Ured za javne informacije

POVELJA UJEDINJENIH NARODA

STATUT MEDUNARODNOG SUDA

~-~· ~ ~ ~ /Ј? --7~

Ujedinjeni narodi - New York

Savjet za odnose s inozemstvom Izvrs­nog vijeca Sabora Socijalistii!ke Republike Hrvatske suglasan је s prijevodom Povelje Ujedinjenih naroda i Statuta Medunarod­nog suda, koji је izraden na temelju origi­nalnih tekstova i postojecih prijevoda na jezike jugoslavenskih naroda.

Prijevod је izradila radna grupa Insti­tuta za medunarodno pravo i medunarodne odnose u Zagrebu.

* * *

UVODNA NAPOMENA

Povelja Ujedinjenih naroda potpisana је u Sап

ћanciscu 25. Jipnja 1945. na zavrsetku Konferencijc Ujediпjeпih пaroda о Meduпarodпoj orgaпizaciji,

а stupila је па sпagu 24. listopada 1945. Statut Мс· duпarodпog sшla ciпi sastavпi dio Povelje.

Izmjeпe claпka 23, 27. i 61. Pove1je, Орса skup­stiпa је usvojila 17. prosiпca 1963, а stupilc S\1

па sпagu 31. kolo,·oza 1965. Izmjeпu claпka 109. us­vojila је Орса skupstiпa 20. prosiпca 1965, а stu­pi!a је ШЈ. sпagu 12. lipпja 1968. claпak 61. ро drugi put је izmijeпjeп rezolucijom koju је Орса skup­'tiпa usvojila 20. prosiпca 1971; ta је izmjeпa stu­pila па sпagu 24. rujпa 1973.

Izmjeпom clanka 23. pro;iruje sc broj clano\Ћ

Vijeca sigurпosti od jedaпaest па petпaest. Izmjcнa claпka 27. predvida da se odluke Vijeca sigumosti о porceduralпim pitaпjima doпose potvrdnim gla­sovima devet Ьilo kojih clanova (raпije sedam), а

о svim ostalim pitanjima potvrdпim g!asovima de­vet claпova (raпije sedam) ukljucujuCi potvrdne glasove pet stalпih claпova Vijeca sigurnosti.

Izmjeпoш claпka 61. роvесап је broj clanova Gospodarskog i socijalпog vijeca od osamпaest ла

dvadeset sedam, а zatim па pedeset cetiri. Izmjeпa claпka 109, koja se odnosi na prvi sta­

vak ovoga с1апkа, predvida da se Орса konferen­cija dr:lava с1апiса, u svr1ш revizije Povelje, moze odr:lati па dап i u mjcstu koje bude utvrdeno dvo­trecinskom veCiпom c1anova Орсе skupstine i gla­sovima Ьilo kojih devet claпova (ranije sedam) Vi-

јеса sigurnosti. Stavak 3. clanka 109, koji govori о

ispitivanju mogucnosti sazivanja konferencije za re­viziju u toku desetog redovnog zasjedanja Орсе skupstine, zadrzan је u svom prvoЬitnom oЬ!iku u pogledu izraza »glasovima Ьilo kojih sedam clanova Vijeca sigurnosti«, po~to su Орса skup~tina na svom desetom redovnom zasjedanju 1955. i Vijece sigur­nosti ро tome postupili.

4

POVELJA UJEDINJENIH NARODA

JV\ 1, NARODI UJEDINJENIН NARODA,

ODLUCNI

da spasimo buduce narastaje od uzasa rata, koji је dva puta u toku nasega zivota nanio covjecanstvu neizrccive patnjc,

da ponovnu potvrdimo vjeru u osnovna pravэ.

lO\'jeka, и dostojanstvo i vrijednost Co\rjeka, u ra\'­nopraynost mu.Skaraca i Zena kao i u гavnopra\'­

nost velikih i malih naroda,

da stvorimo uvjete potrebne za odrzanje pravde i postivanjc obveza, koje proistjecu iz ugovora i os· talih izvora medшыrodnog prava,

da potpomazemo socijalni napredak s;шје zivotnЉ prilika u vecoj slobodi

ра u tu svгhu

pobolj-

da budemo snosljivi da Zivimo zajedno u miru kao dobri susjedi,

da ujedinimo svoje snage za odrZanjc mcduna­гodnog mira i sigurnosti,

da prihvatimo nacela i da uvedemo nacine koji jamce da se nccc upotrijeЬiti oruzana sila osim ako је to u opccm interesu,

da upotrijebimo me.:tunarodni mehanizam radi potpomaganja gospodarskog i socijalnog napretka sviju naroda

odlu~ill smo da zdruilmo svoje napore za ostva· rivanje tih cilJeva

Prema tomc nase vlade, preko prcdstavnika koji su sc okupili u gradu San Franciscu i pokaza]i svo­je punomoci u valjanom i propisnom oЬliku, prih· vatile >u ovu Povelju Ujedinjenih naroda, .i ovim osnivaju medunarodnu organiza~iju pod imenom Ujedinjeni narodi.

б

GLAVA Ј.

CIUEVI 1 NЛGELЛ

CLЛNAK 1.

Ciljevi su Ujedinjenih naroda: 1. Odrzavati me<1unarodni mir i sigurnost i u

.u svrhu: poduzimati djelotvorne kolektivne mjere гadi sprecavanja i otklanjanja prijetnja miru, i suz­l>ijanja Cina napadaja ili drugih naru~enja mira, i ost\'arivati mirnim sredstvima i u skladu s naCelima pravdc i nч:dunarodпog prava, uredenje ili rjesenje medunarodnih sporo\-a ili situacija koji bi mogli do­\'esti do naruSenja mira;

2. Razvijati prijateljske odnose me<1u narodima, ocr1ovanc na poStivanju naC:ela ravnopravnosti i sa­moodгedenja, :i poduzimati dгuge prikladne mјеге za ttC\т:·,(·cnjc s\'jetskog mira;

3. Ostvarivati me<1unarodnu suradnju rjesava-njeш rncdunarodnih pгoblema gospodarske, socijal­ne, kulturne ili humanitarne prirode i гazvijanjem

i potkanjcm po.Stovanja prava Covjeka i osnovnih sloboda za svc bez гazlike rйse, spola, jezika ili vjere;

4. Sluziti kao srediste za uskla.:tivanje djclo\-a­nja naгoda na postizavanju tih zajednickih svrha.

CLЛNAK 2.

U ostvarivanju ciljeva navedenih u clanku 1, Oгganizacija i njezini Clanovi rade н skladu s ovirn nai'elima;

7

1. Organizacija se temelji na nacelu suverene jednakosti svih svojih clanova.

2. Da bi se svirn clanovima osogurala prava i Ь\agodati koje proistjeCU iz c\anStYa, c\anovi moraju u dobroj vjeri ispunjavati obveze koje su pг.ouzcli u ,kladu s ovom Poveljom.

3. clanovi rjesavaju svoje medunarodnc sporove mirnim sredstvima na takav naCin da г.е ugrozc meduпarodni Inir i sigurnost, i pravdu.

4. clanovi se u svojim medunarodnim odnosima uzdrzavaju od prijetnje silom ili upotrebe silc koje su uperene protiv teritorijalne cje\ovitosti i\i poli· ticke nezavisnosti Ьilo koje drzave, ili su na Ьilo koji naCin nespojive s ciljevima Ujedinjenih naroda.

5. (;\anovi daju Organizaciji punu porooc u sva· kuj akc.ji kojll ona poduziroa u skladu s ovom Ро· ve!jom. i uzdгzavaju se od pomaganja drzave protlY koje Ujedinjeni narodi poduzimaju preventivnu ili prisi\nu akciju.

б. Organizacija osigurava da drzave koje nisн

c\anice Ujedinjenih naroda postupaju u skladu s ovim nacelima koliko је to potrebno za odrzavanje Inedunarodnog mira i sigurnosti.

7. Nista u ovoj Povelji ne ov\ascнje Ujedinjenc narodc da se mijesaju u pos\ove koji ро svojoj Ьiti

pripadaju u unнtrasnju nadleznost drzave, niti ne obvezн је clanove da takve poslove podnose na rje­Savanje prema ovoj Povelji; no to naCelo ne dira u prim;enu prisilnih ШЈеrа prema glavi VII.

8

GLA\A 11.

CLANSТVO

CLANAK З.

Iskonski clanovi Ujedinjenih naroda јеsи drzave koje, posto sн sиdjelovale na Konferenciji Ujedi­njenih naroda о Me<1unarodnoj organizaCIJl u San Franciscи ili sи prije toga potpisale Dek!aracijи

Ujedinjenih naroda od 1. sijecnja 1942, potpisи ovu Poveljи i ratificirajи је и skladu s clankom 110.

CLANAK 4.

1. C!anovima Ujedinjenih. naroda mogu postati sve ostaJe miroljиЬive driave koje prihvate obveze sadriane и ovoj Povelji i koje sи ро ocjeni Orga­nizacije sposobne i voljne izvrsavati te obveze.

2. S\-aka se takva drzava prima и clanstvo Uje­Liinjenih naroda odlиkom Орсе skиpstine na prepo­,·ukи Vijcca sigurnosti.

CLANAK ..

Орса skиpstina molc na preporukи Vijeca s;­gurnosti obu::-,taviti vrSenje Clanskih prava i povlas· tka i'Janи Ujedinjenih naroda protiv kojega је Vi­jece sig:ллosti poduzelo preventivли ili prisilnи ak­ciju. V!jeCe sigurг.osti moZe uspostaviti vrSenje tih pгZtY<J. i pO\'lastica.

CLANAK 6.

Орса skиpstina moze na preporukи Vijeca sigur­nosti iskljиciti iz Organizacije clana Ujedinjenih

9

пaroda koji иporno \Tijeda naCela sadг/.anu и О\'ој

Povelji.

GLAVA III.

ORGANI

CLANAK 7.

1. Као glavni organi Ujedinjenih naroda usta­пovljuju se Орса skupstina, Vijece sigurnosti, Go'­podarsko i socijalno vijece, Starateljsko vijece, Me­dunaгodni sud i TajnistYo.

2. U skladu s ovom Poveljom mogu sc ustanoYiti pon1uCn i or-gani za koje se ukaZe potreba.

CLANAK 8.

U jedinjeni narodi ne stavljajн nikakva ograni­cenja u pogledu prava muskaraca i zena da sudje­\uju u Ьilo kojem svojstvu i pod jednakim uvjeti­шa и njЪovim gJavnim i pomoCnim organiffia.

GLAVA IV.

ОРСА SKUP~ТINA

Sastav

CLANAK 9.

1. Орса skl!pstina sastoji se od svih clanova Ujedinjenih naroda.

2. S\•aki clan ima u Орсој skup;ciпi najvisc pet predstavnika.

10

CLANAK 10.

Орса skupstina шоzе raspravljati о svim pita­njiшa ili predшetiшa koji ulaze u okvir ove Po­velje Ш se odnose па ovlastenja i funkcije Ьilo ko­jeg organa predvidenog u ovoj Povelji, i шоzе о

tiш pitanjiшa i predшetiшa davati preporuke cla­novima U jedinjenih naroda iii Vijecu sigurnosti i!i obadYOПl<l, izнzev ono Sto је odredeno и Clanku 12.

CLANAK 11.

1. Ореа skup~tina moze razшatrati орса nacela suradnje u odrzavanju medunarodnog шira i sigur­nosti, uk!jucujuCi nacela о razoruzanju i regulira­nju oruzaпj", te шоzе u pogledu tih nace!a davati perporuke c!anoviшa ili Vijecu sigurnosti ili oba­dvoшa.

2. Орса skupstina шоzе raspravljati о sviш pi­tanjiшa koja se odnose na odrzavanje шedunarod­nog miгa i sigurnosti, а koja pred nju iznese Ьi!о

koji c!an Ujedinjenih naroda ili Vijece sigurnosti ili, u skladu s clankoш 35, stavak 2, drzava koja nije clanica Ujediijenih naroda, i шоzе, izuzev ono sto odreduje clanak 12, u pogledu svih takvih pi­tanja d~vati preporuke drzavi ili dгZavaшa kojih se to tice iii Vijecu sigurnosti ili obadvoшa. Svako takvo pitanje gdje је potrebna akcija Орса skups­tina upucuje Vijecu sigurnosti prije ili poslije ras­prave.

З. Орса skup§tina шоzе upozoriti Vijeee sigш­

nosti na situacije za koje se cini da Ьi шogle ugro­ziti medunarodni mir i sigurnost.

I1

4. QyJastenja Ор се skup~tine izlozena u ovom CЪ·ckLJ не ograniCuju орсе vazenje tlanka 10.

C:LANAK 12.

1. Dok .-ijece sigurnosti u pogledu nekog spora ili sitиacije vr~i funkcije koje sи ти dodije!jene ovom Po,•eljom. Орса skиpstina ne moze davati ni­kakvih preporиka и pogledu toga spora ili situacije, ako to \?ijeCe sigurnosti ne traZi.

2. Glavni tajnik, иz pristanak Vijeca sigиrnosti,

priopcuje Орсој skupstini prigodom svakog zasje­danja predmete koji se odnose па odгZavanje me­c1unarodnog mira i sigurnosti, а kojima se bavi Vi­'cce sigurnosti; isto tako priopcиje Орсој skиp~tini

ili clanovima Ujedinjenih naroda, ako Орса skиp­

stina ne zasjeda, cim se Vijece sigurnosti prestane ba\'iti tim predmetima.

C:LANAK 13.

1. Ореа skиp~tina potite proucavanje i lla ;~ preporuke u svrhu:

а) unapredivanja medunarodne sиradnje na po­litickom polju i poticanja pгogresivnog razvitka rner1unarodnog prava i njegove kodifikacije;

Ь) иnapredivanja medunarodne sиradnje na gos­podarskom, socijalnom, kulturnom, odgojnom i zll­гavstvenom polju, i pumaganja ust\'arenja prava covjeka i osnovnih sloboda za sve, bez razlike rase, spola, jezika ili vjere.

2. Ostale odgovornosti, funkcije i ovlastenja Ор­се skиpstine и pogledи predmeta spomenutih na­prijed и stavku 1 Ь) izlozene sи и glavama IX. i Х.

12

CLANAК 14.

Uz rezervи odredaba claпka 12, Орса skиpstiпa moze preporиCiti mjere za mirno иrеdепје svake si­tuacije, bez obzira па пјеziпо podrijetlo, za koju drzi da Ьi mogla ~koditi opcem Ыagostaпju ili pri­jateljskim odпosima medи пarodima, иkljиciv~i si­tиacije пastale kr~епјеш odredaba ove Povelje и ko­jima se izlazи ciljevi i пасеlа Ujediпjeпih пaroda.

CLANAK 15.

1. Орса skиp~tiпa prima i razmatra godi~пje i posebne iz,rjcStaje \'ijeCa sigurnosti; i izvjeStaj'i О·

Ьиhvасаји prikaz шјеrа koje је Vijece sigurnosti zakljиCilo ili podиzelo radi odrzaпja medипarodпog mira i sigurnosti.

2. Орса skupstiпa prima i razmatra izvjestajc ustalih orgaпa Ujediпjeпih пaroda.

CLANAK 16.

Орса skиpstiпa vr~i. s obzirom па meduпarodпi sиstav starateljstva, опе fuпkcije koje sи јој dodi­jeljeпe и glavama XII. i XIII, иkiјисијисi odobra­vaпje staг~teljskih sporazuma za podrucja koja nisu oznaCena kao strateSka.

CLANAK 17.

1. Орса skиp~tiпa razmatra i odobrava proracuп Organizacije.

2. Claпovi sпose tro~kove Organizacije kako ih raspodijeli Орса skиpstiпa.

13

З. Орса skиp~tina razmatra i odobrava sva fi­nancijska i proraCunska utanaCenja sa specijalizi~

ranjm иstanovama spomenиtjm и Clankи 57, ј jspj­tиje иpravne proracиne tih иstanova radj davanjз

pгeporuka odnosnim ustanovama.

Glasovanje

CLANAK 18.

1. Svaki Clan Орсе skup~tjne ima jedan glas. 2. Odlиke Орсе skиp~tine о vaznjm pjtan_jjma

donose se. dvotreCinskom vecjnom Clanova kojj su prjsиtnj ј glasujи. Као vazna pjtanja smatrajи se: preporuke koje se odnose na odrzanje medиnarod­nog mjra i sjgиrnostj, jzbor nestalnih Clanova Vije­ca sigиrnostj, jzbor clanova Gospodarskog ј socjjal­nog vijeca, jzbor Clanova S~arateljskog vijeca и sklз­dн sa stavkom lc) clanka 86, primanje novih clano\•a u Ujedinjene narode, obиstavljanje clanskjh prava i povlastica, iskljиcenje clanova, pitanja koja se od­nose na djelovanje starateljskog sиstava i proracиn­ska pitanja.

З. Odlиke о drиgim pitanjima, иkljиciv§i od­reuivanje novih vrsta pitaпja koje treba r_iesavati tivotreCinskom veCinom, donose se veCinom Clanova kojj su prjsиtnj ј glasиjи.

CLANAK 19.

Clan U jedinjenih naroda kojj је zaostao u pla­Cnnju S\'Ojih financijskih prinosa Organizaciji ne ma glasa и Орсој skиpstinj ako iznos njegovih zao­stataka dostize i1i prelazj jznos prjnosa koje dиgu­je za protekle риnе dvije godjne. Орса skupstina

14

moze, ipak, dopustiti takvom clanu da glasuje ako naile da је neplacanje uzrokovano okolnostima koic su nezavisne od njegO\'e volje.

Po>tupak

CLANAK 20.

Орса skupstina sastaje se na redovita godisnja zasjedaпja, а na izvanredna zasjedanja kada to tra­ze prilike. Izvanredna zasjedanja saziva G!avni taj­nik па zahtjev Vijeca sigurnosti ili veCine clanova Ujedin ienih naroda.

CLANAK 21.

Орса skupstina propisuje svoj poslovnik. Ona Ыrа za svako zasjedanje svoga predsjednika.

CLANAK 22.

Ор<.'" skupstina moze ustanaviti pomoene organe koje smatra potrebnima za vrsenje svojih funkcija.

GLAv'A V.

VIJEcE SIGURNOSТI

Sastav

cLANAK 23.

1. Vijeee sigurnosti sastoji se od 15 clanova Ojc­dinjenih naroda. Kina, Francuska, Savez Sovjetskil1

15

Socija!istickih RepuЬika, Ujedinjeno Kraljevstvo Ve­like Вcitanije i Sjeveme Irske, i Sjedinjene Americ­ke Drzave stalni su clanovi Vijeca sigurnosti, Орса skupstina Ыrа deset drugih clanova Ujedinjenih naroda kao nestalne clanove Vijeca sigurnosti, vo­<leci osoblto racuna ponajprije о prinosu clanova Ujcdinjenih naroda, odrzavanju meduнarodnog mi­ra i sigurnosti i ostalim ciljevima OI·ganizacije, а

takoder i о pravicnoj geografskoj podjeli. 2. Nestalni clanovi Vijeca sigurnosti Ьiraju se

па dvije godine. Prilikom prvog izbora nestalnih clanova, posto broj clanova Vijeea sigurnosti bude povisen od jedanaest na petnaest, dva od cetiri do­datna clana izabrat се se na razdoЬije od godine dana. clan kojemu је mandat prcstao ne moze se odmah ponovo blrati.

3. Svaki clan Vijeea sigurnosti ima ро jedn.og predstavnika.

I'unkcije i ov1astenja

CLANAK 24.

1. Da Ьi se osigurala brza i djelotvorna akcija Ujedinjenih naroda, njihovi Clanovi povjeravaju Vi­jecu sigurnosti prvenstvenu odgovornost za odda­vanje medunarodnog mira i sigurnosti, i pristaju da Vijece sigurnosti radi u njihovo ime kada vrsi svoje duznosti na temelju te odgovornosti.

2. U vrsenju tih duznosti Vijece sigurnosti dje­Juje u skladu s ciljevima i nacelima U jedinjenih naroda. Posebna ovlastenja koja su Vijecu sigurnos­ti - izlozena su и glavama VI, VII, VIII, i XII.

16

3. Vijece sigurnosti podnosi Орсој skиpstini na razmatranje godisnje, а ро potreЬi i posebne iz­vjestaje.

CLANAK 25.

Clanovi Ujedinjenih naroda sporazumni su da prillvate i izvrsиju odlиke Vijeca sigumosti и sk­ladи s ovom Povcljom.

CLANAK 26.

Da Ьi se pogodovalo ustanovljenje i odrzanje med.иnarodnog mira i sigurnosti иz sto manje od· vajanje ljиdskih i gospodarskih izvora svijeta :.:а

oruzanje, Vijcce sigиrnosti ima zadatak da иz ро­

шос Odbora vojnog staba, о kome је rijec и clan­kи 47. izradi planove koji se podnose clanovima Ujedinjenih naroda radi нstanovljenja sиstava za rcguliranje oruZanja.

Glasovanje

CLANAK Т/.

1. Svaki clan Vijeca sigиrnosti ima jedan glas. 2. Odluke Vijeea sigurnosti о pitanjima postup­

ka donose se potvrdnim glasovima devetorice cla· nova.

З. Odlиke Vijeca sigurnosti о svim ostalim pi­tanjima donose se potvrdnim glasovima devetorice clanova, иkljиcиjuci glasove svih stalnih ~lanova, aJi time da se stranka и sро!"ц uzdrzi od glasovanja kod odluka prema glavi VI. i clanku 52, stavktt З.

17

Postupak

C:LANAК 28.

Ј. Vijece sigurnosti ure<1eno је tako cta moie пергеstапо djelovati. U tu svrhu svaki clan Vijeca sigurnosti ima u svako doba predstavnika u sjedistu Organ'zacije.

2. Vijece sigurnosti drzi povremene sastanke na kojima svakog njenog cJana ffiOZC, ako ОП (О ze)i, zastupati clan Vlade i1i koji dгugi pos~bno odt·c­deni predstavnik.

3. VijcCe sigurnosti moZe dr.Zati sastanke izvan sjedista Organizacije na takvim mjestima koja ро

п jego\·om sudu najbolje olakSavaju njego"' rad.

C:LANAK 29.

VijeCe s:gurnosti mo:le stvoriti pomocnc orgaвe koje smatra potrebnima za vrsenje svojih zadataka.

C:LANAK 30.

Vijece sigurnosti propisuje svoj poslovnik u kojem utvrduje i nacin Ьiranja svojega predsject­nika.

C:LANAK 31.

Svaki clan Ujedinjenih naroda koji nije сlап

Vijeca sigurnosti moie sudje!ovati, bez prava glasa. и raspravljanju svakog pitanja podnesenog Vijecu sigurnosti, kada god Vijece smatra da sc njime ро sebno diraju intcresi toga Clana.

18

C:LANAK 32.

Лkо је bilo koji c!an Ujedinjenih naroda koji nije clan Vijeca sigurnosti ili Ьilo koja drzava koja nije olanica Ujediпjcnih naroda stranka u spot н koji se razmatra pred Vijecem sigurnosti, poziva se da sudjeluje, bez prava glasa, и raspravljanju toga sj)Ora. Vijece sigurnosti odre<1uje uvjete koje smatra pravednima za sudje!ovanje dгzave koja nijc clanica \Jjedinjenih naroda.

GLA\'A V!.

MIRNO RJE~AVANJE SPOROVA

C:LANAK 33.

1. Stranke svakog spora kojeg bi пastavljanjc

mog!o dovesti Lt opasnost odrzanje medunarodnog mira i sigurnosti imaju prije svega traZiti rjeSenje pomoCu prego\'ora, ankete, posredovanja, mirenja, arbltraze, sudskog rjesavanja, obracanja regionalnim ustanovama ili sporazumima, ili pomoCu drugih n1ir11;11 srcdsta\Ћ prem.a vlastiton1 izboru.

2. Vijece sigшnosti, kad smatra potгebnim, po­ziva stгanke da гijeSe sv·oj spor pomoCu tih sreds~

taYa.

VijcCe siguп1osti mo.Ze ispitivati s\·aki spor ili svaku situaciju koja Ьi mogla dovesti do meduna­rodnog trvenja ili izazvati spor da utvrdi moze li nastavljanje toga spora ili te situacije ugroziti odt·­Zaпje mcdunarodnog mira i sigurnosti.

19

C:LANAK 35.

1. Svaki clan Ujedinjenih naroda moze иpozo­

riti VijeC,e sigurпosti ili Орси skиp~tiпи па svaki spor ili sitиacijи kojih је priroda izlozeпa и Сlапkи 34.

2. Drzava koja пiје clanica Ujediпjeпih rlaroda moze иpozoriti Vijece sigurпosti ili Орси skup~tiпи na svaki spor и kome је опа straпka, ako za taj spor prethodпo prihvati obveze о mirnom rje~ava­

njи propisaпe и ovoj Povelji. 3. Postиpak Орсе skиpstiпe и predmetima па

koje је ироzоrепа prema ovom сlапkи ravna se ро odredbama clanaka 11. i 12.

C:LANAK 36.

1. U svakom саsи razvoja spora, kojeg је pri­гoda izlozeпa и сlапkи 33. ili sitиacije iste prirode, Vijece sigиrnosti moze preporиciti prikladne postн­rke ili nacine иredenja.

2. Vijece sigиrпosti treba da иzme и obzir sva­ki postиpak za rjesavanje spora koji sи stranke \'Се

Ыlе иsvojile.

3. Kad daje rreporиke prema ovom clanku, Vi­jece sigиrnosti treoa takoder uzeti и obzir da Ы stranke imale u pravilи pravne sporove iznijeti rred Meduпarodпi sud u skladu s rropisima Sta­tuta Sиda.

C:LAt\JAK 37.

1. Ako strankc spora, kojcg је prir·oda i:t.luZcna u clankи 33, ne иsрiји spor rije5iti sredstvima spo­n1enutim н tom Clanku, one ga izп'Yse pred VijeCe s i gurnosti.

20

2. Ako Vijece sigurnosti smatra da nastavljanje spora mozc diosta dovesti и opasnost odrzanje medиnarodпog mira sigurnosti, ono odlu­cиje da li се podиzeti akcijи prema clankи 36, ili ее preporuciti иvjete rjesenja koje smatra priklad­nima.

CLANAК 38.

Ne dirajиci odredbe clanka 33. do 37, Vijece si­gumosti mofe, ako to traze sve stranke spora, dati strankama preporuke radi mirnog rje~avanja toga spora.

GLAVA VII.

DJELOVANJE U SLUCAJU PRIJETNJE MIRU, N.\­RUSENJE MIRA 1 CINA NAPADAJA

CLANAK 39.

Vijecc sigurnosti иtvrdиje postojanje svake pri­jetnje miru, narиsenja mira ili cina napadaja i dајг preporuke ili оd!исије koje се se mjere poduzeti и skladи s Clancima 41. i 42. radi odrzanja ili иs-

postavljanja medиnarodnog mira sigurnosti.

CLANAK 40.

Da Ьi se sprije~ilo pogor~anje sitиacije, Vijece sigurnosti, prije nego ~to dade preporuke ili odlиci о mjerama predvidenima и clankи 39, moze pozvati odnosne stranke da se pridrzavajи privremenih mie­ra koje ono smatra potrebnim ili pozeljnima. Те

privremene mjere nipo~to ne dirajи prava, zahtje-

21

\'е ili polozaj odnosnih stranaka. Vijece sigurnosti иzima primjereno и obzir neprihvacanje tih privre­menih mjera.

CLANAK 41.

Vijece sigиrnosti moze odlиCiti kakve mjere, koje ne иkiјисији ироtrеЬи oruzane snage, treba podиzeti da se provedи и zivot njegove odlиke, i moze pozvati clanove Ujedinjenih naroda da primi­jene te mjere. One mogи obиhvatiti potpuni ili djelomicni prekid gospodarskih odnosa te zeljeznic­kih, pomorskih, zracnih, po~tanskih, telegrafskih, bezicnih i drиgih prometnih sredstava, kao i prekid diplomatskih odnosa.

CLANAК 42.

Ako Vijece sigиrnosti smatra da mjere predvi­c!ene и clankи 41. ne Ьi odgovarale, ili ako se po­kazalo da ne odgovarajи, ono moie podиzeti роmоси 1.racnih, pomorskih ili kopnenih snaga takvu ak­cijи kоји smatra potrebnom za odrzanje ili uspos­tavljanje medиnarodnog mira i sigurnosti. Та akcija moze obиhvatiti demonstracije, Ьlokadи i druge o­peracije zracnih, pomorskih ili kopnenih snaga cla­nova Ujedinjenih naroda.

CLANAК 43.

1. Da Ьi pridonijeli odrtanjи medиnarodnog

mira i sigиmosti, svi se clanovi Ujedinjenih naroda obvezujи da се staviti na raspolaganje Vijeeи si­gиmosti, na njegov poziv i и skladи s posebnim sporazumom ili sporazumima, oru.Zane snage, ро-

22

moc i olaksice, иklјисијиСi pravo prolaska, potl·eb­ne za odrzavanje medиnarodnog mira i sigurnosti.

2. Тај sporazиm ili sporazиmi odredиjи brojno stanje i vrste snaga, stиpanj njihove pripravnosti i njihov opci raspored, kao i prirodи o!ak~ica i pomoci koje treba da se dadи.

з. о sporazunш ili sporazиmima povest се se na poticaj Vijeca sigurnosti pregovori ~to је prije moguce_ Njih sklapajи Vijece sigиrnosti i clanovi, ili Vijece sigиrnosti i skupine clanova, а treba da ih drfave potpisnice ratificirajи u skladи sa svojim ustavnim postиpcima.

CLANAK 44.

Kad V'jcce sigurnosti odlиci da upotrijeЬi si!t1, ono, prije nego sto pozove clana koji nije и njemи zastиpan da и ispиnjenjи obveza preuzetih ро clan­kи 43. dade orиZane snage, mora pozvati toga clana, ako оп to ze!i, da sudjelиje и odlиkama Vijeca si­gиrnosti koje se odnose na ироtrеЬи kontingenta oruzanih snaga toga clana.

nANAK 45.

Da bi se Ujedinjeni narodi osposoЬili za po­duzimanje hitnih vojnih mjera, clanovi drie nepos­redno raspolofive kontingente svojih zracnih snaga radi zajednicke medиnarodne prisilne akcije. Jacinu i stиpanj pripravnosti tih kontingenata i planove za njihovu zajednicku akcijи, и granicama odredenim posebnim sporazиmom ili sporazиmima spomenиtim и clankи 43, odredиje Vijeee sigиrnosti иz pomoc Odbora vojnog staba.

23

CLANAiК 46

Vijeee sigиrnosti izradи;~ uz pomoc Odbora ''ojnog ~taba planove za ироtrеЬи oruzanih snaga.

CLANAK 47.

1. Osniva se Odbor vojnog staba da savjetиjc

Vijecи sigurnosti i da ga pomaze и svim pitanjima koja se ticи vojnih potreba za odrzanje medиnarod­nog mira i sigиrnosti, иpotrebe i zapovjednistva snaga stavljenih na njegovo raspolaganje, regulira­nja oruzanja i eventиalno razoruzanje.

2. Odbor vojnog staba sastoji se od naeelnika stabova stalnih Clanova Vijeca sigurnosti iJi njiho­vih zastиpnika. Odbor poziva svakog clana Ujedi­njenih naroda koji nije stalno zastиpan и njemи

da ти se pridrufi kada djelotvorno izvrsenje zada­taka Odbora zahtijeva sиdje!ovanje toga clana и nje­govu radи.

З. Odbor vojnog staba odgovoran је, pod Vije­cem sigиrnosti, za stratesko vodenje svih orufanih snaga stavljenih na raspolaganje Vijeeи sigurnosti. Naknadno се se razraditi pitanja koja se ticи za­povijedanja tim snagama.

4. Odbor vojnog staba moze иstanoviti regional­ne pododЬore иz odobrenje Vijeca sigurnosti i na­kon savjetovanja s odgovarajиCim regionalnim иs­

tanovam.a.

CLANAК 48.

1. Mjere potrebne za izvrsenje odlиka Vijeea sigurnosti radi odrzavanja medunarodnog mira i si­gumosti podиzimajи svi cJanovi Ujedinjenih naro-

24

da iJi neki od njih, kako to Vijece sigurnosti od· redi.

2. Те odluke izvrsuju clanovi Ujedinjenih na­roda neposredno i svojim djelovanjem u odgovara­jucim meilunarodnim ustanovama kojih su clanovi.

CLANAK 49.

Clanovi se Ujedinjenih naroda udrufuju da Ьi

se uzajamno pomagali u izvrsenju mjera koje odrc­di Vijece sigurnosti.

CLANAK 50.

Ako је Vijeee sigurnosti poduzelo preventivne ili prisilne mjere protiv Ьilo koje drzave, svaka drп­ga drzava, clanica ili neclanica Ujedinjenih naroda, ako se nalazi u posebnim gospodarskim teskocama zbog izvrsenja tih mjera, ima pravo da se savjetuje s Vijecem sigurnosti о rjesavanju tih te~koea.

CLANAК 51.

Nista u ovoj Povelji ne dira u prirodno pravo individualne ili kolektivne samoobrane u slucaju ortl­zanog napadaja na kojega clana Ujedinjenih naгo­

da sve dok Vijece sigurnosti ne poduzme mjere potrebne za odrzavanje medunarodnog mira i sigur­nosti. Mjere koje clanovi poduzmu u vrsenju toga prava samoobrane odmah se dojavljuju Vije6u si­gurnosti i niposto ne diraju u ovlastenje i duznost Vijeca sigurnosti da na osnovi ove Povelje djeluje svakog casa па nacin koji smatra potrebnim za oddanje ili uspostavljanje medunarodnog mira i sigurnosti.

25

GLAVA VIII.

REGIONALNI SPORAZUMI

CLANAK 52.

1. Nista u ovoj Povelji ne iskljucuje postojanje regionalnih sporazuma ili ustanova za rJesavanje predmeta koji se ticu odriavanja medunarodnog m·· ra i sigurnosti, а koji su pogodni za regionalnu ak­ciju, time da su ti sporazumi ili ustanove i njihovo djelovanje u skladu s ciljevima i nacelima Ujedinje­nih naroda.

2. Clanovi Ujedinjenih naroda koji sklapaju tak­ve sporazume ili osnivaju te ustanove moraju ulo· ziti sve svoje napore da postignu mirno rjesenje lokalnih sporova putem tih regionalnih sporazuma ili ustanova prije nego sto ih iznesu pred Vijece sigurnosti.

3. Vijece sigurnosti potice razvoj mirnog rje­savanja lokalnih sporova putem tih sporazuma ш ustanova, bilo na inicijativu zainteresiranih dr.Zav?., bilo upuCivanjem od strane Vijeca sigurnosti.

4. Ovaj clanak niposto ne dira u primjenu Cl~­

naka 34. i 35.

CLANAК 53.

1. Vijece sigurnosti upotreЬ!java, gdje је to pri­kladno, regionalne sporazume ili ustanove za provo­denje prisilne akcije koju је ono odredilo. Ali, ni· kakva se prisilna akcija ne poduzima па temelju 1 egionalnih sporazuma ili od regionalnih ustanova Ьеz ovlastenja Vijeca sigurnosti, uz izuzetak mjera r•rotiv svake neprijateljske driave oznacene u stavku

26

2. ovoga clanka, а koje su mjere predvic:lene na teme!ju clanka 107. ili u regionalnim sporazumima upCienima protiv obnavljanja napadacke po\itike od strane takve drzave sve do casa kada, na zah­tjev zainteresiranih vlada, Organizacija bude mogJa preuz~ti odgovornost za sprecavanje novoga napa­daja od strane takve drzave.

2. Izraz ••neprijateljska drzava« upotrijeЬ!jen u stavku 1 ovoga clanka primjenjuje se na svaku drzavu koja је za drugog svjetskog rata bila nepri­jateljica Ыlо koje potpisnice ove Povelje.

CLANAK 54.

Vijece sigurnosti treba da u svako doba bude potpuno obavje~tavano о djelatnostima koje se ро· duzimaju ili namjeravaju poduzeti na temelju re­gionalnih sporazuma ili od strane regionalnih us­tanova za odr:Zavanje med:unarodnog mira i sigur­nost.i.

GLAVA IX.

MEDUNARODNA GOSPODARSКA 1 SOCIJALNA SURADNJA

CLANAK 55.

1. Da Ы se stvorili uvjeti ustaljenosti i Ьlago­

stanja potrebni za mirne i prijateljske odnose mec:ltt narodima, osnovane na postivanju nacela ravnoprav­nosti i samoodrec:lenja naroda, Ujedinjeni narodi unaprec:!uju:

27

а) podizanje iivotnog standarda, punog zap05-lenja i uvjeta gospodarskog i socijalnog napretka i razvitka;

Ь) rjesavanje me<'lunarodnih gospodarskih, S!lci­jalnih, zdravstvenih i srodnih proЬlema, kao i medu­narodnu suradnju na polju kulture i odgoja;

с) орсе i stvarno po~tivanje prava tovjeka i os­n:Jvnih sloboda za sve bez razlike rase, spola, je-7ika i vjere.

CLANAK 56.

Svi se tlanovi obvezuju da zajednicki i pojedi­пatno djeluju u suradnji s Organizacijom na pos­tizanju ci!jeva izlozenih u clanku 55.

CLANAK 57.

1- Razne specijalizirane ustanove, osnovane me­duvladinim sporazumima, koje imaju ~iroki me­dunarodni djelokrug, kako је oznaren n]ihovim te­meljnim statutima, na gospodarskom, socijalnom, kulturom, odgojnom, zdravstvenom i srodnim polji­ma, povezuju se s Ujedinjenim narodima u skla1.\u s odredbama tlanka 63.

2. Те ustanove koje su tako povezane s Ujedi­njenim narodima spominju se dalje kao •specijali­jirane ustanove«.

CLANAK 58.

Organizacija daje preporuke za uskladivanje po­litike i djelatnosti specijaliziranih ustanova.

28

CLANAK 59.

Gdje је to prikladno, Organizacija potite pre· govore izmedu zainteresiranih ddava radi osnivanja novih specijaliziranih ustanova, potrebnih za posti· zavanje ciljeva izlozenih u tlanku 55.

CLANAK 60.

Vrsenje funkcija Organizacije izlozenih u ovoj glavi pripada Орсој skup~tini i, pod njom, Gospo­darskom i socijalnom vijecu koje u tu svrhu ima ovJa~tenja izlozena u gJavi Х.

GLAVA Х.

GOSPODARSKO 1 SOCIJALNO VIJECE

Sastav

CLANAК 61.

1. Gospodarsko i socijalno vijeee sastoji se od pedeset tetiгi tlana Ujedinjenih naroda, koje Ьira

Орса skupstina. 2. Uz rezervu odredaba stavka З, osamnaest

tlanova Gospodarskog i socijalnog vijeca Ьiraju ~е

svake godine na razdoЬlje od tri godine. Clan ko­jemu је mandat istekao moze se odmah ponovo Ьirati.

З. Kod prvog izbora po~to broj tlanova Gospo­darskog i socijalnog vijeea bude povecan od dvade­set sedam na pedeset tetiri, dvadeset sedam tlanova izabrat се se povrh onih koji budu izabrani na

29

mjesto sest clanova kojih mandat prestaje krajerп

godine. Mandat devetorice od tih dodatnih dvadeset sedam clanova istjece nakon godine dana, а mandat druge devetorice na.kon dvije godine, kako to odredi Орса skupstina.

4. Svaki clan Gospodarskog i socijalnog vijeca ima ро jcdnog predstavnika.

Funkcije i ovlastenja

CLANAK 62.

1. Gospodarsko i socijalno vijeee moze izradi­'ati ili potkati izradu studija i izvje~taja о medu­narodnim gospodarskim, socijalnim, kulturnim, od­gojnim, zdravstvenim i srodnim predmetima, i mo­ze davati preporuke о svim tim predmetima Орсој skupstini, clanovima Џjedinjenih naroda i zainte­resiranim specijaliziranim ustanovama.

2. Ono mofe davati preporuke radi unapredenja postivanja i odrzavanja prava covjeka i osnovnih sloboda za sve.

3. Ono moze pripremati nacrte konvencija о

predmetima koji pripadaju u njegovu nadlefnost гadi podno~enja Орсој skup~tini.

4. Ono moze, u skladu s propisima koje izdaju Ujedinjeni narodi, sazivati medunarodne konferen­cije о predmetima koji pripadaju u njegovu nad­Iefnost.

CLANAK 63,

1. Gospodarsko i socijalno vijece mofe sa sva-. kom od ustanova spomenutih u clanku 57. sklopiti sporazume kojima se odreduju uvjeti pod kojima

30

se doticпa ustanova povezuje s Ujedinjenim пaro­

dima. Takvi sporazumi podпose se па odobrenje Орсој skllpstiпi.

2: Опо moze uskladivati djelatnost specijalizira­пih ustaпova putem savjetovaпja s пjima i prepo­rukз upravljeпih tim ustaпovama kao i prep~ruka

Орсој skupstiпi i claпovima Ujediпjenih пaroda

CLANAiK 64.

1. Gospodarsko i socijalпo vijece moze poduzi­mati prikladпe mjere da doblje redovite izvjestaj~

od specijaliz:raпih ustaпova. Опо se moze sporazu­mjeti s claпovima Ujediпjeпih пaroda i sa specijali­ziraпim ustaпovama da Ьi dobllo izve§taje о mje­rama poduzetim da se izvrse пjegove preporuke i preporuke Орсе skupstiпe о predmetima koji pri­padaju u "jegovu nadlezпost.

2._ Опо moze priopcavati Орсој skupstiпi pri­шjedbc па te izvjestaje.

CLANAK 65.

Gospodarsko i socijalпo vijece moze prиZati

obavjesteп'a Vijecu sigumosti i poшagati шu па

пjegov zahtjev.

CLANAК 66.

1. Gospodarsko i socijalпo vijeee vrst опе fun-· kcije koje pripadaju u пjegovu пadleznost u vezi s izvrseпjem preporuka Орсе skupstiпe.

2. Опо moze uz odobreпje Орсе skupstiпe ciniti usluge па zahtjev claпova Ujediпjeпih пaroda i па zahtjcv specijaliziraпih ustanova.

31

3. Ono vrsi druge funkcije koje su spomenute drugdje u ovoj Povelji ili koje mu mo!e dodijeliti Орса skup~tina.

Glasovanje

CLANAK 67.

1. Svaki clan Gospodarskog socijalnog vijeca ima jedan glas.

2. Odluke se Gospodarskog i socijalnog vijeta donose veCinom clanova koji su prisutni i glasuju.

Postupak

CLANAK 68.

Gospodarsko i socijalno vijece osniva komisije za gospodarska i socijalna pitanja i za unapredenje prava covjeka, kao i sve druge komisije potrebne za vr~enje svojih funkcija.

CLANAK 69.

Gospodarsko i socijalno vijece poziva svakog clana U jedinjenih naroda da bez prava glasa sudje­luje u njegovim raspravama о svakom predmetu koji se napose tice njegova interesa.

CLANAК 70.

Gospodarsko i socijalno vijece mo!e poduzeti mjere da Ьi pred'stavnici specijaliziranih ustanova sudjelovali bez prava glasa u njegovim raspravama i u raspravama svih komisija koje је ono osnovalo,

32

kao ј da Ьј njegovi predstavnicj sиdjelovali и ras­pгavama specijalizjranih иstanova.

CLANAK 71.

Gospodarsko i socijalno vjjece mofe podиzeti

prjkladne mjere za savjetovanje s nevladinjm orga­nizacjjama koje se bave predmetima jz njegove nad­leznosti. Те se mjere mogu prjmjenjivati na medu­narodne organizacije po~to se savjetиje sa zainterP. ,;ranj:r. clanom Ujedinjenih naroda.

CLANAK 72.

1. Gospodarsko ј socijalno vijeee propisиj" SVOJ

poslovnik и kojem иtvrduje ј naCin Ьiranja svog predsjednika.

2. Gospodarsko ј socijalno vijece sastaje se pre­ma potrebl и skladи sa svojim poslovnjkom, koji sa­drzava ј odredhe о saz'vanju sastanaka na zahtjcv vec. ne njegovih clanova.

GLAVA XI.

DEКLARACIJA О NESAМOUPRAVNIM

PODRUCJIМA

CLANAK 73.

(;Janovi Ujedinjenih naroda koji sи odgovorni ili preиzmи odgovofnost za иpravljanje podrucjima kojih narodi јо~ nisu postigli punu mjeru samou­prave priznaju nacelo da sи interesi stanovnika tЊ podrucja prvenstveni. Oni prihvacaju kao svetи dиz-

33

nost obvezu da unapreduju sto v1se, unutar sustava medunarodnog mira i sigurnosti ustanovljeпog O\'om Poveljom, Ыagostanje stano,•nika tih podrucja, te u tu svrhu:

а) da osiguravaju postujuCi kulture odnosnih naroda, njihov politicki, gospodarski, socijalni odgojni napredak, pravedno postupanje s njima njihovн zaiititн protiv zloнpotreba;

Ь) da razvijajн samoнpravu, vodeCi racнna о

politickim teznjama naroda i potpomazuCi Љ н pos­tepenom razvijanju njlhovih slobodnih politickih us­tanova, u skladu s posebnim okolnostima svakog podrucja i njegovih ncroda i raznim stupnjevima njihova пapretka.

с) da ucvrscuju medunarodni mir i sigurnost; d) da unapreduju konstruktivne mjere razvitka,

pot:iou istrazivacke radove, suraduju medusobno i, kada i gdje је umjesno, sa specijaliziranim mc­dunarodnim organizacijama radi stvamog postiza­vanja socijalnih, gospodarskih i znanstvenih ciljeva izlozenih u ovom clanku;

е) da redovito dostavljaju, radi informacije, а

uz ogranicenja koja zahtijevaju sigurnost i ustavni obziri, glavnom tajniku statisticka i druga obavjes­tenja tehnicke prirode koja se odnose na gospodar· ske, socijalne i odgojne prilike u podrucjima za koj:~ su odgovorni, izuzev ona podrucja па koja se odnosi glava XII. i XIII.

CLANAК 74.

Clanovi se Ujedinjenih naroda ta.koder slзZu da se njihova politika u pogledu ро~ја na koje sc o)dnosi ova glava, kao i u pogledu njihovih matienih podrucja, mora temeljiti na opcem nacelu dobrog

34

susjedstva na socijalnom, gospodarskom i trgovac· kom polju, uz dufan obzir na interese i Ьlagostaщe ostalog svijeta.

GLAVA XII.

MEDUNARODNI SUSTAV STARAТEUSТVA

CLANAK 75.

Ujedinjeni narodi ustanovljuju pod svojim vod· stvom medunarodni sustav starateljstva za uprav­Ijanje i nadzor podrucja koja Ьi mu se mogla pod· vrgnuti na temelju posebnih kasnijih sporazuma. Та se podrucja dalje oznaeuju kao •starateljska podru· i'ja•.

CLANAK 76.

Temeljni zadaci sustava starateljstva u skladu s ciljevima Ujedinjenih naroda izlozenima u clanku !. ove Povelje jesu:

а) jaёati medunarodni mir i sigumost; Ь) unapredivati politicki, gospodarski, socijal·

ni i odgojni napredak stanovnika starateljskih po­drucja i njihov postepeni razvitak prema samou­pravi iii nezavisnosti, kako to odgovara posebnim okolnostima svakog podrucja i njegovih naroda i slobodno izrazenim zeljama odnosnih naroda, i kako to odreduje svaki od sporazuma о starateljstvu;

с.) poticati postivanje prava covjeka i temeljnih sloboda za sve bez razlike rase, spola, jezika iii vjere, i razvijati osjecaj meduzavisnosti izmedu na· roda svijeta;

35

d) osigurati jedпako postupanje па socijalпom,

gospodarskom i trgovackom polju za sve clanove Ujediпjeпih пaroda i пjihove ddavljane, kao i jed­пako postupaпje prema posljedпjima u pravosudu, bez ~tete za postizavaпje gore пavedeпih zadataka

uz rezervu odredaba clanka 80.

CLANAK 77.

1. Starateljski sustav primjeпjuje se па podru­cja пize пavedeпih vrsta koja Ьi mu se podvrgla starateljskim sporazumima:

а) podrucja koja su sada pod maпdatom: Ь) podrucja koja mogu Ьiti odvojeпa od пepri­

jateljskih ddava kao posljedica drugog svjetskog rata;

с) podrucja koja drZзve, odgovorne za пjihovo

upravljaпje, dobrovoljпo stave pod taj sustav. 2. Kasпiji се sporazum odrediti koja се se po­

drucja gore пavedeпih vrsta staviti pod starateljski sustav i pod kojim uvjetima.

CLANAК 78.

Starateljski se sustav пе primjeпjuje па zemije koje su postale claпice Ujediпjeпih пaroda. medu kojima se odпosi moraju temeljiti па pootivaпju

nacela suverene jedпakosti.

CLANAK 79.

Uvjeti starateljstva za svako podrucje koje se ima staviti pod taj sustav, kao i svaka izmjeпa iH dopuпa, utvrduju se sporazumom izmedu пeposre­

dno zaiпteresiraпih ddava, ukljucujuci i maпdatar-

36

sku vlast, ako se radi о podrucjima kojega clana Ujedinjenih naroda, prema odredbarna clanka 83. i 85.

CLANAК 80.

pod rnandatom odobravaju se

1. Izuzirnajuci ono ~to rnoze Ьiti dogovoreno u pojedinim starateljskim sporazurnima zakljucenima prema clancima 77, 79. i 81, kojima se svako pod­rucje stavlja pod starateljski sustav, i sve dok ne budu sklopljeni ti sporazumi, ni§ta se u ovoj glavi neee tumat.iti kao da izravno ili neizravno Ьilo u cemu mijenja Ьilo koje pravo neke drZave ili ne­kog naroda, ili odredbe postojecih medunarodnih akata u kojima Ьi clanovi Ujedinjenih naroda Ьili

stranke. 2. Stavak 1. ovoga clanka nema se tumaciti kao

razlog odugovlaeenja ili odlaganja pregovora i skla­panja sporazuma о stavljanju mandatskih i drugih podrucja pod starateljski sustav predviden u clan· ku 77.

CLANAK 81.

Sporazum о starateljstvu obuhvaca u svakom slucaju uvjete pod kojima се se upravljati stara­te'jskim podrucjem i odreduje vlast koja се njirne upravljati. Та vlast, koja se nadalje oznacuje kao •upravna vlast«, moze Ьiti jedna drfava iii vi§e njih ili sama Organizacija.

CLANAК 82.

Starateljski sporazum mozc odrediti jednu 1li viSe strateskih zona, koje mogu obuhvatiti cjelinu

37

ili dio starateljskog podrиcja na koje se ргimје­

пјије sporazum, ne dirajиci posebni sporazum ili sporazиme sklopljeпe prema clankи 43.

CLANAК 83.

1. Vijece sigиrnosti vr~i sve fиnkcije Ujediinje­nih naroda koje se odnose na strateske zone иklји­сијисi odobravanje иvjeta starateljskih spoгazuma

i пjihove izmjene ili dopune. 2. Temeljni zadaci dzlozeni и Сlапkи 76. рriтје­

пјији se па пarod svake strateske zопе. З. Pridrzavajиci se odredaba starateljskih spo­

razиma, i пе dirajиCi и obzire sigurпosti, Vijece sigиrnosti slиzi se pomocu Starateljskog vdjeea и

vr~епји funkcija Ujediпjeпih пaroda s naslova sta­rateljskog sиstava koje se odпose па politiate, gos­podarske, socijalne i odgojпe predmete и strate~­

kim zonama.

CLANAK 84.

Upravna vlast dиina је osigиrati da starateljsko podrucje dade svoj priпos za odrzavaпje medиna­

rodпog mira i sigurnosti. U tи svrhи опа moze иpo­trijeЬiti dobrovoljacke snage, olak~ice i pomoc st­rate~kog podrucja, radi izvrseпja obveza preиzetih

и tom pogledи prema Vijecи sigиrnosti, kao i radi osigиraпja Jokalne obrane i odrzavanja zakonitosti i poretka ипиtаr starateljskog podrиcja.

CLANAК 85.

1. Орса skиpstina vrsi fuпkcije Ujediпjeпih пa­roda koje se odпose na starateljske sporazиme za

38

sve zone koje nisи oznacene kao strateske иkЈји­

сuјиСi odobravanje иvjeta starateljskih sporazиmз.

i njihove izmjene i1i dopune. 2. Starateljsko vijece, koje djelиje pod vodst­

vom Орсс skцp~tine, pomaze Орсој skиp~tini и vr­senjи t"h fиnkcija.

GLAVA XIII.

STARATELJSKO VIJECE

Sastav

CLANAK 86.

1. Starateljsko vijece sacinjavajи ovi c.Janovi UJe­d'njenih naroda:

а) clanovi koji иpravljajи starateljskim podru­cjima;

Ь) oni od clanova koji sи poimence navedeni и clankи 23, а koji ne иpravljajи starateljskim po­drucjima;

с) toliko drugih clanova, koje Ьira Ореа skиp­

stina na tri godine, koliko је potrebno da Ьi иkиpni broj clanova Starateljskog vijeca Ьiо podjednako podijeljen izmedи clanova Ujedinjenih naroda koji иpravljaju starateljskim podrucjima i onih koji njima ne иpravljaju.

2. Svaki clan Starateljskog vijeca odredиje jed­nи posebno kvalificiranи оsоЬи da ga zastиpa и

Vijecи.

39

Funkcije i ovlastenia

CLANAK 87.

Орса skupstina i pod njezinim vodstvom Sta­rateljsko vijece mogu u vr~enju svojih funkcija:

а) r~zmatrati izvjestaje koje podnosi upravna vla~t;

Ь) primati peticije i ispitivati ih, иvjetujuCi

se s upravnom vla~Cu; с) odrediti povremene obllaske odnosnih sta­

шteljskih podrucja u vrijeme dogovoreno s uprav­nom \'laSCu;

d) poduzimati te i druge djelatnosti u skladu s uvjetima starateljskih sporazuma.

CLANAК 8&.

Starateljsko vijece sastavja upitnik о politickom, gospodarskom, socijalnom i odgojnom napretku sta­novnika svakog satrateljskog podrutja; upravna vlast, za svako starateljsko podrucje u nadleznosti Орсе skupstine, upu6uje Орсој skupЩni godBnji izve~taj па temelju toga upitnika.

Glasovanje

CLANAK 89.

!. Svaki clan Starateljskog vijeca ima jedan glas. 2. Od!uke se Starateljskog vijeea donose vecinom

canova koji su prisutni i gasuju.

40

Postupak

CLANAК 90.

!. Sta1-ateljsko VlJece propisиje svoj poslovnik, и kojem иtvrelиje i nacin Ьiranja svojega predsjed­nika.

2. Starateljsko se vijece sastaje prema potrebl и skiadи sa svojim poslovnikom, koji sadrzava 1

odredbe о sazivanjи sastanaka na zahtjev vecine njegovih clanova.

CLANAК 91.

Kada је to pгikladno, Starateljsko se vijeee slиzi роmоси Gospodarskog i socijalnog vijeea i specija­liziranih иstanova s obzirom na predmete koji иla­

ze и nadleznost svake od njih.

GLAVA XIV.

МEDUNARODNI SUD

CLANAК 92.

Meelunarodni sиd glavni је sudski organ Uje­dinjenih naroda. On djeluje u skladи s priloZeпim Statиtom, koji је izraden na temeljи Statиta Stal­nog sиda medunarodne pravde i sastavni је dio ove Povelje.

CLANAК 93.

1. Svi tlanovi Ujedinjenih naroda jesu ispo facto stranke Statиta Meelunarodnog sиda.

41

2. DrZava koJa nije .::l~~iC-2 TJjedinjenih naroda moze postati strankom Sraruta Medиnarodnog sиda uz иv]cte koje, za 5vaki ooied'ni s\ucaj, odredиje Орса skupstina na preporиkи Vijeca sigurnosti.

C:LANAK 94.

1. Svaki se clan lcjed"njenih ~aroda obvezиje

da се prihvatiti odlukи Medиnarodnog sиda и sva­kom sporи и kome је on stranka.

2. Ako bllo koja stranka spora ne izvrsi ob­v~ze koje јој namece presиda sto ји је izrekao St1d, druga se stranka moze obratiti Vijecи sigur­nosti, koje moze, ako to drzi potrebnim, doti pre· porиke iJi odlиciti о mjerama koje bi trebalo po­dиzeti da presиda Ьиdе izvrsena.

C:LANAK 95.

NШа и ovoj Povelji ne spreeava clanove Uje­J:njenih naroda da rjesavanje svoj Ђ sporova po­vjere drиgim sиdovima па temeljи sporazиma koji vec postoje ili koji mogи Ьiti zakljиceni и bиdиc­

nostj.

C:LANAK 96.

1. Орса skиp~tina ili Vijece sigиrnosti mogu traziti od Medиnarodnog suda savjetodavno mi~Jje­

nje о svak<Jm pravnom pitanjи. 2. Drugi organi Ujedinjenlh пaroda i specija\i­

zirane иstanove, koje Орса skиpstina moie и svako doba па to ovlastiti, mogи takoder traiiti savjeto­davno misljenje Suda о pravnim pitanjima koja se pojave и okviru njihovih djelatпosti.

42

GLAVA XV.

TAJNISTVO

CLANAК 97.

TajnBtvo se sastoji od glavnog tajnika i Orga· nizaciji potrebnog оsоЬ!ја. Glavnog tajnika imenиje Орса skиpstina na preporиkи Vijeea sigurnosti. On је najvШ slиZЬenik Organizacije.

CLANAК 98.

Glavni tajnik djelиje и tom svojstvи na svim sastancima Орсе skиpMtne, Vijeca sigиrnosti, Gos­podarskog i socijalnog vijeea, i Starateljskog vije­ca. On vrAi sve ostale fиnkcije koje ти povjere ti organi. Glavni tajnik podnosi Орсој skupstini godisnj1 izvjestaj о radи Organizacije.

CLANAK 99.

Glavni tajnik moze иpozoriti Vijece sigurnosti na svaki predmet koji Ьi ро njegovи mШјеnји

mogao dovesti и opasnost odrzanje medиnarodnog

mira i sigumosti.

CLANAК 100.

Ј. U vrsenju svojih du:Znosti glavni tajnik i oso­Ьlje nece tra:Ziti ni primati ириtе od bllo koje vlade ili Ьilo koje drиge vlasti izvan Organizacije. Oni се se uzdr:Zavati od svakog Cina koji је nespojiv s njihovim polozajem medunarodnih slиZЬenika od­govornih jedino Organ'zaciji.

43

2. Svaki se clan Ujedinjenih naroda obvezuje da се postivati i.skljиcivo me<iunarodni znaeaj du!­nosti glavnog tajnika i оsоЬ!ја i da neee pokШati da иtјеее na njih и vr~enjи njihovih duinosti.

~LANAK 101.

1. G!avni tajnik imenиje оsоЬ!је и skladи s propisima koje propisиje Ореа skиpstina.

2. Odgovarajиce оsоЬ!је stalno је dodijeljeno Gospodarskom i socijalnom vijecи, Starateljskom vijecи i, ро potrebl, drugim organima Ujedinjenih naroda. То је оsоЬ!је sastavni dio Tajni~tva.

3. Pri postavljanjи оsоЬ!ја i odre(livanjи иvje­

ta slu.Zbe uzima se prvenstveno и obzir potreba da se osigura najvШ stиpanj radne sposobnosti, struc­nosti i po~tenja. Du.Zna се se painja pokloniti vai­nosti da se оsоЬ!је izabere na ~to је moguce ~iroj

geografskoj podloz.i.

GLAVA XVI.

RAZNE ODREDBE

CLANAК 102.

1. Svaki иgovor i svaki me<iunarodni sporazum, zakljиcen od Ьilo kojega c!ana Ujedinjenih naroda poslije stиpanja na snagu ove Povelje, ima se Ato prije registrirati и Tajni~tvu, а ono ее ga objaviti.

2. Nijedna stranka takvog иgovora ili me<iuna­rodnog sporazиma koji nije registriran и skladu s odredbom stavka 1. ovoga clanka ne moZe se poz­vati na taj иgovor ili sporazum pred nijedпim or­ganom Ujedinjenih naroda.

44

CLANAК 103.

U slucaju sukoba izmedu obveza clanova Uje­dinjenih naroda prema ovoj Povelji i njihovih ob­veza prema Ьilo kojem drugom medunarodnom sporazumu prevladavaju njihove obveze iz ove Po­velje.

CLANAК 104.

Organizacija uziva na podrucju svakog svog сЈа­

па pravnu sposobnost potrebnu za vr~enje svojih djelatnosti i za postizavanje svojih ciljeva.

CLANAК 105.

1. Organizacjja uz1va na podrucju svakog svog clana povlastjce ј izuzeca potrebna za postjzavanje svojih ciljeva.

2. Predstavnici clanova Ujedinjenih naroda i slut­benicj Organizac.ije uzjvaju jsto tako povlastice i izuzeca potrebna za nezavisno obavljanje svojih fun­kcija u vezi s Organizacijom.

3. Орса skupstina moze davati preporuke radj ndredivanja pojedinosti za primjenu stavaka 1. ј 2. ovoga clanka, ili moze predlagati clanovima Ujedi­njenih naroda konvencije u tu svrhu.

GLAVA XVII.

PRIJELAZNE ODREDBE О SIGURNO!iTI

CLANAK 106.

Dok ne stupe na snagu posebni sporazumi spo­menuti u clanku 43, koji Ьi ро mШjenju Vjjeea s1-

45

gиrnosti njemи omogиcili da zapocne vr~iti svoj~

dиznosti prema clankи 42, stranke Deklaracije te· tir"jи drzava, koja је potpisana и Moskvi 30. lis· topada 1943, i Francиska savjetovat се se тейи sobom i ро potreЬi s drugim clanovima Ujedinjenlh naroda, и skladu s odredbama stavka 5. te Dekla· racije, radi podиzimanja zajednicke akcije, и ime Organizac·je, koja bi mogla Ьiti potrebna za odi­zanje medunarodnog mira i sigиrnosti.

CLANAK 107.

Nista u ovoj Povelji ne obesnazиje niti prijeci, и odnosu prema Ьilo kojoj drzavi koja је za vri­jeme drиgog svjetskog rata Ьila neprijatelj Ьilo ko­je potpisnice ove Povelje, akcijи podиzetи ili odo­brenи kao posljedicи toga rata od strane vlada od· govomih za tu akciju.

GLAVA XVIII.

IZМJENE

CLANAK 108.

Izmjene ove Povelje stupajи na snagи za sve clanove Ujedinjenih naroda kada ih prihvati ve· Cina od dvije treCine Clanova Орсе skиp~tine, i kada ih dvije trecine clanova Ujedinjenih naroda, ukljи­

cиjиCi sve stalne clanove Vijeca sigumosti, ratifi· ciraju и skladи sa svojim ustavnim propisima.

CLANAK 109.

1. Radi reVIZIJe ove Povelje moze se odrzati ор· са konferencija clanova Ujedinjenih naroda na dan

46

i и mjestu koji се se utvrditi dvotreCinskom \'e­Cinom glasova clanova Орсе skиpstine i glasovima Ьilo koje devetorice Clanova Vijeca sigиrnosti. SYa­ki clan Ujedinjenih naroda ima и konferenciji je­dan glas.

2. Svaka izmjena ove Povelje kоји konferencija preporиci dvotre6inskom vecinoш stиpa na snagu kada је ratificirajи, и skladи sa svojim иstavnim propisima, dvije treCine cianova Ujedinjenih naro' da, иkljиcиjuCi sve stalne clanove Vijeca sigиmosti.

3. Ako takva konferencija nije odrzana prije desetoga godiSnjeg zasjedanja Орсе skиp~tine, ra­cиnajиci od stиpanja na snagи ove Povelje, prijed­log za njezino sazivanje stavlja se na dnevni red toga zasjedanja Орсе skupiitine, а koncerencija "е

odrzava ako Ьиdе tako ос!~исеnо vec'nom glasova сЈа. nova Орсе skиpstine i glasovima Ьilo koje de,·etoricc Vijeca sigurnosti.

GLAVA XIX.

RATIFIКACIJA 1 POТPISIVANJE

CLANAК 110.

1. Drzave potpisnice ratificirat се ovu Povelju и skladи sa svojim иstavnim propisima.

2. Ratifikacije се se poloziti kod vlade Sjedi· njenih Americkih Drzava, koja се svako polaganje priopCiti svima drzavama potpisnicama kao i glav­nom tajnikи Organizacije, kada Ьиdе imenovan.

3. Ova се Povelja stиpiti na snagи posto bиdu po!ozene ratifikacije Kine, Francиske, Saveza Sovjet­skih Sooijalistickih RepиЬlika, Ujedinjenog Kraljev-

47

stva Velike Britanije i Sjeverne Irske, i Sjedinjenih Americkih Drlava, i vecine ostalih driava potpis­nica. Zatim се vlada Sjedinjenih Americkih Drzava sastaviti zapisnik о polaganju ratifikacija, kojeg се prijepise dostaviti svim drzavama potpisnicama.

4. Drzave potpisnice ove Povelje, koje ји rati­ficirajи poslije njezina stиpanja na snagu, postajи

iskonski Clanovi Ujedinjenih naroda na aan polaga­nja svojih ratifikacija.

CLANAK Ш.

Ova Povelja, koje sи kineski, francиski, ruski, engleski i §panjolski tekstovi jednako vjerodostojni, polozit се se и arhiv vlade Sjedinjenih Ameriekih Driava. Та се vlada dostaviti vladama ostalih dr­:Zava potpisnica njezine propisno ovjerovljene pri· jepise.

U potvrdи toga predstavnici vlada Ujedinjenih пaroda potpisali su ovu Poveljи.

Dano и gradи San Franciscи, dvadeset i §es­toga lipnja godine tisиcи devet stotina cetrdeset i pete.

48

STATUT MEDUNARODNOT SUDA

CLANAК 1.

Medunarodni sиd, иstanovljen Poveljom Ujedi­njenih naroda kao glavni sиdski organ Ujedinjenih naroda, konstituirat се se i djelovati prema odredba­ma ovog Statuta.

GLAVA I.

USТROJSTVO SUDA

CLANAК 2.

Sиd је zbor nezavisnih sиdac.a izabranih. ber obzira na njihovo drzavljanstvo, izmedи osoba naj. vi~g moralnog иgleda, koje ispиnjavajи иvjete ~to

se и njihovim zemljama traze za vr~enje najvi§ih sиdackih slиzba, ili sи pravnici, priznati kao struc­njaci medиnarodnog prava.

CLANAК 3.

1. Sиd se sastoji od 15 clanova. U njemи ne mole Ьiti vi§e od jednog drzavljanina iste drfave_

Osoba koja Ьi se s obzirom na clanstvo и Sиdи mogla smatrati drZavljaninom vHe drlava, smatrat се se drzavljaninom one drzave и kojoj oЬicno vr§i svoja gradanska i politicka prava.

49

tLANAK 4.

1. Clanove sиda bira Орса skиpstina i Vijece sigиrnosti s popisa osoba koje predlaiи nacionalne grupe Stalnog arbitraznog sиda prema odredbama koje slijede.

2. Kod Clanova Ujedinjenih naroda, koji nisн

zastиpani и Stalnom arЬitraznom sиdи, kandidate predlazи nacionalne grиpe sto ih и tи svrhи iте­

nији njihove vlade, pod istim иvjetima kao sto ih <'1. 44. Haske konvencije od godine 1907. о m:rnom rjesavanjи medиnarodnih sporova propisиje za ~la­

nove Stalnog arЬitraznog sиda. З. Орса skupstina na preporиkи Vijeca sigиr­

nosti odre<lиje, ako nema posebnog sporazuma, иv­jete pod kojima moze и izborи clanova Sиda sи­

djelovati drzava koja је stranka ovoga Statиta, ;:,\i 'nije clanica Ujedinjenih naroda.

tLANAK 5.

1. Najmanje tri mjeseca prije dana izbora glav­ni tajnik Ujedinjenih naroda poziva pismeno ~la­

nove Stalnog arЬitraznog sиda, koji pripadajи drza­vama strankama ovoga Statиta, kao i ~lanove na­cionalпih grupa imenovane prema Clanku 4. stav­ku 2. da и odredenom rokи pristиpe, ро nacional­nim grиpama, predlaganjи osoba koje mogu vrsiti dнznosti Clana Sиda.

2. Nijedna grupa ne moze predloziti vBe od ce­tiri osobe, а od njih najvBe dvojicи svojih drza­vljana. Ni и kojem se s!исаји ne moze predloziti vBe kandiclata nego §to је dvostruki broj mjesta koja treba popиniti.

50

CLANAK 6.

ћероrисије se svakoj nacionalnoj grиpi da ргi­

је nego sto pristиpi tome predlaganjи trafi mi~­

ljenje najvisega sиdista, pravnih fakиlteta i skola, akademija svoje zemlje, i nacionalnih odjela medн­narodnih akademija koje se bave proиcavanjem

prava.

CLANAK 7.

1. Gavni tajnik sastavlja abecednim redom popis svih tako predlozenih osoba; samo te osobe mogи se Ьirati, osim slи~aja predvidena и blankи 12, stavkи 2..

2. Glavni tajnik podnosi taj popis Орсој skнp­

Stini i VjjeCu sigurnosti.

CLANAK 8.

Орса skиpstina i Vijece sigurnosti pristиpajи

izboru Clanova Sиda nezavisno jedan od drиgoga.

CLANAК 9.

Pri svakom izborи izbornici treba da imajи па ити da osobe koje treba da Ьиdи izabrane mora.Jи ispиnjavati trafene иvjete, ne samo pojedinacno, nego da i tijelo kao cjelina mora predstavljati glav­ne oЬiike civilizacije i najvaznije pravne sиstave

svijeta. CLANAК 10.

1. Izabrani sи oni koji dobljи apsolиtnи veCinи glasova и Орсој skиpstini i и Vijecи sigиrnosti.

51

2. Pri glasovanjи и Vijecи sigurпosti, bilo za izbor sиdaca ili za imeпovaпje claпova odbora, pre· dvicteпog dalje и сlапkи 12, пеmа пikakve razlike izmedи stalпih i пestalпih clanova Vijeca sigur­пosti.

3. Каd vi~e od jedпog drzavljaпiпa iste drzav~

dobijи арsоlиtпи vеСiпи glasova i и Орсој skиp~­

tiпi i и Vijecи sigurпosti, izabraп је samo пajstariji.

ClANAK 11.

А11.о poslije prve sjedпice, odriaпe radi izbora, ostane јо~ пepopиnjenih mjesta, odrfava se па isti пасiп druga i ро potreЬi treea sjed.nica.

ClANAK 12.

1. Ako poslije trece izborпe sjednice ostaпe јо~ перорuпјепih mjesta, moze se и svako doba, па

zahtjev Ьilo Орсе skиp~tiпe ili Vijeea sigumosti, sastaviti posredovni odbor od ~est ~laпova, od kojih trojicи imепије Орса skиpstina, а trojicи Vijcce sigumosti, da apsolиtпom veciпom odabere za svako перорипјепо mjesto ро јеdпо ime, koje se ima predloziti Орсој skиp~tini i Vijecи sigumosti radi odijeljeпog иsvајапја.

2. Ako se posredovni odbor jedпoglasпo spo­razиmije о Ьilo kojoj osoЬi, koja ispипjava trafeпe иvjete, moze пјеziпо ime иvrstiti и svoj popis, ako se i пiје пalazilo и popisи prijedloga о kome govori clanak 7.

3. Ako posredovni odbor иtvrdi da пе moze иs­pjeti и osigиraпjи izbora, claпovi Sиda, koji sи vec izabraпi, popunjavajи prazпa mjesta и rolw Мо ga

52

odre(iиje Vijeee sigurnosti odaЬiranjem izme(iи oso­ba koje sи doЬile glasove Ьilo и Орсој skиp~tini ili и Vijecи sigurnosti.

4. Ako se glasovi sиdaca jednako podijele. оd­

lисије glas najstarijeg sиса.

CLANAK 13.

1. Clanovi sиda Ьirаји se na devet godina i mogu se ponovo Ьirati; ipak, Мо se tice sиdaca izabraniЬ na prvom izboru, mandat petoгice sиdaca istje~e

krajem trece godine, а mandat druge petorice sиda­ca istjece krajem seste godine.

2. Sиci kojih mandat istjece na krajи spome­nиtih pocetnih razdoЬ!ja od tri i ~est godina od­redиjи se zdгijebom ~to ga vuce glavni tajnik ne­posredno ро zavrsetkи prvog izbora.

3. Clanovi sиda ostajи na dиZnosti dok njihova mjesta ne Ьиdи popиnjena. Oni i poslije te zamje­ne nastavljajи rjesavanje predmeta Мо sи ih Ьili

zapoceli.

4. Ako koji clan Sнda podnese ostavkи, ona se ирисије predsjednikи Sиda radi dostave glavnom tajnikи. Ovim posljednjim priopcenjem mjesto se ispraznjиje.

CLANAK !4.

Isprafnjena se mjesta рориnјаvаји na na~in pro­pisan za prvi izbor иz rezervи ove odredbe: Glavni tajn;k pristиpa slanjи poziva propisanih и ~lankи

5. и rokи od mjesec dana po~to se isprazni mjesto. а dan izbora odredиje Vijece sigurnosti.

53

CLANAK 15.

Clan Sиda izabran na mjesto clana kojemи

maпdat nije istekao zavrsava tok mandata svojega prethodnika.

CLANAK 16.

1. Clanovi sиda ne mogu vrsiti nikakve po!itic­ke ili иpravne fиnkcije niti se тоgи prihvatiti ko­jega drиgog za.poslenja kao zvanja.

2. U s!исаји sиmnje odlucиje Sиd.

CLANAK 17.

1. Clanovi Sиda ne mogu ni и kojem predmetи djelovati kao agenti, savjetnici ili odvjetnici.

2. Oni ne mogu sиdjelovati и rjesavanjи nijed­noga predmeta и kome sи prije sиdjelovali kao agent;, savjetnici ili odvjetnici jedne od stranaka, kao clanovi drzavnog ili medиnarodnog sиda, istraz­nog povjerenstva, ili Ьilo и kojem drugom svojstvLI.

3. U s!исаји sиmnje оdlисије Sиd.

CLANAK 18.

1. C!anovi Sиda ne mogи Ьiti ПJesem svoje slиZЬe, osim ako sи ро jednoglasnom misljenjи os­talih calnova prestali ispиnjavati trazene иvjete.

2. О tome tajnik Sиda s!иZЬeno obavjestava glavnog tajnika.

3. Tim se priopcenjem mjesto ispraznjиje.

CLANAК 19.

Clanovi sиda иzivajи и vrsenjи svoje slи7.Ье di­rlo.:шtske pov!astice i izиzeca.

54

CLANAK 20.

Prije nastиpanja slиzbe daje svaki Clan Sиda

и javnoj sjednic< svecanи izjavи da се svoje dиz­

nosti vrSiti nepr.istrano i sav~esno.

CLANAK 21.

!. Sиd Ьira svoga predsjednika i potpredsjedni­ka na tri godine; oni se mogи ponovno Ьirati.

2. Sиd imenиje svoga tajnika i moze se pobri­nиti za imenovanje drиgih potrebnih slиzbenika.

CLANAK 22.

1. Sjedi~te Sиda иstanovljиje se и Haagu. lpak Sиd moze zasjedati i vrЭiti svojи djelatnost drиg­

dje, kad god to smatra pozeljnim. 2. Predsjednik i tajnik borave и sjedistи Sиda.

CLANAK 23.

Sиd djelиje stalno osim и vrijeme sиdskih pra­znika, kojima rokove i trajanje odreduje Sиd.

2. Clanovi Sиda imajи pravo na povremene do­pиste, kojih vrijeme i trajanje odredиje Sиd, vo­deCi racuna о udaljenosti izmedи Haaga i dоща

svakoga suca. 3. C!anovi Sиda duzni su Ьiti па raspo!aganjи

SUdи и svakom casu, osim kad sи na dopиstи Ш su sprijeceni Ьolescu ili drugim vainim razlogom, koj; su uredno obrazlozili predsjednikи.

55

(;LANAK 24.

1. Ako с!ап Suda zbog posebпih razloga smatra da пе treba sudjelovati kod sudeпja odredeпoga

predmeta, оп о tome obavjestava predsjednika. 2. Ako predsjedпik smatra da koji с!ап Suda

пе treba zbog posebпog razloga sudjelovati u odre­·deпom predmetu, оп ga о tome obavjestava.

З. Ako se u takvim slucajevima сlап Suda i predsjedпik пе slazu, odlucuje Sud.

(;LANAK 25.

1. Sud vrsi svoje djelatпosti u punom sastavu, osim kad је ovim Statutom izrijekom drugacije odredeпo.

2. Uz uvjet da se broj sudaca raspolozivih za sastav Suda пе smaпji ispod jedaпaest Pos!ovnik Suda moze odrediti da, prema okolпostima i uzas­topпim redom, ј еdап sudac ili vise п ј ih mogu Ьiti

oslobodeпi od zasjedaпja. З. Kvorum od devetorice dostaje za sastav Suda.

(;LANAK 26.

1. Sud moze u svako doba ustaпoviti jedno vi­jece iJi vise пjih, sastavljeпih od пajmanje tri su­<:a, vec kako Sud odredi, za rjesavaпje odredenih vrsta predmeta, прr. predmeta о pitaпjima rada i predmeta koji se odпose па provoz i promet.

2. Sud moze u svako doba ustaпoviti vijece za rjeseпje odredeпog predmeta. Broj sudaca tot;a vijeca odreduje Sud uz privolu stranaka.

З. Vijeca predvideпa ovim claпkom гjesavaju

.ako to zahtijevaju straпke.

56

CLANAK 27.

Presиda StO је izrekne jedno od VljeCa predVi­(!enih и clancima 26. ј 29. vrijedi kao da ји је

izrekao sam Sиd.

CLANAK 28.

Vijeca, predvidena u clancima 26. i 29, mogu s. pristankom stranaka zasjedati i vr~iti svoju djela­tnost :zvan Haaga.

CLANAK 29.

Da Ьi se posao brzo obavljao, Sиd sastavlja svake godine vijeee od pet sиdaca koje rje~ava krat­kim postиpkom kada to stranke zahtijevaju. Osim toga odredиjи se dva sиса za zamjenjivanje sиda­

ca koji Ьi Ьili sprijeeoo.i u zasjedanjи.

CLANAX: 30.

1. Sud оdrщ1ије Poslovnikom na6in kojim vr~i

svoju djelatnost. On naroeito propisиje svoj postи­

pak. 2. Pos!ovnik Sиda moie predvidjeti prisjednike,

koji sиdjelujи и Sиdи ili и njegovim vijeCima bez prava glasa.

CLANAК 31.

1. Sиci drtavljani svake od stranaka zadrfavaju pravo sиdjelovati и zasjedanjima и predmetu koji је iznesen pred Sиd.

57

2. Ako sud ima u svom zboru drfavljanina jed­ne od stгanaka, svaka drup;a stranka moze imenv­\Ћti osobu svoga izboгa da l.asjeda u svojstvu suca. Та osoba treba da bude uzeta u prvom redu iz­medu onih koje su blle predlozene prema clancima 4. i 5.

З. Ako Sud nema u zboru nijednog suca dr!a­vljan'na stranaka, svaka stranka moie imenovati .шса na isti nacin kao u prethodnom stavku.

4. Ovaj c!anak primjenjuje se u slucaju iz cla­naka 26. i 29. U takvim slucajevima predsjednik се zamoliti jednoga Ш ро potrebl dva od clanova Suda, koji sastavljaju vije<:a, da ustupe svoje mjesto cla­novima Suda driavljanima interesiranih stranaka, а ako tih nema Ш su sprijeeeni, onda sucima koje napose naznace stranke.

5. Ako vise stranaka imaju isti interes, one se racunaju, sto se til:e primjene prethodnih odreda­ba, samo kao jedna stranka. U slucaju sumnje od­Jucuje Sud.

6. Suci, imenovani prema stavcima 2, 3. i 4. ovoga c!anka, moraju zadovoljavati propise clanaka 2, 17. st. 2, 20. i 24. ovoga Statuta. Oni sudjeluju u гje~avanju pod uvjetima potpune jednakosti sa svo­jim kolegama.

CLANAK 32.

1. Clanovi Suda primaju godi~nju plactt. 2. Predsjednik prima poseban godisnjj dodatak. З. Potpredsjednik prima poseban dodatak za sva-

ki dan kada djeluje kao predsjednik. 4. Suci imenovani pгimjenom clanka 31. koji

nisu clanovi Suda primaju naknadu za svaki dan kad ''rse svoje funkcije.

58

s. Те place, dodatke i naknade odreduje Орса skupstina. Oni se ne mogu smanjiti za trajania slu:!.be.

6. P!acu tajnika odreduje Орса skupstina na prijed!og .Suda.

7. Pravilnik, usvojen od Орсе skupstine, odre· duje uvjete pod kojima se podje!juju mirovine cla­novima Suda i tajniku, kao i uvjete pod kojima clanovi Suda 1 tajnik doЬivaju naknadu svojih put­nih tro!kova.

8. Place, dodaci i naknade slobodni su od sva­kog poreza.

CLANAK 33.

Tro~kove Suda snose Ujedinjeni narodi na na­Cin koji odredi Орса skupstina.

GLAVA II.

NADLE:I:NOST SUDOVA

CLANAК 34.

1. Samo drzave mogu Ыti stranke pred Sudom. 2. Sud moze, pod uvjetima sto ih propisuje nje­

gov poslovnik, tra!iti od medunarodnih javnih or­ganizacija obavje~tenja о predmetima koji su preda nj izneseni, а jednako prima spomenuta obavjes­tenja koja Ьi шu podnijele te organizacije iz vlas­tite pobude.

3. Kad se u nekom predmetu sto је podnesen Sudu radi о tumacenju osnovnog akta koje medu­narodne javne organizacije Ш о tumacenju kojeg

59

meuипarodnog ugovora, иsvojeпog па temeljи toga akta, tajnik to priopcиje organizaciji i obavjestava је о cijelom pismeпom zadatkи.

CLANAК 35.

1. Sиd је otvoreп drzavama strankama ovoga Statиta.

2. Uvjete pod kojima је оп otvoren drugim dr­zavama propisиje, пе dirajиCi роsеЬпе odredbe иgo­vora koji vaie, Vijece sigиrпosti tako da пi и kojem s!исаји iz toga пе poizide za straпke пikakva пe­

jednakost pred Sudom. З. Kad је drtava koja пiје с!ап Ujediпjeпih пa­

roda stranka и parпic.i, Sиd odredиje priпos za troskove Sиda sto ga ta straпka mora snositi.

Ipak se ova odredba пе primjenjиje ako ta dr­zava sиdjelиje и snasanjи troskova Sиda.

CLANAК 36.

1. Nadlezпost Sиda proteze se па sve predroete koje mи podnesи straпke, kao i па sve slиtajeve

koji sи роsеЬпо predvideпi и Povelji Ujediпjeпih

naroda, ili и ugovorima i konvencijama koji su na snazi.

2. Ddave straпke ovoga Statиta mogи svakog casa izjaviti da, prema svakoj drиgoj drZзvi koja primi istи obvezu, prizпajи kao obvezatпи, ipso facto i bez posebпog sporazиma, sиdbeпost Sиda о svim pravnim sporovima ~to se odnose na:

а) tumaceпje пekog иgovora;

Ь) svako pitaпje medunarodnog prava; с) postojaпje svake cinjeпice koja Ьi, ako se

ustaпovi, tvorila povredи mеdипагоdпе obveze;

60

d) prirodu iLi opseg zadovoljenja koje valja da­ti za povredu medunarodne obveze.

З. Naprijed spomenute izjave mogu se dati be­zuvjetno ili uz uvjet uzajamnosti sa strane Vise dr­zava ili odredenih drzava, Ш za odredeno vrijeme.

4. Те izjave pola:Zu se kod glavnog tajnika Uje­dinjenih naroda, koji njihov prijepis dostavlja stra­nkama ovoga Statuta i tajniku Suda.

5. Izjave dane prema tlanu 36. Statuta Stalnog suda medunarodne pravde, koje su јо~ na snazi, smatraju se medu strankama ovoga Statuta prihva­tom obvezatne sudbenos!Ji Medunarodnog suda za preostalo vrijeme njihova va:Zenja i и skladu s nji­hovim odredbama.

6. U slucaju spora о nadleznosti Suda odlucuje Sud.

CLANAК 37.

Kadgod vazeei ugovor ili konvencija upucuje na sud koji Ьi imala ustanoviti Liga naroda, ili na Stalni sud medunarodne pravde, predmet, izmedu stranaka ovoga Statuta, upucuje se pred Meduna­rodni Sud.

CLANAK 38.

1. Sud, kojemu је zadaca da njemu podnesene sporO\'C rjcSava ро JJ!.cdunarodr.om pravu, primje­njuje:

а) medunarodne ugovore, Ьilo орее ili posebne, koji ustanovljuju pravila, izrijekom priznata od dr­Zava н sporu;

Ь) medunarodni obltaj kao dokaz орсе prakse, prihvacene kao pravo;

61

с) ареа nacela prava, prizn<>ta od civiliziranih naroda;

d) uz rezervu propisa clanka 59, sudske rje~id­

be i nauёavanje najpozvanijih puЬ!icista razliCitih naroda kao pomocno sredstvo za utvrdivanje prav­nih pravila.

2. Ovaj propis ne dira u vlast Suda da odlucuje ех aequo et bono, ako se stranke о tome spora­zurniju.

GLAVA Ш.

Г-QSTUPAК

CLANAK 39.

1. Sluibeni jezici Sucla jesu francuski i engles­ki. Ako se stranke sporazumiju da sc cijeJ.i postu­pak vodi na francuskom, presuda se izrice na tom jez:ku. Ako se stranke sporazumiju da se cijeli pos­tupak vodi па engleskom, presuda se iziice na tош jeziJш.

2. U nedostatku sporazuma о tome koji ее ~е

jezik upotrijeblti stranke se mogu u raspravi sluziti jezikom kojemu daju prednost; presuda Suda izdajc se na francuskom i na engleskom jeziku. U tom slнcaju Sud u isto vrrjeme naznacuje koji се od ta <:,-а teksta Ьiti mjerodavan.

3. Na zahtjev Ьilo koje stranke Sud odobrava da se ta stranka sluzi drugim jezikom osim fran­cuskog ili engleskog.

CLANAK 40.

1. Predmeti se iznose pred Sud prema slucaju, i)lo priopcenjem pristatne pogodbe, ili tuЉom, i.to

62

upucuju tajniku; u оЬа slucaja valja naznaёiti pred­met spora i stranke.

2. Tajnik odmah priopcuje tu:Љu svima zaintc­resiranima.

3. On takoder to pri.opcuje clanovima Ujedinjc­nЪ naroda preko glavnog tajnika, i drugim drzava­ma kojc imaju pravo izici pred Sud.

(;LANAK 41.

1. Ako drzi da to zahtijevaju prilike, Sud је

ovlasten naznaciti koje mjere treba privremeno po­duzeti da se sacuva pravo svake stranke.

2. U ocekivanju konacne presude naznacenje tih mjera priopcuje se smjesta strankama i Vijecu s:­gurnosti.

(;LANAK 42.

!. Stranke zastupaju agenti. 2. Njima mogu pred Sudom pomagati savjetni­

ci ili odvjetnici. 3. Agenti, savjetnici i odvjetnici stranaka pred

Sudom u.iivaju povlastice i izuzeCa, potrebnc z:J nezavisno izvrsavanje svojih duznosti.

(;LANAK 43.

1. Postupak ima dva dijela: pismeni i usmeni. 2. Pismeni postupak obuhvaca priopcenje spo­

men:Ga, odgovora i, prema potrebl, protuodgovora, kao i svih dokaznih spisa i isprava sudu i stra­kama.

3. Ova priopcenja se upucuju preko tajnika pre­ma rcdu i u rokovima koje utvrdi Sud.

63

4. Svaki spis koji iznese jedna od stranaka va­lja pr:opciti drugoj stranci и ovjerovljenи prijepisи.

5. Usmeno postиpak sastoji se и tom da Sиd

saslиsava svjedoke, vjestake, agente, savjetblke i odvjetnike.

CLANAK 44.

Za svako priopcenje drиgim osobama, osim a­genata, savjetnika i odvjetnika, Sиd se obraca iz­ravno vladi drzave na роdrисји koje treba izvr~ti

priopcenje. 2. Isto vrijedi, ako treba pribaviti dokazna sred­

stva na licu mjesta.

C:LANAK 45.

Raspravom rиkovodi predsjednik, а ako оп ne moze predsjedati, potpredsjednik; ako sи оЬа spri­jeeena, predsjedava najstariji prisиtni sиdac.

C:LANAK 46.

Rasprava је javna, osim kad Sиd drugacije od­lиci, ili kad stranke zatijevajи da se javnost iskljиci.

C:LANAK 47.

1. О svakoj se raspravi vodi zapisnik, koji pot­pisujи tajnik i predsjednik.

2. Jedino је taj zapisnik mjerodavan.

CLANAК 48.

Sиd izdaje zakljиcke za ravnanje parnicom, od­redivanje oЬ\ika i rokova и kojima svaka stranka

64

mora dati zakljиcne prijedloge; on podшima sve mjere и vezi s provodenjem dokaza.

tLANAK 49.

Sud moze, cak i prije pocetka rasprave, trafiti od agenata da predloze svakи ispravи i da dadи

svako razja§njenje. Svako odbljanje ustanovljиje se zapisnicki.

tLANAК 50.

Sиd moze svakog casa povjeriti iэtragu ili vje~­tacenje svakoj osoЬi, zboru, uredи, povjerenstvu, Ш organи ро svom izborи.

tLANAК 51.

Tokom rasprave stav!jajи se svjedocima i vjes­tacima potrebna pitanja pod иvjetima koje odre­dиje Sиd Poslovnikom. spomenиtim и clankи 30.

tLANAК 52.

Po~to је prunю dokaze i svjedoeanstva и roko· vima §to ih је odredio, Sиd moze otkloniti sva.ko novo svjedoeenje ili ispravu koje Ьi ти jedna od stranaka htjela predloziti bez privole druge strankc.

tLANAК 53.

1. Kad jedna od stranaka ne pristиpi ili pro­pиsti braniti svojи stvar, druga stranka moze tra­ziti od Suda da presиdi и njezinи korist.

2. Prjje nego to иcini, Sиd se mora иvjeriti ne

65

'>dШО U tome da је nad1eza-, prema odredbama c\a­~aka 36. i 37, nego i о tom da је zahtjev stvarno i '"~ravno osnovan.

CLANAK 54.

!. Posto su agenti, savjetnici i odvjetnici pod >'Odstvom Suda zavrsili izlaganjc predmeta, precl­;jednik obj:tvljuje da је rasprava zakljuccn:1.

2. Sud se povlalli na vije~je. З. Vijccanja Suda tajna sст i ustaju tajna.

CLANAK 55.

'· Odluke Suda stvaraju se veCinom prisutnih sudaca.

2. U slucaju podjele glasova odlucuju glas pred­sjednika ili onoga koji ga zamjenjuje.

CLANAК 56.

1. Presuda treba da bude obrazlozena. 2. Ona navodi imena sudaca koji su u njoj scт­

djelovali. CLANAK 57.

Ako presuda u cijelosti ili djelomicno ne izra­zava jednodusno miS!jenje sudaca, svaki sudac ima pravo da јој doda izlaganje svoga posebnog mis­ljenja.

CLANAК 58.

Presudu potpisuju predsjednik i tajnik. Ona se <'lita u javnoj sjednici, posto su agenti propisno o­bзvijesteni.

66

CLANAК 59.

Presuda Suda obvezatna је samo za stranke spo­ra i za slucaj koji је rije~ila.

CLANAК 60.

Presuda Suda је konacna i bez pпzuva. U slu­caju spora о smislu i doma.Saju presude, Sudu pri­pada pravo da је tumaci na zahtjev svake stranke.

CLANAК 6!.

1. Revizija presude moze se zahtijevati samo na temelju otkrica neke cinjenice takve prirode da Ьi

odlucujuce djelovala, а koja је prije izricanja pre­sude bila nepoznata Sudu i stranci koja traii re· viziju, а da pri tom to neznanje nije ona skrivila.

2. Postupak revizije otvara se presudom Suda, koja izrijekom ustanovljuje postojanje nove cinje­nice, priznaje јој znacenje koje daje osnova rev·ziji, i па tom temelju progla~uje zahtjev prihvaeenim.

3. Sud moze otvaranje postupka revizije uvjeto­vati prethodnim izvr~njem presude.

4. Zahtjev za reviziju valja postaviti najkasnije u roku od ~est mjeseci poslije otkrica nove cinje­nice.

5. Nikakav zahtjev za reviziju ne moze se sta­viti posto је prote"kao rok od deset godina otl dana presude.

CLANAK 62.

!. Ako koj а drzava smatra da је za nj u u р i­

tanju interes pravne prirode, ona moze uputiti Sudu zahtjev za intervenoiju.

67

2. О tom zahtjevи odlucuje Sиd.

CLANAК 63.

!. Kad god se radi о tumacenjи иgovora koje­mи su stranke druge drZзve osim parnitnlh strana­ka, tajnik smjesta obavje~tava sve te drzave.

2. Svaka od njih ima pravo intervenirati и par­nki, ali ako se poslиZi tim pravom, tumacenje sa­dгZano и presиdi jednako је i za nји obv.ezatno.

CLANAK 64.

Ako Sиd drиgacije ne odlиci. svaka strankз sno­si svoje troskove postиpka.

GLAVA IV.

SAVJETODAVNA MI!\UENJA

CLANAK 65.

1. Sиd moze dati savjetodavno misljenje о sva­kom pravnom pitanju na zahtjev Ьilo kojeg organa ili иstanove koji Ьиdи Poveljom Ujedinjenih naroda ili u skladи s njezinim propisima ovlasteni da tra­ze to miS!jenje.

2. Pitanja о kojima se trafi savjetodavno mis­ljenje Suda ,jz\afи se Sиdи pismenim podneskom, koji tocno pristavlja pitanje о kome se trazi mis­ljenje. Tomu se prilafи sve isprave koje mogu slи­

ziti za razjasnjenje pitanja.

68

CLANAK 66.

1. Tajnik smjesta priopcuje podnesak, kojim se tra!i savjetodavno rniЩenje, svim drfavama koje imaju pravo izici pred Sud kao stranke.

2. Osim toga tajnik obavje!itava drzave koje ima­ju pravo iziCi pred Sud. i sve medunarodne organi­zacije koje ро mШjenju Suda, ili ako on ne zas­jeda, ро misljenju predsjednika mogu dati obavjes­tenja о pitanju, posebnim i izravnim priopeenjem da је Sud pripravan primiti pismena izlaganja u roku koji odreduje predsjednik, ili saslu§ati usme­na izlaganja u javnoj sjednici, koja se ima odrfati u tu svrhu.

З. Ako jedna od tih drfuva nije primila posebno priopcenje spomenuto u stavku 2. ovoga clanka, а

izjavi relju da podnese pismeno izlaganje, ili da bude saslu§ana, о tom odluooje Sud.

4. Drfuve i organizacije koje su dale pismena ili usmena izlaganja smiju raspravljati о izlaganji­ma drugih driava i organizacija u oЬiiku, opsegu i roku koje u svakom pojedinom slueaju odreduje Sud, ili. ako on ne zasjeda, predsjednik. U tu svr­hu tajnik priopcuje na vrijeme pismena izlaganja drzavama i organizacijama koje su ih same dale.

CLANAК 67.

Sud proglasuje svoja savjetodavna misljenja u javnoj sjednici, о kojoj su prethodno obavije§teni glavni tajnik i predstavnici neposredno zainteresira­nih clanova Ujedinjenih naroda, drugih driava i me dunarodnih organizacija.

69

CLANAK 68.

U vr!enju svojih savjetodavnih funk:cija Sud se povrh toga rukovodi propisima ovog S'tatuta, koji se primjenjuje u parnicama, toliko koliko ih na/le primjenljivima.

Gl.AVA V.

IZMJENE

CLANAK 69.

Izmjenc ovog Statuta vrse se ро istom postupkн koji је predoriden za izmjene Povelje Ujedinjeшh

naroda, pridrzavajuci se odredaba koje Ьi na pre­poruku Vijeca sigrunosti usvojila Opc!L skupstina, о sudje!ovanju onih driava koje su stranke ovoga Statuta, ali nisu ~lanice Ujedinjenih naroda.

CLANAК 70.

Sud moze pismenim priopcenjima glavnom taj· niku predlagati, u svrhu razmatranja u skladu s propisima clanka 69, izmjene ovoga Statuta, koje smatra potrebnima.

»Charter of the United Natlons and Statute of the Internatlonal Court of Justlcec

OPlf511-74-38317-3,000-Croato-SerЬian-1975

lzdaje: Informacloni centar Ujedlnjen\h ttaclja u Bcogradu, Svetozara Markoviea 58, Tel. 644-88\

Starnpa: ·Sloboda•, Vrsac