limaËEURO

Posebno izdanje

DANEUROPE

svibanj, 2005.

DANEUROPE

Drageπkolarke i πkolarci,

Svi znate da po-stoji MajËin dan,Dan planetaZemlje, Dan πtednjei sigurno ih mnogiod vas iz godine ugodinu obiljeæavajuzajedno sa svojimvrπnjacima i πkol-skim prijateljima. A

jeste li ikada Ëuli zaDan Europe, 9. svib-nja? Svake godine togse dana obiljeæavapoËetak veÊ polusto-ljetnog postupnogujedinjavanja europ-skih zemalja. Danasje europski kontinentpovezaniji nego ikadaprije u povijesti. DanEurope prilika je zaproslavu idejeEurope ujedinjene umiru - Europe kojablisko surauje urazliËitimpodruËjima, kojapromiËe svoju kultur-nu raznolikost, ali islavi zajedniËke vri-jednosti. UpoznajuÊiEuropu i Europskuuniju, kao danaπnjioblik njezine organi-zacije i njezini Êegraani nauËiti viπejedni o drugima izbliæiti se.

limaËEURO2

Pred vama je publikacija „EurolimaË“. Namijenilismo je vama u povodu proslave ovogodiπnjegaEuropskog tjedna kojom vas podsjeÊamo navaænost dva povijesna datuma: 9. svibnja 1950.koji se veæe uz nastanak Europske unije te 5.svibnja 1949. kada je nastalo VijeÊe Europe.

Predstavit Êemo vam Europskuuniju kroz tri cjeline.

A da bismo sve zaËinili i s malo zabave, na zad-njim stranicama Ëekaju vas euroigrice i njihovarjeπenja, ako zapnete: )...

Na kraju Êetesaznati tko jetko u EU.

Najprije Êemo vas upoznatisa simbolima Europske unijekoji odraæavaju neka zajed-niËka obiljeæja i jedinstvonjezinih zemalja Ëlanica.

Zatim Êemovas EU vreme-

plovomprovesti krozpovijest nje-

zina nastanka.

3limaËEURO

Kako

EUvidi sebe

TrenutaËno Europska unija ima 25 zemalja koje su se Uniji prikljuËivale tijekomposljednjih 50-ak godina. Abecednim redom to su:

Ujedinjeniu razliËitosti slogan je

Europske unije izabran nanatjeËaju na kojemu je sa svojim pri-

jedlozima sudjelovalo oko 80 000 mladihEuropljana izmeu 10 i 20

godina. Taj slogan odraæavarazliËitost naroda koji æive uEU s obzirom na njihovupovijest, tradiciju, kulturu,jezik i druge posebnosti.Unija je prepoznala te

razliËitosti i obvezala seda Êe ih poπtovati kao

izvore nacionalnogidentiteta.

AustrijaBelgijaCipar»eπka DanskaEstonijaFinskaFrancuskaGrËkaIrskaItalijaLatvijaLitva

LuksemburgMaarskaMalta NizozemskaNjemaËka PoljskaPortugal SlovaËka Slovenija©panjolska©vedskaVelikaBritanija

©to jeEuropska unija Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, usredposljedica sveopÊeg razaranja, siromaπtva ipoËetka hladnog rata, rodila se ideja o stvara-nju zajednice ujedinjenih europskih zemalja.

Zapadnoeuropske zemlje su shvatile da Êe lakπe pre-broditi probleme i osigurati toliko æeljeni mir zabuduÊnost europskih naroda ako se udruæe i pokuπajunaÊi rjeπenja zajedniËkim radom, suradnjom i meusob-nim poπtovanjem. Tako je nastala Europska unija (EU).EU je jedna vrsta meunarodne organizacije viπe europ-skih zemalja Ëije su zemlje Ëlanice osnovale zajedniËkeinstitucije u kojima se nalaze njihovi predstavnici i kojidonose zajedniËke odluke o buduÊnosti cijele Europskeunije. Kroz rad zajedniËkih institucija, EU svih ovih godi-na odreuje i razvija gospodarsku i politiËku suradnjudræava unutar Europe.

Koliko Ëlanica ima EU

4

Od 1. sijeËnja 2002. dvanaestse zemalja Europske unijeumjesto vlastitom nacionalnomvalutom, koristi zajedniËkom va-lutom eurom. Simbol za euro je

. Za funkcioniranje eura brinese Europska srediπnja bankakoja je smjeπtena u Frankfurtu(NjemaËka). OËekuje se da Êetijekom sljedeÊih godina joπ nekezemlje Ëlanice EU uvesti euro.

HimnaPrepoznajete li note ove melodije? RijeË je oOdi radosti, dijelu 9. simfonije poznatogskladatelja Ludwiga van Beethovena. Godine1985. ta je melodija sluæbeno postala europskahimna - ona ne zamjenjuje nacionalne himnezemalja Ëlanica, nego slavi zajedniËkevrijednosti europskih zemalja i simbolizira idejuslobode, mira i solidarnosti u Europi.

Od 1986. godine EU ima sluæbenu zas-tavu. Zastava ima 12 æutih zvjezdica(taj je broj stalan i ne oznaËava broj Ëlani-ca) poredanih u krug na plavoj podlozi.BuduÊi da krug simbolizira solidarnost isklad europskih naroda, a broj 12savrπenstvo i jedinstvo, ta zastava zapra-vo simbolizira ujedinjenost europskih na-roda i zemalja u jednu zajednicu.

Simboli EU

Postoji8 razliËitih

kovanica eura koje se,ovisno o vrijednosti, raz-

likuju po boji, veliËini i deblji-ni. Prednja je strana kovanicajednaka u svih 12 zemalja kojese koriste eurom, a na drugojsu strani istaknuta obiljeæja

pojedinih zemalja premanjihovu vlastitom

izboru.

Valuta

Zastava

limaËEURO

5limaËEURO

Bez obzira na razliËitosti unutarEuropske unije, postoje simboli iobiljeæja kojima se oznaËavazajedniπtvo meu zemljama EU iprema kojima je ona prepoznatlji-va. Ti su simboli i obiljeæja bitni jerse kroz njih Europljani lakπe pois-tovjeÊuju s Europom

Jeste li znali daEuropska unija imaroendan? Slavi ga 9.

svibnja. Zaπto baπ tajdan? Tog je dana 1950.godine ROBERT SCHU-MAN, francuski ministarvanjskih poslova, na pri-jedlog francuskog ekono-mista JEANA MONNETA,objavio dokument(Schumanovu deklaraciju)na temelju kojega je pos-tupno zapoËelo zemljopis-no, gospodarsko i politiËkopovezivanje europskihzemalja u cjelinu. Mnogeeuropske zemlje, meukojima i Hrvatska, veÊ nizgodina obiljeæavajuroendan EU, tj. DanEurope kojim se obi-ljeæava poËetak europskeintegracije, odnosnoujedinjavanjazemalja uEuropi.

AustrijaBelgija

FinskaFrancuskaGrËka

IrskaItalija

LuksemburgNizozemska

NjemaËkaPortugal

©panjolska

Postoji 7 razliËitih novËanicaeura. Prozori i vrata na nji-

hovoj prednjoj strani sim-boliziraju otvorenost

europskih zemalja i sprem-nost na suradnju. Na

straænjoj je strani svakenovËanice most koji sim-

bolizira blisku povezanost ikomunikaciju izmeu

Europe i ostatka svijeta.

DanEurope

6 limaËEUROlimaËEURO6 limaËEURO

ZNATE LI stanovnici kojezemlje Ëlanice EU senajdulje πkoluju? Finci!Oni u prosjeku πkolujuÊise provedu Ëak 16,7godina. Dulje od njih, uEuropi, πkoluju se samoNorveæani (16,9 godina).

KAÆE SE da suLuksemburæani najbo-gatiji ljudi ne samo uEuropi nego i na svijetu.Osim toga, jedni su odnajplemenitijih - donira-ju najviπe sredstava udobrotvorne svrhe.

GDJE SE skrivaju radnosposobni muπkarci u»eπkoj i SlovaËkoj? Utvornicama! Ondje Ëak49% muπkaraca radi uindustriji.

BLAGO ESTONCIMA. UEstoniji kamo godkreneπ sami klinci! Viπeod treÊine stanovniπtvaEstonije mlae je od 15godina.

KU∆E SU BROJEVEdobile prvi put 1463.godine i to u Parizu.

NAJMANJA »LANICA EU- Malta, gotovo je 2 000puta manja od njezinenajveÊe Ëlanice -Francuske!

KOLIKO EUROPSKIHzemalja ima kralja ilikraljicu? U Europi je 10monarhija, a njih 7 suËlanice Europske unije:©vedska, Danska,Belgija, Luksemburg,Nizozemska, VelikaBritanija, ©panjolska(ostale su Norveπka,Monako i Lihtenπtajn).

Jeste liznali

Dakle, veÊ znate da EUima 25 zemalja Ëlanica.Sluæbeni jezik svakezemlje Ëlanice ujedno jejedan od sluæbenih jezika EU.ZnaËi li to da EU ima 25sluæbenih jezika? Ne! Kao πtosigurno znate, nekim jezicimase govori u viπe zemalja (npr.francuski se govori u Francus-koj i Belgiji, engleski u VelikojBritaniji i Irskoj, grËki u GrËkoji na Cipru...), πto znaËi da EUima 20 sluæbenih jezika.

NajveÊi je dio zajedniËkih institucijaEuropske unije smjeπten uBruxellesu. Dakle, osim πto je taj gradpoznat kao glavni grad Belgije i po

ukusnim slatkiπima, poznat je ikao glavni grad Europskeunije.

Glavni gradEuropske unije

Mnogo poslaza prevoditelje

©to to znaËi za svakodnevnofunkcioniranje Unije? ToznaËi da se velik dio sastanakana kojima sjede predstavnicizemalja vodi na svim sluæbe-nim jezicima EU, tako da velikdio posla obavljaju prevoditelji.Isto tako, buduÊi da svisluæbeni jezici imaju jednakuvrijednost, svaki dokument izakon EU prevodi se na svesluæbene jezike EU kako bi sesvaka zemlja Ëlanica moglakoristiti dokumentima nasvome jeziku. Ipak, na sas-tancima se Ëesto upotrebljavaengleski, francuski ili njemaËkijezik da bi komunikacija bilaolakπana. Osim toga, EU osobitu briguvodi i o oËuvanju jeziËneraznolikosti i jezika koji nisusluæbeni jezici zemlja Ëlanica,ali pridonose bogatstvu europ-skoga kulturnog naslijea (npr.laponski u ©vedskoj).

Koliko jesluæbenih

jezika uEU

limaËEURO 7

©to jeeuropskigraanin

e

Svaki dræavljanin dræave Ëlanice EU ujedno je"graanin Europske unije". Drugim rijeËima, da biosoba imala pravo na status graanina Unije, morabiti dræavljanin/dræavljanka jedne od zemalja Ëlanica.Uvoenjem tog pojma, nacionalno se dræavljanstvone zamjenjuje, veÊ samo upotpunjava: Portugalacostaje Portugalac, a Maar ostaje Maar, no obojicasu i graani EU i to im piπe i u putovnici.Dræavljanstvo Unije graanima zemalja Ëlanica dajedublji smisao pripadnosti Uniji te uz veÊ postojeÊaprava i obveze daje im neka dodatna prava.

EU u brojevima25zemaljaËlanica 20sluæbenih jezika

454 milijunastanovnika 54godine!

3.9milijuna kmkvadratnih

Danas EU ima:

8 limaËEURO

Prisjetimo se samo razdobljaRimskog Carstva! Slavni jeCezar vladao podruËjem odAtlantskog oceana do Sirije,

od Dalmacije do sjeverne Afrike!Mnogi su kasniji europski vojsko-voe slijedili njegov primjer i podu-zimali velike osvajaËke pohode poEuropi kako bi je prisilno ujedinili. Abilo je i onih koji su ujedinjenjeEurope æeljeli ostvariti na potpunodrugaËiji naËin...Ipak, trebalo je proteÊi joπ dostaratova, razaranja, gladi i siromaπtvakako bi se ta ideja poËela ostvari-vati. Trenutak kada je procespovezivanja europskih zemaljazaista zapoËeo veæe se za vrijemeneposredno nakon Drugoga svjet-skog rata. Zaπto baπ tada?

IDEJA o ujedinjenjueuropskih naroda postojiveÊ stoljeÊima, samo jenaËin ostvarenja ujedi-njenja bio razliËit.

U to je vrijeme Europa opustoπena ratnim razaranji-ma, stanovniπtvo je osiromaπeno, izgladnjelo i strahu-je od buduÊih ratova. Europske zemlje shvaÊaju dadijele zajedniËke probleme i meusobno odluËujupokrenuti gospodarsku i politiËku suradnju - po prvise put dobrovoljno udruæiti u zajednicu kako bi stvo-rile bolju buduÊnost za nadolazeÊe generacije.

Putovanjeu proπlost

PovijestEuropske unije

Vrijeme je da nauËitekada je, kako i

zaπto Europska unijanastala te da se upo-

znate s tijekom procesaujedinjenja, tj. integriranja

europskih zemalja. Da biste to saznali,sjednite s nama u vremeplov i vratimose u proπlost...

Godine 1951.Francuska iNjemaËka odluËujuzapoËeti zajedniËkiproizvoditi i trgovatiugljenom i Ëelikom koji subili vaæna sirovina ratneindustrije. Ta se ideja svid-

jela Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu i Italiji, pa se svih6 zemalja sastalo u Parizu 1951. sa zadaÊom da potpiπuugovor kojim stvaraju Europsku zajednicu za ugljen iËelik. Tako je velika industrija Ëelika i ugljena koja je bilapokretaË ratne industrije u proπlosti postala temeljbuduÊnosti mira i blagostanja u Europi.

Zadovoljne rezultatima suradnje, spomenute su jezemlje odluËile ojaËati i proπiriti. U Rimu 1957. pot-pisale su novi ugovor kojim nastaje Europskaekonomska zajednica. Ideja je bila stvoriti zajedniËkoeuropsko træiπte ne samo za ugljen i Ëelik nego i zasve ostale proizvode npr. prehrambene. Postupno sveËlanice Zajednice ukidaju carine kako bi razmjenaproizvoda meu njima tekla bez ograniËenja. Istegodine nastaje i Europska zajednica za atomskuenergiju. Od te tri Zajednice poslije se stvaraEuropska unija (EU), a Francusku, NjemaËku, Italiju,Nizozemsku, Belgiju i Luksemburg nazivamo"osnivaËicama EU".

Kako bi πto boljefunkcionirale,zemlje ËlaniceodluËuju izgra-

diti zajedniËkeeuropske institucije zasve tri Zajednice.Stoga od tog trenutkaËeπÊe je u upotrebiizraz Europska zajed-nica umjesto Europ-ske zajednice (jedni-na umjesto mno-æine). Europske insti-tucije smiπljaju za-jedniËke aktivnostiZajednice i njezinihËlanica, provode nji-hove zajedniËke od-

luke i stvaraju zajed-niËke europske zakonekoji jednako vrijede zasve zemlje Ëlanice.Ostale europske zemljepromatraju kako segospodarska suradnjaunutar Zajedniceuspjeπno ostvaruje ishvaÊaju kako bi imbilo korisno pridruæitijoj se. Godine 1973.Zajednica se prvi putπiri kad joj pristupajuVelika Britanija, Irskai Danska.

OsnivaËiceEuropskeunije

©irenje

Zajednice

9limaËEURO

10 limaËEURO

Suradnja meu Ëlanicama Zajednice cvjeta. Europskemediteranske zemlje koje su politiËki, gospodarski i socijal-no nerazvijenije od Ëlanica Zajednice odluËuju pridruæiti jojse vjerujuÊi da Êe im to omoguÊiti razvoj. U to vrijeme u timzemljama joπ vladaju diktatori, pa im je pristup Zajedniciuvjetovan obvezom da se poËnu razvijati na demokratskinaËin. Godine 1981. Zajednici pristupa GrËka, a pet godinaposlije, tj. 1986. ©panjolska i Portugal. Kako bi im pomoglau razvoju, Zajednica im nudi novËanu pomoÊ.

PoËetkom 1990-ih Zajednica ima 12 zemalja Ëlanica. Nopo Ëemu su te godine povijesno vaæne za Europu?Berlinski zid, jedan od posljednjih simbola dugogodiπnjepolitiËke podjele Europe na demokratski Zapad i komu-nistiËki Istok napokon pada. Ujedinjuju se Zapadna iIstoËna NjemaËka. Raspadaju se Sovjetski Savez,»ehoslovaËka i Jugoslavija, a kao posljedica toga naistoku Europe nastaje velik broj novih slobodnih nezavis-nih zemalja. Zajednica shvaÊa da postoji moguÊnost daneke od tih zemalja poæele postati njezinim Ëlanicama,pa se odluËuje nanovo organizirati kako bi u buduÊnostimogla πto bolje funkcionirati.

Jesteli znali

U NJEMA»KOM graduUlmu otvoren je prvi"muzej kruha". Nije niËudo kad Nijemci jedunajviπe kruha i imajunajviπe vrsta kruha uEuropi!

POLJSKA JE GLAVNOobitavaliπte bijelihroda. Od 160 000parova roda koliko ihima na svijetu, svakegodine njih 41 000dolijeÊe u Poljsku.

ZAMISLITE KOLIKOSE u svijetu izvoziËaja? TreÊinu togËaja popiju samoBritanci - u prosjekusvaki Englez na danpopije 5 Ëajeva!

NAJSTARIJE STABLO uEuropi raste u Litvi.Promjera je 3,15 m istaro je 1500 godina.

Prvu kartu zaValentinovo svojoj jeæeni 1415. poslaoCharles, vojvoda odOrleansa, a prveËestitke za prodajupoËele su se proizvoditioko 1800. godine.

11limaËEURO

Godine 1992. Europskaekonomska zajednica mijenjaime i postaje Europska unija (EU).EU i njezine Ëlanice odmah sa-stavljaju novi popis svojihaktivnosti i podruËja kojima Êe sebaviti. Prvo, zajedniËkim odluka-ma i dalje Êe poticati gospo-darsku suradnju u EU - roba Êe semoÊi nesmetano uvoziti i izvozitipo cijeloj Uniji, a njezini graaniÊe moÊi putovati, studirati, nas-tanjivati se i zaposliti u bilo kojojzemlji Unije. Drugo, Ëlanice Unijepokuπat Êe zajedniËki usuglasitimiπljenja o dogaajima izvangranica Unije u ostatku svijeta itako ojaËati opÊu sigurnost uEuropi i osjeÊaj europskog zajed-niπtva. Naposljetku, EU Êe sebrinuti za sigurnost svojihgraana. U tome Êe joj pomoÊinjezine Ëlanice, ponajprije sura-dnjom svojih policija i sudova.

Tako preoblikovana, Unija1995. u Ëlanstvo prima trinove Ëlanice - Austriju, ©ved-sku i Finsku. Dvije godine prijetog proπirenja na sastanku uKopenhagenu objavljuju sekriteriji koje svaka zemljamora ispunjavati kako bipostala Ëlanicom EU. Premamjestu u kojemu su ti kriterijiutvreni, nazivaju se kopen-haπki kriteriji. Svaka zemljakoja æeli postati Ëlanicom EU,osim πto naravno mora bitieuropska, takoer mora: 1.razvijati demokraciju te πtititiljudska prava i prava manji-na, 2. imati razvijeno gospo-darstvo i 3. biti spremnapoπtovati sve zajedniËke ci-ljeve, odluke i zakone EU.

Povijesno vaæna godina

Kopenhaπki kriterij

12 limaËEURO

Kakva je buduÊnost EU? Joπ nekolikoeuropskih zemalja æeli uÊi u EU. Onejoπ nisu sluæbeno njezine Ëlanice, alisu u postupku pribliæavanja. Dakle,postupno usklauju vlastite zakone s

europskima, otvaraju svoje granice zaslobodnu trgovinu s Ëlanicama Unije i

poπtuju njezine ideje i ciljeve. UsljedeÊih nekoliko godina u Uniju Êe uÊiBugarska, Rumunjska i naπa domovinaHrvatska. I neke druge zemlje, kao πtosu Turska, Makedonija, Bosna iHercegovina, Srbija i Crna Gora te

Albanija potencijalne su buduÊeËlanice Unije.

Europskaunija sutra

Godina 2004. vaæan je povijesni korak za razvoj Europske unije. Usvibnju te godine EU pristupa 10 novih zemalja - gledajuÊi odsjevera prema jugu, to su Estonija, Latvija, Litva, Poljska, »eπka,SlovaËka, Maarska, Slovenija, Cipar i Malta. Time se napokonukida granica izmeu istoka i zapada Europe, a u sklopu EU je 25zemalja. Island, Norveπka i ©vicarska zasad su odluËile ostati izvanEU. No bez obzira na to πto nisu Ëlanice Unije, te zemlje s njomblisko surauju, trguju i daju novac u zajedniËku europsku blagajnu.

Europska unija danas

13limaËEURO

EU?

Tko jetko u

Dosad smomi govorili, a vi ste

sluπali. Ovaj put red je navama da otkrijete tko je tko u

EU i kako se u EU donose odluke.Odabrat Êemo jednog znatiæeljnog

EurolimaËa i poslati ga ravno uglavni grad Europske unije -

Bruxelles da pronae odgovore napitanja! »ini se da imamo dobrovolj-

ca! Eno ga, krije se iza vrata! Bezbrige, neÊeπ se izgubiti - dobitÊeπ kartu grada, a i svima smo

javili da dolaziπ, pa æeljnooËekuju tvoja pitanja.

Spreman?

Sret

an

put

E, pa krenii sr

etan

put!

BBRRUUXXEELLLLEESS Pripremeza put

P rije nego sam krenuo na put, odluËio sam ipak maloispitati cijelu stvar. NeÊe biti teπko, Ëuo sam da EUima svoje internetske stranice. Sjeo sam za kompjutor iukucao www.europa.eu.int. Pronaπao sam svakakveinformacije, ali o radu Europske unije ukratko piπesljedeÊe: EU funkcionira i obavlja svoje poslove zahvaljujuÊi radusvojih institucija, tzv. institucija Europske unije. Kroz radtih europskih institucija, EU i njezine zemlje Ëlanice:• smiπljaju aktivnosti i podruËja u kojima Êe zajednodjelovati• donose i provode zajedniËke odluke u tim podruËjima• stvaraju zajedniËke europske zakone koje moraju

poπtovati sve zemlje Ëlanice i svi njihovi graani.

Hm! ZvuËi priliËnovaæno i ne baπjednostavno. Najbolje da zapoËetak obiem nekeeuropske institucije.»ini se da su one bitneza rad Europske unije,pa se nadam da Êe mione pomoÊi shvatitikako EU funkcionira.

Mjesto radnje:Bruxelles, Belgija

Vrijeme radnje: 10.30,ujutro. Let iz Zagrebatrajao je manje od 2sata. Nije neka uda-

ljenost!

ZaπtitnikEuropske unijeSljedeÊa je institucija Europskakomisija. Sastoji se od 25 Ëlanova kojise nazivaju "europski povjerenici" i birajuse svakih pet godina. Svaka zemlja Ëlani-ca Unije ima svog povjerenika koji vodijednu od OpÊih uprava, tj. zaduæen je zaneko od podruËja kojim se EU bavi:poljoprivredu, trgovinu, ribarstvo,zdravstvo, kulturu, obrazovanje... Vaænoje znati da Europska komisija πtitiinterese Europske unije kao cjeline.To znaËi da, kada se povjereniciokupe, oni smiπljaju πto bi bilo dobro ikorisno za cijelu Uniju. Dakle, Portugalacili Finac koji rade u Komisiji ponaπajuse kao pravi Europljani!

Europskisastancina vrhuOdluËio samnajprije posjetitiinstituciju koja sezove EuropskovijeÊe. EuropskovijeÊe Ëine ljudi kojiimaju najviπe poli-tiËke funkcije uzemljama Ëlanica-ma EU iz kojihdolaze. To su πefovieuropskih zemalja ivlada koji se sastajutri do Ëetiri putagodiπnje najËeπÊe u

Bruxellesu. Na timsastancima, koji sezbog vaænostiosoba koje na njimasjede joπ nazivaju"europski sastancina vrhu", ti ljudiodreuju glavne ci-ljeve za buduÊnostEU i smjer u kojemÊe se ona daljerazvijati.

Europskakomisija ima

nekoliko zadaÊa:• predlaæe nove zajedniËke europske

zakone i brine se da ih sve zemljeËlanice Unije i njihovi graani poπtuju

• provodi zajedniËke europske aktivnosti • predstavlja EU izvan njezinih granica,

dakle u ostalim zemljama Europe i svi-jeta• u ime EU pregovara o npr. gospo-

darskoj suradnji ili buduÊemËlanstvu u EU sa zemljama

koje nisu Ëlanice Unije

limaËEURO14

15limaËEURO

ZaπtitnikzemaljaËlanica

Europskeunije

Svratio sam i do VijeÊaEuropske unije (drugimnazivom VijeÊa ministara) ukojemu sjedi po jedan mi-nistar iz svake zemlje ËlaniceUnije. Iako je njihov broj uvijekstalan - 25, Ëlanovima VijeÊa"mijenjaju se lica" ovisno otemi o kojoj se na sastankuVijeÊa raspravlja. Ako seraspravlja o obrazovanju, uVijeÊu se sastanu svi ministriza obrazovanje iz zemaljaËlanica, a ako je tema sastan-ka trgovina, svi ministri zagospodarstvo. Uloga je VijeÊausvojiti prijedloge Europskekomisije i pretvoriti ih u noveeuropske zakone. VijeÊe EUπtiti interese pojedinihzemalja Ëlanica Unije.BuduÊi da ministri imajurazliËita miπljenja kojaovise o interesima zema-

lja iz kojih dolaze, vrlo jebitno da se na tim sastanci-ma nae rjeπenje kojim Êesvi podjednako biti zado-voljni.

ZaπtitnikgraanaEuropskeunijeEvo me u Europskom par-lamentu. Graanima EUdana je jedinstvenamoguÊnost na svijetu: birajuzastupnike u parlament svojezemlje i svake pete godine uEuropski parlament. Unjemu su okupljena najviπe732 zastupnika koji zajednozastupaju i πtite interese svihgraana zemalja Ëlanica EU.Zastupnici su podijeljeni uosam politiËkih grupa.Svakodnevni rad zastupnikasastoji se u tome da zajednos VijeÊem EU usvajajueuropske zakone i da sebrinu da se u cijeloj Unijipoπtuju naËela demokracije.Zanimljivo je da Europski par-lament ima sjediπte u trizemlje Ëlanice Unije - katkadse sastaje u Strasbourgu(Francuska), katkad u Bruxel-lesu (Belgija), a jedan njegovdio nalazi se u Luksem-burgu (Luksemburg).

16 limaËEURO

Europski parlamentusvaja novi europskizakon

Sad kad ste upoznali nekeinstitucije Europske unije,

sigurno se, kao i ja, pitatekako one meusobno

surauju i na koji naËindonose zajedniËke

zakone. Razmotrimo zatojedan primjer i prouËimo

ga zajedno.

Problem: Zagaenje voda nije pojedinaËniproblem zemalja Ëlanica EU, nego zajedniËkiproblem cijele Unije. Na primjer, akonjemaËke tvornice zagauju vodu rijeke Odrekoja jednim dijelom teËe i kroz Poljsku, tada iPoljska ima problem zagaenja vode!

Trebaorganizirati

predavanja zagraane EU i obja-

sniti im vaænostzaπtite okoliπa!

One koji na-stave zagaivati

vodu kaznit ÊemonovËanomkaznom.

VijeÊe Europskeunije (ministriokoliπazemalja Ëlanica) raspravlja oprijedlogu iusvaja novieuropski zakon

Europska komisijadaje prijedlog novogeuropskog zakona

Sud europskihzajednica brine seda se zakon poπtuje

Sjeo sam u vlak i svratio uLuksemburg. Ondje jenaime smjeπten Sud europ-skih zajednica koji se sastojiod 25 Ëlanova, po jednogsuca iz svake zemlje ËlaniceEU koji se biraju svakih 6godina. Osnovni zadatak togSuda jest tumaËiti smisao isadræaj europskih zakona iosigurati da ih sve zemljeËlanice i svi njihovi graanina ispravan i jednak naËinprimjenjuju. Ako institucijeEU, zemlje Ëlanice EU ili nji-hovi graani ne poπtuju nekieuropski zakon, mogu bitipozvani pred Sud.

OdluEurop

PPooddrruuËËjjee rraasspprraavvee:: Zaπtita okoliπaTTeemmaa rraasspprraavvee:: Zagaenje voda

Zaπtitnikeuropskih zakona

Evo menatragkodkuÊe. Putje, prizna-jem, bio malo naporan,

ali pun sam dojmova izadovoljan πto sam u

samo jednom danunauËio tko je tko u

Europskoj uniji. A Ëime se toËno EUbavi… o tome Êemo sljedeÊi put!

17limaËEURO

©panjolski ministarokoliπa: Ali to Êenas puno stajati!

Austrijski ministarokoliπa: 40%? To jeteπko postiÊi. Daodredimo 20%?

©vedski ministarokoliπa: A tvornice

koje zagauju vodutrebaju platiti kaznu!

Europski povjerenik za okoliπ:

Predlaæemo zakon premakojemu Êe sve zemlje Ëlanice

EU do kraja 2010. godinesmanjiti zagaenje voda

za 40%!

Odluka:Donosi se europski za-

kon o oËuvanju ËistoÊe vo-de koji Êe biti na korist cijeloj

Europskoj uniji, zemljama Ëlani-cama EU i njezinim graanima.Cijela Êe EU do kraja 2015. sma-

njiti zagaenje vode za 20% ,organizirat Êe se predavanja zagraane o temi zaπtite okoliπa,

a svatko tko nastavi zaga-ivati vodu bit Êe poz-

van pred Sud.

luËivanje uopskoj uniji

Mjestoradnje: Zagreb

Vrijemeradnje:21.00,

naveËer.

MoguÊe rjeπenje: Europska unijabi trebala donijeti zajedniËki europ-ski zakon kojim bi se odredilo dase sve zemlje EU na isti naËinmoraju brinuti o ËistoÊi vode i takozajedno zaπtititi okoliπ.

»ini li vam se i daljeda je ideja o stvaranju

Europske unije neπtosasvim novo ineobiËno? Vidjeli steda ideja o ujedinjenjuEurope postoji veÊ sto-ljeÊima, no Europskaunija je prvi pokuπaj dase to ostvari na dobro-voljan i miroljubivnaËin. Europske zemljeveæe niz zajedniËkihobiljeæja - ne samotrgovina, novac iposlovi nego i povijest,kultura i zajedniËkevrijednosti. StogaEuropa shvaÊa potrebuza bliskom suradnjom,iznova raste i gradisamu sebe kako bi serazvijala i æivjela πtobolje i kako bipomogla onima zbogkojih postoji -graanima Europe.

DragiEurolimaËi!

17limaËEURO

»eπki ministarokoliπa: Rok je

prekratak! Boljeda pomaknemo

na 2020.godinu.

18 limaËEURO

2. BOJANKANa karti Europe oboji

zemlje Ëlanice Europskeunije.

1. PITALICE a Gdje je roen skladatelj koji jenapisao melodiju za himnuEuropske unije? b Koje se osobe smatraju "oËevimaEuropske unije“? c Koje su tri naπe susjedne zemlje Ëla-nice EU? d Koja skandinavska zemlja nije Ëlanica EU?

Austrija

GrËka

Malta

3. EUROTABLICEUz naziv zemlje upiπi odgovarajuÊuautooznaku.

Litva

Latvija

©panjolska

Poljska

©vedska

Maarska

A

18 limaËEURO

Igrajte se i provjerite

znanje!

Euroigrice

Ako su vam nekapitanja preteπka,odgovore na njihmoæete potraæiti i

na internetskimadresama (npr.:

www.mei.hr,www.europa.eu.int)ili piπite EuroprofaËu

nae-mail:

eurolimac@mei.hr

Luksemburg

Portugal

Irska

Italija

Slovenija

»eπka

Finska

Velika Britanija

Cipar

Danska

Belgija

Nizozemska

Estonija

SlovaËka

Francuska

NjemaËka

6. EU LABIRINT

www.fr

www.fi

www.cy

www.dk

www.cz

www.nl

www.be

www.pt

www.lu

www.ie

www.uk

www.it

www.de

www.sk

www.si

www.ee

5. ISPUNJALJKA Upiπi naziv zemljeu polje pokraj za-stave. Rijeπiπ li pravilno ispunjaljku, u oznaËenim Êeπ polji-ma, ËitajuÊi odozgo prema dolje, dobiti rjeπenje.

4. EU INTERNETSpoji zemlje s njihovim internetskimstranicama.

19limaËEURO

Pronai put od eura kojiima najmanju nominalnuvrijednost do onoga kojiima najveÊu nominalnuvrijednost.

20 limaËEURO

8. Tko sam ja Uz izvorno ime, napiπi naziv svake zemlje na hrvatskomjeziku.

Nizozemska 0039Belgija 0032Francuska 0044Italija 00370Velika Britanija 00356©vedska 00351Portugal 0046Luksemburg 00352Malta 00420Cipar 00371Litva 0033Latvija 0031»eπka 00357

EllasEspana

Magyarország Österreich

Sverige Polska

Deutschland Éire

Suomi Eesti

SlovenskáSlovenija

GrËka

‘‘ ‘’9. EU rebusi

7. Halo, EU!Spoji zemlje s njihovim meunarodnim pozivnim brojem.

E

10. DopunjaljkaKoristeÊi se sluæbenim inter-netskim stranicama Europskeunije, pronai sljedeÊeodgovore.

Danaπnji predsjednikEuropske komisije zove se

a predsjednik Europskogparlamenta

(ime i prezime)

(ime i prezime)

21limaËEURO

11. EU toËkalicaOboji polja oznaËena toËkicom.

Jesteli znali

Osim EuropskogvijeÊa i VijeÊa

Europske unije koja suinstitucije EU, postoji joπi VijeÊe Europe. To nijeinstitucija EU, veÊmeunarodna organi-zacija sa sjediπtem uStrasbourgu koja sebrine za zaπtitu ljud-skih prava i temeljnihsloboda, a ima i svojsud - Europski sud zaljudska prava.Otkako mu je 5.listopada 2004. pri-stupio Monako,VijeÊe Europe ima46 Ëlanica meukojima su i sve zem-lje Ëlanice EU.

Kada bismo zabolistrelicu u geografskosrediπte Europe, zabolibismo je u seloBernotai smjeπteno 24km od Vilniusa, glavno-ga grada Litve.

Prve æene u Europikoje su dobile pravoglasa na izborima bilesu Finkinje. To sedogodilo 1906.godine.

Engleski je jedinieuropski jezik ukojem se osobnazamjenica "ja" (I)piπe velikim slovom.

12. Nai parSpoji poruku Volim te s 20 sluæbenih jezika EU.

Ëeπki Ti amodanski S' agapoengleski Ich liebe Dichnizozemski Kocham Ciebieestonski Ma armastan sindfinski Eu te amfrancuski Ik hou van jounjemaËki Miluji tegrËki I love you maarski Minä rakastan sinuatalijanski Jeg elsker dig latvijski Lubim talitavski Szeretlek te'gedmalteπki Ljubim tepoljski Te quieroportugalski Ash miliu taveslovaËki Jag älskar digslovenski Inhobbokπpanjolski Je t'aimeπvedski Es Tev milu

22 limaËEURO

14. Izbaci uljezaKoja od navedenih institucija nijeinstitucija Europske unije?

• Europsko vijeÊe

• VijeÊe Europske unije

• VijeÊe Europe

16. Leti, leti…Spojite zemlje s pripadajuÊim zrakoplovnimkompanijama.

CSAIberia AirlinesKLMBritish AirwaysAer LingusLufthansaLuxairEuroLOTAlitaliaOlympic AirlinesAir PortugalHungarian AirlinesSAS

Velika BritanijaNjemaËka Italija©panjolska»eπkaMaarskaNizozemskaGrËka©vedskaIrskaPoljskaLuksemburgPortugal

FrancuskaEstonijaLatvijaSlovenijaAustrija FinskaDanskaBelgijaLitva

runolisturicakaranfiliris razliËakcrveni makrutvicatratinËicacrvena djetelina

15. ProljeÊe u zrakuSpojitezemlje snjihovimnacional-nim cvje-tovima:

1. Koliko Ëlanicaima EU?

a) 15 b) 20c) 25

2. Koliko je æutihzvjezdica nasluæbenoj za-stavi EU?

a) 12 b) 14c) 25

3. Koliko je izdanorazliËitih kovani-ca eura?

a) 7 b) 8c) 9

4. Koliko je novihzemalja pristupiloEU u svibnju2004. godine?

a) 10b) 11c) 12

5. Koliko je najviπezastupnika oku-pljeno uEuropskom par-lamentu?

a) 458 b) 520c) 732

13. Minikviz

EU u broje-

vima

23limaËEURO

7. Halo, EU!Nizozemska - 0031Belgija - 0032Francuska - 0033Italija - 0039Velika Britanija - 0044©vedska - 0046Portugal - 00351Luksemburg - 00352Malta - 00356Cipar - 00357Litva - 00370Latvija - 00371»eπka - 00420

8. TKO SAM JAEllas (GrËka)España (©panjolska)Magyarország (Maarska)Österreich (Austrija)

11. EU toËkalica

Rjeπenja

9. EUrebusiSto eura, EurolimaË

1. PITALICE:a)u Bonnu (NjemaËka),b)Robert Schuman i JeanMonnet, c)Italija, Slovenija,Maarska, d) Norveπka

17. EUROtjedanHrvatski Francuski Talijanski

ponedjeljak

utorak

srijeda

Ëetvrtak

petak

subota

nedjelja

lundi

mardi

mercredi

jeudi

vendredi

samedi

dimanche

Engleski

monday

tuesday

wednesday

thursday

friday

saturday

sunday

lunedì

martedì

mercoledì

giovedì

venerdì

sabato

domenica

Mjesec

U nekih seeuropskihjezika nazivinekih dana utjednu vezujuuz imenanebeskihtijelaSunËeva su-stava. Upiπi utablicunazivenebeskihtijelaSunËeva su-stava kojiodgovarajudanima utjednu.

Nebeska tijelaSunËeva sustava

2. BOJANKA

3. EUROTABLICE: Poljska - PL, Litva - LT, GrËka -GR, ©vedska - S, Latvija - LV,Malta - M, Maarska - H,©panjolska - E. 4. EU INTERNETwww.fr-Francuskawww.fi-Finskawww.cy-Ciparwww.dk-Danskawww.cz-»eπkawww.nl-Nizozemskawww.be-Belgijawww.pt-Portugalwww.lu-Luksemburgwww.ie-Irskawww.it-Italijawww.de- NjemaËkawww.sk-SlovaËkawww.si-Slovenijawww.ee-Estonija

5. ISPUNJALJKABELGIJA

FRANCUSKAPORTUGAL

POLJSKALUKSEMBURGGR»KA

SLOVA»KAAUSTRIJA

FINSKAIRSKA

ITALIJAMA–ARSKA

NIZOZEMSKA

12. NA–I PARËeπki - Miluji tedanski - Jeg elsker digengleski - I love younizozemski - Ik hou van jouestonski - Ma armastan sindfinski - Minä rakastan sinuafrancuski - Je t'aimenjemaËki - Ich liebe DichgrËki - S' agapomaarski -Szeretlek te'gedtalijanski - Ti amolatvijski - Es Tev milulitavski - Ash miliu tavemalteπki - Inhobbokpoljski - Koham cieportugalski - Eu te amoslovaËki - Lubim ta

10. DOPUNJALJKADanaπnji predsjednik Europskekomisije zove se José ManuelBarroso, a predsjednikEuropskog parlamenta JosepBorrell

14. IZBACI ULJEZAVijeÊe Europe

15. LETI, LETI...NjemaËka - Lufthansa,Italija - Alitalia, ©panjolska - Iberia Airlines,»eπka - CSA, Maarska - Hungarian Airlines, Nizozemska -KLM,GrËka -Olympic Airlines,©vedska -SAS,Irska -Aer Lingus,Poljska - EuroLOT, Luxembourg - Luxair,Portugal - Air Portugal

16. PROLJE∆E U ZRAKUEstonia - razliËak, Latvia - tratinËica,Slovenija - karanfil,Austria - runolist,Finska - urica,Danska - crvena djetelina,Belgija -Crveni mak, Litva - rutvica

Ponedjeljak -Mjesec, utorak - Mars, srijeda -Merkur, Ëetvrtak -Jupiter, petak -Venera, subota - Saturn, nedjelja -Sunce

17. EUROTJEDAN

6. EU LABIRINT

13 Mini kviz EU u brojevima

1. c, 2. a, 3. b, 4. a, 5. c

Sverige (©vedska)Polska (Poljska)Deutschland (NjemaËka)Éire (Irska)Suomi (Finska)Eesti (Estonija)Slovenská (SlovaËka)Slovenija (Slovenija)

slovenski - Ljubim teπpanjolski - Te quieroπvedski - Jag älskar dig

24 limaËEURO

Vi pitate - - mi odgovaramo

Izdaje: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,PetretiÊev trg 2, 10 000 Zagreb, telefon: 4599 222, fax: 4599 444,

www.mei.hr • Glavni urednik: mr. Jasna Mileta • Autorica i izvrπnaurednica: Petra Leppee • Suradnice: Zvjezdana Borovac, MarijanaJuras, Lea LasiÊ • Ilustrator: Ivan PrliÊ • Redaktura: Snjeæana MariÊ,

Modra lasta • Lektura: Sluæba lekture ©K • GrafiËka urednica:Dobrila Delonga, Pictoris dizajn, pictoris@zg.htnet.hr • Tisak: GZH

Na kraju vas pozivamo da nam sejavite ako imate dodatna pitanja,komentare ili prijedloge, bilo pismenona adresu Ministarstva ili e-mailom naadresu: eurolimac@mei.hr