DELOVNA POLITIKA I FINANSISKI PLAN na Stopanska … politika finansiski plan... · so posebni prava...
Transcript of DELOVNA POLITIKA I FINANSISKI PLAN na Stopanska … politika finansiski plan... · so posebni prava...
STOPANSKA BANKA a.d. BITOLA
DELOVNA POLITIKA I FINANSISKI PLAN
na Stopanska banka a.d. Bitola
za 2012 godina
Bitola, april 2012 godina
1
S O D R @ I N A:
Voved .....................................................................................................................2
I.MISIJA NA BANKATA ………………………………………………………………..…..2
II.O^EKUVANI MAKROEKONOMSKI DVI@EWA VO 2012 GODINA ..................3
III.DELOVNI CELI I ZADA^I NA BANKATA........................................................3
IV.MERKI I AKTIVNOSTI ZA OSTVARUVAWE NA CELITE I ZADA^ITE
NA DELOVNATA POLITIKA NA BANKATA........................................................4
1.Sektor za delovna politika...............................................................................4
2.Sektor za kreditirawe....................................................................................10
3.Sektor za rabota so naselenie, devizen re`im i platen promet so
stranstvo...........................................................................................................12
4.Sektor za organizacija, pravni i op[tobankarski raboti.............................14
5. Vonsektorski slu`bi i referati...................................................................18
V.PROEKCIJA NA FINANSISKITE CELI........................................................24
1.Plan na bilansot na sostojba na 31.12.2012 godina........................................24
2.Plan na bilansot na uspeh za 2012 godina.......................................................26
3.Buxet za op[tite administrativni tro[oci i amortizacijata za
2012 godina.......................................................................................................27
VI.MONITORING.................................................................................................28
2
Voved
Finansiskiot plan na Stopanska banka a.d. Bitola (vo natamo[niot
tekst: Bankata) za 2012 godina se izgotvuva vrz osnova na Delovnata politika
i razvojniot plan na Bankata za periodot od 2012 - 2014 godina, a vo
soglasnost so tekovniot i o~ekuvaniot makroekonomski ambient vo dr`avata i
proekciite za monetarnata politika na NBRM, pritoa vodejki smetka za
upravuvawe so rizicite, kako i za odr`uvawe na optimalna likvidnost i
generirawe na profit.
Pri planiraweto se imaa vo predvid ostvarenite dvi`ewa i
rezultati na Bankata vo 2011 godina, kako i ostvarenite dvi`ewa i trendovi
vo realniot sektor, koi bi imale vlijanie na raboteweto na Bankata vo
planskata godina. Isto taka, se analizira[e mo`noto vlijanie na raboteweto
na Bankata od drugi nadvore[ni i vnatre[ni faktori.
Vo prilozite na godi[niot Finansiski plan za 2012 godina se
dadeni i trimese~ni planovi, odnosno e zadadena dinamika za ostvaruvawe,
so cel vo tekot na godinata da se proveruva uspe[nosta na istiot i da se
podnesuvaat izve[tai do nadle`nite organi.
Ambientot za ostvaruvawe na proekciite za 2012 godina se o~ekuva
da bide postabilen vo sporedba so prethodnata godina iako rizicite i
neizvesnosta i natamu se prisutni.
I. MISIJA NA BANKATA
Misijata na Bankata, kako voda~ pri odreduvaweto na strate[kite
celi vo ovoj srednoro~en period e:
Bankata da prodol`i da raboti kako prepoznatliva,
univerzalna finansiska institucija vo Republika Makedonija;
preku mobilizirawe na slobodni pari~ni sredstva od
fizi~ki i pravni lica, ponuda na visoko kvalitetni finansiski proizvodi i
uslugi za nefinansiskite dru[tva i doma]instvata po konkurentni i
prifatlivi ceni, da ostvaruva maksimalna dobivka za akcionerite, so
prifatlivo nivo na rizik.
Maksimizirawe na vrednostite na Bankata na nejzinite
akcioneri, vraboteni i zaednicata vo sredinata kade taa raboti.
3
II.O^EKUVANI MAKROEKONOMSKI DVI@EWA VO 2012 GODINA
Uslovite vo koi ]e raboti Bankata vo 2012 godina se o~ekuva da
bidat sli~ni kako od prethodnata godina, so zabaven rast na doma[nata
ekonomija i rizici povrzani so dvi`ewata vo ekonomiite, koi se glavni
trgovski partneri na dr`avata.
Spored Ministerstvoto za finansii1 ekonomskiot rast na RM se
o~ekuva da iznesuva 4,5%, koj se predviduva da go pridvi`at investiciite,
odnosno proektiraniot porast na bruto investiciite se o~ekuva da ostvari
stapka na porast od 8,5%. Na toa se nadovrzuva i finalnata li~na
potro[uva~ka so porast od 4% i javnata potro[uva~ka so 1,4%, soodvetno.
Stapkata na inflacija se predviduva da bide niska i stabilna,
proceneta na nivo od 2,5%, a realniot porast na prose~nata bruto plata se
o~ekuva da iznesuva 1,6%.
Stabilniot nominalen devizen kurs na denarot vo odnos na evroto
]e se zadr`i i vo 2012 godina, vo funkcija na odr`uvawe na cenovnata
stabilnost, kako krajna cel na monetarnata politika, a deviznite rezervi ]e
se zadr`at na adekvatno nivo za poddr[ka na stabilniot devizen kurs na
denarot vo odnos na evroto.
Proekcijata na rast na izvozot na stoki i uslugi iznesuva 7,7%,
dodeka uvozot se o~ekuva da se zgolemi za 7%.
Ostvaruvaweto na makroekonomskite proekcii e neizvesno, [to e
o~ekuvano za eden postkrizen period i ]e zavisi ne samo od zakrepnuvaweto
na doma[nata ekonomija, tuku i od sostojbata na ekonomiite na glavnite
trgovski partneri na Republika Makedonija.
III. DELOVNI CELI I ZADA^I NA BANKATA
Prioritetnite celi i zada~i na Bankata za 2012godina se:
1.Zgolemuvawe na potencijalot na Bankata za 12,6%, odnosno za
860,7 milioni denari ili 13,9 milioni evra, so [to vkupnata bilansna suma
(bez komisionoto rabotewe) ]e dostigne nivo od 7,7 milijardi denari
odnosno 123,9 milioni evra;
2.Maksimizirawe na profitabilnosta na rabotewe so prezemawe
na prifatlivi rizici, pri [to ]e se stremi da ostvari povratok na
kapitalot, koj ]e ovozmo`i i povratok na aktivata, a pritoa Bankata ]e ja gi
nadopolni zakonskite rezervi i akumuliranata dobivka od koi se pokri
tekovnata zaguba za 2011 godina, preku naplata na dva golemi nefunkcionalni
krediti so prezemawe na kreditot i biznisot, za [to se vodat pregovori;
1 Buxet na RM za 2012 godina, I.Op[t del
4
3.Zadr`uvawe na pazarnoto u~estvo vo bruto kreditite, so
zgolemuvawe na bazata na klienti i disperzija na kreditnoto portfolio na
pove]e klienti, a pritoa osvojuvawe na istite za prodavawe na site vidovi
na proizvodi i uslugi;
4.Zadr`uvawe na postojnite i osvojuvawe na novi deponenti so
zgolemuvawe na pazarnoto u~estvo vo vkupnite bankarski depoziti;
5.Razvoj i usovr[uvawe na informati~kata tehnologija i
implementacija na novi Business Intelegence re[enija ;
6.Unapreduvawe i usoglasuvawe na organizacionata postavenost i
vospostavuvawe na sistem za kvalitet;
7.Menaxment na ~ove~ki resursi [to ]e obezbeduvaat povisok
kvalitet na uslugi i soodvetna i postepena na zamena na kadarot na Bankata
soglasno potrebite za nejzina modernizacija i rast;
8.Voveduvawe na novi proizvodi i uslugi vo soglasnost so
raste~kite barawa na klientite i pazarot;
Zaradi posledicite od ekonomskata kriza, koja ne gi odmina i nekoi
od klientite na Bankata, za sledniot period se postavuvaat i slednite celi i
zada~i za nadminuvawe na novonastanatite uslovi:
1.Podobruvawe na finansiskata stabilnost na Bankata;
2.Podobruvawe na kvalitetot na kreditnoto portfolio na Bankata;
3.Zgolemuvawe na kamatonosnata aktiva;
4.Disperzija na kreditniot rizik;
5.Razre[uvawe na nenaplatenite pobaruvawa so ponuda na konkretni
re[enija za oddelni klienti;
6. Prezemawe na merki za prisilna naplata;
7. Proda`ba na prevzemeniot imot.
IV. MERKI I AKTIVNOSTI ZA OSTVARUVAWE NA CELITE I ZADA^ITE NA
DELOVNATA POLITIKA NA BANKATA
Za ostvaruvawe na strate[kite i delovnite celi i zada~i na
Bankata ]e se prezemaat konkretni merki i aktivnosti vo oddelnite sektori
na Bankata.
1.Sektor za delovna politika
Za ostvaruvawe na prioritetnite i drugite celi na Bankata, vo
funkcija na odr`uvawe na likvidnosta i stabilnosta na Bankata,
eliminirawe na site vidovi na rizici i ispolnuvawe na zakonskite i drugi
obvrski za finansisko izvestuvawe i izgotvuvawe na izve[tai i akti na
delovnata politika na Bankata ]e se prezemat slednite merki i aktivnosti:
Delovnata politika na Bankata za 2012 godina ]e se temeli na
metodologijata koja obezbeduva usoglasenost na sredstvata vo aktivata i
izvorite na sredstva vo pasivata na Bankata so krajna cel eliminirawe na
5
sekakov vid na rizik koj mo`e da nastane zaradi eventualna neramnote`a
me\u tie dve golemini. Isto taka, ]e obezbeduva uramnote`enost na Bilansot
kako po obem i dinamika taka i po valutna i ro~na struktura na sredstvata.
1.1.Vo delovniot proces upravuvawe so rizicite ]e se unapreduva
sistemot za upravuvawe so rizici so cel da se ovozmo`i postojano sledewe i
prudentno upravuvawe so site vidovi na rizici, kako i celosna
implementacija na regulatornite izvestuvawa, so unapreduvawe na modelite
za identifikacija, sledewe i izbor na metodi za minimizirawe na rizicite
i navremeno informirawe na organite na Bankata so cel donesuvawe
pravilni i navremeni odluki za upravuvawe so rizicite.
Imaj]i gi predvid ovie opredelbi, ]e se prezemaat slednite
aktivnosti:
Postojano usovr[uvawe na sistemot za identifikacija, sledewe
i kontrola na kreditniot rizik soglasno izmenite vo zakonskata regulativa i
po potreba:
Dopolnuvawe na Upatstvoto za upravuvawe so krediten rizik;
Nezavisna ocenka na kreditnoto portfolio i utvrduvawe na
rezervacija (ispravka na vrednosta) potrebna za kreditnata izlo`enost po
klienti;
Identifikacija, merewe i sledewe na rizikot od koncentracija;
Identifikuvawe na kreditniot rizik na nivo na klient preku
interno rangirawe (scoring sistem);
Analiza na kreditnoto portfolio na Bankata i izrabotka na
informacija na kvartalna osnova;
Stru~na edukacija na vrabotenite vo oblasta na ocenata na
kreditniot rizik i sledewe i implementacija na aktuelnite trendovi vo ovoj
segment na raboteweto na Bankata.
Monitoring i zajaknuvawe na redovnata naplata na kreditnoto
portfolio
Voveduvawe na nezavisno mislewe od strana na organizacioniot
del za krediten rizik vo odnos na kreditnite aplikacii
Podobruvawe i dorazvivawe na sistemot za upravuvawe so
strategiski rizici odnosno na sistemot za identifikuvawe, sledewe,
ocenka i kontrola na operativniot rizik, kako i ubla`uvawe na posledicite
od rizicite:
Reorganizacija na organizacioniot del za strategiski rizici
Unapreduvawe na Politikata za upravuvawe so operativniot rizik;
Donesuvawe na Metodologija i indikatori za sledewe, analiza i
ocenka na operativniot rizik,
Vospostavuvawe i vodewe na dobro dizajnirana baza na podatoci na
nastanite koi predizvikuvaat [teti ili pretstavuvaat potencijalen
operativen rizik;
6
Kreirawe na standardni izve[tai za nastanite koi predizvikuvaat
[teta ili pretstavuvaat potencijalen operativen rizik;
Podobruvawe na postojnata organizaciona struktura preku
kadrovsko doekipirawe i vospostavuvawe na mre`a na odgovorni lica po
organizacioni edinici za identifikuvawe, sledewe i evidentirawe na
nastanite vo bazata na podatoci.
Aktivnosti za usoglasuvawe i po~ituvawe na zakonskata regulativa
za upravuvawe so strategiskite rizici (likvidnosen rizik, rizik od promena
na kamatnite stapki , valuten, pazaren, reputaciski rizik), nivno merewe i
sledewe, kontrola i izvestuvawe soglasno internite akti na Bankata
(politiki, proceduri, upatstva i sl.):
Utvrduvawe i sledewe na nivoto na rizik prisuten kaj novite
proizvodi koi se planiraat da se vovedat vo periodot 2012-2014 godina;
Sproveduvawe na stres testovi, scenarija i sledewe na
pokazateli za upravuvawe so rizicite;
Klasifikacija na aktivnite bilansni i vonbilansni stavki na
Bankata spored stepenot na rizi~nost;
Informacija za stepenot na rizi~nost na aktivnite bilansni i
vonbilansni stavki spored stepenot na krediten rizik (trimese~no);
Mese~en izve[taj za utvrduvawe na adekvatnosta na kapitalot na
Bankata za organite na Bankata;
Mese~na informacija za sledewe na rizicite od raboteweto na
Bankata;
Mese~en izve[taj za utvrduvawe na prifatlivoto nivo na
izlo`enost na Bankata na krediten rizik;
Izve[taj za ostvarenite interni pokazateli za upravuvawe so
rizik od kamatni stapki (kvartalno);
Izrabotka na set mese~ni izve[tai za adekvatnosta na kapitalot,
sopstvenite sredstva, za aktivata ponderirana spored krediten rizik, za
izlo`enosta na Bankata kon akcioneri so kvalifikuvano u~estvo, kon licata
so posebni prava i odgovornosti i kon vrabotenite vo Bankata, za golemi
izlo`enosti i nivno redovno i navremeno dostavuvawe do NBRM;
Izrabotka na set izve[tai za promena na ekonomskata vrednost
za pozicii od portfolioto na bankarski aktivnosti spored tipot na kamatni
stapki;
Izrabotka na izve[tai i podgotovka na razni podatoci od oblasta
na upravuvaweto so rizici za potrebite na interni i eksterni organi i tela,
a po potreba i za drugi regulatorni tela i institucii.
1.2.Vo delovniot proces likvidnost i upravuvawe so aktivata na
Bankata ]e se prezemaat merki i aktivnosti za odr`uvawe na likvidnosta na
optimalno nivo:
Odr`uvaweto na prose~noto nivo na zadol`itelnata rezerva kako i
minimalni denarski i devizni likvidnosni koeficienti regulirani so
7
interna regulativa i Odluki na NBRM. Odr`uvaweto na likvidnosta na
optimalno nivo vo zavisnost od prezemenite obvrski na Bankata i soglasno
postojnata regulativa, kako i dosega, ]e se ostvaruva so anga`irawe za:
Formirawe na ALSO i Odbor za dnevna likvidnost;
Definirawe na interni indikatori za kratkoro~na i dolgoro~na
likvidnost;
Dnevno sledewe na likvidnosta kako i sostojbite, prometot i
dvi`eweto na smetkite na deponentite, pri [to ]e se utvrduvaat dnevni,
nedelni i mese~ni planovi na prilivi i odlivi na sredstva;
Sledewe na ro~nata usoglasenost na pobaruvawata i obvrskite;
Odr`uvawe na povolna struktura na izvorite na sredstva preku
zgolemuvawe na depozitnite sredstva;
Odr`uvawe na likvidnata aktiva na optimalno nivo;
Izrabotka na set mese~ni izve[tai za ro~nata struktura na aktivata
i pasivata, najgolemite deponenti, stapkite na likvidnost i internite
likvidnosni pokazateli;
Analiza na mese~ni izve[tai za ro~nata struktura na aktivata i
pasivata, najgolemite deponenti, stapkite na likvidnost i internite
likvidnosni pokazateli;
Plasman na vi[okot na likvidni sredstva vo blagajni~ki zapisi na
NBRM za odr`uvawe na visoko likvidni sredstva za pokrivawe na nedostigot
pri eventualno povlekuvawe na visoki iznosi na sredstva od deponentite;
Plasman vo drugi hartii od vrednost (dr`avni zapisi, dr`avni
obvrznici);
Nadopolnuvawe na nedostigot na likvidni sredstva vo odredeni
vremenski periodi so pozajmici od drugi banki preku pazarot na depoziti i
proda`ba na hartii od vrednost na sekundarniot Pazar;
Vospostavuvawe na deloven odnos so drugi finansiski i kreditni
institucii preku koi bi se nadopolnuvala likvidnosta na Bankata;
Izrabotuvawe na mese~ni izve[tai za sostojbata na kreditite za
likvidnost,
Izrabotka na mese~ni informacii za likvidnosta na Bankata.
1.3.Vo delovniot proces planirawe i analizi se predviduvaat
slednite aktivnosti:
Izrabotka na Delovna politika i razvoen plan za periodot 2012-
2014 godina;
Izrabotka na FinansiskI plan na Bankata za 2012 godina;
Izrabotka na predviduvawe za ostvaruvawata na Bankata na
kvartalna osnova;
8
Izrabotka na godi[en plan na nivo na organizacioni edinici-
ekspozituri;
Izrabotka na trimese~ni, polugodi[ni i godi[ni izve[tai za
raboteweto na bankata;
Izrabotka na mese~ni informacii za raboteweto na Bankata i
dostavuvawe do menaxerskiot tim na Bankata;
Izrabotka na mese~ni informacii za pooddelni segmenti od
raboteweto na Bankata so konstatacii i zaklu~oci;
Izrabotka na pregledi za utvrduvawe neto dol`nici na Bankata;
Izrabotka i dostavuvawe na izve[tai do NBRM za potrebite na
analizata na vonterenskata kontrola na Bankata;
Izrabotka na redovni mese~ni izve[tai do NBRM (za
novoodobreni krediti, za vonbilansni stavki, za ponderirani kamatni
stapki, za promena na sopstveni~kata struktura na akciite so pravo na glas,
za golemi kreditni izlo`enosti) i drugi izve[tai i pregledi po barawe.
1.4.Vo delovniot proces hartii od vrednost se predviduvaat
slednite aktivnosti:
Zapi[uvawe na blagajni~ki zapisi i dr`avni zapisi kako za
svoja smetka, taka i za smetka na fizi~ki i pravni lica;
Posreduvawe pri izdavawe na hartii od vrednost za lokalnata
samouprava;
Sledewe na promenite vo sopstveni~kata struktura na Bankata i
izgotvuvawe na izve[tai;
Vodewe gri`a za redovno i navremeno objavuvawe na cenovno
~uvstvitelni informacii i razni regulatorni izve[tai na internet
stranicite na Makedonskata berza i Komisijata za hartii od vrednost;
Izvr[uvawe na site ostanati raboti svrzani so akcionerstvoto,
vrz osnova na zakonskite propisi i akti [to ja reguliraat ovaa materija.
1.5.Vo delovniot proces depoziti na pravni lica se predviduva
porast na depozitite i zgolemuvawe na pazarnoto u~estvo, a nivniot porast e
od osobena va`nost za raste`ot na Bankata. Zaradi toa ]e se prezemat
slednite aktivnosti:
Privlekuvawe na novi deponenti so kompletna, brza i kvalitetna
usluga, po prifatlivi ceni (provizii vo platniot promet, [irewe na mre`a
na novi ekspozituri i novi servisi)
Obezbeduvawe na popovolni ceni (najniski kamatni stapki) na
kreditite nasproti depozitite (krediti obezbedeni so depozit), na nivo na
neto kamatonosnata margina od 2,5%.
Aktivno sledewe na pazarnite uslovi vo ramkite na bankarskiot
sistem i izgotvuvawe prifatlivi ponudi za pooddelni deponenti so visoki
iznosi na sredstva (na pr. investicioni fondovi);
9
Davawe na celosna usluga na deponentite: kreditirawe,
obezbeduvawe na devizni sredstva na devizniot pazar, otvorawe na
akreditivi, izvr[uvawe na site pla]awa vo vnatre[niot i nadvore[niot
platen promet i sl.
1.6.Vo delovniot proces finansisko rabotewe i smetkovodstvo se
planiraat slednite aktivnosti:
Izrabotka na izve[tai za finansisko izvestuvawe soglasno
doma[nata regulativa;
Unapreduvawe na menaxment informativniot sistem na Bankata
preku izrabotka na izve[tai za bilans na sostojba i bilans na uspeh na nivo
na ekspozitura;
Usoglasuvawe i implementacija na izmeni i dopolnuvawe na
postojnite izve[tai i godi[nata smetka i izrabotka na novi soglasno
izmenite vo Zakonot za trgovski dru[tva;
Izrabotka na izve[tai i podgotovka na razni podatoci za
potrebite na revizorska ku]a koja gi revidira finansiskite izve[tai na
Bankata, a po potreba i za drugi regulatorni tela i institucii;
Implementacija na nov model za vodewe na finansisko
smetkovodstvo i smetkovodstvo na tro[ocite, taka [to tie da bidat
grupirani po oddelni tro[o~ni centri, so cel da mo`e da se analiziraat,
planiraat i da dadat mo`nost za formirawe na cena na ~inewe na
proizvodite i uslugite i na nivo na klient kako i za donesuvawe na strate[ki
i operativni odluki za delovnata politika na Bankata.
Za taa cel ]e se prezemat slednite merki i aktivnosti:
Unapreduvawe na softverski paket za finansisko-materijalno
rabotewe;
Razgrani~uvawe na tro[ocite po organizacioni edinici,
proizvodi i uslugi i klienti;
Doekipirawe i obuka so visokostru~en kadar koj ]e odgovori na
barawata na izmenite i dopolnuvawata na Me\unarodnite standardi za
finansisko izvestuvawe i nivna implementacija vo izve[taite.
1.7.Vo delovniot proces platen promet vo zemjata aktivnostite ]e
bidat usoglaseni so Strategijata za razvoj na platniot sistem na Republika
Makedonija i Akcioniot plan za nejzina implementacija, po~ituvawe na
Zakonot za platen promet so izmenite na istiot, kako i drugite propisi od
ovaa oblast. Pozna~ajni aktivnosti za naredniot planski period ]e bidat:
Decentralizacija na uslugi na nivo na ekspozitura;
Davawe kvalitetna usluga na klientite;
Kreirawe na paket proizvodi za klienti (kompanija i nejzini
vraboteni)
Naplata na [to pove]e mese~ni fakturi od gra\anite vo korist
na javnite i drugi pretprijatija, so atraktivni tro[oci za klientite;
10
Zgolemuvawe na vidot na uslugite koi ]e se nudat vo
ekspoziturite ([alterite) vo drugite gradovi, a koi se nudea samo vo
sedi[teto na Bankata;
Zaradi decentralizacijata na usugite ]e se vr[i postojana obuka
na [alterskite rabotnici vo drugite gradovi;
Postojana obuka na site [alterski rabotnici vo Slu`bata za
platen promet vo zemjata ]e se vr[i i zaradi novite uslugi koi se
predviduvaat da se vovedat;
Izmenuvawe i dopolnuvawe na Tarifata za nadomestoci za
uslugite [to gi vr[i Bankata, vo pravec na usoglasuvawe so konkurencijata
(da ne se izgubat sega[nite klienti, a da se privle~at novi), kako i za novite
uslugi koi ]e se vovedat;
Zgolemuvawe na brojot na bankarski smetki na fizi~kite lica;
Natamo[na nadgradba na sistemot za elektronsko bankarstvo, vo
sorabotka so Slu`bata za IT;
Zgolemuvawe na brojot na korisnici na elektronsko bankarstvo;
Voveduvawe na KIBS sertifikati na BSEP (bezbedno sredstvo za
elektronsko potpi[uvawe) od Stopanska banka a.d. Bitola kako Lokalna
registraciona kancelarija (LRK) na KIBS za izdavawe na sertifikati na
PKI token, so koe se ovozmo`uva pokraj elektronsko bankarstvo na
finansiski transakcii i u~estvo na javni tenderi, pristap do UJP i drugi
internet strani.
2.Sektor za kreditirawe
Kreditiraweto na stopanstvoto i na doma]instvata (samostojni
vr[iteli na dejnost i fizi~ki lica) e tradicionalna, klasi~na bankarska
rabota, koja go opfa]a najgolemiot del od raboteweto na Bankata, a so toa i
najgolemiot del od neto prihodite na Bankata. Vo uslovi na ekonomska kriza,
naru[eni ekonomski tekovi i nepo~ituvawe na finansiskata disciplina,
mo`e da se slu~i da se napravat ogromni rashodi za o[tetuvawe na
kreditite, odnosno ispravka na vrednosta na istite. Za da bide
kreditiraweto generator za ostvaruvawe na najgolemiot del od prihodite na
Bankata ]e se prezemat slednite merki i aktivnosti:
Porast na kreditnoto portfolio, so replasman na tekovno
dostasanite krediti, naplata na dostasanite i somnitelni i sporni
pobaruvawa;
Kreditirawe, odnosno poddr[ka na kvalitetni i profitabilni
proekti od oblasta na korporativnoto rabotewe, kako i na klienti od oblasta
na mali i sredni pretprijatija
Kreditirawe na sektorot domakinstva, (samostojni vr[iteli na
dejnost i fizi~ki lica), koi imaat stabilni prihodi, so povisok porast na
kreditite na fizi~kite lica i so pogolema fleksibilnost pri nivnoto
odobruvawe;
11
Kreditiraweto, odnosno kreditnata analiza vrz osnova na koja se
odobruvaat kreditite, ]e se vr[i spored usvoenite politiki, proceduri i
upatstva za prezemawe i upravuvawe so kreditniot rizik, maksimalnata
kreditna izlo`enost kon poedine~en subjekt, vodejki smetka za rizi~nosta na
plasmanite, odnosno klasifikacija na klientite spored stepenot na
rizi~nost;
Politika na kamatni stapki vo soglasnost so bonitetot, odnosno
rizi~nata kategorija na klientot i kriteriumite za procena na vidot,
vrednosta i prifatlivoto nivo na obezbeduvaweto po odobrenite kreditni
izlo`enosti;
Bankata ]e se zalaga za postojano sledewe i utvrduvawe na
optimalni kamatni mar`i, odnosno so prihodite od kamati da obezbedi
pokrivawe na rashodite od kamati, rezervi za obezbeduvawe od potencijalni
zagubi i ostvaruvawe na dobivka zaradi jaknewe na kapitalnata baza i
dividenda za akcionerite;
Bankata ]e go zgolemuva obemot na postojnite uslugi i ]e vr[i
pro[iruvawe na asortimanot so voveduvawe na novi vidovi uslugi, zaradi
zgolemuvawe na u~estvoto na nekamatnite prihodi vo strukturata na
prihodite i pokrivawe na tro[ocite od raboteweto. Vo taa nasoka se
predviduva da se zgolemi garanciskoto i da se unapredi meni~noto rabotewe,
kako i intenzivirawe na elektronskoto bankarstvo;
So vakvata politika na kamati i nadomestoci, Bankata ]e se
zalaga za racionalizacija na tro[ocite, da raboti so [to e mo`no pomala
mar`a, da go rastovari bilansot na rashodite, i da ostvari dobivka, [to ]e
bide vo interes na akcionerite;
Zaradi postojano usoglasuvawe na kamatnite stapki i
nadomestocite na uslugite so nivnite promeni na finansiskiot pazar,
Upravniot i Nadzorniot odbor na Bankata preku op[tite akti [to gi
donesuvaat, odnosno Odlukata za politikata na kamatnite stapki i Tarifata
za nadomestoci na uslugi ]e vr[i nivno kontinuirano usoglasuvawe, vrz
osnova na prethodno izvr[eni presmetki od strana na stru~nite slu`bi za
vlijanieto vrz raboteweto na Bankata;
Koristewe na sredstva od postojnite kreditni linii (EIB-MBPR
i dr.), kako i novi dokolku se ponudat vo tekot na planskiot period;
}e vodi smetka, pokraj kreditniot rizik, kako osnoven rizik za
kreditnoto portfolio, i za ostanatite rizici, pred se rizikot od kamatni
stapki, valutniot rizik, operativniot rizik i site ostanati vidovi na rizici;
}e vodi smetka za namensko koristewe na krediti, osobeno na
investicionite krediti i kreditite za proektno finansirawe;
Podobruvawe na stepenot na naplata na site pobaruvawa;
}e se gri`i za redovna naplata na kreditite i kamatite i ]e
prezema navremeni merki kon neredovnite dol`nici;
Zaradi disperzija na rizikot ]e se zgolemuva u~estvoto na
kreditiraweto na fizi~ki lica, vraboteni vo bonitetni firmi;
12
}e se formira centraliziran del za administracija i
evidencija na plasmanite;
}e se intenziviraat aktivnostite za naplata na ve]e dostasanite
i somnitelni i sporni pobaruvawa;
So oddelni klienti koi momentno zaradi krizata imaat te[kotii
so zavr[uvawe na investicionite proekti ]e se sklu~i dogovor za
restruktuirawe ili otplata na rati na dostasanite obvrski, odnosno ]e se
bara sli~no re[enie, a vo kraen slu~aj dokolku ne postoi sorabotka so
dol`nicite ke se prezemat krajnite merki za prisilna naplata.
3.Sektor za rabota so naselenie, devizen re`im i platen promet
so stranstvo
3.1.Vo delovniot proces devizen pazar i platen promet so
stranstvo ]e se prezemaat merki i aktivnosti za odr`uvawe na deviznata
pozicija i deviznata likvidnost na optimalno nivo, kako i upravuvawe so
devizniot rizik, rizik od zemjata, rizici od kamatni stapki, operativen
rizik i site ostanati rizici. So deviznite transakcii koi gi izvr[uva Bankata se generiraat
prihodi po osnova na kamati, provizii и kursni razliki.
Zatoa od osobeno zna~ewe e donesuvaweto na pravilni i brzi
odluki, kako i zgolemuvawe na obemot na raboteweto na devizniot pazar i
platniot promet so stranstvo. Za taa cel Bankata ]e se zalaga za:
konsolidacija na mre`ata na korespodentskite banki vo stranstvo,
so [to ]e privle~e pogolem broj na komitenti, korisnici na uslugi na
devizniot pazar, koi celosno, odnosno vo pogolem obem ]e go vr[at
nadvore[no trgovskoto rabotewe preku Bankata, so [to ]e se zgolemat
prihodite od provizii;
Sledewe na potrebite na klientite i nudewe na site vidovi na
uslugi;
Izrabotka na prilagoden paket na proizvodi so specijalna ponuda
za grupa na klienti (dr`avna administracija, javni pretprijatija, kompanii
so golem broj na vraboteni);
Privlekuvawe na izvozno orientiranite klienti so cel za
ostvaruvawe na prilivi vo devizi, devizni depoziti i izvr[uvawe na uslugi
vo platniot promet so stranstvo;
Zgolemeno u~estvo i afirmacija na devizniot pazar preku obuka na
kadri za razvivawe na dilerskata rabota, otkup na valuti po povolni kursevi
i proda`ba na svoite komitenti, pri [to ]e se ostvaruvaat prihodi od
pozitivni kursni razliki, od edna strana, a od druga strana ]e se zadovolat i
privle~at pogolem broj komitenti, a istovremeno ]e se ostvaruvaat
nekamatni prihodi od provizija;
Obezbeduvawe i odr`uvawe na propi[anata devizna pozicija i
likvidnost preku permanentno sledewe i usoglasuvawe na prilivite so
odlivite;
13
Izvr[uvawe na akreditivnoto rabotewe so obezbedeno pokritie;
Preku redovno sledewe na dvi`eweto na kursevite na devizite na
svetskiot pazar pri kupuvaweto i prodavaweto na devizite ]e se nastojuva da
se ostvarat popovolni efekti so koristewe na site mo`nosti za konverzija
na devizite zaradi izbegnuvawe na kursniot rizik;
Za poddr[ka na svoite komitenti ]e se koristat sredstva od
stranski kreditni linii;
Podobruvawe na kvalitetot na raboteweto preku vklu~uvawe vo
me\unarodnite telekomunikaciski vrski za sledewe na finansiskite
promeni na svetskiot devizen pazar i za transfer na podatoci;
Priklu~uvawe kon me\unarodni mre`i za dobivawe na seopfatni
informacii za deviznite kursevi, trendovi i analizi zna~ajni za svetskite
berzi i indeksi;
Postojano sledewe na intervalutnite kursevi na svetskiot
finansiski pazar, kako i kamatnite stapki po ro~nost i po banki, za da se
napravi izbor na najpovolni uslovi za deponirawe na deviznite sredstva,
isklu~ivo vo sigurni banki, odnosno banki so najdobar rejting.
3.2.Vo delovniot proces rabota so naselenie, preku denarski i
devizni depoziti, pari~ni karti~ki i transakciski smetki povrzani so niv se
predviduvaat slednite aktivnosti:
Zgolemuvawe na depozitite na naselenieto, pred sé, po osnov na
ratite od obvrznicite za denacionalizacija (koi se vo denari), so
privlekuvawe na novi deponenti, osobeno od podra~jata na ekspoziturite,
kako i od prilivi od plata, devizni privatni transferi i sl;
Za pribli`uvawe na [teda~ite presudna uloga ]e ima marketingot,
kako i brzata, kvalitetna usluga, privle~nite kamati, voveduvaweto i
prezentacijata na novi proizvodi i uslugi;
Pro[iruvawe na asortimanot na uslugite [to se davaat na
[alterite nadvor od sedi[teto na Bankata, odnosno nivno deluvawe kako
ekspozituri;
}e se izvr[i obuka na personalot za zapoznavawe so proizvodite i
dobli`uvawe do klientite na sekoj [alter, taka [to sekoj vraboten koj dava
uslugi na naselenieto ]e bide zapoznaen so proizvodite [to gi nudi Bankata
i ]e bide dol`en da gi informira [teda~ite;
Postojano ]e se pro[iruva paletata na uslugi koi ]e im se davaat na
korisnicite na debitni karti~ki, a osobeno pla]awata na smetki vo nivno
ime so trajni nalozi;
Zgolemuvawe na brojot na korisnici na elektronsko bankarstvo;
Promovirawe na novi vidovi na proizvodi, oro~eni depoziti,
skalesti depoziti, depoziti so fiksna kamatna stapka i sl. i nivno
dobli`uvawe do idnite konzumenti;
Zgolemuvawe na brojot na izdadeni karti~ki so kampawa za
prednostite od nivno koristewe;
14
Pogodnosti za korisnicite so ostvaren pogolem promet na site
vidovi na debitni karti~ki;
Pro[iruvawe na mre`ata na bankomati i POS terminali;
Obuka i edukacija na vrabotenite za informirawe na korisnicite
na karti~kite za nivno pomasovno koristewe, koe ]e pridonese za
racionalizacija na rabotnoto vreme na [alterskite rabotnici;
Obezbeduvawe na kontinuiran i kvaliteten prenos na informacii,
plasman na proizvodi i uslugi od oblasta na raboteweto so naselenie, na
visoko stru~no nivo, so ednakov pristap i gri`a za klientite na Bankata, kako
i za pridobivawe na novi klienti vo site gradovi kade postoi mre`a na
ekspozituri ([alteri).
3.3.Vo delovniot proces blagajni~ko i trezorsko rabotewe ]e se
prezemat slednite aktivnosti:
Zgolemuvawe na efikasnosta pri procenkata na potrebnata
gotovina za dnevna rabota i ~uvawe na optimalno nivo na sredstva za rabota;
Zajaknuvawe na kontrolata na trezorskoto rabotewe kako vo Bitola,
taka i vo organizacionite delovi na Bankata;
Zgolemuvawe na bezbednosta na licata i gotovinata pri transport
na istata, so primena i po~ituvawe na sovremenite proceduri pri
distribucija;
Namaluvawe na rizicite i namaluvawe na gotovinata pri transport
i polnewe na bankomatite;
Kontinuirano revidirawe na procedurite i upatstvata za rabota, so
cel da se obezbedi nivna usoglasenost so potrebite i rizicite.
4.Sektor za organizacija, pravni i op[tobankarski raboti
4.1.Vo ramkite na ovoj sektor se vr[i usoglasuvawe na
organizacionata postavenost, a vo soglasnost so toa vo naredniot planski
period Bankata ]e gi naso~uva svoite aktivnosti kon postojano
osovremenuvawe na organizacionata postavenost i vospostavuvawe na sistem
za kvalitet vo ovaa oblast.
^ove~kite resursi se najva`niot potencijal na edna uspe[na
kompanija, pa zaradi optimalno koristewe na ~ove~kiot potencijal potrebno
e da se vovede sistem na upravuvawe so ~ove~kite resursi. Toa e kompleksno
pra[awe, poradi [to treba da se napravi procenka za:
optimalen anga`man na vrabotenite;
potrebata od stru~na podgotovka;
socijalizacija vo raboteweto;
podobruvawe na kvalifikacionata struktura;
prakti~na primena na steknatite kvalifikacii i znaewa;
kontinuirana edukacija i usovr[uvawe na znaewata na vrabotenite;
15
obuka na novoprimenite stru~ni kadri.
postepena zamena na postoe~kiot kadar so soodveten i pomlad kadar
koj ]e odgovara na novite predizvici na raboteweto na Bankata.
Za ostvaruvawe na ovie celi Bankata ]e gi prezeme slednite merki
i aktivnosti:
]e izvr[i usoglasuvawe na organizacionata postavenost, odnosno
donesuvawe na nov akt za organizacija i sistematizacija na rabotnite mesta;
]e formira organizacionen del za upravuvawe so ~ove~ki resursi;
]e otvori novi organizacioni edinici i novi rabotni mesta vo
Bankata i niz dr`avata soglasno konstatiranite potrebi i izmeni vo
postojnite organizacioni edinici;
]e otvori novi ekspozituri na Bankata vo gradot i niz dr`avata,
zavisno od potrebite i barawata na klientite, vo uslovi na postoewe na
pazaren i finansiski ambient;
- ]e vovede i ]e ja unapredi politikata za:
- vrabotuvawe;
- razvoj i obrazovanie;
- ocenka na uspe[nosta vo izvr[uvaweto na rabotnite zada~i;
- plati i merki za stimulirawe i nagraduvawe;
- ostvaruvawe na pravata od raboten odnos;
- politika za napredok na kadarot;
- politika za zamena na kadarot.
]e izgotvi akti (upatstva, proceduri i postapki za rabota) so koi ]e
se reguliraat postojnite i novite rabotni zada~i od odredena problematika,
kako i nivno usoglasuvawe so zakonskata regulativa od oblasta na
bankarstvoto;
]e vovede sistem za sledewe na efikasnosta na rabotnicite i
fondot na rabotno vreme vo organizacionite edinici i delovi na Bankata i
postojano ]e vr[i negovo podobruvawe preku predlagawe na razni merki za
podobra iskoristenost na rabotnoto vreme i podobra organizacija na
rabotata.
Postojano ]e se unapreduva profesionalniot odnos na
vrabotenite sprema poedine~nata i vkupnata bankarska aktivnost [to e
preduslov za opstojuvawe vo pazarni uslovi na rabotewe so zgolemena
konkurentnost od doma[ni i stranski banki;
Postojano ]e se pribli`uva do sovremenite bankarski standardi
za efikasnost, so cel da se bide [to pokonkurenten na doma[niot
finansiski pazar vo izmeneti uslovi so prisustvo na stranski kapital i
novi znaewa.
16
Pogore postavenite celi neminovno baraat razvivawe na
organizacionata [ema na Bankata i donesuvawe na nov akt za organizacija i
sistematizacija.
So izgotvuvaweto na novata organizaciona [ema Bankata ]e se
usoglasi so potrebite na sovremenoto bankarstvo za klientska orientiranost,
pogolema efikasnost i podobra vnatre[na kontrola.
4.2. Vo delovniot proces pravni i op[tobankarski raboti
prioritetni celi na Bankata ]e bidat:
Zasnovawe na zalo`no pravo za obezbeduvawe na odobrenite
krediti na pravni i fizi~ki lica;
}e prodol`at voobi~aenite aktivnosti za stru~na,
administrativna i tehni~ka podgotovka na sednicite na organite na Bankata;
}e se sledat izmenite vo pravnite propisi i istite ]e se
primenuvaat vo raboteweto;
Pravno usoglasuvawe na odlukite, dogovorite i drugite akti na
Bankata so zakonskite propisi i internite akti na Bankata;
Davawe na pravno mislewe za primena na zakonskite propisi
povrzani so raboteweto na Bankata;
Za potrebite za poefiksno upravuvawe so nefunkcionalnite
krediti, prisilnata naplata i proda`ba na prevzemeniot imot ]e se
formira poseben organizacionen del koj ]e ima za cel da:
Pokrenuvawe i vodewe na postapki za prisilna naplata na
obezbedeni i neobezbedeni pobaruvawa od pravni i fizi~ki lica;
Zgolemuvawe na efikasnosta vo prisilnata naplata;
Poa`urno postapuvawe po predmetite za prisilna naplata;
Sledewe na predmetite so postojani kontakti so izvr[itelite,
notarite i sudiite;
Sklu~uvawe na spogodbi za vonsudsko regulirawe na dostasanite
pobaruvawa;
Poefikasno i pobrzo re[avawe na nefunkcionalnite krediti so
koristewe na pove]e metodi na prisilna naplata: naplata od dol`nikot ili
od hipotekarniot dol`nik, proda`ba na pobaruvawata na treti lica,
prezemawe na zalo`en imot i sl. vo zavisnost od vidot i uslovite za
obezbeduvawe;
Naplata na pobaruvawata od vonbilansnata evidencija [to
direktno se odrazuva vrz zgolemuvaweto na vonrednite prihodi na Bankata;
}e se prezemat aktivnosti za zabrzana proda`ba na prezemenite
imoti za naplata na dostasani pobaruvawa (osobeno onie koi se postari)
zaradi generirawe na pogolemi prihodi od kamati, imajki vo predvid deka
ovie sredstva se imobilizirani, i ne samo [to ne sozdavaat prihodi, tuku
17
predizvikuvaat tro[oci za obezbeduvawe i osiguruvawe, a mo`e
dopolnitelno da izgubat od sega[nata vrednost.
Objavuvawe na informacii i soop[tenija vo pe~ateni i
elektronski mediumi;
4.3.Slu`bata za Informati~ka tehnologija i odgovornoto lice za
sigurnost na informativniot sistem, vo sorabotka so Upravniot odbor na
Bankata kontinuirano ]e izvr[uvaat aktivnosti od svojot delokrug na rabota
za poddr[ka i sigurnost na site delovni procesi vo Bankata.
Imeno, brziot razvoj na informati~kata tehnologija vo svetot i kaj
nas ja nametnuva potrebata od postojano osovremenuvawe na informativniot
sistem na Bankata, koj treba da obezbedi a`urno, efikasno i kvalitetno
izvr[uvawe na sekojdnevnite bankarski transakcii, kompletno
informirawe, donesuvawe na pokvalitetni upravuva~ki informacii,
poefikasna kontrola i maksimalna sigurnost.
Vo izminatiot period dosta e napraveno vo integriraweto na
informativniot sistem, me\utoa napredokot na informati~kata tehnologija,
voveduvaweto na novi proizvodi i uslugi i unapreduvaweto na postojnite,
bara kontinuirani aktivnosti na ova pole.
Posebno vnimanie ]e se posveti na kontinuirano usoglasuvawe,
soglasno postojnite i noveliraweto na propi[anite standardi, na
sigurnosta na informativniot sistem so cel obezbeduvawe na doverlivost,
integritet i raspolo`ivost na istiot.
Osnova na gradeweto na procesot na informativnata sigurnost e
politikata na sigurnost na informativniot sistem, od koja proizleguvaat
procedurite, standardite i upatstvata, koi podetalno gi razrabotuvaat site
aspekti za obezbeduvawe na posiguren i neprekinat informativen sistem.
Politikata so propratnite upatstva postojano treba da se usoglasuva odnosno
novelira. Za taa cel ]e se :
implementiraat posebni sigurnosni politiki koi ]e opfa]aat
kontrola i monitoring na pristapot do Informativniot sistem na Bankata
soglasno potrebite na korisnicite za odredeni resursi na aplikativno i
sistemsko nivo;
vodewe na registar na interni akti na Bankata;
prezemaat fizi~ki, tehni~ki i administrativni kontroli, za da
se obezbedi potrebnoto nivo na sigurnost na informativniot sistem, od
aspekt na spre~uvawe ili eventualno otkrivawe na nesakan nastan, a
istovremeno da se vospostavat i procesi na reakcija vo takov slu~aj;
vr[i obuka na vrabotenite vo odnos na pravilno koristewe na
informativniot sistem na Bankata (pravilna rabota so bankarskite
programi, pravilno koristewe na internet i elektronska po[ta za delovni
potrebi), kako i zabrana za instalirawe na hardver i softer, so koj mo`e da
se naru[i sigurnosta na informativniot sistem.
18
Sлужбата за информатичка технологија ќе се фокусира на следните
активности :
o Имплементирање на нови функционалности на банкарските
апликации со што би се зголемила ефикасноста на извршување на банкарските
процеси и би се овозможило воведување на нови банкарски продукти и сервиси;
o Обновување на персонални компјутери кои што се со послаби
перформанси;
o Надградба на виртуелната околина со нови сервиси и сервери;
o Надградба на системот за непрекинато напојување со додатни UPS-
ови;
o Имплементација на ново софтверско решение за евиденција во
службата за човечки ресурси;
o Изготвување на софтверско решение за користење на податоците
преземени од кредитниот регистер;
o Редовни обуки и едукации на вработените во ИТ службата, посебно
обуки за ситем администратор и дб администратор;
o Изготвување на извештаи за потребите на служите во Банката;
o Давање подршка на службите во Банката во извршување на
процесите поврзани со апликативните решенија;
o Надградба на системот и процедурите за backup на базата на
податоци;
o Проектирање на систем за следење на ревизорска трага над базата
на податоци;
o Редовно месечно полнење на DataBase Werhaus за потребите на
системот за деловна интелегенција;
o Давање поддршка на службите во Банката при изготвување на
периодичните извештаи кои што се доставуваат до НБРМ;
o Интегрирање на процесите посебно во делот на меѓусекторските
процеси;
o Воведување на контроли за точноста на извршените трансакции;
o Редовно ревидирање на корисничките привилегии на вработените
на апликативно ниво;
o Редовно ревидирање на привилегиите на корисниците на domain
серверот;
o Редовно ревидирање на корисниците на базата на податоци;
o Воведување на систем за следење на активностите извршени над
базата на податоци од страна на вработените кои имаат пристап до неа;
o Тестирање на планот за континуитет на работењето;
19
o Овозможување на ПОС терминалите на Банката да прифаќаат
ВИЗА картички. За ова е потребно upgrade на софтверот на сите ПОС
терминали поставeнi кај клиентите o
5. Vonsektorski slu`bi i referati
5.1. Службата за внатрешна ревизија своите активности ги извршува во
согласност со принципите и стандардите за внатрешна ревизија, етичкиот кодекс на
Банката, политиката и процедурите за работење на Службата.
Внатрешната ревизија делува пред се превентивно, така што врши постојана
и целосна ревизија на законитоста, правилноста и ажурноста на работењето на Банката
во согласност со законските прописи и општите акти на Банката, ги утврдува
неправилностите и предлага мерки кои треба да се преземат и рок за отстранување на
истите.
Службата за внатрешна ревизија ќе ги извршува следните активности:
Редовна контрола и ревизија, според Годишниот план за работа, преку
периодичен увид во сите поважни аспекти на работењето на Банката
Вонредни односно непланирани ревизии, по налог на Управниот и
Надзорниот одбор на Банката и по сопствена иницијатива, доколку постојат индиции за
одредени проблеми и неправилности во работењето на одделни организациони делови
на Банката.
Службата за внатрешна ревизија врши постојана и целосна ревизија на
законитоста, правилноста и ажурноста на работењето на Банката преку:
Оцена на адекватноста и ефикасноста на системите на внатрешна контрола;
Оцена на спроведувањето на процедурите и политиките за управување со
ризиците;
Оцена на поставеноста на информациониот систем;
Оцена на точноста и веродостојноста на сметководствената евиденција и
финансиските извештаи;
Проверка на точноста, веродостојноста и навременоста во известувањето до
соодветните институции согласно со прописите;
Следење на почитувањето на прописите, етичкиот кодекс, политиките и
процедурите на банката;
Оцена на системите за спречување на перење пари и
Оцена на услугите што Банката ги добива од друштвата за помошни услуги
на Банката.
Revizija na finansiskite izve[tai za realiziranite prihodi i
rashodi na Bankata i ekspoziturite;
Revizija na procesite za upravuvawe so materijalnite sredstva na
Bankata;
20
Revizija na materijalnite tro[oci;
Revizija na izvr[enite nabavki na osnovni sredstva, siten
inventar i nadvore[ni uslugi;
Revidirawe na procesite za upravuvawe so aktivata;
Revidirawe na procesite na odobruvawe i administrirawe na
deviznite i denarskite krediti;
U~estvo na seminari od oblasta na revizijata i finansiite vo
zemjata i stranstvo i
Redovni konsultativni aktivnosti i davawe mislewe kon odredeni
pra[awa od operativnoto rabotewe.
Pokraj realizacijata na prethodnite aktivnosti, vnatre[nata
revizija ]e gi izvr[uva i slednite aktivnosti:
Revizija na upravuvaweto so rizici;
Revizija na IT sistemite;
Revizija na depozitite;
Revizija na kreditite;
Revizija vo smetkovodstvoto na Bankata;
Revizija na primenata na profesionalnite standardi i
korporativni vrednosti na Bankata;
Revizija na sproveduvaweto na Zakonot za spre~uvawe na perewe
na pari i drugi prinosi od kaznivo delo I finansirawe na terorizam;
Revizija na raboteweto na liceto za pratewe i usoglasuvawena
propisi;
Revizija na ekspoziturite i [alterite nadvor od centralata;
Monitoring (nadzor) revizii;
Revizija na dogovorite za nadvore[ni uslugi;
Konsultantski uslugi;
Vonredni - neplanirani revizii;
Ostanati aktivnosti
Za svoeto rabotewe Slu`bata za vnatre[na revizija na Bankata ]e
izrabotuva polugodi[en i godi[en izve[taj, koi ]e bidat dostaveni do
Nadzorniot odbor, Upravniot odbor i Odborot za revizija na Bankata.
5.2. Osnovnite celi i zada~i vo ramkite na kontrolata na
usoglasenosta na raboteweto na Bankata so propisite se obezbeduvawe na
zakonito rabotewe vo Bankata, identifikuvawe i elimirawe na rizicite od
neusoglasenost.
So donesuvaweto na novi zakoni i izmenite vo zakonskite i
podzakonskite propisi [to go reguliraat bankarskoto rabotewe, se nametnuva
21
potrebata od donesuvawe na novi ili novelirawe na postojnite pi[ani
politiki, proceduri i upatstva.
Primenata na Me\unarodnite smetkovodstveni standardi i
Bazelskite principi, koi od svoja strana se postojano predmet na inovirawe
i dopolnuvawe, isto taka ja nalagaat potrebata od izmeni na postojnite i
donesuvawe na novi pi[ani politiki, proceduri, prira~nici i upatstva so
koi jasno ]e se definira tekot na postapkata, sledeweto na izvr[uvaweto,
kontrolata i odgovornosta na vrabotenite - u~esnici vo izvr[uvaweto na
sekoja bankarska rabota.
Kompletiraweto i inoviraweto na pi[anite politiki, proceduri,
prira~nici i upatstva e osobeno va`no vo bankarskoto rabotewe, koe samoto
po sebe e visoko rizi~no i od aspekt na kontrolirawe i minimizirawe na
site vidovi rizici so koi se soo~uva Bankata vo sekojdnevnoto rabotewe.
Vo nasoka na ostvaruvawe na funkcijata kontrola na usoglasenost
na raboteweto na Bankata so propisite se predviduva da se prezemat
slednite aktivnosti:
Postojano sledewe na novodonesenata regulativa i ocena na
nejzinoto vlijanie vo raboteweto na Bankata;
Sledewe na nacrt regulativata i davawe na mislewe po odnos na
istata, so osvrt na nejzinoto vlijanie vrz raboteweto na Bankata;
Izvestuvawe do site organizacioni edinici i delovi na Bankata za
izmenite vo zakonskata i podzakonskata regulativa i nejzino vlijanie vrz
aktivnostite na organizacionite edinici;
Aktivno u~estvo vo izgotvuvawe i revidirawe na internite akti na
Bankata od aspekt na nivna usoglasenost so regulativata;
Kontinuirano donesuvawe na novi pi[ani politiki, proceduri,
prira~nici i upatstva, paralelno so voveduvaweto na novi bankarski
proizvodi i uslugi i izmeni na zakonskite propisi;
Sledewe na izlo`enosta na Bankata od eventualen rizik od
neusoglasenost na raboteweto i predlagawe na merki za otstranuvawe na
posledicite od toa;
Davawe mislewa, pomo[ i sorabotka vo tekovnite aktivnosti
zaradi dosledna primena i po~ituvawe na propisite;
Redovno izvestuvawe na Upravniot i Nadzornioot odbor za
ostvaruvawe na funkcijata kontrola na usoglasenosta na raboteweto na
Bankata na mese~no i kvartalno nivo i sli~no.
5.3. Spre~uvaweto na pereweto na pari e zna~aen segment od
sekojdnevnoto rabotewe na Bankata. So zakonskite promeni se potvrdi
negovata golema uloga i voedno se nametna potreba od postojano negovo
usovr[uvawe.
Vo naredniot period 2012-2014 godina, Bankata ]e posveti dol`no
vnimanie na postojano unapreduvawe na spre~uvaweto na pereweto na pari,
so cel spre~uvawe na involviranost vo eventualni kriminalni aktivnosti od
22
strana na nejzinite komitenti i spre~uvawe na perewe pari preku Bankata,
zaradi za[tita na ugledot i dobrata reputacija.
Vo nasoka na ostvaruvawe na funkcijata spre~uvawe na perewe
pari i finansirawe na terorizam ]e se ostvaruvaat slednite aktivnosti:
Postojano unapreduvawe na organizacionata postavenost i
kadrovska i tehnolo[ka ekipiranost na organizacionata edinica odgovorna
za aktivnostite za spre~uvawe na pereweto pari i finansiraweto na
terorizam;
Postojano usoglasuvawe na internite akti na Bankata so
promenite na zakonskite propisi od oblasta na spre~uvawe na perewe na
pari i finansirawe terorizam;
Postojano unapreduvawe na izve[tajnite relacii so organite vo
Bankata i Upravata za finansisko razuznavawe.
Sorabotka so nadvore[ni institucii, pred se so Upravata za
finansisko razuznavawe i AML Komisijata pri Stopanskata komora na
Makedonija se so cel voedna~en pristap pri primena na novata regulativa;
Sproveduvawe na kontinuirana obuka na vrabotenite vo Bankata i
licata od organizacionata edinica za spre~uvawe na perewe pari;
Unapreduvawe na softverskoto re[enie za avtomatska obrabotka
na podatocite za detektirawe na somnitelnite transakcii, bazirano na
indikatorite za somnitelnost;
Sekojdnevno, navremeno i redovno dostavuvawe na propi[anite
izve[tai do Upravata za finansisko razuznavawe i dostavuvawe na podatoci
i informacii koi so poseben dopis se baraat od Bankata;
Klasifikacija na klientite spored izlo`enosta na Bankata od
rizik od perewe pari;
Kontrola na dosiejata na klientite na Bankata dali istite se
tvoraat i a`uriraat soglasno Zakonot za spre~uvawe na perewe na pari i
internite akti na Bankata, procedurite i politikite na Bankata;
Voveduvawe i postojano tehnolo[ko razvivawe na registarot na
bezgotovinski transakcii.
5.4. Marketin[ki aktivnosti
Imaj]i go predvid, agresivniot marketin[ki nastap na
konkurencijata, vo idnina Bankata mnogu pove]e ]e se anga`ira za svoeto
pretstavuvawe pred klientite i po[irokata javnost, osobeno so svoite novi
proizvodi, privle~ni ceni i kvalitetot na proizvodite i uslugite.
Marketing aktivnostite vo periodot 2012 - 2014 godina ]e bidat
naso~eni kon marketing istra`uvawe, razvoj na novi kanali na distribucija i
marketing komunikacija. Preku primena na sovremeni tehnologii i
komunikacii, Bankata vo naredniot period ]e prodol`i so voveduvawe na
novi proizvodi i uslugi i ]e prezema aktivnosti za voveduvawe na noviteti
vo na~inot na distribucija na bankarskite uslugi, pri [to glavna cel ]e
23
pretstavuva pribli`uvaweto do komintentite i vospostavuvawe na
kvaliteten i efikasen na~in na sorabotka so istite. Vo taa nasoka ]e se
prezemat slednite aktivnosti:
vo domenot na marketing istra`uvaweto:
- sproveduvawe na primarni i sekundarni istra`uvawa sledej]i gi
novite trendovi vo bankarstvoto;
- sledewe na rabotata na konkurencijata vo Republika Makedonija i
po[iroko;
- sledewe na misleweto na klientite i javnosta za Bankata, so cel
obezbeduvawe neophodni informacii za pozicijata na proizvodite i uslugite
vo odnos na konkurencijata, kako i dobivawe na korisni informacii za
potrebite, `elbite i barawata na klientite (postojni i potencijalni) koi
pretstavuvaat pojdovna osnova za podobruvawe na uslovite i razvoj na novi
proizvodi, uslugi i kanali na distribucija.
Slu`bata za marketing zaedno so organizacionite delovi za proda`ba na
proizvodi na naselenieto i stopanstvoto kontinuirani ]e rabotat na razvojot
na novi proizvodi i kontinuirano podobruvawe na kvalitetot na postojnite
proizvodi, so voveduvawe na novi proizvodi za naselenieto i trgovskite
dru[tva i toa:
modifikacija na postojnite [tedni i kreditni proizvodi;
paketi proizvodi i uslugi kreirani specijalno za potrebite na
oddelni celni grupi;
paket uslugi koi ]e nudat mo`nost za izvestuvawe za sostojbata na
karti~kite po SMS poraka, mo`nost za pravewe transakcii preku internet i
sl.
vo domenot na razvojot na novi kanali na distribucija:
- podobruvawe na efikasnosta vo davaweto na uslugi i na~inot na
komunicirawe so klientite preku osovremenuvawe i racionalno koristewe
na postojnite, kako i preku voveduvawe na novi kanali na distribucija;
- pro[iruvawe na mre`ata na bankomati i POS terminali;
- razvivawe na dopolnitelni uslugi vo elektronskoto bankarstvo za
pravni i fizi~ki lica i razvivawe na telefonskoto bankarstvo za fizi~ki
lica;
- a`urirawe na informaciite za Bankata koi se nao\aat na nejzinata
internet stranica.
vo domenot na marketing komunikaciite:
}e se organiziraat kampawi za promocija na proizvodite i uslugite
so cel istaknuvawe na nivnite prednosti vo odnos na konkurencijata,
kampawa za jaknewe na korporativniot imix na Bankata, kako i agresivna
kampawa za postojnite karti~ki i toa preku kombinacija na pove]e
promotivni sredstva i mediumi so cel podobro informirawe na javnosta za
proizvodite i uslugite koi gi nudi Bankata.
24
5.5. Rabotewe na disperziranite [alteri na Bankata
Ekspoziturite na Bankata vo Bitola, kako i vo gradovite: Skopje,
Prilep, Resen, Demir Hisar, Strumica i Tetovo, kako sostaven del na
Bankata, ]e rabotat vo site segmenti od od proizvodite i servisite na
Bankata.
Bankata ]e ja ispita mo`nosta za pro[iruvawe na obemot na rabota,
zgolemuvawe na asortimanot i mre`ata na ekspozituri zaradi zgolemuvawe
na efikasnosta na raboteweto na istite so [to ]e se zad`at postojnite
klienti i ]e se privle~at novi.
Vo periodot 2012 - 2014 godina se predviduva [irewe na mre`ata
na ekspozituri, vo pove]e gradovi niz dr`avata.
Pritoa ]e se nastojuva, preku ovie disperzirani organizacioni
delovi, da se postigne:
Natamo[en porast na finansiskiot potencijal preku mobilizirawe
na novi depoziti od fizi~ki i pravni lica od svoite regioni, vo funkcija na
zgolemuvawe na pazarnoto u~estvoto na Bankata vo bankarskiot sektor na
Republika Makedonija;
Finansirawe na razvojot na srednite i mali pretprijatija;
Intenzivirawe na aktivnostite vo platniot promet vo zemjata preku
zgolemuvawe na brojot na deponentite i pro[iruvawe na vidot na uslugite;
Maksimalna poddr[ka na izvozno-uvoznata aktivnost na
komintentite na Bankata vo funkcija na zgolemuvawe na platniot promet so
stranstvo, so postojana zalo`ba za privlekuvawe na novi komintenti od
svoite podra~ja;
Organizaciono i kadrovsko usovr[uvawe, vo funkcija na pouspe[no
i poefikasno rabotewe i podobruvawe na kvalitetot na uslugite vo site
domeni od raboteweto.
V.PROEKCIJA NA FINANSISKITE CELI
1.Plan na bilansot na sostojba na 31.12.2012 godina
Imajki gi vo predvid postavenite celi i zada~i i ostvarenite
rezultati od prethodnata godina, se predviduva bilansnata suma na
31.12.2012 godina (bez komisionoto rabotewe) da dostigne iznos od 7,7
milijardi denari, odnosno 124,9 milioni evra. Pritoa ]e se ostvari porast
od 12,6%, odnosno 860,7 milioni denari ili 13,9 milioni evra vo odnos na
31.12.2011 godina. Vrabotenite vo Bankata ]e vlo`uvaat maksimalni napori
za ostvaruvawe i nadminuvawe na planiranite golemini.
Porastot na finansiskiot potencijal na Bankata vo 2012 godina se
predviduva da se ostvari od pove]e izvori na sredstva:
porast na denarskite i deviznite depoziti na naselenieto, kako
rezultat na stimulativnite kamatni stapki, osiguruvaweto na depozitite,
prilivot na sredstva od godi[nite rati od obvrznicite za
denacionalizacija;
25
porast na denarskite depoziti na pravnite lica, kako rezultat
na ve]e vospostavenite relacii so odredeni pravni lica, kako i osvojuvawe
na novi klienti;
ponatamo[no zgolemuvawe na koristeweto na kreditnite
sredstva od MBPR, EIB i drugi izvori za finansirawe na proekti za mali i
sredni pretprijatija.
Naplata na nefunkcionalnite krediti so koe ]e se ostvari
pozitiven finansiski rezultat i potencijal za zgolemuvawe na zadr`anata
dobivka;
Vkupnite depoziti na Bankata (Prilog br.1a) se pretpostavuva da se
zgolemat za 13,3%, odnosno za 642 milioni denari ili 10,4 milioni evra.
Pritoa podinami~en porast od 22,7% se o~ekuva kaj depozitite na
nefinansiskite dru[tva, nasproti depozitite na naselenieto, koi se
predviduva da se zgolemat za 11,6%, a depozitite na finansiskite dru[tva
se planira da se namalat za 6,9%, kako rezultat na o~ekuvanoto povlekuvawe
od penziskite fondovi, koi so zakonskite izmeni mo`at da gi namalat
depozitite za smetka na zgolemuvawe na drugite plasmani.
Denarskite depoziti na naselenieto se predviduva da se zgolemat
za 5,4%, odnosno za 98,4 milioni denari ili 1,6 milioni evra.
Deviznite depoziti na naselenieto se o~ekuva da se zgolemat za
18,4%, odnosno za 300 milioni denari ili 4,9 milioni evra.
Pri planiraweto se ima[e vo predvid deka del od prilivot na
denarski depoziti ]e se konvertira vo devizi, a del ]e se zgolemat i so
dodavawe na presmetanata kamata, koja e stimulativna za povisokite
za[tedi.
Obvrskite po krediti, od koi najgolem del se odnesuvaat na
kreditnite sredstva od Evropskata investiciona banka i od drugi kreditni
linii, kako poeftini izvori na sredstva ]e imaat najdinami~en porast i ]e
se zgolemat za 13,1%, odnosno za 99,4 milioni denari ili 1,6 milioni evra.
Osnovniot kapital, rezervite na Bankata i zadr`anata dobivka ]e
ostanat na istoto nivo, so toa [to presmetkovno ]e se pokrie zagubata od 2011
godina na tovar na akumuliranata dobivka i rezervite, a planiranata
dobivka ]e ovozmo`i vo narednata godina da se izdvojat sredstva vo rezervi
so [to ]e se zgolemuva dolgoro~nata finansiska stabilnost.
PVR i ostanatata pasiva na krajot na godinata ]e se namalat za
4,5%.
Finansiskiot potencijal vo 2012 godina, se predviduva da se
naso~i za tekovna i investiciona aktivnost na pravnite subjekti, a
zna~itelen del i za kreditirawe na naselenieto.
Vo aktivata na planot na bilansot na Bankata se predviduva neto
kreditite na klientite da ostvarat zna~itelen porast od 41,5%, odnosno 1.115
milioni denari ili 18,1 milioni evra.
Hartiite od vrednost odnosno blagajni~kite zapisi i dr`avnite
zapisi, kako likvidni sredstva so solidni prihodi od kamata, zaradi
odr`uvawe na likvidnosta na Bankata ]e se odr`uvaat na stabilno optimalno
26
nivo. Taka se planira istite da se zgolemat za 4,8%, odnosno za 44,8 milioni
denari ili za 0,7 milioni evra.
Pari~nite sredstva i ekvivalenti ]e se odr`uvaat na optimalno
nivo, zaradi odr`uvawe na prose~noto nivo na zadol`itelnata rezerva i
likvidnost na Bankata, pri [to denarskite sredstva ]e zabele`at porast na
31.12.2012 godina od 2,5%, a deviznite sredstva oro~eni vo stranski banki ]e
imaat opa\awe od 4,0%, zaradi investirawe kaj doma[ni pravni subjekti, so
povisoki kamatni stapki.
Prezemenite sredstva za naplata ]e se nastojuva da se prodadat,
zaradi generirawe na novi prihodi, a onie koi ne mo`e da se prodadat
soglasno rokovite utvrdeni so zakonskata regulativa kako krajni rokovi treba
da se otpi[at ili rezerviraat. Taka [to se predviduva nivno namaluvawe za
37,5%, odnosno za 250,7 milioni denari kako rezultat na dorezervirawe na
prezemeniot imot soglasno utvrdeni stapki za otpis.
Nedvi`ninite, opremata i nematerijalnite sredstva na Bankata se
planira da ostanat na istoto nivo, odnosno ]e se investira vo ramkite na
presmetanata amortizacija, koja se planira vo iznos od 24,0 milioni denari,
odnosno 0,4 milioni evra.
2.Plan na bilansot na uspeh za 2012 godina
Prihodite i rashodite vo bilansot na uspehot za 2012 godina se
proektirani vrz osnova na Odlukata za politikata na kamatnite stapki na
Bankata i Tarifata za nadomestocite na uslugite [to gi vr[i Bankata.
Pokraj toa bilansot na uspeh gi inkorporira i zagubite odnosno o[tetuvawata
na plasmanite i kamatite poradi presmetanite ispravki na vrednosta vo
zavisnost od rizi~nosta na istite, kako i naplatenite porano otpi[ani
pobaruvawa. Sostaven del na bilansot na uspeh e buxetot za op[tite
administrativni tro[oci i amortizacijata za 2012 godina, kako i ostanati
prihodi i rashodi.
Prihodite od kamati se predviduva da bidat za 10,4% poniski vo
odnos na ostvarenite vo 2011 godina, kako rezultat na namalenite aktivni
kamatni stapki, i pokraj toa [to se o~ekuva zgolemuvawe na plasmanite, no
spored predvidenata dinamika toa ]e se slu~i vo poslednoto trimese~je, pa
]e ima pomal efekt.
Rashodite, odnosno tro[ocite za kamati na primenite depoziti,
krediti i drugi sredstva, ]e bidat povisoki za 13,5% vo odnos na prethodnata
godina, soodvetno na planiraniot porast na izvorite na sredstva.
Prihodite od provizija i nadomestocite po osnov na vr[ewe na
bankarski uslugi ]e bidat povisoki za 4,6% vo odnos na prethodnata godina, a
tro[ocite za provizija i nadomestocite za izvr[enite uslugi se predviduva
da bidat povisoki za 10,7%, taka [to neto nekamatnite prihodi ]e bidat na
nivoto od prethodnata godina.
Kursnite razliki se predviduva da bidat neto pozitivni, odnosno
povisoki vo odnos na prethodnata godina za 4,5% ili za 0,9 milioni denari.
27
Prihodite vrz osnova na kapitalni vlo`uvawa i kapitalni dobivki,
se planiraat na minatogodi[noto nivo, a se odnesuvaat na dividendite od
KIBS i CDHV, koi gi dobiva Bankata, prete`no vo akcii.
Op[tite administrativni tro[oci i amortizacijata se predviduva
da ostvarat porast od 9,6% proporcionalno so porastot na obemot na
raboteweto i planiranoto tekovno i investiciono odr`uvawe na opremata,
kako i porastot na cenite na oddelni proizvodi i uslugi. Ovie tro[oci, koi
se povrzani so izvr[uvaweto na funkcijata na Bankata podetalno se
razraboteni podolu vo ovoj plan.
Ostanatite operativni rashodi se o~ekuva da bidat poniski za
56,2% vo odnos na prethodnata godina, a vo niv se vklu~eni rashodite od
minati godini, tro[ocite za pari~ni kazni, taksi i sudski tro[oci,
tro[ocite za devizno valutno rabotewe i drugi tro[oci. Vo prethodnata
godina vo ovaa pozicija bea vklu~eni i dopolnitelnite rezervirawa za
vonbilansni stavki.
Pozicijata zagubi poradi o[tetuvawe na sredstvata kaj dadeni
krediti i vlo`uvawa se o~ekuva vo prvite dve trimese~ja da raste
podinami~no, kako rezultat na ras~istuvawe na nefunkcionalnite krediti i
prezemenite sredstva za naplata na pobaruvawa, a vo tretoto trimese~je se
o~ekuva da bide osloboden zna~itelen iznos na ispravka na vrednost na
pobaruvawa po nefunkcionalni krediti, kako rezultat na prezemawe na
krediti, odnosno naplata na dva golemi nefunkcionalni krediti so
odobruvawe na novi klienti. Vo posledniot kvartal se o~ekuva
dorezervirawe na prezemeniot imot soglasno dogovornite rokovi i utvrdeni
stapki za ispravka.(pozicija 8a od Prilogot br.2).
Taka na krajot na godinata vo prethodnite dve pozicii (8 i 8a) na
neto osnova ]e se prokni`at prihodi od 136,17 milioni denari, za razlika od
prethodnata godina, koga bea prokni`eni neto rashodi vo iznos od 535,7
milioni denari. Ovaa pozicija e mnogu va`na i od nejzinata dimenzija
zavisi finansiskiot rezultat na Bankata.
Bruto dobivkata se predviduva da iznesuva 121,8 milion denari ili
1,9 milioni evra, od koja ]e se izdojat sredstva vo rezervi i ]e zajakne
finansiskata stabilnost na Bankata. Voedno ostvaruvaweto na ovaa dobivka
treba da bide svoevidna cel na menaxmentot na Bankata, koja ]e nastojuva da
ja ostvari.
3.Buxet za op[tite administrativni tro[oci i amortizacijata
za 2012 godina
So buxetot za op[tite administrativni tro[oci i amortizacijata
za 2012 godina se predviduva da se izdvojat 225,8 milioni denari za
pokrivawe na op[tite administrativni i materijalni tro[oci i
amortizacijata, odnosno za site tro[oci povrzani so izvr[uvaweto na
funkcijata na Bankata, koj iznos e za 10,1% povisok od potro[enite sredstva
vo prethodnata godina. (Prilog br.2a). Ova se dol`i na o~ekuvaniot i najaven
porast na cenite na materijalite i uslugite, osobeno na elektri~nata
energija i drugite energensi.
28
Planiranite sredstva za bruto plati i tro[oci po Kolektiven
dogovor za vrabotenite vo Bankata se predviduva da bidat za 10,9% povisoki
od prethodnata godina zaradi zgolemen obem na rabota so pogolem broj na
izvr[iteli i podobruvawe na kvalifikacionata struktura.
Materijalnite i sli~ni tro[oci ]e bidat povisoki za 25,4% vo
odnos na 2011 godina, poradi o~ekuvaniot porast na cenata na elektri~nata
energija i porastot na cenite na naftenite derivati, kako i porastot na
cenite na drugite proizvodi (kancelariski materijali i obrasci).
Tro[ocite za proizvodni uslugi se planira da bidat povisoki za
1,2% vo sporedba so minatata godina. Vo ovaa stavka se opfateni tro[ocite
za tekovnoto odr`uvawe na informati~kata oprema i mese~niot pau[al za
odr`uvawe na softverot za pari~ni karti~ki, tro[oci za postavuvawe na
bankomati i nivno priklu~uvawe vo mre`a na procesor, po[tenski i
telefonski tro[oci, kako i tro[oci za mre`no koristewe na pari~nite
karti~ki.
Tro[ocite za neproizvodni uslugi se planira da bidat povisoki za
10,8% vo sporedba so minatata godina. Vo ovaa stavka se opfateni tro[ocite
za kirii i zakupnini koi gi pla]a Bankata za koristewe na delovnite
prostori od strana na del od ekspoziturite, za intelektualni uslugi (notari i
advokati), tro[oci za ekonomsko - finansiska revizija na godi[nata smetka
za 2011 godina i avans za 2012 godina od ovlastena revizorska ku]a, tro[oci
za obezbeduvawe na Bankata, tro[oci za KASIS i sl.
Kaj tro[ocite za slu`beni patuvawa i nadomest na ~lenovite na
organite na Bankata, se predviduva porast za 64,8%, najmnogu kako rezultat
na poniskite tro[oci vo prethodnata godina koga Nadzorniot odbor i
Odborot za revizija ne bea vo poln sostav, od edna strana, a od druga strana
poradi zgolemeniot mese~en pau[al.
Kaj tro[ocite za reprezentacija, reklama i propaganda, se planira
porast za 23,6%, so toa [to ]e se obrne pogolemo vnimanie na mediumskiot
marketing.
Amortizacijata se planira na nivoto od prethodnata godina.
VI. MONITORING
Proekciite vo Finansiskiot plan za 2012 godina ]e se sledat vo
tekot na godinata, ]e se ocenuvaat i ]e se izgotvuvaat trimese~ni izve[tai za
progresot kon ostvaruvaweto na bilansot na sostojbata i finansiskite
rezultati.
Istite ]e se prezentiraat na Upravniot i Nadzorniot odbor na
Bankata, koi ]e gi ocenuvaat i vo zavisnost od potrebata ]e odlu~uvaat za
prezemawe na dopolnitelni merki i planovi za akcija za ostvaruvawe na
celite, zada~ite i proekciite na Finansiskiot plan za 2012 godina. Dokolku
se oceni deka od objektivni pri~ini ne mo`at da se ostvarat proektiranite
golemini, Upravniot odbor vo dogovor so Nadzorniot odbor ]e donesat odluka
za rebalans na ovoj Finansiski plan.
Prilog br.1a
Plan na bilansot na sostojbata - pasiva
(vo iljadi denari)
Izvori na sredstva Sostojba
31.12.2011
Struk-
tura
Plan
31.03.2012
Struk-
tura
Plan
30.06.2012
Struk-
tura
Plan
30.09.2012
Struk-
tura
Plan
31.12.2012
Struk-
tura
Porast
Iznos
(9-1) % (9:1)
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1.Depoziti 4,809,665 70.5 4,864,000 72.4 4,974,000
72.6 5,009,000 67.3 5,451,680
71.0
642,015 13.3
1.1.Na pravni lica
(nefinansiski dru[tva) 1,144,119 16.8 1,140,000 17.0 1,220,000
17.8 1,255,000 16.9 1,403,715
18.3
259,596 22.7
1.1.1.Vo denari 794,614 11.7 730,000 10.9 800,000
11.7 830,000 11.2 900,566
11.7
105,952 13.3
1.1.2. Vo denari so valutna
klauzula 0 0.0 0.0 - - 73,149
1.0
73,149
1.1.3. Vo devizi 349,505 5.1 410,000 6.1 420,000
6.1 425,000 5.7 430,000
5.6
80,495 23.0
1.2. Na banki i finansiski
dru[tva 224,496 3.3 224,000 3.3 214,000
3.1 214,000 2.9 209,000
2.7
(15,496) (6.9)
1.2.1. Vo denari 181,000 2.7 180,000 2.7 170,000
2.5 170,000 2.3 165,000
2.1
(16,000)
(8.8)
1.2.2. Vo denari so valutna
klauzula 0 0.0 0.0 - -
-
-
1.2.3. Vo devizi 43,496 0.6 44,000 0.7 44,000
0.6 44,000 0.6 44,000
0.6
504 1.2
1.3.Na naselenie 3,441,050 50.5 3,500,000 52.1 3,540,000
51.6 3,540,000 47.6 3,838,965
50.0
397,915 11.6
1.3.1. Vo denari 1,813,121 26.6 1,850,000 27.5 1,880,000
27.4 1,850,000 24.9 1,911,491
24.9
98,370 5.4
1.3.2. Vo devizi 1,627,929 23.9 1,650,000 24.6 1,660,000
24.2 1,690,000 22.7 1,928,965
25.1
301,036 18.5
2. Obvrski po krediti 756,577 11.1 749,700 11.2 773,700
11.3 797,700 10.7 856,000
11.1
99,423 13.1
1
2.1. Dr`ava 139,939 2.1 138,000 2.1 137,000
2.0 136,000 1.8 134,226
1.7
(5,713)
(4.1)
2.1.1. Denarski 109,226 1.6 109,226 1.6 109,226
1.6 109,226 1.5 109,226
1.4 - -
2.1.2. Denarski so valutna
klauzula 30,713 0.5 28,774 0.4 27,774
0.4 26,774 0.4 25,000
0.3
(5,713)
(18.6)
2.2. Banki i finansiski
dru[tva 616,638 9.0 611,700 9.1 636,700
9.3 661,700 8.9 721,774
9.4
105,136 17.0
2.2.1. Denarski 1,705 0.0 1,700 0.0 1,700
0.0 1,700 0.0 1,774
0.0
69 4.0
2.2.2. Denarski so valutna
klauzula 118,458 1.7 110,000 1.6 115,000
1.7 110,000 1.5 120,000
1.6
1,542 1.3
2.2.3. Devizni 496,475 7.3 500,000 7.4 520,000
7.6 550,000 7.4 600,000
7.8
103,525 20.9
3. Osnoven kapital i
rezervi 1,174,226 17.2 1,027,226 15.3 1,028,226
15.0 1,174,226 15.8 1,174,226
15.3 - -
3.1.Akcionerski kapital 1,173,576 17.2 1,173,576 17.5 1,173,576
17.1 1,173,576 15.8 1,173,576
15.3 - -
3.2.Rezerven fond 253,763 3.7 253,763 3.8 650
0.0 650 0.0 650
0.0
(253,113)
(99.7)
3.3.Zadr`ana dobivka i dr. 223,384 3.3 223,384 3.3 0 - 0 - 0
-
(223,384)
(100.0)
3.4.Tekovna i prenesena
zaguba -476,497 -7.0 -623,497 -9.3 -146,000
(2.1) 0 - 0
-
476,497
(100.0)
4.Tekovna dobivka 0.0 - 381,400 5.1 121,820
1.6
121,820
5.Posebna rezerva za
vonbilansno rabotewe 20,929 0.3 20,074 0.3 21,000
0.3 21,074 0.3 20,997
0.3
68 0.3
6. PVR i ostanata pasiva 57,910 0.8 58,000 0.9 57,074
0.8 56,600 0.8 55,277
0.7
(2,633) (4.5)
Vkupno (1 do 6) 6,819,307 100.0 6,719,000 100.0 6,854,000
100.0 7,440,000 100.0 7,680,000
100.0
860,693 12.6
7. Komisiono rabotewe 303,705 303,705 303,705 300,000 300,000
(3,705) (1.2)
Vkupno (1 do 7) 7,123,012 7,022,705 7,157,705 7,740,000 7,980,000
856,988 12.0
2
Prilog br.1b
Plan na bilansot na sostojbata - aktiva
(vo iljadi denari)
Plasmani-sredstva Sostojba
31.12.2011
Struk-
tura
Plan
31.03.2012
Struk-
tura
Plan
30.06.2012
Struk-
tura
Plan
30.09.2012
Struk-
tura
Plan
31.12.2012
Struk-
tura
Porast
Iznos (9-
1) % (9:1)
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1.Pari~ni sredstva i
ekvivalenti 2,233,646 32.8 2,170,000 32.3
2,180,000 31.8 2,110,000 28.4 2,174,000 28.3
(59,646)
(2.7)
1.1. Denarski 458,529 6.7 400,000 6.0
440,000 6.4
400,000 5.4
470,000 6.1
11,471
2.5
1.2. Devizni 1,775,117 26.0 1,770,000 26.3
1,740,000 25.4
1,710,000 23.0
1,704,000 22.2
(71,117)
(4.0)
2. Hartii od vrednost do
dospevawe 928,165 13.6 800,000 11.9
720,000 10.5
980,000 13.2
973,000 12.7
44,835
4.8
2.1.Denarski 928,165 13.6 800,000 11.9
720,000 10.5
980,000 13.2
973,000 12.7
44,835
4.8
2.2.Denarski so valutna
klauzula 0.0 - 0.0 - 0.0 - 0.0 0.0 -
3. HOV raspolo`ivi za
proda`ba 16,118 0.2 16,118 0.2
16,118 0.2
16,118 0.2
16,500 0.2
382
2.4
4. Krediti dadeni na
komitenti 2,691,052 39.5 2,793,000 41.6
3,221,000 47.0 3,620,651 48.7 3,806,501 49.6
1,115,449
41.5
4.1. Na pravni lica 2,208,947 32.4 2,273,000 33.8
2,673,000 39.0 3,045,651 40.9 3,139,047 40.9
930,100
42.1
4.1.1.Denarski 1,445,655 21.2 1,433,000 21.3
1,763,000 25.7
2,084,960 28.0
2,146,820 28.0
701,165
48.5
4.1.2.Denarski so valutna
klauzula 153,507 2.3 160,000 2.4
175,000 2.6
180,691 2.4
175,870 2.3
22,363
14.6
4.1.3. Devizni 609,785 8.9 680,000 10.1
735,000 10.7
780,000 10.5
816,357 10.6
206,572
33.9
4.2. Na fizi~ki lica
482,105 7.1 520,000 7.7
548,000 8.0
575,000 7.7
667,454 8.7
185,349
38.4
3
4.2.1. Denarski 286,661 4.2 290,000 4.3
288,000 4.2
285,000 3.8
286,127 3.7
(534)
(0.2)
4.2.2.Denarski so valutna
klauzula 195,444 2.9 230,000 3.4
260,000 3.8
290,000 3.9
381,327 5.0
185,883
95.1
4.2.3. Devizni 0 0.0 - 0.0 - 0.0 - 0.0 - 0.0 -
4.3.Na banki i finansiski
dru[tva-denarski 0 0.0 - 0.0 0.0 - 0.0 0.0 -
5.Prezemeni sredstva za
naplata 667,936 9.8 665,000 9.9
437,000 6.4
437,000 5.9
417,191 5.4
(250,745)
(37.5)
6. AVR i ostanata aktiva 89,008 1.3 83,882 1.2
89,882 1.3
85,413 1.1
99,558 1.3
10,550
11.9
7.Nedvi`nini i oprema na
Bankata 193,382 2.8 191,000 2.8
190,000 2.8
190,818 2.6
193,250 2.5
(132)
(0.1)
Vkupno (1 do 7) 6,819,307 100.0 6,719,000 100.0
6,854,000 100.0 7,440,000 100.0 7,680,000 100.0
860,693
12.6
8. Komisiono rabotewe 303,705 303,705
303,705
300,000
300,000
(3,705)
(1.2)
Vkupno (1 do 8) 7,123,012 7,022,705
7,157,705 7,740,000 7,980,000
856,988
12.0
4
Prilog br.2
Plan na bilansot na uspeh za 2012 godina
(vo iljadi denari)
Red.
br. Pozicija
Ostvareno
01.01-
31.12.2011
Plan
01.01-
31.03.2012
Plan
01.01-
30.06.2012
Plan
01.01-
30.09.2012
Plan
01.01-
31.12.2012 Indeks
5:1
0 0 1 2 3 4 5 6
1 Prihodi od kamata 390,105 75,000 167,000 245,000 349,707 89.6
2 Rashodi za kamata -154,592 -38,000 -80,000 -125,000 -175,486 113.5
Neto prihodi od kamata 235,513 37,000 87,000 120,000 174,221 74.0
3 Prihodi od provizija i nadomestoci
66,944
15,000
34,000
52,000
70,000 104.6
4 Tro[oci za provizija i nadomestoci -25,297 -7,000 -14,000 -21,000 -28,000 110.7
Neto prihodi od provizija i nadomestoci 41,647 8,000 20,000 31,000 42,000 100.8
5
Prihodi vrz osnova na kapitalni vlo`uvawa
i kapitalni dobivki 2,317 2,500 2,500 2,500 107.9
6 Prihodi od kursni razliki (neto) 19,141 1,000 10,000 15,000 20,000 104.5
7 Ostanati prihodi od raboteweto 17,764 4,000 5,000 7,500 10,000 56.3
8
Zagubi poradi o[tetuvawe na sredstva kaj
dadeni krediti i vlo`uvawa -608,259 -145,000 -160,000 -160,000 -413,901 68.0
8a
Oslobodena ispravka na vrednost i naplateni
prethodno otpi[ani pobaruvawa 72,579 8,000 10,000 550,000 550,000 757.8
9
Op[ti administrativni tro[oci i
amortizacija -227,137 -56,000 -114,500 -175,100 -248,870 109.6
9.1 Tro[oci za vraboteni -113,656 -28,000 -57,100 -87,100 -126,000 110.9
9.2. Amortizacija -23,845 -6,000 -12,000 -18,000 -24,000 100.7
9.3. Ostanati administrativni tro[oci -89,636 -22,000 -45,400 -70,000 -98,870 110.3
10 Ostanati operativni rashodi -28,819 -4,000 -6,000 -9,500 -12,630 43.8
11 Dobivka pred odano~uvawe 381,400 123,320
5
12 Zaguba pred odano~uvawe -475,254 -147,000 -146,000 -
13 Danok i pridonesi od dobivkata 1,243 1,500 120.7
14 Dobivka/zaguba po odano~uvaweto -476,497 -147,000 -146,000 381,400 121,820
Prilog br.2a
Buxet za administrativni tro[oci i amortizacija za 2012 godina
(vo iljadi denari)
Opis
Ostvareno
I-XII 2011
Struk-
tura
Plan I-III 2012
Struk-
tura
Plan I-VI 2012
Struk-
tura
Plan I-IX 2012
Struk-
tura
Plan I-XII 2012
Struk-
tura
Indeks
10:2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Tro[oci za vrabotenite 113,656 55.4
28,100 55.5
57,100 55.7
87,100 55.4
126,000 55.8 110.9
Materijalni i sli~ni tro[oci 13,077 6.4
4,500 8.9
7,300 7.1
10,550 6.7
16,400 7.3 125.4
Tro[oci za proizvodni uslugi 24,698 12.0
5,500 10.9
12,000 11.7
19,000 12.1
25,000 11.1 101.2
Tro[oci za neproizvodni uslugi 25,441 12.4
5,250 10.4
11,500 11.2
18,450 11.7
28,200 12.5 110.8
Tro[oci za slu`beni patuvawa i
nadomest za ~lenovite na organite na
Bankata 1,942 0.9
650 1.3
1,550 1.5
2,400 1.5
3,200 1.4 164.8
Tro[oci za reprezentacija, reklama
i propaganda 2,104 1.0
500 1.0
850 0.8
1,300 0.8
2,600 1.2 123.6
Drugi administrativni tro[oci 252 0.1
100 0.2
200 0.2
300 0.2
400 0.2 158.7
6
Amortizacija 23,845 11.6
6,000 11.9
12,000 11.7
18,000 11.5
24,000 10.6 100.7
Vkupno: 205,015 100.0
50,600 100.0
102,500 100.0
157,100 100.0
225,800 100.0 110.1