Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)

8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)

1/28

Chanakya Pandita

Niti SastraPREDGOVOR

Djelo koje se nalazi pred nama klasian je indijski

spis o drutvenom moralu. Napisao g a j e i dan-danas uveniindijski mislilac, politiar i uitelj morala - ueni anakja

ili, na sanskritu, anakja Pandit. anakja Pandit, poznat namjo i kao Kautilja, ili poneki put kao Vinugupta, dostigao jeneprolaznu slavu koja traje ve 2.300 godina, i to iz s ljedeih

razloga:1. Zbog svog djela o upravljanju dravom, pisanom nasanskritu - vedskom, staroindijskom jeziku, koji je akdo XII vijeka bio knjievni jezik indijske knjievnosti.

2. Zbog svojih praktinih i djelotvornih dravnikih savjetakoje je davao kralju andragupti Mauriji (321. - 297. godine

p.n.e.), poznatom indi jskom vladaru, koji je u to vrijeme podsvojom vlau ujedinio najvei dio dananje Indije.

Meu djelima koja nam je ostavio, Artha-astraje najpoznat ije. To je spis o dravno-drutvenom razvitku

namijenjen kraljevima idvorskimpanditama (uenim savjetnicima).Obuhvata teme kao to su: dunosti kralja, osobinekoje zahtijeva poloaj ministra, planska izgradnja sela,ubiranje poreza, odgovarajue kazne za prekrioce zakona,obuka pijuna, objavljivanje rata i sklapanje mira, zatitagraana, i dr.

anakjinaNiti-astra ("Spis o moralu") drugo jenajpoznatije djelo ovog uenog dvorskog savjetnika kralja andragupte. Na sanskritu se rije "niti" razliito prevodi -kao "nauka o moralu", "zdrav razum", "korisnost, praktinost"ili kao "moralnost". A to znai da djelo pred nama sadrirazboritu mudrost koju moemo uspjeno primijeniti u naemsvakodnevnom ivotu i tako pomoi sebi da budemo sretniji i

zadovoljniji. anakja Pandit nas je poduio da i najgrandioznijeideje mogu postati stvarnost ako djelujemo inteligentno,odluno i praktino da bismo dostigli eljeni cilj.I dan-danas se diplomatska etvrt u Nju Delhiju,glavnom gradu Indije, zove anakja Puri ( anakjina etvrt).Ovo svjedoi o tome koliko je on nairoko poznat i slavan. Onjemu se moe rei daje njegova sposobnost da predvidi svakineprijateljev korak i da tako dovede svog kralja do pobjedeuinila da on u historiji ostane zapamen kao najdalekovidniji

politiki mislilac. ak je i britanskim oficirima savjetovanoda prouavaju uenja anakje Pandita ako se uopte nadajuda e uspjeno vladati Indijom.Roenje i ivotne okolnosti ovog velikog politiara,

moraliste i uenjaka predskazane su u drevnim indijskimspisima -Puranama (u Vinu-, Bhagavata-, Vaju- i Matsja-


2/28

Purani). UVinu-Purani (etvrto pjevanje, dvadeset etvrtopoglavlje) stoji sljedee: "Prvo e Mahapadma biti vladardrave, a potom sinovi njegovi, devet njih na broju, tokomstotinu godina.Brahmana (uen ovjek) po imenu Kautilja

poubijae ove lanove dinastije Nanda. Po njihovoj smrti,dinastija Maurija uivae dravu. Ovaj e Kautilja lino

postaviti kralja andraguptu na prijesto. andraguptin sin bieBindusar, a njegov sin Aokavardhan." Ovo je predskazanjedato 2.700 godina prije roenja anakjinog, budui da suPurane zapisane prije oko 50 vijekova.U svojojArtha-astri, anakja Pandit otvoreno priznajeda je odgovoran za svrgavanje korumpirane dinastije Nanda,koja je vladala dravom Magadhom (danas savezna dravaBihar na sjeveru Indije). Evo kratkog pregleda tih dogaaja:Prije oko 2.300 godina, grki osvaja AleksandarVeliki (Makedonski) izvrio je invaziju Indijskog potkontinenta.

Njegova se ofanziva pokazala veoma uspjenomzahvaljujui razjedinjenosti Indije na mnogo malih i slabihkraljevstava. anakja Pandit, duboko ojaen u srcu, tragao

je za vladarom sposobnim da ujedini Indi ju, i pronaaoga u andragupti Mauriji, iako je on bio "dasi-putra" (sinsluavke) i kralja Nande, vladara Magadhe, te kao takav nijemogao doi na prijesto. Meutim, anakja je uoio njegovuinteligenciju, smjelost i snagu, te je stoga, uprkos njegovomniskom porijeklu, smatrao da andragupta moe biti podobankralj Magadhe koji e izbaciti Javane (Grke) iz zemlje.Kralj Nanda je jednom prilikom lino uvijedio anakjui tada je ovaj veoma monibrahmana dao zavjet da esvoju duguikhu(pramen kose koji se tradicionalno nosi natjemenu glave) drati razvezanu sve dok ne vidi smrt kraljai njegovih sinova pijanica (poznato je da ovjek gubi svoju

duhovnu snagu ako mu je ikha razvezana). I zaista, nakonzavjere koju je skovao i njihove brze i zasluene smrti, ovaj

je velikibrahmana ponovo zavezao svojuikhu.Za anakjuje nakon toga bilo veoma lako da zadobije podrku graanaMagadhe i krunie andraguptu. andragupta ga je smjesta

postavio na poloaj svog linog savjetnika.Susjedna kraljevstva su se ujedini la kao jedna, andraguptinadrava, i pod njegovim su vodstvom Grci, na elu sageneralom i jednim od nasljednika Aleksandra Makedonskog- Seleukom, bili poraeni i protjerani iz Indije.Zatim je kralj andragupta, voen savjetima svogglavnog ministra anakje, ujedinio veliki dio indijskog potkontinenta,osvojivi sve zemlje od Irana na sjeverozapadu, dodrave Misore najugu.Tako je pod genijalnim nadzorom iupravom ovog mravog i skromno obuenogbrahmane stvorena

najvea indijska imperija od poetka dobaKali, kojese na Zapadu uzima kao poetak historije. Ovo je doba, povedskom raunanju vremena, poelo prije oko 5.000 godina;u njemu se sada nalazimo i moemo da vidimo da su vedskispisi u pravu kada kau da je ovo doba - doba svae, razdora,ratova, licemjerja, lai, opadanja duhovnih vrijednosti, razvrata,opijanja i drugih niskih osobina i pojava. Jedini nain da

budemo van sve te nemoralnosti i nesree koja prirodno iztoga slijedijeste da se vrsto utemeljimo uniti, tj. u moralnomivotu i njegovom cilju, a to je svjesnost Boga.


3/28

POGLAVLJE I

1. Ponizno poginjudi glavu pred Vinuom, Svevinjim

Gospodinom i gospodarom triju svjetova, kazujem ove

poslovice iz nauke o niti (drutvenoj etici), izabrane iz

razliitih svetih spisa.

2. ovjek koji nakon prouavanja ovih poslovica dostigne

znanje o tim najslavnijim principima kojima se treba vladati

u ivotu, i shvati ta treba, a ta ne treba initi, i ta

je dobro, a ta loe, postade najbolji od svih ljudi.

3. Prema tome, samo za opte dobro svih, govoridu o svemu

onome to de, kada se pravilno shvati, dovesti do razumijevanja

stvari na pravilan nain.

4. ak i uen ovjek pada u oaj kada daje uputstva glupom

ueniku, izdrava pokvarenu enu i ako se isuvie zbliisa onima koji su nesretni.

5. Imati pokvarenu enu, lanog prijatelja i drskog slugu,

kao i ivjeti u kudi sa zmijom - sve to se ne razlikuje

od smrti.

6. ovjek treba novac sauvati za teka vremena i treba

sauvati svoju enu po cijenu bogatstva, meutim, treba

da sauva svoju duu ak i po cijenu ene i bogatstva.

7. Sauvaj svoje sadanje bogatstvo za crne dane u bududnosti

i nemoj nikada redi: "Zar se ijedne nevolje boji

bogata?" Jer, kad nekoga pone da naputa bogatstvo,ak i nagomilana zaliha nestaje.

8. Ne ivi u mjestu gdje nisi potovan, u kojem ne moe da

zaradi za ivot, gdje nema prijatelje ili gdje ne moe

da stekne znanje.

9. Ne ostaj niti jedan jedini dan tamo gdje nema ovih pet:

bogataa, uenog brahmane, kralja, rijeke i ljekara.

10. Pametan ovjek nede nikada otidi u zemlju gdje ne moe

da zaradi za ivot, gdje se ljudi nikoga ne plae i gdje

nemaju stida, inteligencije ili gdje nisu skloni davanju

milostinje drugima.

11. Iskuaj svog slugu kada je otputen iz slube, roaka u

nevolji, prijatelja na muci i enu u nesredi.

12. Pravi prijatelj je onaj koji nas ne naputa u trenutku kada

nam je potreban: u nesredi, oskudici, ratu, na kraljevom

dvoru ili na sahrani.

13. Onaj ko ostavlja neprolazno radi prolaznog bez sumnje

de izgubiti neprolazno, ali i prolazno, takoer.

14. Pametan ovjek treba oeniti djevicu iz potovane

porodice, ak i ako ona ima neki tjelesni nedostatak; netreba zbog ljepote oeniti enu niskog roda; poeljan je


4/28

brak meu porodicama istog statusa.

15. Nikad ne vjeruj rijekama, mukarcu koji nosi oruje,

zvijerima sa kljovama i rogovima, enama i lanovima

kraljevske porodice.

16. ak i iz otrova izdvoji nektar; uzmi i operi zlato koje je palo

u blato; prihvati najvie znanje ak i od osobe niskog roda i

isto tako prihvati djevojku koja ima besprijekorne osobine,

ak i ako je roena u porodici koja je na loem glasu.

17. U poreenju sa mukarcima, ene su dvaput gladnije,

etiri puta srameljivije, est puta odvanije i osam puta

poudnije.

POGLAVLJE II

1. Laljivost, lakomislenost, podmuklost, tupoglavost, krtost,

neistoa i okrutnost, sedam su uroenih mana ene.

2. Ogladniti kada je jelo spremljeno i nadohvat ruke, snaga

i muevnost u drutvu svoje, pred Bogom vjenane

ene, te spremnost da damo milostinju kada postanemo

uspjeni - nisu plodovi obinih pokora.

3. ovjek iji je sin posluan, ija se ena ponaa u skladu

sa njegovim eljama i koji je zadovoljan onim to ima

- ima svoj raj ovdje na Zemlji.

4. Pravi su oni sinovi koji su odani svojim oevima, a pravi

je otac onaj koji pomae svoje sinove; pravi prijatelj jeonaj kome se moemo povjeriti, a prava ena je ona u

ijem je drutvu mu zadovoljan i miran.

5. Izbjegavaj onoga ko ti laska, ali iza tvojih lea pokuava

da te uniti, jer on je kao vr pun otrova sa mlijekom

na vrhu.

6. Ne vjeruj svome prijatelju ako je pokvarenjak, niti vjeruj

najobinijem drugu, jer ako se naljute na tebe, raskrinkae

sve tvoje tajne.

7. Ne razotkrivaj svoje namjere, ve ih dri u tajnosti i

odluno ih sprovedi u djelo.

8. Glupost je svakako bolna, isto tako i mladost, ali jo bolnije

je biti primoran da ivi u tuoj kui.

9. Rubin se ne pronalazi u svakoj planini niti biser na glavi

svakog slona; slino tome, svete osobe se ne mogu nai

bilo gdje, niti sandalovo drvo u svakoj umi.

10. Pametan ovjek treba da odgaja svoje sinove na moralan

nain, jer djeca koja poznaju spise o niti (moralnosti) i

imaju lijepo ponaanje postaju slava za svoju porodicu.

11. Oni roditelji koji neodgajaju svoje sinove njihovi su neprijatelji,

jer su takvi neuki sinovi na javnim skupovima kao


5/28

vrane meu labudovima.

12. Mnoge se loe navike razvijaju zbog prevelike popustljivosti,

a mnoge dobre kanjavanjem. Zato tuci svoga sina,

kao i svog uenika, nikada ih ne tedei ("Ko tedi prut,

pokvari dijete!").

13. Ne dozvoli da ti proe dan, a da ne naui neki mudri

stih, polovinu, etvrtinu stiha, ili makar jedno slovo. Ne

dozvoli da ti proe dan, a da ne da milostinju, da ne

naui neto, kao i bez drugih pobonih djelatnosti.

14. Ovih est vrsta zala, ako te zadese, spalie te i bez

plamena: razdvojenost od svoje ene, sramota koju pretrpi

od roaka, neprijatelj koga spasi u bici, sluenje

kralja koji je pokvaren, siromatvo, te loe voen skup

na kojem si.

15. Drvee na obali rijeke, ena u kui drugog mukarca,kao i kraljevi bez savjetnika - svi oni bez sumnje dostiu

skoru propast.

16. Snaga svetog ovjeka lei u prouavanju spisa, snaga

kralja u njegovoj vojsci, snaga zemljoradnika u njegovom

bogatstvu, a radnika u stavu sluenja.

17. Prostitutka se mora odrei ovjeka koji nema novca, podanik

kralja koji nije sposoban da ga zatiti, ptica drveta

koje ne raa plodove, a gost mora da napusti kuu u kojoj

zavri ruak.

18. Brahmane naputaju svoje zatitnike nakon to od njihprime milostinju, uenici naputaju svoje uitelje nakon

to od njih dobiju obrazovanje, a ivotinje naputaju vatrom

opustoenu umu.

19. ovjeka koji se podlo ponaa, iji je pogled na ivot

nemoralan i koji je nepopravljivi varalica - onaj ko takvog

podrava vrlo brzo propada.

20. Prijateljstvo meu jednakima cvjeta, sluenje kralju vrijedno

je potovanja, dobro je biti poslovan u zajednikom

poslu, a lijepa dama sigurna je u vlastitom domu.

POGLAVLJE III

1. U ovom svijetu, ija je porodica bez mane? Ko nikad nije

bio bolestan i nesretan? Ko je zauvijek sretan?

2. Porijeklo osobe moe se vidjeti po tome kako se ona

ponaa, zemlja ili kraj odakle potie - po tome kako govori,

prijateljstvo osobe po srdanosti i ljubaznosti, a

apetit po tome koliko je ugojena.

3. Udaj svoju kerku u dobru porodicu, obrazuj svoga sina,

postaraj se da ti neprijatelj propadne, a svoje prijatelje


6/28

zaokupi dharmom (svjesnodu Boga).

4. Od probisvijeta i zmije, zmija je bolja, jer napada samo

kad naumi da ubije, dok probisvijet napada na svakom

koraku.

5. Zato kraljevi okupljaju oko sebe ljude iz dobrih porodica,

jer ih ovi nikada ne ostavljaju - ni na poetku, ni u sredini,

ni na kraju.

6. U vrijeme pralaje (unitenja svijeta), okeani preplavljuju

svoje obale i silno tee promjeni, ali sveta osoba se nikada

ne mijenja.

7. Ne drui se sa budalom, jer kao to svi to moemo vidjeti

- on je samo dvonona ivotinja; poput nevidljivog trna

kida ti srce svojim otrim rijeima.

8. Iako neko moe biti obdaren ljepotom i mladodu, kao i

roenjem u plemidkoj porodici, ako nije uen - isti je kaoprelijepo cvijede palasa koje nema prijatan miris.

9. Ljepota kukavice je u njenom umilnom cvrkutu, ene u

neokaljanoj predanosti muu, ljepota runog ovjeka lei

u njegovoj uenosti, a ljepota svete osobe u opratanju.

10. Ostavi jednog lana svoje porodice ako de tako spasti

itavu porodicu, ostavi porodicu da bi spasio selo, selo

da bi spasio zemlju, a zemlju da bi spasio sebe.

11. Nema siromatva za marljive, grijeh ne dodiruje one

koji se na brojanici mole Bogu, a oni koji su uronjeni

u maunu (unutranje promiljanje o Bogu) nikada se neprepiru. Neustraivi su oni koji su uvijek oprezni.

12. ...

13. ta je preteko za snane, koje mjesto je daleko za one

koji uloe sav svoj trud? Koja zemlja je strana za istinski

uenog ovjeka? Ko moe da bude neprijatelj onome ko

prijatno zbori?

14. Kao to itava uma zamirie od jednog drveta punog

mirisnih cvjetova, tako se i itava porodica ovjena slavom

roenjem jednog jedinog vrlog sina.

15. Kao to jedno sasueno drvo, ako plane, itavu umu

spali u prah, tako i sin probisvijet itavu svoju porodicu

dovodi do unitenja.

16. Kao to je nod zanosna kad mjesec blista, tako je i porodica

sretna ako ima barem jednog uenog i vrlog sina.

17. Kakva je korist od mnogih sinova ako samo nanose bol

i stvaraju probleme? Bolje je imati samo jednog jedinog

sina od kojeg de itava porodica dobiti pomod i mir.

18. Miluj svoga sina do pete godine; koristi prut sljededih

deset; a kada navri esnaest - budi s njim kao prijatelj.19. Spaen je onaj ko bjei od zastraujude nesrede, strane


7/28

invazije, strane gladi i drutva pokvarenog ovjeka.

20. Ponovo se rodio samo da bi umro onaj ko za svoga

ivota nije dostigao nijednu od sljedeih stvari: dharmu

(pobone zasluge), arthu (bogatstvo), kamu (zadovoljene

elje) ili moku (osloboenje od materijalnog svijeta).

21. Lakmi, boica bogatstva, prirodno dolazi tamo gdje se

budale ne potuju, itarice dobro uvaju, a mu i ena ne

svaaju.

POGLAVLJE IV

I.Ovih pet stvari odreene su jo dok je ivo bie u

materici: duina ivota, zanimanje, imetak, uenost i

trenutak smrti.

2.Potomci, prijatelji i roaci izbjegavaju osobu predanu

Bogu, dok oni koji je slijede donose blagoslove svojim

porodicama zahvaljujui svojoj predanosti.

3.Ribe, kornjae i ptice svoje mlade podiu s ljubavlju ih

gledajui, brinui se o njima i dodirujui ih. Na slian

nain i sveta osoba prua zatitu svojim sljedbenicima.

4.Dok ti je tijelo zdravo i upotrebljivo, a smrt jo daleko

- pokuaj da spasi svoju duu, jer kada neizbjena smrt

tiho doe, ta onda moe da uini?

5. Uenost je kao kamadhenu, krava koja ispunjava elje. Da,

uenost, ba kao i kamadhenu ija su vimena uvijek puna,daje plodove u svim godinjim dobima i kao roena majka

hrani te na tvom putu. Stoga je uenost skriveno blago.

6. Bolje je imati jednog jedinog sina obdarenog vrlinama,

nego stotine sinova bez vrlina, jer mjesec - iako jedan

- otklanja tamu noi, dok zvijezde - iako bezbrojne - to

ne mogu.

7. Mrtvoroen sin je bolji od sina koji je dugovjean, ali velika

budala. Prvi uzrokuje trenutnu alost, dok drugi poput

plamtee vatre unitava svoje roditelje tugom itav ivot.

8. Sljedee stvari spaljuju tijelo bez plamena: ivjeti u

malom selu bez odgovarajuih uslova za ivot, sluiti

osobu niskog roda, nezdrava ishrana, namrgoena ena,

sin budala i ki udovica.

9. Od kakve je koristi krava koja ne daje mlijeko niti telad?

Slino tome, kakva je korist od sina ako ne postane bilo

uena osoba, bilo isti posveenik (bhakta) Gospodina?

10. Kada nekoga izjeda muka od ivota, tri mu stvari mogu

pomoi: djeca, ena i drutvo Gospodinovih bhakta.

I I . Kralj govori jedanput, uenjak jedanput i samo se jednom

udaje kerka. Sve ovo se deava jedan i samo


8/28

jedan put u ivotu.

12. Pobono odricanje od svijeta vri se nasamo, ui se

udvoje, a pjeva utroje; put treba poduzeti uetvoro, poljske

radove upetoro, a rat sa mnotvom.

13. Prava ena je ona koja je ista, sposobna, estita, ljubazna

prema muu i koja uvijek govori istinu.

14. Kua onoga koji nema djece je pusta i svi pravci svijeta

su pusti za onoga ko nema roake; srce budale je pusto,

a za ovjeka u neimatini - sve ivo je pusto.

15. Duhovne su poduke poput otrova ako se ne sprovedu

u djelo; hrana je otrov za onoga ko ima loe varenje;

drutvena okupljanja su otrov za pukog siromaka; a

mlada ena je otrov za starca.

16. Treba da odbacimo onoga koje bezbonik i bez samilosti,

gurua (duhovnog uitelja) bez duhovnog znanja, enu sauvredljivim izrazom na licu, kao i roake koji nam nisu

privreni.

17. Neprestana putovanja donose ovjeku starost; konj ostari

od stalnog vezivanja; neimanje odnosa sa muem donosi

starost eni; a odjea stari ako se ostavi na suncu.

18. Iznova i iznova paljivo obratite panju na sljedee: na

pravo vrijeme, prave prijatelje, pravo mjesto, pravilan

nain zaraivanja i troenja novca, kao i na to od koga

dobijate svu snagu.

19. ...

POGLAVLJE V

1. Agnija (boga vatre) oboavaju brahmane; druge kaste

oboavaju brahmane; ena oboava mua, a gosta koji

doe na ruak - svi treba da oboavaju.

2. Zlato provjeri na etiri naina: protrljaj ga o kamen, zarei

ga noem, zagrij ga na vatri i udari neim po njemu; tako

i ovjeka iskuaj gledajui je li vezan za ono to ima,

kako se ponaa, koje su mu osobine i ta radi.

3. Neega se moe plaiti sve dok te ne stigne, ali kad te

stigne - otresi ga se bez kolebanja.

4. Iako neke ljude jedna majka rodi, iz iste utrobe i pod

istom zvijezdom, sklonosti njihove i karakter im ipak

nisu isti, kao to nisu ista ni sva mjesta na kronji na

kojima visi na hiljade plodova drveta badari.

5. Onaj ko nije uprljao ruke voli da ima vlast; onaj ko je

bez elja ne mari da uljepa svoje tijelo; onaj koje samo

napola obrazovan ne moe prijatno da zbori, a onaj ko

govori otvoreno ne moe da bude varalica.


9/28

6. Budale zavide uenima, siromani bogatima, preljubnice

vjernim enama, a rune ene - lijepim damama.

7. Lijenost unitava uenje, novac se gubi ako se povjeri

drugima na uvanje, seljak propada ako premalo sije, a

vojska je izgubljena bez komandanta.

8. Znanje ostaje u glavi ako se praktino primjenjuje,

porodini uticaj i ugled odravaju se dobrim ponaanjem,

ovjek dostojan potovanja prepoznaje se po svojim

uzvienim osobinama, a bijes se vidi u oima.

9. Religija se uva bogatstvom, znanje marljivom praksom,

od kralja se uva umilnim rijeima, a kuu odrava

vrijedna domaica.

10. Ovi ljudi bespotrebno, ali sigurno propadaju: oni koji

ismijavaju nain ivota preporuen u astrama (svetim

spisima) i oni koji se rugaju miroljubivima.11. Dobijena milostinja okonava siromatvo, pravilno

voenje stvari okonava sve muke, razboritost neznanje,a paljivo razmiljanje okonava strah.

12. Nema tako opake bolesti kao to je pouda, nema takvog

neprijatelja kao to je zaslijepljenost, nema vatre kao to

je gnjev, niti sree kao to je duhovna spoznaja.

13. ovjek se sam raa i sam umire, sam proivljava svoju

sudbinu - dobre i loe posljedice svoje karme (djelatnostiiz prolih i ovog ivota), isto tako sam ide u

pakao i sam

odlazi u duhovni svijet.

14. Raj je sitnica za onoga ko je upuen u duhovni ivot(svjesnost Boga); ivot je sitnica za hrabrog junaka;

ena za onoga ko je ovladao nagonima svojih ula; a

univerzum je sitnica za onoga ko je ravnoduan prema

ovome svijetu.

15. Uenost je prijatelj na putovanju, ena je prijatelj u kui,

lijek je prijatelj u bolesti, a pobone zasluge jedini su

prijatelji nakon smrti.

16. Beskorisna je kia koja pada iznad mora, kao i hrana data

onome ko je sit. Uzalud je dati poklon bogatau, a lampa

upaljena danju - isto tako je beskorisna.

17. Nema takve vode kao to je kinica, niti snage kao to je

vlastita. Nema svjetlosti kao to je sjaj u oima, niti bogatstva

tako vrijednog kao to su zlata vrijedne itarice.

18. Onaj ko je siromaan udi za bogatstvom, ivotinje ude

za moi govora, ovjek udi za rajem, a poboan ovjek

da se oslobodi materijalnog.

19. Zemlja se odrava snagom Istine; mo Istine ini da Sunce

sija i da vjetrovi duvaju. Zaista, sve poiva na Istini.

20. Boginja bogatstva je anala (ne dri je mjesto).Slino tome, i iva sila je takoer nestalna. Duina


10/28

ivota neizvjesna je kao i neije mjesto boravka, ali u

ovom promjenjivom svijetu jedino pobone zasluge ne

iezavaju.

21. Meu ljudima berberin je lukav, meu pticama vrana,

meu zvijerima akal, a meu enama malini (djevojka u

cvijetu mladosti).

22. Ovo su tvoji oevi: onaj ko te zaeo, onaj ko ti je dao

brahmanski konac (novo, duhovno roenje), onaj ko te

poduava, onaj ko te hrani i onaj ko te titi od opasnosti.

23. Ovo su tvoje majke: ena kralja, ena uitelja, ena prijatelja,

majka tvoje ene i tvoja vlastita majka.

POGLAVLJE VI

1.Sluanjem osoba shvata dharma (svoje propisane dunosti),

sluanjem zla dud iezava i znanje se tako stie,

sluanjem se raskidaju okovi materije.

2.Medu pticama odvratna je vrana, meu ivotinjama pas,

meu ljudima isposnik koji sagrijei, a onaj koji vrijea

druge najgori je andala (najodvratnija osoba).

3.Bakar se polira pepelom, a isti tamarindom. ena se ini

mjesenim periodom, a rijeka proticanjem.

4.Kralj, brahmana i jogi-mistik gdje god da odu potovani

su, ali ena koja se skita potpuno propada.

5.Onaj ko ima bogatstvo - ima prijatelje, i koje bogat - tajima roake. Samo se bogata naziva ovjekom, a onaj ko

je bogat potuje se kao pandit (uen ovjek).

6. eljom Provienja djeluje neija inteligencija, neije

djelatnosti isto tako nadgleda Provienje i samo zbog

Provienja osoba biva okruena onima koji joj pomau.

7. Vrijeme djelujudi usavrava sva iva bida, ali ih i ubija;

ono je jedino budno dok svi spavaju. I zato, vrijeme je

nepremostivo.

8. Onaj ko je roen slijep, ne moe da vidi; slino tome,

slijepi su i oni koji su u kandama poude. Ponosit ovjek

ne shvata ta je zlo, a oni koji su pohlepni za bogatstvom

ne vide grijeh u svom djelovanju.

9. Dua u tijelu prolazi kroz dosueni joj tok karme (sudbine)

i sama uiva ili ispata dobre ili loe posljedice izazvane

takvim djelovanjem. Svojim se vlastitim djelovanjem

zaplide u samsaru (krug roenja i smrti) i svojim se

vlastitim naporima oslobaa iz nje.

10. Kralj je primoran da prihvati grijehe svojih podanika,

purohita (svetenik na rtvovanju) pati zbog grijeha

kralja, mu zbog ene, a guru (duhovni uitelj) pati zbog


11/28

grijeha svojih uenika.

11. Ovo su ti neprijatelji u kui: otac koji je uvijek u dugovima,

majka preljubnica, ena ljepotica i neobrazovan sin.

12. Povjerenje krca zadobie ako mu da poklon, povjerenje

ovjeka kamenog srca ako ga pozdravi sklopljenih

ruku (u znak potovanja), povjerenje budale zadobie

zasmijavanjem, a povjerenje uenog ovjeka istinitim

rijeima.

13. Bolje je nemati kraljevstvo nego vladati bezvrijednim;

bolje je nemati prijatelja nego imati lupea za prijatelja;

bolje je nemati uenika nego biti uitelj budali i bolje je

nemati enu nego u kui imati iskvarenu.

14. Kako ljudi mogu da budu sretni u siromanom kraljevstvu?

Kako moemo biti smireni ako imamo probisvijeta

za prijatelja? Kakva nas srea oekuje u kui u drutvupokvarene i zle ene? Kako postati slavan ako se poduava

nedostojan uenik?

15. Naui jednu stvar od lava, dvije od drala, etiri stvari naui

od pijetla, pet od vrane, etiri od psa i tri od magarca.

16. Jedna je sjajna stvar koju treba nauiti od lava: da sve

to ovjek namjerava da uradi, treba da uradi svim

srcem i energijom.

17. Mudar ovjek treba da zauzda ula kao dral i ostvari svoje

namjere u skladu sa mjestom, vremenom i mogunostima.

18. etiri stvari treba nauiti od pijetla: ustati u pravo vrijeme,zauzeti sran stav i boriti se, pravilno raspodijeliti vlasnitvo

roacima i zaraditi za hljeb svojim sopstvenim rukama.

19. Ovih pet stvari treba nauiti od vrane: sjediniti se sa svojom

enom na skrovitom mjestu, biti smion, uvati korisne

stvari, biti oprezan, kao i ne vjerovati lako drugima.

20. Ove etiri osobine treba nauiti od psa: biti zadovoljan

malim ili niim za jelo i pored velikog apetita, brzo se

probuditi iako se duboko spava, nepokolebljivu predanost

gospodaru, kao i hrabrost.

21. Ove tri stvari treba nauiti od magarca: iako je umoran,

on i dalje nosi teret, ne obazire se na toplotu ni hladnou

i uvijek je zadovoljan.

22. Onaj ko bude imao ove osobine bie nepobjediv u svemu

ega se lati.

POGLAVLJE VII

1. Pametan ovjek ne treba da razotkrije gubitak bogatstva,

bijes u svom umu, loe odnose sa vlastitom enom, pogrde

i ogovaranja drugih i sramotu koja ga je snala.


12/28

2. Onaj ko se odrekne stidljivosti u novanim transakcijama,

sticanju znanja, jelu i poslu - postae sretan.

3. Sreu i mir koje dostignu oni zadovoljni nektarom

duhovnog spokojstva ne mogu stei pohlepni ljudi koji

nestrpljivo jure tamo-amo.

4. ovjek treba da bude zadovoljan sljedeim trima

stvarima: svojom vlastitom enom, hranom koju mu je

dodijelilo Provienje, kao i bogatstvom koje je stekao

svojim potenim radom, ali nikada ne treba da bude

zadovoljan ovim trima stvarima: svojim prouavanjem

svetih spisa, moljenjem Svetih Boijih Imena na brojanici,

kao i milostinjom koju je udijelio.

5. Nemoj prolaziti izmeu dvojice brahmana, izmeu

brahmane i rtvene vatre, izmeu mua i ene, izmeu

gospodara i njegovog sluge, kao ni izmeu pluga i vola.6. Ne dozvoli da ti stopala dodirnu vatru, duhovnog uitelja

ili brahmanu. Nikada stopalima ne dodiruj kravu, djevojku,

starca, niti dijete.

7. Dri se hiljadu lakata daleko od slona, stotinu lakata od

konja, deset lakata od rogate ivotinje, a od pokvarenjaka

tako to napusti zemlju.

8. Slonom se upravlja ankusom (tapom za kroenje), konj

se kroti udarcem ruke, rogata ivotinja kad joj pokae

tap, a probisvijet se kroti maem.

9. Brahmana je zadovoljan dobrim jelom, paunovi su sretnikad udaraju gromovi, sveta osoba zadovoljna je kad drugi

duhovno napreduju, a zla i odvratna osoba sretna je zbog

tue nesree.

10. Snanog ovjeka smiri tako to e mu se pokoriti, zlobnika

smiri tako to e mu se suprotstaviti, a ovjeka

koji ti je jednak po snazi umiri ljubaznou ili silom.

11. Mo kralja lei u njegovim snanim miicama, mo

brahmane u njegovom duhovnom znanju, a mo ene u

ljepoti, mladosti i prijatnim rijeima.

12. Ne budi previe ponosit u svom ponaanju jer moe da

vidi da u umi uspravna stabla lee posjeena, dok ona

povijena jo uvijek stoje.

13. Labudovi ive gdje ima vode, a naputaju to mjesto im

voda presui. Neka ovjek ne djeluje tako: da juri na sve

strane, kud mu se prohtije.

14. Nagomilano bogatstvo uva se troenjem, kao to se

nadolazea svjea voda uva putajui staru da otee.

15. Onaj koje bogat ima prijatelje i roake; jedino on ostaje

u ivotu i potuju ga svi.16. Sljedee etiri odlike stanovnika raja mogu da se primijete


13/28

kod itelja ove planete Zemlje: milosre, umilan govor,

oboavanje Svevinje Boanske Linosti i zadovoljavanje

potreba brahmana.

17. Takoer, sljededih est odlika stanovnika pakla mogu da

se primijete kod itelja ove planete Zemlje: izuzetan bijes,

grub govor, siromatvo, neprijateljstvo prema roacima,

loe drutvo, kao i sluenje osoba niskog porijekla.

18. Ui u lavlju pedinu i tamo de pronadi bisere sa glave

slona; posjeti akalovu jazbinu i tamo de pronadi samo

teledi rep ili parad magarede koe.

19. ivot neobrazovanog ovjeka beskoristan je poput psedeg

repa, koji niti pokriva njegov zadnji dio, niti ga titi od

ujeda insekata.

20. Onaj ko eli da se uzdigne do nivoa boanstvenosti treba

da ima sljedede odlike: istotu govora, uma i ula, kao iisto i samilosno srce.

21. Kao to trai miris u cvijetu, ulje u zrnu susama, vatru

u drvetu, proideni puter (ghi) u mlijeku i najslai eder

(gudu) u edernoj trski - tako isto potrai i duu u tijelu,razlikujudi ta je ta.

POGLAVLJE VIII

1.Ljudi niskog porijekla ude za bogatstvom; ljudi srednje klase ude i za bogatstvom i za ugledom; ali

oni koji su plemeniti,samo za adu; tako je ast pravo bogatstvo onoga ko je plemenit.

2. ...3.Svjetiljka guta tamu i zato tamni; slino tome,nae potomstvo zavisi od toga ta jedemo(satva,raas

ili tamas,tj.vrlina,strast ili neznanje).

4.O mudri ovjee! Podaj svoje pogatstvo samo onima koji su ga dostojni,nikada drugima.Voda

okeana dobijena iz oblaka je uvijek slatka. Kinica daje ivot svim bidima na zemlji, i pokretnim

(insekti,ivotinje,ljudi itd.) i nepokretnim (cvijede,drvede itd.) da bi zatim vratila okeanu svoju

vrijednost umnoenu milion puta.

5. Mudar ovjek koji razaznaje sutinu stvari tvrdi da je

javana (ovjek mesojed) u osnovi jednak hiljadu andala

(najnia klasa ljudi).

6. Nakon nanoenja ulja na tijelo, nakon kontakta sa dimom

iz pogrebne vatre, nakon spolnog ina i nakon brijanja ili

ianja osoba je andala sve dok se ne okupa.

7. Voda je lijek za slabu probavu; vrlo je okrepljujude kada

se hrana svari nakon jela; ona je poput nektara ukoliko je

pijemo u toku obroka, ali je kao otrov kada je pijemo na

kraju obroka.

8. Znanje se gubi ukoliko se ne primjenjuje, ovjek je izgubljen

u neznanju, vojska je izgubljena bez zapovjednika,

a ena je izgubljena bez mua.

9. Onaj ko doivi sljedede tri stvari nesretan je: smrt svoje


14/28

ene u poodmaklim godinama, da povjeri svoj novac u

ruke roaka i da mu hrana ovisi o drugima.

10. Beskorisno je recitovati vedske himne bez prinoenja

rtvi Svevinjem Gospodinu u vatru (tj. kroz Agnija, boga

vatre); beskorisna su i rtvovanja nakon kojih se izdano

ne dijele milostinja i pokloni. Savrenstvo se moe dostii

jedino predanou Svevinjem, jer predanost jeste temelj

svakog uspjeha.

11. ...

12. ...

13. Nema takve askeze kao to je postii mir uma, niti ima

sree kao to je samodovoljnost; nema bolesti gore od

pohlepe, niti vrline kao to je milosre.

14. Bijes je otjelovljenje Jame (poluboga smrti), e je poput

paklene rijeke Vaitarani (,Stiksa), znanje je kao kamadhenu(krava koja daje svo obilje mlijeka), a zadovoljstvo je

poput Nanda-kanana (rajskih vrtova).

15. Moralnost je ukras ljepote, pravilno ponaanje ukras

plemenitog roenja, uspjeh je ukras uenosti, a pravilno

troenje jeste ukras bogatstvu.

16. Ljepota se kvari nemoralnou, plemenito roenje loim

ponaanjem, uenost ako se ne usavrava, a bogatstvo se

potroi nenamjenskim rasipanjem.

17. Voda koja izvire iz zemlje je prava voda; odana ena je

prava ena; kralj koji je dobroinitelj svojih podreenihje pravi kralj; a pravi brahmana je onaj ko je uvijek

zadovoljan.

18. Nezadovoljni brahmane, zadovoljni kraljevi, srameljive

prostitutke i neskromne domaice - svi oni sigurno propadaju.

19. Od kakve je koristi biti plemenita roda, ako nisi uen?

Jer onog ko je niskog roda svi polubogovi potuju ako

je uen.

20. Uena ovjeka potuju ljudi; uen ovjek zbog svoje

uenosti svugdje izaziva potovanje, gdje god da se

pojavi. Zaista, uenost se svugdje cijeni.

21. Oni obdareni ljepotom, mladou i plemenitim roenjem

bezvrijedni su ako nisu obrazovani; oni su kao cvjetovi kinuka (sa drveta palasa) koji, iako prelijepi,

nemaju

nikakav miris.

22. Majka Zemlja ljuto stenje pod teretom grenika koji jedu

meso, alkoholiara i beskorisnih budala koji nisu nita

drugo do ivotinje u ljudskom obliku.

23. ...


15/28

POGLAVLJE IX

1. Drago moje dijete, ako eli da se oslobodi mree neprestanog

roenja i smrti, izbjegavaj predmete ulnog uivanja kao da

su otrov. Umjesto toga, pij nektar samoovladanosti, ispravnog

ponaanja, milosra, istote i istine.

2. Podlac koji govori o skrivenim grekama drugih unitava

sebe kao zmija koja zaluta u mravinjak.

3. Moda niko nije savjetovao Brahmi, stvoritelju, da da

miris zlatu, plod eernoj trski, cvijee sandalovom

drvetu, bogatstvo uenome, a dug ivot kralju.

4. Amrita (nektar bogova) najbolji je od svih lijekova; jesti

dobru hranu najvea je materijalna srea; oko je glavno

od svih organa; a glava zauzima najvanije mjesto meu

svim dijelovima tijela.5. Nijedan glasnik ne putuje nebom niti vijesti dolaze

otamo. Nikada ni ne odjekne glas njegovih itelja, niti

se moe s njima stupiti u vezu. Zato brahmanu (uenog

svetenika) koji predvia pomraenja Sunca i Mjeseca

treba smatrati veoma uenim ovjekom.

6. Uenika, slugu, putnika, onoga ko je gladan i onoga ko je

preplaen, kao i uvara riznice - njih est treba probuditi

ako zaspu.

7. Zmiju, kralja, tigra, osu koja bode, malo dijete, tueg psa

i budalu - njih sedam ne treba probuditi kada zaspu.8. Kakvu duhovnu mo posjeduju oni koji izuavaju Vede

radi materijalne dobrobiti, kao i oni koji prihvataju hranu

od udra (materijalista)? Oni su kao zmije bez otrova u

zubima.

9. Zar ita moe da uradi onaj ko se ne plai da e upasti u

bijes, ko ne pokazuje svoju naklonost kada je zadovoljan

i onaj ko ne moe niti da upravlja, niti da prui zatitu?

ta takvi mogu da urade?

10. Zmija moe, ak i ako nije otrovna, visoko da izdigne svoj

vrat, jer je pokazivanje onoga to uliva strah dovoljno da

zastrai svakoga.

11. ...

12. ...

13. ...

14. Siromatvo se prikriva hrabrou, otrcana odjea tako

to se dri istom, loa hrana podgrijavanjem, a runoa

lijepim ponaanjem.


16/28

POGLAVLJE X

1. ovjek lien bogatstva nije siromah - on je uistinu bogat

samo ako je uen, ali ovjek lien mudrosti siromah je u

svakom pogledu.

2. Treba da paljivo ispitamo mjesto na koje stajemo

nogom (uvjerivi se da nema prljavtine ni ivih bia,

poput insekata i si.); treba da pijemo samo onu vodu koja

je profiltrirana (kroz istu tkaninu) i da govorimo samo

one rijei za koje emo nai potvrdu u svetim spisima. I

dalje, treba da radimo samo ono o emu smo prethodno

paljivo promislili.

3. Onaj ko eli da zadovolji ula mora da prekine bilo

kakvo razmiljanje o sticanju Znanja, a onaj ko traga za

znanjem ne smije da udi za zadovoljstvom svojih ula;jer kako moe onaj ko traga za ulnim zadovoljstvom

stei znanje i kako onaj ko ima znanje moe uivati u

svjetovnim uicima?

4. ta je to to moe da pobjegne pjesnikovom oku? ta je

to to ene nisu sposobne da urade? ta je to to vrana

nee pokljucati?

5. Sudbina od prosjaka naini kralja i od kralja prosjaka.

Sudbina je ta koja od bogataa napravi siromaha i od

siromaha bogataa.

6. Prosjak je neprijatelj krcu, mudri savjetodavac budali,nevjernoj eni njezin mu, a mjeseina je neprijatelj

lopovima.

7. Ljudi bez uenosti, askeze, dobre naravi, vrline i dobre

volje samo su ivotinje koje lutaju Zemljom u ljudskom

obliju. Oni su Zemlji samo teret.

8. upljoglavi ne mogu dobiti blagodet od mudrih savjeta;

bambus ne poprima osobine sandalovog drveta ako se

zasadi na planini Malaja (bogatoj drveem sandala).

9. Kakvu blagodet mogu da daju sveti spisi budali bez

mozga? Od kakve je koristi ogledalo slijepcu?

10. Nita ne moe da promijeni zlog ovjeka, kao to ni zadnji

dio tijela ne moe postati gornji, ak ni ako se opere

stotinama puta.

POGLAVLJE XI

1. Velikodunost, prijatan govor, hrabrost i ispravno ponaanje

se ne stiu, ve su uroene osobine.

2. Onaj ko napusti svoju zajednicu i ode u tuu, propada,

ba kao i kralj koji zaluta stranputicom.


17/28

3. Slon ima masivno tijelo, ali se njime upravlja tapom. I

zato, je li tap velik kao slon? Svjetlost svijee rastjeruje

tamu. I zato, da li je lampa beskrajna kao to je to tama?

Planinu razlama grom. I zato, je li grom zaista ogroman

kao planina? Ne, onaj ija mo prevladava zaista je

moan. Zar ita u svemu tome vrijedi veliina ili masa?

4. ...

5. Onaj koje okupiran porodinim ivotom nikada nee stei

znanje, onaj ko jede meso ne moe da bude milosrdan,

pohlepan ovjek ne moe da bude istinoljubiv, a istota

se ne moe pronai kod enskaroa.

6. Pokvaren i zao ovjek ne moe da dostigne svetost ak

i ako dobije uputstva iz mnogih raznovrsnih izvora; a

tako i drvo nima ne moe da postane slatko ak i ako se

od podnoja do vrha pokropi mlijekom i proienimputerom (ghijem).

7. Prljavtinu u umu ne moe oprati ak niti stotinama

kupanja u svetim vodama, kao to se posuda sa vinom ne

moe proistiti ak ni ako se vino ispari na vatri.

8. Ne udi kada ovjek vrijea stvari o kojima nita ne zna,

kao ni kada glupava ena lovca baci biser pronaen na

glavi slona i uzme sa poda gunjdu (vrstu sjemenke koju

siromani ljudi nose kao ukras).

9. ...

10. Brahmaari (monah) treba da se potpuno odreknesljedeih osam stvari: poude, ljutnje, pohlepe, elje

za slatkiima, elje za ukraavanjem tijela, pretjerane

radoznalosti, predugog spavanja i pretjeranog napora da

odri svoje tijelo.

11. ...

12. ...

13. Brahmana zauzet svjetovnim stvarima, koji uzgaja

stoku i bavi se trgovinom naziva se - vaija (tj. osoba

moe imati obiljeja brahmane, ali ako nema i osobine

brahmane, onda nije brahmana, ve vaija, udra, itd.

Nije vana odjea, ve osobine!)

14. Brahmana koji kuje novac, radi sa robom, uljem, indigom,

odjeom od svile, medom, proienim puterom

(ghijem), alkoholom i mesom, naziva se - udra.

15. Brahmana koji sputava druge i koji je dvolian, sebian,

lukav i pun mrnje i koji, dok blago govori, gaji mrnju

u svom srcu naziva se - spletkaro.

16. Brahmana koji unitava jezera, bunare, bazene, bate i

hramove, naziva se - mleha.17. Brahmana koji krade vlasnitvo Boanstva i duhovnog


18/28

uitelja, koji ivi skupa sa tuom enom i koji se hrani

jedui sve i svata, naziva se - andala.

18. Treba udijeliti milostinju onima koji to zasluuju i njima

ovjek treba da da sve to mu je vika; jer jedino zbog

date milostinje, slava velikih ljudi i dan-danas ne blijedi,

niti prolazi.

POGLAVLJE XII

1. Blagosloven je onaj grihastha (porodini ovjek) u ijoj

je kui blaena atmosfera, iji su sinovi nadareni, ija

ena govori prijatne rijei, ije je bogatstvo dovoljno da

ispuni sve elje, koje sretan i zadovoljan svojom enom,

iji su sluge posluni, ija kua odie gostoprimstvom, ko

je sretan u drutvu bhakta (posveenika Bogu s ljubavlju)

i u ijoj se kui svepovoljni Svevinji Gospodin oboava

svakodnevno, divna se hrana i pia nude.

2. Onome ko s predanou da neto brahmani, to mu se

u nudi obilno nadoknauje. Prema tome, dragi prine,

ono to se da dobrom brahmani ne dobija se nazad u istoj

mjeri, ve sudbina to vrati u beskrajno veoj koliini.

3. Sretan je u ovome svijetu onaj ko je velikoduan prema

roacima, ljubazan prema strancima, indiferentan prema

pokvarenjacima, ko naginje dobroti, otar je prema

podlima, iskren prema uenima, odvaan sa neprijateljem,ponizan prema starijima i strog sa enom.

4. O akalu, smjesta ostavi tijelo tog ovjeka ije ruke

nikada nisu dale milostinju, ije ui nikada nisu ule

glas uenosti, ije oi nikada nisu ugledale istog bhaktu

(posveenika) Gospodina, ije stope nikada nisu putovale

na hodoae, iji je stomak prepunjen hranom steenom

na nepoten nain i ija je glava visoko uzdignuta,

nosom parajui nebo od tatine. Nemoj jesti tijelo takvog

grenika jer e se zagaditi, o akalu!

5. ...

6. Kakva je greka u proljeu, pa bambus nema lia? Kakva

je greka u suncu, pa sova ne moe da vidi danju? Da li je

greka u oblacima ako nijedna kap kie ne padne u kljun

ptice atakel Ko moe izbrisati ono to je Brahma upisao

na nae elo u trenutku roenja?

7. Pokvarenjak moe razviti vrline svete osobe u drutvu

bhakte (posveenika), ali bhakta ne postaje bezbonik u

drutvu pokvarenog ovjeka! Tako isto i zemlja zamirie

od cvijeta koji padne na nju, ali taj cvijet ne poprima

miris zemlje.


19/28

8. ovjek je zaista blagoslovljen kada susretne bhaktu, jer

bhakta ima sposobnost da proisti istog trena, dok sveto

mjesto proiava samo nakon mnogih kupanja.

9. Jedan stranac upita brahmanu: "Kai mi, ko je velik

u ovom gradu?" Brahmana ree: "Buket cvijea sa

drveta palmira je velik." A putnik tokom upita: "Ko je

najmilosrdniji?" "Pera rublja koji uzme odjeu ujutru,

a vraa je uvee je najmilosrdniji." A kada ga ovaj upita:

"Ko je ovdje najsposobniji?", brahmana odgovori:

"Svako je strunjak da otme tuu enu i bogatstvo."

Zatim ovjek upita brahmanu: "Pa kako uopte moe

da ivi u ovakvom gradu?", a brahmana mu odgovori:

"Kao to crv preivi ak i u najdubljoj prljavtini, tako i

ja ovdje preivljavam."

10. Kua u kojoj se ne operu stopala brahmani, u kojoj se nerecituju glasno vedske mantre i u kojoj se sveti obiaji

nuenja u rtvenu vatru Bogu i ponude precima ne vre

- nije nita drugo do pogrebna lomaa.

11. Veli se da ako svetu osobu priupitamo o njegovoj

porodici, on odgovara sljedeim rijeima: Istina je moja

majka, a moj otac je Znanje, pravilno ponaanje je moj

brat, a milosre moj prijatelj, unutranji mir je moja ena,

a opratanje je moj sin. To su moji roaci.

12. Nae tijelo je sklono propadanju, bogatstvo nimalo nije

trajno, a smrt nam je uvijek blizu. Stoga odmah moramopoeti pobono da djelujemo.

13. ...

14. Onaj ko se prema tuoj eni odnosi kao prema majci,

prema bogatstvu koje mu ne pripada kao prema hrpi

blata, prema zadovoljstvu i boli drugih ivih bia kao da

su lino njegovi - zaista vidi stvari kakve jesu i on je

pravi mudrac.

15. ...

16. ...

17. Spoznato je znanje na prijatelj na putovanju; ena je

prijatelj kod kue; lijek je prijatelj u bolesti; a pobona i

dobra djela su prijatelji u trenutku smrti.

18. Utivost treba uiti od prineva, umjetnost govora od

uenih ljudi, laganje se ui od kockara, a lukavost od

ene.

19. Nepromiljen rasipnik, derite, beskunik, mukarac

svaalica koji zanemaruje svoju enu i nepaljiv je u

odnosima i djelovanju - svi e oni uskoro propasti.

20. Pametan ovjek ne treba da se brine za svoju hranu,ve jedino treba da brine kako da se ukljui u dharmu


20/28

(djelovanje svjesno Boga). Hrana za svakoga odreena

je u trenutku roenja.

21. Onaj ko se ne stidi sticanja bogatstva, itarica i znanja,

kao ni kad jede - bide sretan.

22. Kao to kapljice polako ispune posudu, tako se i znanje,

sposobnost i bogatstvo postepeno stiu.

23. ovjek koji ostane budala ak i u poodmaklim godinama

zaista je budala, kao to vode indra-varuna ne postaje

slatko, bez obzira koliko je zrelo.

POGLAVLJE XIII

1. ovjek moe da ivi ak i samo tren, ali i taj tren treba da

iskoristi za pobona i bogougodna djela. Beskorisno je

ivjeti ak i hiljade godina i stvarati samo nesredu u dva

svijeta (gornjem i donjem).

2. Ne treba da patimo za onim to je prolo, niti da se

brinemo za bududnost; razborit ovjek bavi se samo

sadanjodu.

3. Nesumnjivo je u prirodi polubogova, ljudi dobrog karaktera

i roditelja da lako bivaju zadovoljni. Blii i dalji

roaci su zadovoljni ako su gostoljubivo primljeni,

ponueni hranom i pidem i uz to mogu da se okupaju i

osvjee, apandite (uenjaci) zadovoljni su ako mogu da

odre duhovno predavanje.4. ak i neroenoj bebi u materici odreeno je sljededih

pet stvari kao njezin usud: trajanje ivota, zanimanje,

bogatstvo, znanje i trenutak smrti.

5. Samo pogledaj ovo udo: djelovanje velikih ljudi

neobino je - odnose se prema bogatstvu kao da je lako

poput slamice, a kada ga steknu - iskrive se pod njegovom

teinom.

6. Onoga ko je pretjerano vezan za lanove svoje porodice

mui strah i izjeda ga tuga, jer je vezanost korijen sve

alosti. Stoga da bi bio sretan, treba odbaciti vezanost.

7. I onaj ko se priprema za bududnost i onaj ko postupa

pametno u svim situacijama - obojica su sretni - ali onaj

nesretnik koji potpuno zavisi od srede - propada!

8. Ako je kralj estit, onda su i podanici estiti; ako je kralj

grean, onda i podanici postaju grenici; a ako je on i

ovakav i onakav, onda su i oni takvi. Podanici slijede

kraljev primjer; ukratko: kakav kralj, takvi i podanici.

9. Smatramo onoga ko ne djeluje pobono mrtvim, iako

ivi, ali onaj ko umire djelujudi pobono bez sumnje ivi

dugo, iako je mrtav.


21/28

10. Onaj ko nije stekao ni svetost ni bogatstvo, niti je

zadovoljio elje, niti dostigao spasenje (dharmu, arthu,

kamu i moku), ivi krajnje beskoristan ivot. Tako su

isto i bradavice na vratu jarca beskorisne, jer iz njih nikad

nee potei mlijeko.

11. Srca pokvarenjaka zapale se vatrom zbog tue slave, i

oni ih kleveu, sami nesposobni da se uzdignu na tako

visok poloaj koji kritikuju.

12. Pretjerana vezanost za ulna zadovoljstva vodi do ropstva,

a nevezanost, odnosno ravnodunost prema njima,

dovodi do osloboenja iz ovog materijalnog svijeta.

Stoga je um jedini odgovoran za robovanje materiji ili

osloboenje od nje.

13. Onaj ije poistovjeenje sa tijelom nestaje zahvaljujui

znanju o Vrhovnom Jastvu i Paramatmi (Bogu u srcu),bie neprestano uronjen u meditativni trans kud god da

ga um odvede.

14. Ko je iskusio svu sreu koju eli? Sve je u Boijim

rukama. Zato ovjek treba da naui da bude zadovoljan.

15. Kao to tele nepogreivo slijedi svoju majku meu

hiljadama krava, tako i srea i nesrea slijede ovjeka.

16. Onaj ije je djelovanje neprilino nije sretan niti meu

ljudima, niti kad je sam u praumi, jer u drutvu ljudi

njegovo srce izgara zbog kontakta sa ljudima, dok zbog

bespomonosti izgara u praumi.17. Kao to kopa lopatom dolazi do podzemne vode, tako i

uenik stie znanje od gurua sluei ga.

18. ovjek anje plodove svojih djela, jer je njegov um

donio sa sobom biljeg djela uinjenih u prethodnim

ivotima. Zato i mudrac djeluje mudro nakon paljivog

promiljanja.

19. Treba da uputimo oboavanje ovjeku koji nas je poduio

tome koliko su duhovnost i duhovni ivot vani. Onaj ko

ne potuje takvog uitelja rada se stotinu puta kao pas, a

potom jo i kao greni andala (najnii od ljudi).

20. ...

21. Postoje tri vrste dragulja na svijetu: hrana, voda i umilne

rijei - samo budale misle da su komadii kamena

dragulji.

POGLAVLJE XIV

1. Siromatvo, bolest, tuga, robija i druge muke plodovi su

sazrili na drvetu prolih grijeha.

2. Bogatstvo, prijatelj, ena i kraljevstvo mogu se ponovo


22/28

zadobiti, ali ovo tijelo kada se izgubi, ne stie se ponovo

u istom obliku.

3. Neprijatelj se moe savladati velikim mnotvom vojnika,

kao to gusta trava spreava spiranje zemlje jakim kiama.

4. Ulje na vodi, tajna saoptena pokvarenjaku, poklon dat

onome ko ga zasluuje, kao i uputstvo iz spisa dato

pametnom ovjeku, ire se po samoj svojoj prirodi.

5. Ako bi ljudi uvijek bili u onom stanju uma kao kad

sluaju duhovne poduke iz svetih spisa, kao dok su na

pogrebnoj ceremoniji ili kad su bolesni, ko ne bi onda

dostigao osloboenje od robovanja materiji?

6. Kada bi se ovjek osjedao prije kao to se osjeda poslije,

aledi - ko onda ne bi dostigao osloboenje od robovanja

materiji?

7. Ne treba da budemo ponosni na davanje milostinje,vrenje askeze (pokore i odricanja), na junatvo, znanje

iz svetih spisa, niti na skromnost i moralnost, jer je itav

svijet pun najrjeih dragulja.

8. Onaj ko je u naem umu blizu je, iako moe da bude

jako, jako daleko, a onaj ko nije u naem umu daleko je,

iako moe stajati pred nama.

9. Uvijek trebamo govoriti ono to de zadovoljiti osobu iju

naklonost oekujemo, kao to lovac umilno pjeva eledi

da ustrijeli srnu.

10. Pogubno je biti suvie blizak sa kraljem, vatrom, duhovnimuiteljem i enom, ali ako smo indiferentni prema njima,

bivamo lieni blagoslova i dobrobiti. Prema tome, na

odnos s njima treba da bude na sigurnoj distanci.

11. Trebamo uvijek biti oprezni sa vatrom, vodom, enom i

budalama, zmijama i lanovima kraljevske porodice, jer svi

oni mogu, kad im se prui prilika, uzrokovati nau smrt.

12. Treba da smatramo ivim jedino onog ko je poboan

i pun vrlina. Drugi su svi mrtvi, iako su ivi, jer ivot

onoga koje siromaan u pobonosti i vrlinama - lien je

svih blagoslova.

13. Ako eli da na jednostavan nain zavlada svijetom,

onda pazi da te sljededih petnaest stvari, koje veoma lako

lutaju tamo-amo, ne pokore: pet predmeta ula - oblik,

zvuk, miris, okus i dodir; pet spoznajnih ula - oi, ui,

nos, jezik i koa; kao i pet ula za djelovanje - ruke,

noge, usta, genitalije i mar.

14. Pandit (uen ovjek) je onaj ko govori ono to odgovara

situaciji, ko odano slui u skladu sa svojim sposobnostima

i ko zna granicu svoga gnjeva.15. Jedan jedini predmet ula - ena, doivljava se na tri


23/28

naina: za isposnika ena je kao le, pohotljivcu je ona

ena, a psima hrpa mesa za ruak.

16. Pametan ovjek ne treba da razglasi recept lijeka koji je

dobro napravio, milostinju koju je udijelio, porodine

nesuglasice, svau sa svojom enom, oskudno spremljenu

hranu koju je moda ponudio, niti rune rijei koje je

moda uo.

17. Kukavica za dugo vremena ostaje tiha i neujna (ak i

nekoliko godinjih doba), sve dok ne uzmogne da umilno

pjeva (u proljee), na zadovoljstvo svih koji je sluaju.

18. Treba da pribavimo i uvamo sljedee: blagoslove

pobonih i vrlih djela, bogatstvo, itarice, uputstva

duhovnog uitelja i rijetke lijekove, inae ivot postaje

nemogu.

19. Izbjegavaj loe i odvratno drutvo, drui se sa svetimosobama, dan i no stii vrlinu i uvijek meditiraj na ono

to je vjeno i pomno misli o tome, zaboravljajui ono

to je prolazno.

POGLAVLJE XV

1. Za onoga ije se srce topi samilou prema svim ivim

biima, kakva je potreba za znanjem, osloboenjem, da

raspusti kosu i pokrije tijelo pepelom (u znak monatva)?

2. Nema blaga na svijetu niti poklona kojim uenik moevratiti dug svom duhovnom uitelji, koji ga je nauio ak

i samo jedan slog (om) to ga vodi do svjesnosti Boga.

3. Postoje samo dva naina da se oslobodimo trnja i zlih

ljudi: za prvo obuti cipele, a za drugo - osramotiti ga,

tako da od sramote nikad vie ne smije da promoli svoju

njuku itako ga drati na distanci.

4. Onaj ko nosi prljavu odjeu, ima prljave zube, ko je

prodrljivac, ko neljubazno zbori i onaj ko spava nakon

izlaska sunca - iako moe biti najuzvienija osoba -

izgubie naklonost Lakmi (boice sree), tj. novac.

5. Onoga ko izgubi novac ostavljaju prijatelji, ena, sluge

i roaci, a kada ponovo stekne novac, svi oni koji su ga

ostavili sada mu se vraaju - prema tome, bogatstvo je

najbolje srodstvo!

6. Greno steeno bogatstvo moe da traje i deset godina,

ali jedanaeste nestaje ak i prvobitna njegova osnovica.

7. Loe djelo koje uini uzviena osoba ne osuuje se, jer

i nema nikoga ko bi ga prekorio. Dobro djelo koje uini

niskoklasna osoba biva osueno, jer niko to ne potuje.

8. Pravo jelo su ostaci brahmaninog obroka, ljubav koja se


24/28

pokazuje drugima prava je ljubav, a ne ona koja se uva

za sebe. Prava mudrost je uzdravati se od grijeha. Prava

milostinja je ona koja je data bez hvalisanja.

9. U pomanjkanju razboritosti, najskupocjeniji dragulj lei

u praini do stopala ljudi, dok komadie stakla nose na

svojim glavama. Ali mi ne treba da mislimo daje dragulj

izgubio vrijednost, a komadi stakla dobio na njoj, jer

kada se pojavi ovjek sa razboritim rasuivanjem, svaki

od njih e doi na svoje pravo mjesto.

10. Znanje iz svetih spisa neogranieno je i mnogo je

vjetina u ivotu koje treba da se naue. Vrijeme koje

imamo kratko je, a pred naom mogunou da nauimo

stoje mnoge prepreke. Zato trebamo izabrati da nauimo

ono to je najvanije, kao to labud pije samo mlijeko iz

smjese mlijeka i vode.11. Kao andala (psojedac) je onaj ko rua, a da ne ponudi stranca

koji je sluajno doao u njegovu kuu izdaleka, premoren.

12. Neko moe poznavati sve etiri Vede i dharma-astre

(spise o pobonosti), ali ako nema spoznaju svog

duhovnog ja, on je ba kao varjaa koja mijea sve vrste

hrane, ali ne zna okus nijednoj.

13. Visokouzviene su one blagoslovljene due koje se, prelazei

okean ivota i smrti, sklanjaju u okrilje istinskoga

brahmane, koji je kao siguran brod za prelazak na drugu

obalu. Takve due sigurno nisu kao putnici na palubiobinog broda, koji moe lako da potone.

14. Mjesec, koji je prebivalite nektara i glavnog boanstva

svih lijekova, iako besmrtan kao amrita (nektar) i sjajnog

oblika, gubi svoj sjaj kada se danju zaputi ka prebivalitu

Sunca. Stoga, zar se obian ovjek nee osjeati manje

vrijednim kada doe da ivi u tuoj kui?

15. ...

16. ...

17. Postoji mnogo naina vezivanja kojima ovjeka svladaju

i kontroliu u ovome svijetu, ali najjai su okovi privrenosti

i ljubavi. Uzmimo za primjer sluaj obine

pele koja, iako iskusna u probijanju tvrdog drveta, biva

uhvaena zagrljajem voljenog cvijea kada se njegove

latice zatvore u sumrak.

18. Iako posjee sandalovo drvo, ono ne gubi svoj prirodno

prelijepi miris; tako ni slon ne odbacuje svoju nestanu

prirodu iako ostari, a eerna trska ne gubi svoju slatkou

iako se cijedi mljevenjem. Tako ovjek plemenita roda ne

gubi svoje uzviene osobine bez obzira koliko je pritisnut


25/28

siromatvom.

19. ...

POGLAVLJE XVI

1. ...

2. ensko srce nije jedinstveno, ono je - podijeljeno; dok

razgovara s jednim mukarcem, poudno gleda drugog,

a u svom srcu njeno misli na treeg.

3. Budala koja mata o tome da ga armantna mlada

gospoica voli, postaje njen rob, te plee poput ptice

akuntale, sa kanapom oko vrata.

4. Ko je taj ko postavi bogat ne postade ponosit? Kada e

razvratnik doi do kraja svoje nesree? Kojeg ovjeka

u ovome svijetu nije savladala ena? Koga uvijek volikralj? Koga jo nije nadvladalo razorno vrijeme sudbine?

Koji prosjak postade slavan? Ko postade sretan stekavi

mane pokvarenjaka?

5. ...

6. ovjek postaje slavan zbog svojih vrlih djala, a ne samo

sjedanjem na uzvieno sjedite. Moemo li tako vranu

nazvati garudom (orlom) samo zato to sjedi na vrhu

visoke kule?

7. ...

8. ovjek kojeg drugi slave kao velikog potuje se kaovrijedan, mada moe biti bez ijedne vrline. Ali ovjek

koji pjeva o svojim vlastitim slavama poniava sebe

u oima drugih, iako moe biti i sam Indra (kralj raja,

obdaren svim vjetinama).

9. Ako dobre osobine treba da krase ovjeka dobrog

rasuivanja, onda e se sjaj njegovih vrlina prepoznati

kao dragulj koji je po prirodi svijetao, ali jo jae bljeti

na zlatnoj podlozi.

10. ak i onaj ko po svojim osobinama izgleda sveznajui,

pati bez zatite; dragulj, iako skupocjen, treba zlatno

postolje da stoji na njemu.

11. Ne zasluujem bogatstvo koje treba da dobijem suvie

se muei da ga steknem, naruavajui pravila vrline ili

laskajui neprijatelju.

12. ...

13. Oni koji se nisu zasitili uivanja u bogatstvu, hrani i

enama nestali su sa lica zemlje, ima sad drugih koji

umiru, a isto se tako nisu zasitili, a i u budunosti e

drugi umirati osjeajui se nazasienima.14. Sve milostinje i sva rtvovanja Bogu (uinjena iz


26/28

koristoljublja) donose samo prolazne plodove, ali poklon

dat osobama koje ga zasluuju (tj. svetim osobama

svjesnim Boga), kao i zatita puena bilo kom ivom

biu - nikada ne propadaju.

15. Vlat trave je lagana, pamuk je jo laki, a prosjak je jo i

bez premca najlaki. Pa zato ga onda vjetar ne odnese?

Zato to se plai da mu ovaj ne trai milostinju.

16. Bolje je umrijeti nego odravati ovaj ivot zapadajui u

sramotu; gubitak ivota uzrokuje trenutanu patnju, ali

sramota donosi patnju svaki dan naeg ivota.

17. Sva su iva bia zadovoljna umilnim rijeima; zato treba

da biramo rijei koje svakoga zadovoljavaju, jer nikad

nije premalo prijatnih rijei.

18. Postoje dvije vrste nektarskih plodova koji vise na

drvetu ovoga svijeta: jedan je sluanje umilnih rijei (tj.razgovora o Bogu), a drugi je drutvo svete osobe.

19. Dobre navike, kao to su davanje milostinje, uenje i

askeza (pokora) tokom mnogo prolih ivota nastavile

su da se razvijaju u ovom roenju, snagom povezivanja

(joge) ovoga sadanjeg ivota sa prolima.

20. Onaj ije je znanje zatvoreno u knjigama i ije bogatstvo

imaju drugi, ne moe iskoristiti ni znanje ni bogatstvo

kada mu zatrebaju.

POGLAVLJE XVII

1.Uenjak koji je stekao znanje studirajui mnogo knjiga

bez blagoslova vjerodostojnog duhovnog uitelja, ne

istie se u drutvu istinski uenih ljudi, kao to se ni vanbrano

dijete nigdje u drutvu ne potuje.

2.Treba da uzvratimo na naklonost drugih djelujui ljubazno,

i isto tako treba da zlo vratimo zlim, ako u tome

nema grijeha, jer je neophodno da zlom ovjeku vratimo

milo za drago.

3.Stvari koje su daleko, kao i one koje izgledaju nemogue,

a i one koje su izvan naeg dosega, mogu se lako dostii

pomou pobone askeze (pokore i odricanja), jer nita ne

moe prevazii askezu.

4.Ima li mane gore od krtosti? Ima li ita grenije od

klevetanja? Kakva je potreba za askezom, ako je ovjek

istinoljubiv? Ako je ovjek ista srca, kakva je tu potreba

za hodoaem? Ako ima dobar karakter, ima li potrebe

za drugim vrlinama? Ako je slavan, trebaju li mu dodatni

ukrasi? Treba li bogatstvo ovjeku sa praktinim znanjem?

I, ako je obeaen, ta ima gore od smrti u sramoti?


27/28

5. Iako je otac koljke more, riznica svih dragulja, a boica

obilja, Lakmi, njena sestra, koljka ipak ide od vrata do

vrata prosedi (u rukama prosjaka). Istina je, dakle, da ovjek

ne dobija nita to nije dao u prolosti.

6. Kada ovjek ostane bez snage postaje sveta osoba, onaj

bez novca djeluje kao brahmadari (monah), bolesnik se

ponaa kao bhakta (posvedenik Bogu), a ena kad ostari

postaje vjerna svom muu.

7. ...

8. U zmijskom zubu lei otrov, kao i u ustima muice i aoki

korpije; meutim, pokvaren ovjek prepun je najedeg otrova.

9. ena koja posti i pridrava se pobonih zavjeta bez

dozvole svoga mua skraduje mu ivot i odlazi u pakao.

10. ...

11. ...12. Ruku moe lijepo ukrasiti samo davanje milostinje,

ovjek ne postaje ist ako tijelo premae sandalovom

pomadu nakon kupanja, ne biva zadovoljan rukom kao

to je zadovoljan kada mu se oda potovanje, a spasenje

se ne dostie samo kinurenjem obiljejima sveca, ved

razvijanjem duhovnog znanja.

13. ...

14. Uzimanje ploda drveta tuneli otupljuje ula, a korijen

biljke vada brzo pomae oivljavanje razboritosti i

inteligencije; ena u trenutku otme ovjeku snagu, dok jemlijeko odmah obnovi.

15. Onaj ko u srcu svome gaji dobre namjere i elje prema

svim ivim bidima, prevazilazi sve potekode i na svakom

koraku ga zasipaju sve vrste obilja.

16. Zar ima iega u Indrinom kraljevstvu (raju) u emu moe

da uiva ovjek ija je ena vjerna i estita, ko je bogat,

ima dobrog sina koji se izvrsno ponaa i unuke koje mu

je podario sin, i koji je obdaren svim dobrim odlikama?

17. ovjek jede, spava, brani se i razmnoava, to je uobiajeno

i za nie ivotinje. Ono po emu se ovjek razlikuje od

ivotinje je neogranieno znanje. Zato se nerazuman

ovjek bez znanja treba smatrati ivotinjom.

18. ...

19. Kralj, prostitutka, Jamarad (polubog smrti), vatra, lopov,

mladid i prosjak ne mogu razumjeti patnje drugih. Osmi

u ovoj kategoriji je ubira poreza.

20. O damo, zato sputa pogled? Da ti nije neto ispalo na

tlo? A ona ree: "O budalo, zar ne shvata da su biseri

moje mladosti nestali?"21. O cvijede ketki, zmije ive u tvojoj blizini, ne raa


28/28

jestive plodove, a tvoje lie prekriva trnje. Pogrbljeno si

kada izraste, raste u blatu iteko ti je prii. Ipak, zbog

tvog izuzetnog mirisa, o cvijee ketki, drago si poput

najdraeg roaka; prema tome, samo jedna posebnost

prevazilazi gomile mana.

Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)

Documents

Transcript of Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)