Priprema za struni ispitMr.sc. Dunja Modri-Blivajs

Dijelovi strunog ispitaPisani rad

Izvedba nastavnog sata

Usmeni ispit

Pisani rad u obliku esejaPonuene tri teme provjerava se pismenost i didaktika osposobljenost za odabranu temuTeme obuhvaaju didaktiko- metodiko i psiholoko- pedagoko podrujeEsej treba sadravati:jasan pregled problematike

jasnu struktura rada (uvod, sredinji dio, zakljuak)

i biti gramatiki i pravopisno ispravan

Primjeri esejaTema za pismeni dio strunog ispita

Upute za izradu pismenog dijela strunog ispita: Za pismeni dio strunog ispita ponuene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadravati jasan pregled problematike prema tokama naznaenima uz pitanje, treba imati jasnu strukturu (uvod, sredinji dio, zakljuak) te biti pravopisno i gramatiki korektan.***1.Tema Uporaba metode itanja i rada na tekstuTemeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metodeU radu treba: 1. Iznijeti o emu ovisi odabir odreene metode rada (koji faktori determiniraju izbor neke metode rada?)2. Pojasniti pojmove: vrste itanja (fragmentarno i opirno)Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: itanje + misaona aktivnost; analiza teksta + izraavanje (usmeno, pismeno, crteom) 3. Prikazati mogunosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktike uinke. Navesti primjere iz prakse.

Primjer esejaIzbor nastavnih oblikaTemeljna literatura: V. Poljak, Didaktika, poglavlja Socioloki oblici nastavnog radaU radu treba: Objasniti to su nastavni oblici i to determinira njihov odabirObjasniti podjelu oblika rada prema nainu pouavanja i veliini skupina;Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada;Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvjetaj svih skupina, sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.

Organizacija nastave izvedba nastavnog sata

Nastava je organizirani proces pouavanja u kojem uitelj pouava, a uenici ue.

Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedea pitanja:to elimo postii obrazovanjem?Koja znanja, sposobnosti i vjetine uenici trebaju stei?to i kako treba uiti?Kako definirati ishode uenja?Kojim didaktikim koracima u uenju? Nastavnik treba odrediti:nastavne sadraje to e ih pouavaticiljeve i zadatke nastave (ishode uenja)dostupne izvore koje e koristiti u pouavanju nastavne metode, oblike i medije pouavanjaoptimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama

Etape nastavnog procesaPriprema - odreuje sadraje, ciljeve i zadatke, metode, medije i oblike pouavanja,naine praenja i vrednovanja uenika

Izvedba - ostvarivanje pripremljenog pouavanja i uenja (uvod, obrada, ponavljanje)

Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja podataka o uinkovitosti nastavnog procesa

Odreivanje nastavnih ciljevaCiljevi su izraene namjere i usmjereni su na uenikov uinak i uspjeh (trebaju biti odreeni precizno i realistino). Izraavaju eljeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa.

Konkretizaciju nastavnih ciljeva ine nastavni zadaci formulirani u operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno mjerljiva postignua).

Zadatke osmiljavaju nastavnici u obliku jasno odreenih iskaza, saeti su i opisuju uenikovo ponaanje u odreenim situacijama. Ishodi su oekivana uenika postignua (znanje, vjetine i vrijednosti)

Podruja ljudskih sposobnostiSenzorne ili perciptivne sposobnostiSposobnosti osjetilnog doivljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoa, kretanje, itd.)Praktine ili manualne sposobnostiTemelje se na praktinoj aktivnosti ovjeka i pokazuju se u onim zvanjima gdje dominira praktini rad.Sposobnosti izraavanjaOdnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela. Intelektualne ili mentalne sposobnostiFormiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.

Poljakova klasifikacijaObrazovni zadaci

Materijalni: znanje i razumijevanje

Znanje prisjeanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost sadraja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objanjavaju i primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograuju steena znanja.

Funkcionalni: vjetine i sposobnostiSenzorne ili perceptivnePraktine ili manualne, Sposobnosti izraavanja, Intelektualne ili mentalne

Odgojni zadaci - Stavovi i vrijednosti

Bloomova taksonomija misaonih procesaKognitivnoMiljenje, znanje, rjeavanje problema, intelektualne sposobnosti (saimanje, povezivanje informacija, usporeivanje, klasificiranje).PsihomotorikoManipulativne i motorike sposobnosti uenika (refleksni pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapaanja, neverbalno komunikacijsko ponaanje, socijalni kontakti)AfektivnoRazvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca ponaanja, timskog rada, stavova, emocija i meuljudskih odnosa.

Revidirana Bloomova taksonomija

1954.2001.EvaluacijaKreacijaSintezaEvaluacijaAnalizaAnalizaPrimjenaPrimjenaRazumijevanjeRazumijevanjeZnanjePamenje

Stavovi i predodbe o uenjuDuboko i trajno razumijevanjeNuno znatiZnanje i efikasno djelovanjeVano znatiDefiniranje poeljnih rezultata uenjaOpenito poznavanjeVrijedno znatiMarzano: Dimenzije uenja

Definiranjem ciljeva uenja, definiraju se obrazovni ishodiU obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim postignuima, a ne na sadrajima koji se trebaju obraditi.

Opi ciljevi: opa oekivanja o tome to uenik mora ostvariti u podruju predmeta.

Specifini ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim znanjima, vjetinama i kompetencijama koje oekujemo od uenika ( uenik moe...zna...).Njih je potrebno definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Revidirana Bloomova taksonomija znanja i kognitivnih procesaRevizija (2001.) Anderson & KrathwohlHijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti (dimenzije znanja - injenino, konceptualno, proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se nauilo - dimenzije kognitivnih procesa.Kognitivne dimenzije - pamenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacijaTaksonomija klasifikacijski sustav (svladavanje viih razina podrazumijeva svladavanje svih niih ispod nje).Vana za odreivanje ciljeva i ishoda nastave.Vana za oblikovanje razliitih zadataka pri ocjenjivanju.

etiri dimenzije znanjainjenino znanjeKonceptualno znanjeProceduralno znanjeMetakognitivno znanje

injenino znanjeTemeljni elementi koje uenici moraju poznavati kako bi se upoznali s odreenom disciplinom ili rijeili problem

ELEMENTIPoznavanje terminologijePoznavanje specifinih detalja i elemenata

PRIMJERITehniki vokabular, datumi, osobe, dogaaji itd.

Konceptualno znanje

ELEMENTIPoznavanje klasifikacija i kategorijaPoznavanje principa i generalizacijaPoznavanje teorija, modela i strukturaPRIMJERIobjanjavanje pojmova i primjena znanja u novim situacijama kronologija, kauzalnost, promjena i kontinuitetdrutvo, gospodarstvo, kultura, politikainterpretativni modelije znanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih meusobnih odnosa.

Proceduralno znanjeKako uraditi neto specifino unutar predmeta, metode istraivanja (ine kognitivne, motorike i integralne vjetine).ELEMENTIPoznavanje vjetina, tehnika i metoda specifinih za predmetPoznavanje kriterija za odabir odgovarajuih procedura, vjetina, tehnika i metoda.

PRIMJERIVjetine koje se koriste u analizi izvora, tehnike intervjuiranja, kriteriji kojima se prosuuje primjenjivost odreene metode(odvajanje bitnog od nebitnog, saimanje, usporeivanje, klasificiranje.

Metakognitivno znanje Znanje o spoznaji openito te vlastitoj spoznajiELEMENTIStrategijsko znanje o tome kako postupati da bi se rijeili problemi i kognitivni zadaciKontekstualno znanjeZnanje o sebi

PRIMJERIIzrada pregleda/nacrta kako bi se prikazala struktura lekcije u udbenikuPoznavanje tipova testova koji se primjenjuju, te kognitivnih zahtjeva razliitih zadatakaSvijest o razini vlastitog znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

PAMENJE/ZNANJESposobnost da se prisjeti prethodno nauenog gradiva, zna specifine injenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljune ideje, tko, to, kada, (imenuj nabroji, definiraj, odaberi)RAZUMIJEVANJESposobnost da se razumije znaenje materijal, da se prui primjer, da se predvide budue posljedice implicirane podacima, da razumiju povijesne procese i objanjavaju ih, izraavaju se vlastitim rijeima, interpretiraju grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogaaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumai, razlikuj, grupiraj)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumaiti posljedice, V. gospodarska kriza,reorganiziraju podatke prema kategorijamaPRIMJENJIVANJESposobnost da se koristi nauenim informacijama u novonastalim situacijama, rjeavanju problema, rjeenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rjeavaju probleme i objanjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni reimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje)ANALIZIRANJESposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logike postavke u zakljuivanju, razlikuje izmeu injenica i zakljuaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalite i pristranost (urediti, zakljuiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od nebitnog, saimaju odlomke, uoavaju slinosti i razlike izmeu totalitarizma, usporeuju metode europskih drava u kolonizaciji Afrike. EVALUIRANJESposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje miljenje i stajalite o materijalima, usporeuje tekst udbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnolokog razvija? (ocijeni, obrazloi, argumentiraj, zakljui)KREIRANJESposobnost da se nepovezani elementi poveu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj ) uenici piu esej (npr. Ocijenite razliita historiografska stajalita o sporazumu Cvetkovi- Maek)

Dimenzije znanjaDimenzije kognitivnih procesa1.Pamenje2.Razumijevanje3.Primjena4.Analiza5.Evaluacija6.KreacijaA. injenino znanje temeljni elementinabrojatinavestiprepoznatisaetirazlikovatirazvrstatiodreditianaliziratiralanitiporedatievaluiratipovezatiB. Konceptu-alno znanje opisatioznaitiobjasnititumaitiupotrijebitipokazatipojasnitipovezatiocijenitiprocijenitiplaniratipostavitiC. Procedu-ralno znanjesastavititabeliratiiznijetiprovjeritizakljuitirijeitiprosuditisastavitirazlikovatipovezatiprosuditislagatirazvitistvoritiD. Metakogni-tivno znanjeprimjerena upotreba terminarijeitiprovestikonstruirati reorganiziratiprovestiostvaritidjelovatiprimijenitiostvariti aktualizirati

to su ishodi uenja?promjene kod uenika koje se mogu precizno izraziti kao ono to e uenik znati, razumjeti, odnosno moi pokazati nakon uenjaPostizanjem odgovarajuih ishoda uenja, uenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju

Kako napisati ishode uenja?Iz ishoda uenja se treba vidjeti uenikovo ponaanje koje se moe opaati i mjeritiNakon uenja:Uenik e moi neto pokazati Nastavnik e moi izmjeriti i ocijenitiPrimjer: nakon uenja uenik e znati o Velikoj gospodarskoj krizi.uenik e znati razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize.

LiteraturaKnjige R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Srednja Europa, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)

D. Trkan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.K. Jenkins, Promiljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.Holokaust u nastavi. Prirunik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)M. Vrbeti, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godineV. Poljak, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana poglavlja)C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja)V. Vizek Vidovi i dr., Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)Vlatko Previi (ur.), Kurikulum. Teorije metodologija sadraj struktura, Zavod za pedagogiju i kolska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)H. Klippert, Kako uspjeno uiti u timu. Zbirka praktinih primjera, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja)R. Marzano i dr., Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspjenijih nastavnih strategija, Educa, Zagreb, 2006.E. Terhart, Metode pouavanja i uenja, Educa, Zagreb, 2001.

LiteraturaOstaloNastavni planovi i programi za osnovnu kolu (www.mzos.hr), gimnazije, srednje strukovne koleIspitni katalog iz povijesti za dravnu maturu (www.ncvvo.hr) PISA. Program meunarodne procjene znanja i vjetina uenika (http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-brosura.pdf )PISA 2006 saeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim osvrtom na italaku pismenost) (http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-kompetencije.pdf )Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za izradu pripreme koje propisuje nadlena Agencija za odgoj i obrazovanje

Zahvala

HVALA NA PANJI I PUNO USPJEHA NA ISPITU