetom za vojna pitanja i sa

Vijecem ministara U odbrani Bosne i Hercegovine,

b) driavljanstvo Federacije,

c) utvrdivanje ekonomske politike, ukljucujuCi plani­

ranje i obnovu, te politiku koriscenja zemljisa na fed­

eralnom nivou,

d) _donosenje propisa 0 finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Fed-eracije,

e) suzbijanje terorizma, medukantonalnog kriminala, neovlascene trgovine drogom i organiziranog krimi­nala,

f) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine,

g) utvrdiyanje energetske politike, ukljucujuci

raspodjelu izmedu kantona, te osiguranje i odrZavanje

potrebne infrastrukture,

h) fmansimnje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija kojc fedcralt1C' vlasti osnivaju oporeziva­njem, zaduiivanjem iii drugim sredstvima.«

U elanu IIL2. Ustava Federacijc Bosne i Hercegovine tekst pod d) if) mijenja se i gJasi:

lid) komunikacijska i transportna infrastuktura, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine,

f) provodenje zakona 0 drugih propisa 0 drz,av­ljanstvu i putnim ispravama ddavljana Bosne i Hercegovine sa teritorijc Federacije, i 0 boravku i kretanju stranaca.({

Tekst pod g) brise se.

U Clanu IV.A.20. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinc tekst pod D mijenja se i glasi:

»f) davanja ovlascenja kantonima da zakljuc-uju spo­razume sa driavama i medunarodnim organil.acijama, uz saglasnost Parlamentarnc skupstine Bosne i lkrcegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentama skupstina zakonom odluCi da im nije potrebna takva saglasnost.<.;

Tekst pod g) brise se.

Tekst pod h) mijenja se i glasi:

»h) odobravanje, vecinom glasova, sporazuma sa

driavama i medunarodnim organizacijama, uz

prethodnu saglasnost Parlamentame skupstine Bosne

i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje

Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine zakonom odluCi da im nije potrebna takva saglas­nosLii

Clan IY.B.I. Ustava Federacije Bosne i Hereegovine mijenja se i gIasi:

,)Predsjednik Federacije predstavlJa i zastupa Federaciju i sef je federalne izvrsnc vlasti.«

Clan IY.B.4. Usrava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

}) Vlada Federacije se sastoji od prcmijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika premijcra i ministara, od kojih waki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljucujuCi l.amjenika premijera, ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministac«

\1\1'/\_ -':l):\-r ,-

U Clanu IV B. 7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod a), d) i e) mijenja S0 i giasi:

Tekst pod a) (V) mijenja se i glasi:

»a) (V) potpisivanje i ratificiranjc medunarodnih spo­rawma u ime Federacije.«

Tekst pod a) (VI) brise se.

Tekst pod d) brise se.

Tekst pod e) (f) mijenja se i glasi:

»c) (I) vrsi dUlnost ministra.(,

U elanu IV.C.3.1O(l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, jza taeke b) dadaju se nove tacke c) i d), tako da dosadasnje lacke c) i dj postaju Lacke e) j 0: ),e) izmedu grada i njegovog kantona iii federaine vlasti;

d) izmedu opCinc i grada;"

Tekst pod 10 (2) d), mijenja se i glasi:

»)d) na zahtjev premijera, zamjenika premijera iii predsjednika kantona, utYrduje da 1i predlozeni iii usvojeni propis koji je donio organ kantonalne, gradske iii opCinske vlasti u skladu sa ovim ustavOffi.«

AJvIANDMAN XV.

Clan V.I.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

»(l) Svaki kanton moie primijeniti svoja ovkstenja na opCinu i grad na svojoj teritoriji iIi na federalnu vlast.

(2) Svaki kanton moze na opCinu i grad na svojoj ter­iroriji prenijeti ovlastenja u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i human­itarnom djelatnoscu te radiom i televizijom, a dUlan je to uCiniti aka u pogJedu nacionalnog sastava veCinsko stanovnistvo tc opCine, odnosno grada, nije veCinsko stanovniStvo u kantonu kao cjeHui.

(3) Svaki kanton moze zakljucivatt medunarodne sporawme uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovinc, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupstine Bosne i Hereegovine njena saglasnost nije potrebna.~(

U Ustavu Federacij~ Bosne i ~ercegovinc, iza poglavlja: »Vl - OPCINSKE VLf\STk, dodaje se novo poglavlje, koje glasi:

(1) Za podrueje dvije iIi vise opCina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama gradana, fODllira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.

Odgovornosti grada obuhvataju:

a) finansijc i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima,

b) zajednicku infrastrukturu.

c) urbanisticko planiranje,

d) javni promet,

e) druge nadleznosti koje gradu povjeri kanton, odnasno kaje prenesu opCine.

(2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakon~ odavstvom.

(3) Grad ima gradsko vijece, Cij1 sastav Cini jednak broj vijecnika iz svake opeine, a broj vijecnika, pos­tupak izbora i trajanje mandata utvrduje se statutom.

Gradsko vijece ne moze imatj manje od 15, a nitl vise od 30 v~ieCnika.

(4) Gradsko vijece:

a) priprema i dvotreCinskom veCinom usvaja statut grada,

h) bira gradonacelnika,

c) donosi budzet grada,

d) donosi propise u izvrsavaoju prenesenih ovlastenja i vrsi druga oVJastenja utvrdena statutom.

(5) Odgovornosl gradomicelnika je:

a) imenovanje i smjenjivanje gradskih fllnkcionera,

b) provodenje gradske politikc i izvrsavanje gradskih propisa.

c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa omhlldsmcnima.

d) podnosenjc izvjestaja gradskom vijeeu i javnosti 0

provodenjn gradske politike.

(6) Grad oSlvaruje prihode oporezivanjem, zaduiivanjem j na drugi nacin, u skladu sa zakonom,({

Clan VILt. lTstava Fcderacije Bosne i Hercegovinc mijcnja se i giasi:

"Mcdullarodni odnosi Federacije morajll hili II skladu sa medunarodnim subjektiviletom, teritorijalnim integritctom i kontinuitc:tom Uosnc i Herccgovinc.«

Clan ViT.:':;. Uslava Fedcracije Bosne i Hercegovine mijenja sc i gJasi:

"lv1edunarodni llgoyori i drugi sporazumj koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Fedcraciji, tc. opea pmv­i1a mcdunarodnog prava cine dio zakonodavstva Federacije. U slucaju nesaglasnosti medunarodnog ugovora, odnosno sporazurna i zakonodavstva, pre­vladava medunarodni ugovor, odnosno sporazum.«

Clan Vll.4. Ustava Federacije Basne i Hercegovine mijenja se i g1asi:

»( 1) Sporazume sa dr1.avama i medunarodnim organi­l.acijama potpisuje i ratifikuje u ime Federacije pred­sjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih odobri Parlament Federacije uz prethodnu saglasnost Parlamcntarne skupstine Bosne' I

Hercegovine, osim ako Parlament Federacije, odnosno Parlamentama skupstina Bosne i Hercegovine nisu 5VO­jim zakonom predvidjeli da za takve vrste medunarod­nih sporazuma nije potrebr~a takva saglasnost.

(2) Predsjednik Fedcracije, na prljedlog premijera, moze otkazati medunarodne sporazume ukoliko mu to dopusti Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine, a duzan je tako postupiti kad to zahtije­va Pm'lament Federacije uz saglasnost iIi po zahtjevu PBrlamcntamc Skllpstine Bosne i Hercegovine.«

Clan IX.2.(!) c) Ustava Fcdcracijc Bosne i Hercegovine brise se.

Clan TX.4.( I) Ustava Federacije Bosne i Hercegovinc mijenja se i glasi:

»(1) Prvi izbori loa Predstavnicki dom, Dom nal'Oda, kantonalna i zakonodavna tijela i opCinska vijeea odriat cc se u skladu sa Aneksom III. Opeeg okvirnog sporazuma.

Kasniji izbori odvijal cc se po izbornim zakonima koje doncsc Parlament Federacije.«

Tekst pod (3) mijenja se j glasi:

»)(3) Nijedna osoba koja izdrzava kazllu izrecenll od stranc Medllnarodnog suda za hivsu Jugoslaviju i nijedna osoha koja.ie optuzena ad strollle Mcdunaro­dnog suda za hivsu Jugoslaviju, " koja se ne pojavi pTCd Sudom po njegovom POZiVll, nc mo7.e se kandj~ dova!i iIi vrsiti naimenovanu, izbornu ill neku drugu javl1u funkciju na leritoriji Federacijc.«

Clan IX.IO. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijcnja se i glasi:

»Ovaj ustav primjenjuje se tl opCinama grada Mostara

i gradu Mostaru dok je pod upravom Evropske unije, ako drukCije ne odluci upravitelj Evropske unlje, koji

ne smije odstupiti od poglavlja II 0 ljudskim pravima i ,temeljnim slobodama, Predsjednik Federacije za

vrijeme uprave Evropske unije konsultuje se sa upraviteljem u pogJedu olaksavanja pune primjene ovog ustava u gradu Mostaru Cim se to vrijcme okonca.«

Clan IX. 11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

»(1) Ustavotvorna skupstina Federacije koju Cine poslanici Skupstille Rcpublike Bosne i Hercegovine il.abrani na izborima 1990. godine nastavlja sa radom do konstiiuisanja ParJamcnta Federacije u skladu sa Anehom III. i IV. Opeeg okvirnog sporazuma.

(2) U periodu do konstituisanja Predsjednistva Bosne i Hercegovine \l skladu sa Aneksom III i IV Opeeg okvirnog sporazuma, civilno komandovanje Arrnijom Bosne i Hercegovlne. ukljncujuCi i imenp-­vanje vajnih Micira, vrsit ee predsjednik Predsjcdnistva Bosne i Hercegovinc. a civijno zapovijedanje Hrvatskim vijecem abrane. ukljucujuCi i imenovanje vojnih casnika, vrsi! ee predsjednik ili pOlpredsjednik Federacije koji je iz reda hrvatskog naroda.

(3) Dok se ne izaberu fedcralni. kanlonalni j opCinski funkcioneri u prijclaznom periodu u skJadu sa Clanom IX. 3. sadasnji administrativni aranzmani ostai ce na soazl u okviru Federacije, osim u opCinama grada Mostara i gradll Mostarll kojim cc upravljati up­ravitelj Evropske unije \l pcriodu 0 kojem se dogov .. ore Evropska unija i prc:dsjednik i potprcdsjednik Federacije.«

U Aneks!! t.!stava Federacije Bosne i Hercc:govine, iza tacke 21. dodajc se nova tacka 22. koja glasi:

)22. Okvirna konvencija za zastillJ nacionalnih ma­njina iz 1994.«

US bn\j 9196 5 . .luna 1996. godine

Sarajevo

PredsjcdavajuCi

Ustavotvorne skupstine

Mariofil Ljubuc, S.L

Na osnovu Clana VIII. 1.(3), a u vezi sa clanom IX. 1(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, nn sjedni­C1 Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odrtanoj 29. aprila 1997. godint'o i na sjednici Predstavnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine oddanoj 6. maja 1997. godine, donosi

Proglasavaju se Amandmani XXv. i XXVI. na Usta\'

Federacije Bosne i Hercegovine koje .Ie usvojio

Parlament Federacije na sjednici Doma naro91:1

Parlamenta Federacije Bosne i Hcrcegoyinc odrzanoj

29. aprila 1997. godine i na sjcdnici Predstavnickog

doma Parlamcnta Fcdcracijc Bosne i Hcrcego\'ine

odrzanoj 6. maja 1997. godinc.

Amandmani XXV. i XXVI. na Ustav Federacije

Bosne i Hercegovine stupaju na snagu u ponoe, 6.

rnaja 1997. godine.

Ovu odlukll objaviti u );Sluzbenim novinama

Federacije BiH«.

PF broj 24/97 Predsjeda\'aju6

8. maja 1997. godinc Pred5tavnickog doma

Sarajevo PBr\amenta Fcdcracije BiH

Enver Kreso, S.r. ~~~-

PredsjedavajuCi

Doma naroda

Par1amentD Federacije BiH

lVlariofil Ljuhic, s.r. ---------: (*) Tekst Odluke 0 progl;l.~enju Amandmana XXV i XXVI na UstDV Fedcracijc Bosne i Hcrcegovinc

, " Sl"b' o",'n"m'\ Federaci]' e obJavlJcn JC U » uz eDlm n y " < •

BiH«, broj 13197 ad 2. juna J997. godine.

osnovu CIana VIII 1. (3) a) i b) Ustava Federacije sne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i rcegovine, oa sjedoici Doma narada Parlameota ieracije Bosne i Hercegovine, oddanoj 29, aprila n, godine, i oa sjednici Predstavnickog doma 'lamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odrfanoj naja 1997. godioe, usvojio je

Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza ;lavlja »VLA. Gradske viasti{( iza tacke (1) dodaje nova tatka (2) koja glasi:

iediste kantona s posebnim fdimom organizovat se na osnovu istih principa«.

:. 2. i 3. postaju taco 3. i 4" a iza nove tacke 4. iza va 2, dodaje se novi stav koji glasi:

slucaju Grada Mostara Gradsko vijece nastavit ce iti sa postojeCim brojem vijecnika, s tim da ce se

braj vijeenika uskladiti sa odredbama prethodnog stava najkasnije do slijedeCih lokalnih izbora.

Ostale specific-nosti Grada Mostara uzet ce se U obzir prilikom odredivanja broja vijetnika i postupka l,a

njihov izbor.«.

Dosadasnje taco 4, 5. i 6, postaju taco 5, 6, i 7.

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja VI. A. »Gradske vlasti« dodaje se novo poglavlje, koje glas1:

>:>VLB, Organizacija Sarajevo

t. U Kahtonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica Iokalne samouprave.

Ustavom Kantona Sarajevo bit ce uredeno koje opCine ulaze u sastav Grada Sarajeva.

2. Sastav i naCin odluCivanja organa Grada Sarajeva odraiava multietnicnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.