Cjelovita rješenja zaštite financijskih institucija

Cjelovita rješenja zaštite financijskih institucija

bankalog_2005_v2_cro.indd 1 25.10.2005 18:24:48

Integrirane mjere zaštite smanjuju izravne štete dva do dvadeset putaMaterijalna šteta uzrokovana razbojništvima doseže iznose koji se mjere desecima milijuna kuna, a u zadnje dvije godine značajno raste. Štete u novčarskim institucijama imaju veliki udio u ukupnim štetama. Pojedinačne materijalne štete uzrokovane razbojništvom dosežu i do 4.000.000 kuna. Broj napada se značajno povećao dok se prosječna šteta uzrokovana pojedinim napadom smanjuje čemu su sigurno pridonijele i mjere zaštite koje se sve više primjenjuju i postaju standardni dio poslovanja.U zavisnosti od mjera, načina i stupnja provedene zaštite, štete se mogu smanjiti od 2 do 20 puta. Djelovanje zaštitnih mjera je višestruko. Najznačajnije je odvraćanje koje napadača tjera da odustane ili potraži slabiju žrtvu. Rana detekcija i usporavanje skraćuju trajanje napada a time smanjuju njegov učinak. Identifikacija omogućuje naknadno hvatanje napadača i djelomični povrat izgubljenog. Ukoliko se mjerama zaštite objedine sve četiri funkcije, maksimizira se djelotvornost sustava a štete se značajno smanjuju.

Neizravne štete mogu biti veće od izravnihNovčarske su institucije, uslijed rizika od kriminalnog djelovanja, izložene mnogim, posrednim i neposrednim štetama.

Godina Ukupna materijalna šteta Ukupna materijalna šteta u novčarskim uslijed razbojništava (Kn) institucijama uslijed razbojništava (Kn)

2001. 15.940.872 4.890.661

2002. 19.329.109 4.261.518

2003. 14.970.102 2.830.473

2004. 23.081.663 5.678.952

1. - 6. mj. 2005. 12.890.036 4.490.246


Dok su neposredne štete – gubitak novčanih i drugih vrijednosti, odnosno materijalne štete na opremi - jasno prepoznatljive i mjerive, posredne štete – izgubljeni radni dani, izgubljene veze s klijentima, psihološki problemi zaposlenika i posljedične parnice, gubitak poslovnog ugleda, itd. – dosižu razinu približno jednaku onoj neposrednih šteta.

Osiguravatelji stimuliraju mjere zaštiteOsiguravatelji sve više prepoznaju utjecaj primijenjene razine zaštite na redukciju rizika od navedenih šteta. Stoga sve više u opće uvjete osiguranja ugrađuju minimalne standarde zaštite koje osiguranici moraju primijeniti, kao i mehanizme vrednovanja dodatnih zaštitnih mjera. Ti uvjeti proizlaze iz iskustva i višegodišnjeg praćenja i analize statističkih pokazatelja koji se redovito prikupljaju i ona su, na neki način, suština dobrog gospodarenja osiguravajućih društava.Primijenjene mjere zaštite stimuliraju bonusima na premije pa tako i novčarske institucije ulaganjem u mjere zaštite mogu uštedjeti na policama osiguranja svojih djelatnika, poslovanja i imovine.

Ulaganja se isplateUlaganje u sustav zaštite je razmjerno maleno u odnosu na ostale infrastrukturne sustave pa tim više opravdano zbog niza pogodnosti koje jamči. Uz već navedene značajno manje rizike i štete, tu je i smanjenje troškova održavanja štićenih objekata, dulji životni ciklus, kvalitetnija analiza i izvještavanje, bolje upravljanje procesima, brža reakcija na promjene, lakše učenje i unaprjeđivanje. Sve ovo svakako osigurava znatno veće zadovoljstvo i osjećaj sigurnosti zaposlenika i klijenata, što konačno vodi boljem poslovnom ugledu.

ULAGANJE U ZAŠTITU JE DOBRA INVESTICIJA


Interakcija klijenta i bankara – uvjet bez kojeg se ne možePrimjena novih tehnologija u zadnjem je desetljeću potaknula strukturne promjene u bankarskom poslovanju. Šaltersko poslovanje (podizanje gotovine, plaćanje računa, izdavanje čekova, isplata plaća, upis kamata) naprosto je preseljeno iz poslovnica banaka u dom ili na radno mjesto klijenata koji putem Interneta mogu zadovoljiti većinu vlastitih potreba, odnosno na bankomate koji nisu ograničeni radnim vremenom te su uvijek i svuda dostupni.Time su resursi banaka oslobođeni za sasvim nove usluge a glavni posao bankara sada je informirati klijenta o uslugama i programima u ponudi, prikupiti od klijenta informacije o njegovoj konkretnoj potrebi i financijskim mogućnostima te konkretnoj osobi ponuditi konkretno rješenje problema. S druge pak strane otvorenost prostora u kojem se nalaze vrijednosti za koje su mnogi spremni riskirati kako bi ih se brzo domogli dovodi u pitanje realizaciju novih trendova u poslovanju banaka. Otvorenost znači i pristupačnost svima - pa i onima koji nemaju poštene namjere - čime može biti dovedena u pitanje osobna sigurnost i djelatnika i klijenata.

Rješenja zaštite bazirana na novim tehnologijama omogućuju otvorenost i sigurnostNovi smjer poslovnog razvoja diktira otvoren i udoban kontakt s klijentom. Klijent želi sve usluge, na jednom mjestu, sad i odmah. Takav koncept isključuje klasični šalterski prostor i prostornu odvojenost koja pogoduje sigurnosnim aspektima. Nove tehnologije omogućavaju razvoj integralnih rješenja utkanih u poslovne procese. Digitalni sustavi zaštite ugrađeni u TCP/IP poslovnu mrežu temelj su koji se jednostavno implementira i jednostavno nadograđuje. TCP/IP integriran i centraliziran sustav nadzora i dojave prenosi trenutni uvid u situaciju na proizvoljne udaljenosti i mjesta. Digitalne kamere ultra-visoke rezolucije i napredni inteligentni algoritmi čine rješenje koje je uvijek korak ispred napadača. To je samodjelujući sustav koji prepoznaje neuobičajene situacije i automatski aktivira obrambene mehanizme čime se izbjegava namjerna i nenamjerna greška čovjeka.


Biometrija postaje jednostavna i pouzdana tehnologija, prvi alat u prepoznavanju i blokiranju slučajnih i namjernih pogrešaka. Beskontaktna kontrola pristupa ne usporava poslovne procese, ali značajno usporava napadača.

Činitelji koji najviše utječu na smanjenje rizika(prema rezultatima istraživanja J. P. Freeman Co., Inc.)1. Uniformirani čuvar

2. Digitalni video-nadzor s daljinskim pristupom

3. Integrirani sustavi

4. Kontrola pristupa

5. Zaštita podataka

6. Protuprovalni i protuprepadni sustav

Iskustva iz svijeta – sve veći opseg digitalne integracijeNa temelju istraživanja časopisa Focus on Magazine provedenog među 1500 novčarskih institucija u SAD-u ustanovljeno je da voditelji zaštite financijskih ustanova rizike kojima su izloženi rangiraju sljedećim redoslijedom: kompjutorska zaštita, prepad, pronevjera od strane djelatnika, neovlašteni ulaz i izlaz te provala.Kako bi prevenirali prepoznate rizike sudionici istog istraživanja navode digitalni umreženi video i integraciju raznih podsustava tehničke zaštite kao rješenje koje ima najviše utjecaja na smanjivanje svih vrsta rizika kojima su izloženi. Ispitanici su istaknuli da je odvraćanje počinitelja najvažniji segment sprječavanja počinjenja kaznenih djela.Temeljni trend koji traje već godinama se i dalje potvrđuje: rješenja zaštite idu u smjeru manje uporabe ljudi. Već dulje vrijeme sve novčarske institucije raspolažu temeljnim mehanizmima zaštite – protuprovalnim i protuprepadnim sustavom, odnosno trezorima s vremenskom odgodom. U posljednje vrijeme ovim se sustavima pridružuje i video-nadzor. U specifičnim okolnostima i potrebama (trideset do pedeset posto primjena) koriste se posebne mehaničke zapreke kombinirane sa sustavima kontrole pristupa.Međutim, najvažnija i još uvijek najbrže rastuća je upravo poveznica među tim sustavima – digitalna integracija – kojoj ne samo da raste udio primjene, već i opseg.

NOVE TEHNOLOGIJE OMOGUĆUJU DJELOTVORNA I EKONOMIČNA RJEŠENJA ZAŠTITE


U zadnjih pet godina udvostručen rizik od razbojništva Broj kaznenih djela razbojništava u novčarskim institucijama zadnjih godina ima trend neprestanog rasta, a u prvih 6 mjeseci 2005. broj razbojništava u bankama dostigao je njihov ukupan broj u 2004. Hrvatska je 2002. godine još uvijek bila najsigurnija zemlja u regiji s 24 razbojstva na 100.000 stanovnika. Za usporedbu, iste je godine u Italiji zabilježeno 87 slučajeva razbojništava na 100.000 stanovnika, Njemačkoj 84, Austriji 57, Mađarskoj 40, a Sloveniji 30. Zabrinjavajuća je činjenica da je 2004. godine u Hrvatskoj dostignuta stopa od 35 razbojništava na 100.000 stanovnika.

Godina Ukupan broj Broj razbojništava razbojništava u novčarskim institucijama 2001. 722 58

2002. 1085 84

2003. 1131 49

2004. 1504 305

1. - 6. mj. 2005. 734 127

Napadač bira nezaštićena mjestaU novije se vrijeme napuštaju teorije koje motive počinitelja kaznenih dijela traže u raznim psihološkim, društvenim ili ekonomskim stresorima. Suvremena teorija racionalnog izbora dokazuje da kriminalci svjesno i slobodno biraju hoće li ili neće počiniti neko kazneno djelo a njihova odluka je odgovor na trenutačne okolnosti i situacije. Motivacija kriminalaca nije konstantna niti je van kontrole – oni neprestano procjenjuju da li je rizik kojem se izlažu isplativ. Kraće rečeno, kriminalci neprestano provode vlastitu cost/benefit analizu. Odluka kradljivaca ovisi o snazi iskušenja, unutarnjoj motivaciji, percepciji rizika i posljedica te o prilici. Osoba ili institucija koja želi „sačuvati svoje“ pri tome može efikasno utjecati samo na dva od navedenih čimbenika: smanjiti priliku (Prilika čini lopova!) i povećati percepciju rizika, a


time i strah od posljedica. Iz toga slijedi glavni smisao provođenja mjera prevencije kriminala: smanjiti priliku (opportunity reduction) u kojoj bi se netko odlučio riskirati. Kako bi uopće došlo do kaznenog djela, potrebno je da motivirani počinitelj pronađe pogodnu metu koja nije zaštićena. Mnogo je dokaza da su nezaštićena ili slabije zaštićene mjesta prva na meti kriminalaca i da se kriminal seli na nezaštićena mjesta.

Promjena fokusa kriminalacaUspoređujući pokazatelje o učestalosti različitih kaznenih djela kojima su izložene novčarske institucije u Hrvatskoj i zemljama Europske unije vidimo da su rizici isti. U Hrvatskoj su razbojništva prva na „top listi“ kaznenih djela kojima su izložene novčarske institucije i njihov broj neprestano raste. Slijede provale koje su u zadnje vrijeme učestale na bankomatima. Velike štete nastaju i zbog različitih oblika vandalizma i namjernog oštećivanja objekata i okoliša novčarskih institucija. Krađe se najčešće događaju tijekom prijevoza i prijenosa gotovog novca. Građane se sve više upozorava na različite oblike kartične prijevare. Rizici u zemljama Europske unije su isti ali drugačije rangirani – kartična je prijevara na prvom mjestu, a slijede utaja, krađa, vandalizam i provala, dok su razbojništva na zadnjem mjestu. Zato domaće novčarske institucije trebaju biti spremne na sličnu promjenu fokusa počinitelja kaznenih djela.

PREPAD SE NE DOGAĐA SAMO DRUGIMA


Zakonima država osigurava sigurnost građanaOd studenog 2004. godine u Hrvatskoj je na snazi Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima prema kojem novčarske institucije moraju primijeniti propisane minimalne mjere zaštite. Sudeći prema člancima objavljenim u dnevnim novinama povodom višestrukih razbojništava tijekom ljeta 2005., dakle u nešto više od pola godine od kada je Zakon na snazi i od kada se njegova primjena intenzivno nadzire, velik broj novčarskih institucija nije pravilno ili uopće nije proveo minimalne mjere zaštite. Zato se u nadležnim institucijama već razmišlja o njegovoj doradi. Izgovori se najčešće nalaze u troškovima uspostave mjera zaštite, neefikasnosti propisanih mjera, malim pojedinačnim iznosima nastalih materijalnih šteta i slično. Kao da je zaboravljena prava svrha Zakona – zaštita života djelatnika i klijenata, zaštita od tjelesnog i psihičkog ozljeđivanja, sprječavanje talačkih situacija, omogućavanje krivičnog progona počinitelja.

Minimalna zaštita nije dostatnaZakon propisuje minimalne mjere zaštite, a njihova provedba nipošto ne znači da je poduzeta dostatna zaštita. Važno je znati da se kriminal neprestano mijenja i prilagođava mjerama koje smo poduzeli kako bismo ga spriječili. Kradljivci uče, prilagođavaju se i, linijom manjeg otpora, orijentiraju na nezaštićene i slabije zaštićene objekte. Kada je riječ o novčarskim institucijama, koje su posebno poželjna meta kradljivaca, to znači da se niti u jednom trenutku ne može smatrati da je posao potreban da se ljudi i vrijednosti zaštite do kraja završen, a kamoli da bi ispunjavanje propisanih minimalnih mjera moglo problem ukloniti.

Zaštitu treba prilagoditi čimbenicima rizikaKao i u drugim djelatnostima i u zaštitarstvu osim zakona postoji i cijeli niz propisa koji reguliraju struku. Ti se propisi često nazivaju „provedbenim propisima“ i ta sintagma prilično točno opisuje njihovu funkciju – njima se regulira način na koji neke zakonske obveze treba provesti, a obveze koje nameću odnose se na tvrtke koje obavljaju neku djelatnost. U tehničkoj zaštiti najvažniji provedbeni propis je Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite. Njime je, između

Važniji propisi 1. Zakon o minimalnim mjerama zaštite

u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima, NN, 173/03.

2. Zakon o privatnoj zaštiti, NN, 68/03. 3. Zakon o zaštiti od požara, NN, 58/93. 4. Zakon o gradnji, NN, 175/03. 5. Zakon o elektroničkom potpisu, NN,

10/02. 6. Zakon o normizaciji, NN, 163/03. 7. Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN,

108/96. 8. Zakon o zaštiti na radu, NN, 94/96. 9. Pravilnik o uvjetima i načinu

provedbe tehničke zaštite, NN, 198/03.

10. Pravilnik o sustavima za dojavu požara, NN, 56/99.

11. Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja posebnog odobrenja za obavljanje poslova osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, NN, 87/04.

12. Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, NN, 35/94.

13. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara, NN, 32/97.

14. Pravilnik o izradi procjene opasnosti, NN, 48/97.

15. Preporuka o sustavima video-nadzora, HCZ 0404:2004 (hr.)


ostalog, propisana izrada prosudbe ugroženosti za štićene objekte i njihovo svrstavanje u jednu od šest kategorija ugroženosti. Nadalje, za svaku kategoriju ugroženosti propisane su obvezne mjere zaštite koje idu od jednostavne mehaničke zaštite s običnim cilindarskim bravama, preko video-nadzora i tehničke zaštite s lokalnom signalizacijom, zatim kontrole pristupa i dojave signala alarma Centralnom dojavnom sustavu, pa do integralne zaštite s lokalnim nadzornim mjestom. U najugroženijoj I. kategoriji trebaju se primijeniti još i mjere zaštite pojedinačnih vrijednosti (specijalne kase, trezori i sl.) te izraditi Plan postupanja i procedure u slučajevima pretpostavljenih incidentnih situacija.

Struka zna višeU namjeri zaštite interesa korisnika tehničke zaštite, osiguravanja funkcionalnosti sustava i kvalitete korištene opreme te podizanja profesionalne razine struke izrađeni su, i neprestano se izrađuju, još mnogi materijali – norme, standardi, smjernice, naputci, preporuke. Za novčarske institucije u Hrvatskoj posebno je važna Preporuka Hrvatskog ceha zaštitara o sustavima video-nadzora kojom su definirane tehničke karakteristika bitnih dijelova sustava ovisno o njegovoj namjeni.

ZAKONI OBVEZUJU NAJUGROŽENIJE


RJEŠENJE PO MJERI POSLOVNE INFRASTRUKTURE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA


Novac na dohvat rukeU odnosu na ostala mjesta na kojima se obavlja novčarsko poslovanje bankomati su po mnogo čemu specifični: nema angažmana djelatnika banke za obavljanje financijskih transakcija, nema ograničenja u radnom vremenu što ih čini uvijek dostupnima, položajno su najčešće dislocirani od objekata u kojima se provodi novčarsko poslovanje. Mogu biti smješteni unutar objekata banaka, unutar objekata koji nisu banka a mogu se nalaziti i na otvorenom prostoru.

Provala je najčešće kazneno djelo na bankomatimaIz toga proizlaze i specifični rizici kojima su izloženi a to su provale, vandalizam i kartične prijevare – kaznena djela koja se, prema statističkim pokazateljima, na bankomatima najčešće događaju. Broj pokušanih i dovršenih provala u bankomate u Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina upozoravajući – sve je veći broj slučajeva i materijalna je šteta sve veća.Zadnje su vrijeme zabilježeni i slučajevi odnošenja, odnosno pokušaja odnošenja, samog bankomata. Da bi se pljačkaše u tome spriječilo potrebno je bankomat dodatno mehanički učvrstiti u građevinsku podlogu.

Godina Broj uspješnih provala Broj pokušaja Štete (Kn) 2001. 3 13 1.169.350 2002. 6 9 519.150 2003. 11 7 1.606.056 2004. 11 9 1.305.154

Sve su češći slučajevi raznih prijevara i zloupotreba gotovinskih i kreditnih kartica građana na bankomatima. Kako bi zaštitili korisnike kartica Hrvatska je udruga bankara početkom 2005. godine opisala niz mjera koje banke trebaju provesti. One su uglavnom usmjerene na informiranje korisnika kartica (novinski članci, brošure, upute na displayima bankomata) kako bi znali prepoznati detalje na bankomatu koji upućuju na pokušaj skimminga. Pri poslovanju s bankomatima postoji još cijeli niz kritičnih trenutaka od kojih su posebno važni punjenje novcem i servisiranje.


Minimum zaštite: protuprovala, centralizirana dojava i nadzor komunikacijeMinimalne mjere zaštite bankomata u Hrvatskoj propisane su Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima. Već i sama činjenica da se zakonom propisuju minimalne mjere zaštite govori o ugroženosti bankomata. Prema tom Zakonu bankomati su u trećoj kategoriju novčarskih institucija i potrebno ih je štititi alarmom otvorenih vrata trezorskog dijela a komunikacijsku vezu bankomata s dojavnim centrom treba neprekidno nadzirati.

Integrirani i centralizirani video-nadzor prevenira različite rizike Za zaštitu bankomata od provale, kartične prijevare i vandalizma mogu se primijeniti gotovo svi načini štićenja. Najvažniju ulogu pri tome ima mehanička otpornost samog bankomata i njegovo „sidrenje“ u građevinsku podlogu. Osnovna tehnička zaštita podrazumijeva ugradnju sustava protuprovale koji upravlja lokalnim uzbunjivanjem i dojavom signala alarma u centralni dojavni sustav. Video-nadzor bankomata je napredno rješenje zaštite za lokacije visokog rizika jer omogućava naknadnu rekonstrukciju događaja i identifikaciju počinitelja. No, mnogo je važnije da se njegovim korištenjem osim provale preveniraju vandalizam i kartična prijevara. Kartične prijevare i drugi oblici zloupotrebe kartica dodatno se onemogućuju integracijom sustava video-nadzora sa sustavom autorizacije transakcija. Ukoliko je video-nadzor centaliziran omogućuje neprekidni nadzor okoline bankomata čime se značajno skraćuje vrijeme intervencije kod detektiranja kritičnih događaja.Tjelesna zaštita bankomata odnosi se na omogućavanje intervencije zaštitarskih ekipa čime se skraćuje trajanje provale. Učinkovitost tjelesne zaštite tim je veća što je veća pouzdanost i brzina dojavne veze, u čemu moderne digitalne tehnologije igraju značajnu ulogu.Iskustva u svijetu ukazuju na važnost primjene kvalitetno osmišljenih organizacijskih mjera među kojima je najvažnija dosljedna primjena sigurnosnih procedura pri punjenju bankomata novcem.

BANKOMATI


Kompaktan višenamjenski prostorSpecifičnost poslovnice smještene u malom prostoru je kompaktnost i multifunkcionalnost. Često je riječ o samo dvije prostorije (ponekad i jednoj) u kojima se obavlja i poslovanje usmjereno klijentu i tzv. pozadinsko poslovanje koje obuhvaća i pohranu novca.Osnovna svrha malih poslovnica je fizički biti što bliže klijentima i korisnicima kako bi se osigurala dostupnost usluga i povećao njihov broj. Zato se male poslovnice često nalaze na udaljenim i manje prometnim mjestima. U njima sve poslove obavlja jedna ili najviše dvije zaposlene osobe.

Rizici od razbojništva ubrzano rastu Iz opisanih specifičnosti rada malih poslovnica proizlaze i specifični rizici kojima su takvi objekti i djelatnici u njima izloženi. Razbojništva su najčešća kaznena djela a posebno je opasno što su njihovi počinitelji doista spremni povrijediti pa i ubiti čovjeka kako bi se domogli novca. Poseban problem predstavlja što se napadači odlučuju na akciju i za veoma mali plijen.

Broj razbojništava u financijskim institucijama Godina Banke Pošte Mjenjačnice Kladionice 2001. 17 18 23 nema podataka 2002. 23 29 32 nema podataka 2003. 19 15 15 nema podataka 2004. 23 23 26 233 I-VI. 2005. 23 8 8 88

Protuprepadni sustav je zakonski minimum Prema Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u novčarskim institucijama male objekte mora se štititi ili protuprovalnim i protuprepadnim sustavom s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma ili neprekidnim video-nadzorom s mogućnošću pohrane video zapisa. Pri tome je svako uplatno – isplatno mjesto obavezno štititi protuprepadnim sustavom.Važno je reći da se ove odredbe osim na manje objekte banaka odnose i na mjenjačnice, poslovnice Hrvatske lutrije, kladionice te štedno kreditne zadruge.


Ključni princip prevencije: povećati percepciju rizika u očima počiniteljaMjerama prevencije koje se koriste za zaštitu ovakvih tipova objekata bitno je osigurati što ranije uzbunjivanje interventne zaštitarske ekipe. Skraćivanjem trajanja razbojništva smanjuje se mogućnost ranjavanja djelatnika i osoba koje su se zatekle u napadnutom prostoru te se skraćuje trajanje njihove izloženosti stresu. Primjena mehaničke zaštite prvenstveno treba fizički odvojiti počinitelja kaznenog djela od djelatnika i stranaka te tako onemogućiti talačke situacije, a to se najbolje postiže ako se kriminalac detektira prije ulaska u objekt i zaustavi na samom ulazu.Upotrebom dodatnih mjera mehaničkog zaprečivanja pristupa prostoru, kao npr. korištenjem dvostrukih ojačanih vrata, počinitelja kaznenog djela se usporava. Time djelatnik dobiva na vremenu potrebnom za uzbunjivanje interventnih zaštitarskih ekipa, odnosno za bijeg u pozadinsku prostoriju. Dodatno usporavanje moguće je ostvariti i korištenjem kasa s vremenskim mehanizmima koje dodatno produžuju vrijeme dolaska do plijena. Kvalitetan sustav video-nadzora omogućava naknadnu identifikaciju počinitelja kaznenog djela čime se povećava njegova percepcija rizika i strah od sankcija. Od organizacijskih mjera koje mogu odvratiti počinitelja od napada možda je najvažnije paziti da se u kasi nikada ne nalazi veća količina novca. Također je bitno djelatnike kvalitetno psihički pripremiti na moguće krizne situacije, načine njihovog preveniranja i načine postupanja kada do njih dođe.

Profesionalan pristupSvjetska iskustva ukazuju na izniman utjecaj profesionalno osmišljenih i dosljedno provođenih organizacijske mjera na smanjivanje rizika kojima su novčarske institucije izložene. Na njihovu efikasnost najvažniji utječe tretman problematike od strane uprave, profesionalna pažnja posvećena zaštiti i sigurnosti orijentirana na neprestano praćenje promjena u okolini (ugroženost, kriminalitet, tehnološki noviteti).

POSLOVNICA


Raznolikost usluga i funkcija

U prostorima poslovnica banaka potrebno je izbalansirati cijeli niz različitih funkcija kojima su namijenjene – od administrativnih, preko uslužnih do sigurne pohrane novca i vrijednosti.

U istom se objektu nalaze zasebni prostori u kojima se na različite načine uslužuje klijenta. U prostoru servisnog bankarstva obavlja se poslovanje s građanima – gotovinske i bezgotovinske transakcije, izdavanje čekova i kartica i slično. U prostoru osobnog bankarstva klijentima se pružaju usluge kojima je glavni cilj od klijenta prikupiti dovoljno podataka za formiranje konkretnog financijskog rješenja neke njegove potrebe. U tim se prostorima sklapaju ugovori o kreditima, informira se o mogućnostima investiranja, štednje, itd. Pri tom je slobodna interakcija između klijenta i bankara uvjet bez kojeg se ne može. U prostoru trezora čuvaju se veće količine novca potrebne za redovito poslovanje poslovnice. U prostoru s pretincima građana čuvaju se vrijednosti koje je netko odlučio tamo pohraniti. Bankomati su uglavnom smješteni i u poslovnicama, a sve češće se izdvaja prostor za tzv. samoposlužno bankarstvo. Realizacija svakog od navedenih oblika poslovanja veoma je zahtjevna i složena. Složenost situacije bitno povećavaju zahtjevi za nesmetanim radom računalnog centra i za obavljanjem administrativnih poslova.

Mnogobrojne funkcije – višestruki riziciS aspekta rizika kojima je izložena, poslovnica banke svakako je najkompleksnija. Gotovo svi čimbenici koji povećavaju rizik tu se nalaze na jednom mjestu – mnogo novaca, važne informacije, dostupnost i otvorenost prostora, potreba za pristupačnošću, više ulaza i izlaza, pristup većem broju najčešće nepoznatih osoba. Gotovo da nema rizika kojima poslovnice nisu izložene – razbojništvu, vandalizmu, provali, krađi, utaji, kartičnoj prijevari, sabotaži, a treba voditi računa i o terorizmu. Važno je istaknuti i povećanu rizičnost postupka prijenosa i prijevoza novca i vrijednosti.

Kritična mjesta i procese mora se dodatno štititi Prema Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima poslovnice banaka treba štititi protuprovalnim i protuprepadnim sustavima s centraliziranom


dojavom i nadzorom alarma te neprekidnim video-nadzorom s mogućnošću pohranjivanja video zapisa. Posebno ugrožena mjesta i procesi trebaju biti zaštićeni dodatno.

Kritična mjesta Obvezni oblici zaštitefinancijskih institucija

Centralni trezori Kombinirati neprekidnu tjelesnu zaštitu i sustave tehničke zaštite

Trezori Neprekidno štititi sustavima tehničke zaštite

Uplatno – isplatna mjesta Protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma

Prijevoz novca i vrijednosti Oklopljena vozila, opremljena sustavima tehničke zaštite,

telekomunikacijskim sustavima te sredstvima za gašenje požara uz

pratnju najmanje dva zaštitara

Prijenos novca Spremnik za prijenos novca uz pratnju zaštitara

Više stupnjeva zaštite u zavisnosti od procjene ugroženosti Složenost procesa poslovanja poslovnica banaka i velik broj rizika kojima su izložene postavljaju pred mjere zaštite uistinu velike zahtjeve. Da bi se odgovorilo na postavljene zahtjeve potrebno je kombinirati sve vidove zaštite – tehničku, tjelesnu, mehaničku i organizacijsku. Njihovom međusobnom integracijom i centralizacijom maksimiziraju se efekti štićenja.

Zaštita treba započeti već na prilazima poslovnici pri čemu je posebno efikasna primjena video nadzora s naprednim algoritmima za prepoznavanje neuobičajenih događaja. Vanjski je perimetar potrebno mehanički zaštititi kvalitetnim vratima. Pravilna zaštita unutarnjeg perimetra za potencijalnog napadača može predstavljati točku odustajanja od namjere počinjenja kaznenog djela. Poželjno je djelatniku omogućiti blokiranje vrata nakon predalarma s prilaza ili vanjskog perimetra, a valja znati da se već primjenjuju računalni programi koji prepoznaju maskirana lica i automatski blokiraju unutarnja vrata.

Prostore za građanstvo kojima se koriste građani uvriježeno je, a i obavezno, štititi sustavima protuprepada i video-nadzora. Za zaštitu trezora, koji su i krajnji cilj kradljivaca, osim mjera tehničke i mehaničke zaštite posebno je važna dosljedna primjena redovitih sigurnosnih procedura prilikom prijenosa i prijevoza novca te otvaranja i zatvaranja objekta.

PODRUŽNICA


Administrativne i upravljačke funkcijeJedna od specifičnosti poslovanja banaka je dislociranost poslovnica i bankomata u kojima se obavlja temeljno poslovanje banke kako bi se bilo bliže klijentima od objekata u kojima se obavljaju administrativni i upravljački poslovi. Upravljačke i administrativne funkcije u načelu su smještene u zasebnim objektima (poslovnim zgradama) koji su po svojoj samoj suštini izloženi drugačijim vrstama rizika od onih kojima su izložene poslovnice i bankomati. Takvi se objekti i arhitektonski razlikuju. Velik je broj ulaza i izlaza, katova i stubišta, poslovnih funkcija (često organiziranih u sektore poslovanja), ljudi koji se kreću objektom. Također često dolazi do prenamjena pojedinih prostora. Prioritete i načine štićenja potrebno je prilagoditi procesima, arhitekturi i rizicima te omogućiti fleksibilnost sustava zaštite, njegovo jednostavno korištenje, omogućiti centralizaciju i, pri svemu tome, paziti da djelatnici i klijenti osjećaju zaštićenima a da se pri tome ne osjećaju nelagodno.

Rizici se bitno razlikuju od ostalih objekata u funkciji novčarskog poslovanjaRang lista rizika neke upravne zgrade banke te mjere kojima ih se prevenira bitno je različita od rang liste rizika poslovnica, uplatno – isplatnih mjesta i bankomata. U poslovnim zgradama u kojima istovremeno boravi velik broj ljudi važno je predvidjeti i prevenirati događaje koji mogu dovesti do ugrožavanja njihova života i zdravlja. Pri tome se prvenstveno misli na prevenciju posljedica elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres). Ako se ipak dogodi nešto takvo važno je unaprijed predvidjeti kako će se provesti evakuacija i kako će biti spriječena panika ljudi. Od požara su dodatno ugroženi stariji objekti, posebno zaštićeni spomenici kulture, kakvi se često koriste kao upravne zgrade banaka. Njihova zastarjela infrastruktura i instalacije nisu adekvatne njihovoj namjeni, a zbog njihova očuvanja nije dozvoljeno mijenjati im izgled i zadirati u građevinsku konstrukciju. U takvim objektima najvažnije je zaštititi informacije – od neovlaštenog pristupa i korištenja, a sustave koji se koriste pri radu s tim informacija od sabotaže i diverzije. Neovlašteni ulaz i izlaz iz zgrada i neovlašteno kretanje po dodatno štićenim

Važniji propisi koji reguliraju zaštitu od požara 1. Zakon o zaštiti od požara (NN, 58/93.) 2. Zakon o gradnji (NN, 175/03.) 3. Zakon o normizaciji (NN, 163/03.) 4. Pravilnik o izradi procjene ugroženosti

od požara i tehnološke eksplozije (NN, 35/94.)

5. Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN, 56/99.)

6. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN, 62/94. i 32/97.)

7. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN, 100/99.)

8. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Sl. list, 7/84.)

9. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija (Sl. list, 24/87.)


dijelovima objekta su veoma rizične situacije. Krađa vrijednosti iz objekta i provala u objekt također su realan rizik.Prema odredbama Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima veliki objekti banka trebaju biti štićeni protuprovalnim i protuprepadnim sustavima s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, a video-nadzor treba biti neprekidan i imati mogućnost pohranjivanja video zapisa. U slučaju da je u upravnoj zgradi smješten trezor banke treba ga neprekidno štititi sustavima tehničke zaštite, a ako je riječ o centralnom trezoru pri njegovu štićenju treba kombinirati neprekidnu tjelesnu zaštitu sa sustavima tehničke zaštite.

Automatski nadzirana provedba sigurnosnih proceduraVažniji trend u pristupu zaštiti velikih poslovnih objekata u kojima je informacija u fokusu zaštite jest primjena sustava kontrole pristupa koji osiguravaju i nadziru primjenu i provedbu sigurnosnih procedura.Vrijednost i funkcionalnost informacija o stanju i promjenama unutar sustava tehničke zaštite bitno se povećava njihovom centralizacijom na jednom mjestom, daljom analizom informacija te njihovim prosljeđivanjem dojavnim i/ili nadzornim centrima koji mogu adekvatno intervenirati u situaciji provale ili prepada, požara, kvara na uređajima i slično.Integracijom se omogućava razmjena informacija između različitih sustava čime se postiže viši stupanj ispravne prosudbe sustava o potencijalno rizičnim događajima u i oko objekta te se osigurava automatsko postupanje. Sustav tehničke zaštite moguće je integrirati i s ostalim informatičkim sustavima korisnika. Također, sustav tehničke zaštite može upućivati komande drugim sustavima (npr. gašenje, rasvjeta i sl.).

SREDIŠNJICE


Spoj uvriježenog načina poslovanja, trendova razvoja irješenja zaštiteCjelovitim rješenjima zaštite obuhvaćen je pristup svakom pojedinim korisniku koji treba na logičan i konzistentan način spojiti rješenja zaštite i sigurnosti sa zahtjevima i trendovima svog temeljnog poslovanja. Pri tome je neophodno u potpunosti uvažiti postojeće stanje pri čemu se prvenstveno misli na:

• postojeće obveze prema ugovornim poslovnim partnerima i očuvanje postojećih poslovnih odnosa i „kanala“ kojima se obavlja poslovanje

• već uvriježene radne procedure na koje su se djelatnici navikli• uhodane načine implementiranja noviteta u poslovanje• u svakodnevnom radu već uvriježene zaštitne (safety) i sigurnosne (security)

procedure

Smisleno povezivanje svih raspoloživih mjera zaštitePod provođenjem adekvatnih mjera zaštite koje zadovoljavaju posebne potrebe korisnika u Alarm automatici podrazumijevamo mnogo više od integracije i centralizacije sustava tehničke zaštite. Prepoznajući i usvajajući specifične potrebe svakog pojedinog korisnika, IDEA Solution® je upravo ono cjelovito rješenje zaštite koje, pored elektroničke zaštite, vodi računa o svim aspektima aplikacije kao što su organizacijske mjere, edukacija, vođenje i upravljanje, informacijska sigurnost, mehanička zaštita, integracija s informacijsko-komunikacijskim sustavom (ICT), integracija s elektro infrastrukturom objekta (BMS), tjelesna zaštita, te centralizirano daljinsko upravljanje i nadzor.

Unikatno i inovativno rješenjeRješenja koja predlažemo utemeljena su na informacijama iz svijeta, vlastitom znanju i iskustvu te rezultatima postignutim u zaštiti financijskih institucija. Zaštita se ne improvizira i ona predstavlja ukupnost mjera prilagođenih objektu štićenja i rizicima poslovanja.


IDEA SOLUTION®

Za ostvarivanje Cjelovitog rješenja zaštite potrebno je bitno kvalitetno i promišljeno integrirati i centralizirati različite sustave i mjere te postojeće stanje i trendove u poslovanju. Integracija sustava kojima je prvenstvena funkcija obavljanje temeljnog poslovanja sa sustavima i mjerama zaštite može bitno unaprijediti i rad i sigurnost.Mjere koje se primjenjuju moraju biti prilagođene korisniku, integrirane u sve poslovne sustave, proširive, modularne, fleksibilne i skalabilne. Tako zahtjevan cilj podrazumijeva primjenu posebno razvijenih (i neprestano obnavljanih) računalnih programa koji podržavaju brzu i točnu dojavu signala alarma (TCP/IP), video verifikaciju alarmnih događaja, mogućnost integriranja svih protuprovalnih i protuprepadnh sustava koje korisnik koristi i koji su na tržištu prisutni. Podjednako je važno da takav računalni program razvijen u Alarm automatici već primjenjuju i korisnici i dojavni centri.

Adekvatna zaštita je potreba svih involviranihOvisno o željama i mogućnostima investitora postoji čitav niz djelotvornih načina odvraćanja od napada na novčarske institucije koji su u skladu s interesima svih involviranih: djelatnika banaka koji žele komforne i sigurne uvjete rada, klijenata koji žele široku ponudu i brzu uslugu, financijskih institucija koje žele djelotvorna i ekonomična rješenja, zaštitara koji žele pružiti kvalitetna dugoročno održiva i profitabilna rješenja zaštite i države koja želi povećanje sigurnosti svojih građana.


Ništa nije tako moćno kao IDEA kojoj je vrijeme dozreloKljučna uloga u stvaranju svakog “IDEA Solution®” rješenja zaštite prvenstveno pripada zaposlenicima Alarm automatika koji svojim znanjima i sposobnostima, željom za dokazivanjem, entuzijazmom i predanosti poslu čine tvrtku prepoznatljivom i uspješnom, te su njena najveća vrijednost. Trenutno više od šezdeset posto zaposlenih ima visoku stručnu spremu, a o sposobnosti praćenja napretka industrije tehničke zaštite dovoljno govore teme njihovih diplomskih radova, od televizije zatvorenog kruga (CCTV) i sustava za dojavu požara do automatizacije i centralizacije. Posvećenost stjecanju novih znanja i konstantno usavršavanje specifičnih vještina zaposlenika jedan je od temelja kulture poslovanja Alarm automatike, pa se za troškove edukacije u zemlji i inozemstvu godišnje izdvaja oko 5% brutto prometa. Permanentno praćenje najvažnijih svjetskih strukovnih sajmova, sudjelovanje na seminarima vodećih konzultanata alarmne industrije širom svijeta i konstantna edukacija u suradnji s proizvođačima opreme, omogućuju nam promišljanje pravih rješenja po mjeri korisnika, dok dodatno stjecanje znanja na poslijediplomskim studijima, u raznim poslovnim školama, tečajevima i seminarima doprinosi uspješnom poslovanju.

Edukacija i certifikacija važan su preduvjet uspješne implementacije svakog cjelovitog rješenja zaštite Poslujući u svijetu trenutne dostupnosti neograničenog broja informacija, nastojimo svoja znanja ne samo ugraditi u nove, konkurentne proizvode i usluge, već ih prenosimo našim poslovnim partnerima, korisnicima i pripadnicima šire zajednice organizacijom seminara i radionica, izdavanjem stručnih knjiga i priručnika, te popularizacijom kroz suradnju s tiskanim i elektronskim medijima. Edukacijom putem programa “IDEA Certified Professional®” proširujemo stručna znanja partnera ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite. Program čini serija seminara i radionica na kojima se polaznici upoznaju s različitim komponentama ponude “IDEA - Rješenja zaštite po mjeri®” i ovladavaju vještinama potrebnim za implementaciju složenijih sustava zaštite.


Mreža kompetentnih partnera Osim što u Alarm automatici mogu pronaći i uvijek imati dostupno više od 3.500 artikala od više od 50 svjetski poznatih dobavljača mnoge tvrtke vezale su se uz nas i zato što im je omogućena potpuna marketinško-tehnička podrška i mogućnost edukacije. Partnerske tvrtke koje u radnom odnosu imaju više djelatnika koji su završili cjelovit “IDEA Certified Professional®” program edukacija i koje su spremne redovito se educirati o novim tehnologijama te s kojima je višegodišnja suradnja i formalizirana ugovorima o poslovnoj suradnji stječu status “IDEA Certified Partner®”. Takve tvrtke posjeduju dovoljno znanja, iskustva i ostalih resursa potrebnih za implementaciju pojedinog “IDEA Solution®” cjelovitog rješenja zaštite, pa je ovakav vid suradnje pretpostavka zajedničkog bržeg razvoja i boljeg poslovnog uspjeha i partnera i Alarm automatike. Na području Hrvatske više od 20 tvrtki je na opisani način osposobljeno je i certificirano za obavljanje najsloženijih implementacija rješenja.

Samoostvarenje i kreativnostOzračje neprestanog stjecanja novih znanja i razmjene iskustava stimulativno djeluje na mogućnost individualnog napretka i samoostvarenja svakog zaposlenika, pojedinog partnera, kupca ili korisnika, ostavljajući im pri realizaciji njihovih profesionalnih ciljeva punu slobodu da zajedničku težnju za unapređenjem kvalitete života i poslovanja osnaže vlastitim kreativnim doprinosom.

OD IDEA® DO REALIZACIJE


Alarm automatika d.o.o., RijekaDražice 123/c (Zamet), 51000 RijekaTel. 051 359 701, Fax: 051 359 781

E-mail: [email protected]

Alarm automatika d.o.o., ured u ZagrebuMartićeva 73/VI, 10000 Zagreb

Tel. 01 4662 750, Fax: 01 4662 752E-mail: [email protected]

Alarm automatika d.o.o., ured u SplituPoljička cesta 11, 21000 Split

Tel. 021 542 653, Fax: 021 542 654E-mail: [email protected]

www.alarmautomatika.com


Cjelovita rješenja zaštite financijskih institucija

Documents

Transcript of Cjelovita rješenja zaštite financijskih institucija