CIRKULACIJA TJELESNIH CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTITEČNOSTI

Cirkulatorni sistemCirkulatorni sistem

Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.

Srce svojim radom pokreće tjelesnu Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost.tečnost.

Krvni sudovi su:Krvni sudovi su:– arterijearterije– vene vene – kapilarikapilari

Tipovi cirkulatornog sistemaTipovi cirkulatornog sistema

Otvoren cirkulatorni sistem.Otvoren cirkulatorni sistem.– imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i

insekti.insekti.– Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz

tjelesne šupljine tjelesne šupljine lakune.lakune.– tjelesna tečnost je hemolimfa.tjelesna tečnost je hemolimfa.– U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud

koji preuzima ulogu srca.koji preuzima ulogu srca.

Zatvoren cirkulatorni sistemZatvoren cirkulatorni sistem– Sastoji se od srca i krvnih sudova.Sastoji se od srca i krvnih sudova.– Prisutan je kod nekih crva i hordataPrisutan je kod nekih crva i hordata– Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.

Cirkulatorni sistem kod glista

Građa tijela kod paukaobrati pažnju na srce

SrceSrcesmještaj: u središtu smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne šupljine, iza prsne kosti, između prsne kosti, između plućnih krila, u plućnih krila, u vezivnoj ovojnici vezivnoj ovojnici ((osrčje ili perikardosrčje ili perikard), ), vrhom zakrenutim u vrhom zakrenutim u lijevolijevoveličina: kao stisnuta veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 gčovječja šaka, ~ 300 g

Srce (cor)Srce (cor)Sastoji se od dvije Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i komore (ventriculus) i dvije pretkomore dvije pretkomore (atrium).(atrium).Pretkomore i komore na Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na lijevoj, odnosno na desnoj strani su desnoj strani su povezane preko povezane preko elastičnih opni – elastičnih opni – zalisci.zalisci.U desnoj polovici nalaze U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici se tri a na lijevoj polovici dva zaliskadva zaliska

Srčani mišić grade tri sloja:Srčani mišić grade tri sloja:– Perikard ili epikard (srčana Perikard ili epikard (srčana

kesa)kesa)– miokard – najveći sloj koji miokard – najveći sloj koji

preuzima ulogu srcapreuzima ulogu srca– endokard (unutrašnja endokard (unutrašnja

ovojnica)ovojnica)

Krvni sudoviKrvni sudovi1.1. U desnu komoru ulivaju se U desnu komoru ulivaju se

dvije šuplje vene.dvije šuplje vene.

2.2. Krv zatim ide u desnu Krv zatim ide u desnu komoru.komoru.

3.3. Iz desne komore ide u Iz desne komore ide u pluća.pluća.

4.4. U plućima se vrši U plućima se vrši oksidacijaoksidacija

5.5. Plućnim venama dolazi u Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru.lijevu pretkomoru.

6.6. Ovo je Ovo je mali krvotokmali krvotok

1.1. Iz lijeve komore preko aorte Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu.po čitavom tijelu.

2.2. U tkivima vrši se razmjena U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva.materija između krvi i tkiva.

3.3. Kapilari pelaze u venole – Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u sve veće vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i vene koje vode do donje i gornje šuplje vene .gornje šuplje vene .

4.4. Ove dvije vene se ulivaju u Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca.desnu pretkomoru srca.

5.5. Ovaj tok krvi se naziva Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni krvotok.veliki ili tjelesni krvotok.

Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)

Građa arterije

Građa vena

kapilari

Građa kapilara

Najvažnije arterije u tijelu čovjeka

Najvažnije vene u tijelu čovjeka

Rad srcaRad srcaRad srca karakterizira Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.automatija i perioidičnost.Srce radi grčenjem (Srce radi grčenjem (sistolasistola) i ) i opuštanjem (opuštanjem (dijastoladijastola).).Impulsi za kontrakcije srca Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim nastaju u određenim regionima srca – centrima regionima srca – centrima automatije.automatije.Centri automatije srca su: Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni sinusni i atrioventrikularni centar.centar.Impulsi nastaju spontano u Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.membrana za jone Na i K.

Sinus

ni c

enta

r

Atrioventrikularni centar

Dok su pretkomore zgrčene komore Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju. pretkomore miruju.

Nakon kratke pauze u radu cijelog srca Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se redoslijedom i nazivaju se srčana srčana revolucija.revolucija.

Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.između lijeve komore i aorte.

Aorta Plućna arterija

Plućnavena

Regulacija rada srcaRegulacija rada srca

Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.putem.Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa.parasimpatikusa.Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava.usporava.Humoralna regulacija se odvija putem hormona i Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija.mineralnih materija.Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksinAdrenalin ubrzava rad srca i tiroksinKalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.

Srce reagira i na promjene količine krvi Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče. koja u njega pritiče.

Proširene komore jače kontrahiraju i Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – pumpaju veće količine krvi – autoregulacija.autoregulacija.

Rad srca prate određene pojave:Rad srca prate određene pojave:– mehaničke (mehaničke (ictus cordisictus cordis) – dodir vrha srca ) – dodir vrha srca

grudnu kost.grudnu kost.– zvučne - srčani tonovi (auskultacija)zvučne - srčani tonovi (auskultacija)– električne – električne – EKGEKG..

Cirkulacija krviCirkulacija krvi

U arterijama krv se kreće kontinuirano ali U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.neravnomjerno zbog rada srca.

U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca.srca.

U venama krv se kreće sporo.U venama krv se kreće sporo.

Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.skeletna muskulatrua i venski zalisci.

Regulacija cirkulacije krviRegulacija cirkulacije krvi

AutoregulacijaAutoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče.jače protiče.Nervna regulacijaNervna regulacija – simpatikus izaziva – simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC.vazodilataciju. Važna uloga VMC.Humoralna regulacija Humoralna regulacija - adrenalin djeluje kao - adrenalin djeluje kao simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.nekad djeluje vazodilatatorno.

KRVNI PRITISAK

Krvni pritisakKrvni pritisak

Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se sudovima naziva se krvni pritisak.krvni pritisak.Sistolni pritisak je Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa16 – 17.3 kPa..Dijastolni pritisak je Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa8 – 10 kPa..U kapilarima srednja vrijednost pritiska je U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,22,2 kPa.kPa.Krvni pritisak zavisi od:Krvni pritisak zavisi od:– rada srca,rada srca,– stanja krvnih sudova,stanja krvnih sudova,– količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.

mmHg = kPa 1mmHg = 133,3Pa

milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5

120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

Kategorija Vrijednosti krvnogKategorija Vrijednosti krvnog

pritiskapritiska

Optimalan pritisak Optimalan pritisak <120/80 mmHg<120/80 mmHg

Normalan pritisak Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg120-129/80-84 mmHg

Visoko normalni pritisak Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg130-139/85-89 mmHg

1. stepen HTA (blaga) 1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg140-159/90-99 mmHg

2. stepen HTA (umjerena) 2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg160-179/100-109 mmHg

3. Stepen HTA (teška) 3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg >180/110 mmHg

HipotenzijaHipotenzija – snižen krvni pritisak – snižen krvni pritisak

HipertenzijaHipertenzija – povišen krvni pritisak. – povišen krvni pritisak.

Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni praktikumu kako se mjeri krvni pritisak)pritisak)

Puls (bilo) Puls (bilo) – Palpiranje arterija – – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca.usljed rada srca.

Vrijednost od 60 – 80.Vrijednost od 60 – 80.

PULS ILI BILO

Cirkulacija limfeCirkulacija limfeLimfa je posrednik između krvi i Limfa je posrednik između krvi i tkiva.tkiva.

Cirkulira limfnim sudovimaCirkulira limfnim sudovima

Limfni sudovi počinju u Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu.gornju i donju šuplju venu.

Limfni sudovi prolaze kroz Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.jetri, bubrezima, crijevima i dr.

LIMFOTOK

Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju.

Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta.

Ljudska krv je jednako slana kao i

morska voda.

Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km.

Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina.

Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.

Pitanja:Pitanja:

Koji organi čine sustav za krvotok?Koji organi čine sustav za krvotok?Šta su lakune?Šta su lakune?Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?Šta je srčana revolucija?Šta je srčana revolucija?Koji su putevi regulacije rada srca?Koji su putevi regulacije rada srca?Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?