1.Definisati put kočenja i zaustavni put-Put Kočenja označava pređeni put od početka djelovanja sile kočenja do zaustavljanja vozila ili prema smjernicama zaustavna dužina Lz je najkraća dužina na kojoj vozač, na mokrom i čistom kolovozu,može da zaustavi vozilo u uslovima dozvoljene vrijednosti koef.trenja- Zaustavni Put predstavlja put koji vozilo pređe od momenta momenta kada je vozač primijetio opasnost do zaustavljana vozila, prema smjernicama zaustavna preglednost Pz je minimalna dužina na kojoj vozač opaža prepreku da bi do nje potpuno zaustavio vozilo u uslovima dozvoljene vrijednosti koef.trenjaPrema smjernicama zaustavna preglednost se računa po obrascu: Pz= Lz + 7mNa put kočenja treba dodati tzv. Prelazni put da bi se dobio zaustavni put. Prelazni put obično iznosi iz bezbjednosnih razloga 7m i odnosi se na put koje vozilo pređe u prelaznom (psihotehničkom vremeni) tj. Vremenu koje protekne od trenutka kada je uočena potreba za kočenjem pa do početka djelovanja kočnice. To prelazno vrijeme zaisi od individualnih osobina vozača i računa se sa prosječnom vrijednošću od 1,5-2,5 s.

2. Kako se sve može izražavati veličina saobraćaja?-Veličina saobraćaja ima velik uticaj za ocjenu ekonomskog značaja nekog puta i za odabir tehničkih elemenata puta i kolovoznog zastora. Ona se izražava na više načina:1. Brojem netotona u toku jednje godine2. Brojem brutotona na dan ili na godinu u slučajevima potrebe za odgovarajućim izborom tipa zastora koji se izvodi u vidu presvčačenja postojećih kolovoza3.brojem vozila,izdvojeno po vrsti koji pređe kroz posmatrani presjeku toku jednog dana ili sata.Potrebno je za istraživanje gustine saobraćaja i svrstavanja puta u odgovarajući razred4 brojem pješaka u toku jednog sata, potrebno je kod računaja potrebnih širina za trotoare i pješačkim prilazima velikim stadionima.

3. Vijadukti?-Imaju veliki značaj. Često zamjenjuju visoke nasipe preko dubokih jaruga i

širokih dolina, tad je niveleta izdignuta visoko nad tlom. Grade se i u rejonu gradova gdje bi nasipi kod prilaza objektu ili kod presjecanja ulica mogli oetati saobraćaj. Grade se i na strmim padinama na kojima se ne bi mogao obrazovati trupi nasip,gdje se ne mogu izgraditi potporno zidovi.Troškovi građenja vijadukta i nasipa izražavaju se pri nagibu terena l:m na visinama h. Padinski vijadukti su vijadukti na padinama i njih gradimo ma slabijim mjestima, gdje bi nasipi mogli da se pokliznu. Da bi se to izbjeglo, opterećenje od saobraćaja i objekata se prenosi preko stubova na povoljnije slojeve zemljišta. Vijadukti mogu biti masivni : iz betona ili kamena ili AB.-Masivni kameni vijadukti ,ogu se graditi u planinskim područjima gdje se lako može naći kamen za objekte (npr. U dolini rijeke Soče). Kameni vijadukti se kod nas više ne rade.Masivni betonski vijadukti imaju veliku primjenu kod saobraćajnica. Veličina otvora masivnih vijadukta određuje se u funkciji visine objekta nad tlom, ako je širina veća, veći su i otvori.Veličina otvora masivnog vijadukta uzima se po obrascu : L= 6 + 0,4H L-,otvor svodaH-visina nivelete

Svodovi masivnog vijadukta su pretežno polukružnog oblika sa rasponima 10 do 24 m, rijetko 40m. Najčešće otvori su :10,12,15,18 i 20 m, daju se zbog lakšeg izvođenja.Vijadukti od AB najčešće se primjenju u zadnje vrijeme, jer mogu priimiti zatežuće napone i lakši su od masivnih vijadukata.

4. Šine kao dio kolosjeka ? Dijelovi šina-Šina je najvažniji dio kolosjeka, po njoj se kreću točkovi vozila i ona ih vodi. Prima i prenosi pritiske od točkova i sve sile i momente koji se pojavljuju pri kretanju vozila. Sastoji se 3 osnovna dijela: - glave šine koja je prilagođena obliku obruča troškiva-vrata koji spaja glavu i nožicu šine-nožice šine kod koje je donja površina ravna zbog nalijeganja na podlogu, a gornja površina nagnuta.Cijeli profil mora imati oblik da se šina može valjati.3 su glavna oblika šina: a) šina sa širokim nožicama, nazvana Vignolova šina

koju je uveo Vignol u Europu, ima najširu upotrebub) dvoglava šina, da se pomoću dvije glave omogući povećanje vijeka njenog trajanja, one se više ne primjenjuju na našoj pruzic) žljebaste šine upotrebljavaju se kod tramvajskih pruga. Šine se izrađuju od čelika. Kod nas se najčešće proizvode u Zenici i nešto u Jasenici

5. Sigurnosne šine?-Stavljaju se na svim mostovina, sa kolosijekom u zastoru i bez zastora u sljedećim slučajevima:a) ako rastojanje između čela obalnih stubova iznosi više od 20mb) na mostovima koji se nalaze u krivinic) ako su teški uslovi prilaza mostud) kod velikih i dugačkih naponaSigurnosne trake služe za osiguranje vozila pri iskliznuću ispred mosta ili na samom mostu. One spriječavaju da vozilo ne padne sa mosta. Dužina sigurnosnih šina prelazi dužinu mosta za 3m na obe strane i moraju biti savijene na krajevima i utvrđene u sredini kolosjeka pomoću klina, da ukupna dužina sigurnosnih šina izvan mosta sa svake strane bude po 10 m.

6.Podjela puteva prema veličini motornog saobraćaja?-Prema veličini motornog saobraćaja izraženog prosječnim godišnjim dbevnim saobraćajem,odnosno brojem motornih vozila koji se očekuje na kraju planskog perioda na putu u toku 24 sata,javni putevi se dijele na 5 razreda:1) putevi prvog razreda: vrlo gust saobraćaj (preko 12 000 motornih vozila za 24h)2)putevi drugog razreda:gust saobraćaj (7000-12000 motornih vozila za 24h) 3)putevi trećeg razreda: srednje gust saobraćaj ( 3000-7000 za 24h)4) putevi četvrtog razreda: saobraćaj male gustine (1000-3000 za 24h)5) putevi petog razreda: saobraćaj vrlo male gustine ( do 1000 vozila za 24 h)

7.Zaustavne trake (trake za prinudno zaustavljanje vozila)?- Njih trebamo predvidjeti na autoputevima i po potrebi na putevima prvog razreda, uz spoljnu ivicu spoljnih traka posebne trake za prinudno zaustavljanje vozila duž cijele trake. U tunelima i galerijama mogu se uvoditi

prostori za prinudno zaustavljanje vozila. Na autoputevima širina zaustavne trake je 2,5m, a na putevima prvog razreda sa 4 saobracajne trake 1,75m.Osnovni zadatak zaustavnih traka je zaustvljanje vozila u nuždi, a ispred i iza raskrsnica kao trake za usporavanje i ubrzavanje vozila.8. Zastor- U zastor su položeni pragovi. Zastor treba da:-elastično i ravnomjerno prenese pritiske na Planum-spriječava bočno pomjeranje pragova- omogući brzo ocjeđivanje atmosferske vode sa PlanumaZastor mora imati dovoljnu širinu i debljinu i da je dobrog materijala. Ako je donji sloj od lošeg materijala onda završni sloj treba da bude pokriven tamponskim slojem i onda na takav sloj dolazi tucanik. Materijal za zastor je tucanik i šljunak i rijetko oštri pijesak.Tucanik je najbolji materijal za zastor, ugrađuje se u pruge, tunele,u skretnice svih pruga.On mora biti čist i ne smije biti krupan. Kamen od kojeg se pravi tucanik treba da ima odgovarajuću čvrstoću, da je žilav i postojan na mraz. Najbolji kamen za tucanik je: bazalt,granit, a kod nas najčešće krečnjak.Gnus-sitni tucanik za održavanje prugaŠljunal- za zastor treba biti čist,oštar i ravnomjerne krupnoće.Ne smije imati nekih organskih primjesa. U rijetkim slučajevima kao zastor se ugrađuje oštar pijesak. On je privremen i mora se zamijeniti odgovarajućim sastavnim materijalom. Nedostatak zastora od pijeska što se ljeti stvara velika prašina, a zimi se vlaga u pijesku smrzava.

9 Nabrojati 3 faze izrade investiciono tehničke dokumentacije potrebne za saobraćajnice!- Postoje 3 osnovne faze izrade: 1) INVESTICIONI PROGRAM (sadrži pred projekat trase sa njenim ekonomsko tehničkim obrazloženjem)2) IDEJNI PROJEKAT ( dalja razrada riješenja investicionog programa i treba da posluži kao osnova za izradu glavnog projekta)3)GLAVNi PROJEKAT ( sadrži tehnička rješenja saobraćajnice sa svim nacrtima i detaljima koji trebaju biti razrađeni da se prema njima može objekat izvesti, pa se naziva i izvođačkim elaboratom).

10. Revizija projekta-Revizija projektne dokumentacije je obavezna za projektnu dokumentaciju koja je pripremljena u inostranstvu,te za projektnu dokumentaciju za koju je revizija predviđena posebnim propisima. Za odgovorne revidente se imenuju lica koja u pogledu oblasti i odgovornosti svoje djelatnosti ispunjavaju uslove posavljene zakonom o građenju.Po završetku revizije, revident mora investitoru predati izvještaj u pismenom obliku.Moguće tražene ispravke ili dopune projektne dokumentacije vrši projektant. Ispravljen ili dopunjen projekat dostavlja investitorukoji ga zatim prosljeđuje revidentu na ponovnu reviziju. Revizijom se dokazuje da li su projektni crteži, proračuni i sl. tačni,te se da će predviđeni objekat:1) ispunjavati osnovne postavljene uslove2) biti izveden u skladu sa dokumentacijom o prostornom planiranju i građevinskim propisima3) biti funkcionalan i prikladno oblikovan4)obezbjediti učinkovitu i ekonomičnu upotrebu

11. Dodatne trake-Dodatne saobraćajne trake za spora vozila grade se na dionicama puta gdje zbog većeg nagiba i njegove dužine dolazi do opadanja brzine teških vozila što dovodi do smanjenja propusne moći. Minimalna širina trake je 3 m. Kritična brzina pri kojoj se spora vozila smiju vratiti na normalnu saobraćajnu traku iznosi Vkr=50 km/h. Početak trake gdje brzina sporog vozila opadne od 50 km/h,a završava gdje brzina poraste na 50 km/h. Dodatna saobraćajna traka mora i na početku i na kraju imati propisnu širinu.Kod javnih puteva su dvije saobraćajne trake, dodatna traka se predviđa uz vanjsku ivicu kolovoza, a kod javnih puteva sa 4 ili više traka može uz vanjsku ili unutrašnju ivicu kolovoza. Na autoputevima i putevima prvog razreda,dužina dodatnih saobraćajnih traka ne smije kraća od 1 km.

12.Općenito o podlozi(nosećem sloju) kao dijelu kolovozne konstrukcije?-Podloga je dio kolovozne konstrukcije između zastora i posteljice,sastoji se od jednog ili više nosećih slojeva,zaštitnih slojeva i međuslojeva. Zaštitni slojevi su tampon i sloj čvrstoće.Sloj čvrstoće spriječava prodiranje posteljice

u noseći sloj. Debljina mu je oko 15 cm. Ako je posteljica slabije nosivosti onda koristimo tampon za zaštitu nosećih slojeva od podzemnih voda i mraza.Međusloj služi da spriječimo prodiranje tucanika u tampon pri vibriranju tucanika i za bolju vezu pojedinih slojeva. U podlozi djeluju samo vertikalne sile čije djelovanje opada sa dubinom konstrukcije. Podloga se gradi od šljunka,tucanika,lomljenog kamena,betona i dr.Podloga ne mora biti homogena,može se raditi i iz više slojeva,čiji kvalitet opada idući od gornjeg sloja naniže.

13 Ivične trake?Služe za:- bolje obezbjeđivanje kolovoznog zastora- jasno isticanje saobraćajne površine-proširenje kolovoza u specijalne svrheNormalna širina ivične trake iznosi 0,2-0,5 m,a zavisi od širine saobraćajne trake. Širina ivične trake između saobraćajne i zaustavne trake je 0,2m.Ivične trake mogu se graditi kao krute konstrukcije čiji je materijal različit od materijala kolovoznog zastora.Ivične trake sa istom vrstom kolovozne konstrukcije radi pojednostavljenja i ubrzanja radova.Poprečni nagib ivične trake predstavlja nastavak nagiba saobraćajne trake.

14 Podjela puteva prema saobraćajnom opterećenju?Putevi se dijele na: a) za lak saobraćaj (za opt. Do 1000 tona/dan)b) za srednje težak saobraćaj (za opt. Od 1000-3000 tona/dan)c)za težak saobraćaj (za opt. Od 3000-6000 tona/dan)d) za vrlo težak saobraćaj ( za opt. Preko 6000 tona/dan)

15 Navesti 3 kriterija za gradnju biciklističkih staza prema smjernicama?-Biciklističke staze se predviđaju na onim dionicama puta gdje je velika gustina motornog i biciklističkog saobraćaja. To je najčešće u prigraskim rejonima.Biciklističke staze treba uvesti kao:a)proizvod broja motornih vozila i broj biciklita na dan dosegne 15000b)100 il više biciklista u vrijeme najvećeg saobraćajac) udio kamiona i autobusa u ukupnom saobraćaaju veći od 10%

16. Općenito o zastoru ( habajućem sloju) ?-zastor je završni sloj kolovozne konstrukcije po kojoj se vrši saobraćaj i koji prima sve vanjske sile:vertikalne, podužne, tangencijalne i tangencijalne poprečne.Habajući sloj mora biti otporan na temperaturu,vjetar,atmosferske padavine.Habajući sloj treba da podnese sve ove uticaje,a mora i da bude što racionalnije debljine jer je najskuplji dio u kolovoznoj konstrukciji,pa mu zbog toga debljina iznosi otprilike od 2 do 10 cm.17.Detalj serpentine I reda?-serpentina se sastoji iz glavne kružne krivine i dvijepriključne krivine ne uključujući prelazne krivinePoluprečnici priključnih krivina su 2Ro<R1<4Ro, gdje jeRo-poluprečnik glavne kružne krivine,a R1-poluprečnik priključne krivine. Priključni pravci na krivinama R1 i R2 i međupravom m1 i m2 nazivaju se krakovi serpentine. Grlo serpentine je najuži dio serpentine kod priključnih krivina.Oblik serpentine i položaj centra gl.serpentine zavise od konfiguracije terena,a treba ga smjestiti u najblaže nagnute površine terena. Ukoliko su priključne krivine suprotno orijentisane tada kažemo da su to serpentine I reda

18. Objekti na trasi?-Vještački objekti su građevine u trupu saobraćajnice iznad ili pored,koje čine sastavni dio i oni su namijenjeni za savladavanje vodenih tokova,brdovitih masiva, itd.U posebnim slučajevima takvi objekti se garde kao zamjena nasipu ili usjeku. Grade se najčešće od betona,čelika,drveta i u oblicima koji odgovaraju izabranom materijalu. Objekti se prema mjestu,obliku i namjeni dijele na:propuste,mostove,vijadukte,estakade,podvožnjake,nadvožnajke i tunele.-Propusti su manji objekti koji su ugrađeni u zemljani trup saobraćajnice i oni ne prekidaju njegov kontinuitet.Objekt koji se smatra propustom,granica tog otvora je 5m.-Mostovi su objekti koji imaju otvor veći od 5m,a služe za spriječavanje vodene prepreke,oni prekidaju kontinuitet zemljanog trupa-Vijadukte koristimo ako saobraćajnice sijeku duboke uvale i kao zamjenu za

nasip.Oni se koriste i za provođenje saobraćajnice preko klizišta,kada nasip nije siguran.-Nadvožnjaci su objekti koji se grade iznad nivelete pruge,pa se preko njih prevede neka druga saobraćajnica.A ako je ispod nivelete onda su to podvožnjaci. Problem pri građenju vještačkih objekata je izbor mjesta i određivanje položaja prema pravcu saobraćajnice,veličini otvora,izbor materijala i sistema konstrukcije.

19. Serpentine?-U teškim terenima,zbog velikih visinskih razlika nastaju problemi,a raspoloživa dužina za normalno razvijanje trase puta nije dovoljna.Onda se u tim slučajevima primjenjuje poseban način vođenja trase putem razvijanja trase po padinama,primjenom specijalnih serpentina na mjestima promjene smjera kretanja vozila.Serpentine se primjenjuju u najnužnim slučajevima, na putevima sa manjim intenzitetom saobraćaja,na teškim terenima.Serpentina se može koristiti i pri intenzivnijem motornom saobraćaju i na važnijim pravcima ako se njena opravdanost dokaže analizom.Serpentine se konstruišu na poseban način, i prilagođene su putanji vozila.

20. Nabrojati bar 4 eksplatacione karakteristike kod puteva?-Računska brzina-je brzina na osnovu koje se izračunavaju elementi puta,trase i pop.presjeka. To je ona brzina koja mora biti zagarantovana na putu uz punu bezbjednost saobraćaja.-Veličina saobraćaja- predstavlja značajan podatak za ocjenu ekonomskog značaja nekog puta i za izbor tehničkih elemenata puta i kolovoznog zastora.-Propusna moć puta je broj vozila koji put može da pređe u jedinici vremena kroz određeni presjek,a daje se za jedan smjer.-Osovinski pritisak,odnosno pritisak na točku predstavlja opterećenje po osovini odnosno točku.Značajan podatak prilikom izbora i dimenzioniranja kolovoznog zastora i mostova.Javni put treba da podnese osovinski pritisak od najmanje 100 kN odnosno po točku 50 kN, to je predviđeno našim propisima.

21.Nabrojati radove na terenu i radove u kabinetu u fazi izrade Glavnog projekta saobraćajnice?-Radovi na terenu obuhvataju:-obnovu operativnog polinoma-stacioniranje-obilježavanje krivina i mjerenje pravaca-snimanje pop. profila-nivelisanje-isticanje tjemena trase i mjerenje skretnih uglova i dužina među tjemenimaRadovi u kabinetu obuhvataju izradu gl.projekta na osnovu podataka koji se dobiju na terenu,to su:-uzdzžni profil saobraćajnica-poprečni profil-situacioni plan-predračun radova-nalazišta građevinskog materijala-tehnički izvještaj-elaborat o uređenju zemljišno-pravnih odnosa

22.Navesti 6 osnovnih razloga za uvođenje prelaznica?a) pri vožnji po prelaznici dolazi do postupnog zaokretanja prednji točkova vozila de/dt do ugla skretanja e, koji odgovara vožnji pri kružnom luku.Prelaznica rezultira iz stvarne putanje vozila pri postepenom zaokretanju vodećih točkova.b) Porast centrifugalne sile vrši se postupno od 0 do konačne vrijednosti na početku kružnog luka.c) Psihološki razlozi:kod krivina bez prelaznia,vozaču se čini krivina oštrijomd)Postepena promjena zakrivljenosti djeluje povoljno i sa gledišta prilagodljivosti trase terena.e) Na dužini prelaznice vrši se postepeno vitoperenje pop.presjeka kolovozaf)Ako se kolovoz u čistoj krivini proširuje,prelaz sa neproširenog na prošireni kolovoz vrši se na dužini prelaznice

23.Uporediti poluprečnike krivine kod cesta i željeznica?-osnovna razlika je konstrukcija samog vozila i mogućnost prolaza vozila kroz krivinu.Kod željeznica najmanji poluprečnik s obzirom na prolaznost vozila kroz krivinu je Rmin=180m,a kod putnih vozila Rmin=20m,pa izuzetno i niže.Kod željezničkih pruga u krivinama se javljaju otpori,dok uticaj otpora kod puteva je manjeg značaja.Kada se radi o uticaju na poluprečnike krivine brzine pri prolazu kroz krivinu su jednaki i kod željezničkih pruga i kod puteva.Drumska vozila mogu prolaziti kroz manje radijuse,dok je kod željezničkog saobraćaja drugačije.

24.Definisati računsku,predviđenu i projektnu brzinu?Računska brzina je svaka brzina koja se upotrebljava za određivanje ili proračun tehničkih elemenata puta.Prema smjernicama računska brzina je ili predviđena brzina Vpred ili projektna brzina Vproj.Predviđena brzina Vpred je računska brzina koja je određena za pojedine kategorije puta,s obzirom na saobraćajnu f-ju i uslove prostora.Na osnovu ove brzine vrši se procjena dimenzija geomet. I tehničkih elemenata puta.I po starim propisima i po smjernicama predviđena brzina se dobije u zavisnosti od razreda puta i kategorije terena.Projektna brzina određuje se na osnovu predviđene brzine.Vproj je brzina vožnje vozila u slobodnom saobraćajnom toku po čistom i mokrom kolovozu.Upotrebljava se za analize bezbjednosti saobraćaja i za adekvatne ispravke pojedinih tehničkih elemenata puta.

25 Od čega zavisi izbor minimalnog poluprečnika krivine kod željeznica?-Željeznička vozila se karakterišu čvrstom vezom točkova i osovina,većim razmakom osovina.Njegove karakteristike dovode do težeg prilagođavanja željezničkih vozila promjeni pravca vožnje. Kod željeznica najmanji poluprečnik određujemo s obzirom na prolaznost vozila kroz krivinu i najčešće iznosi Rmin=180m.

26. Estakade?-To su objekti veće dužine sa mnogo manjim otvorima.Oni izdižu saobraćajnicu iznad svoje okoline ostavljajući ispod estakade slobodne prolaze

Primjenjuju se u gradskim i prigradskim područijima,kao i gusto naseljenim područijima gdje je zemljište skupo.

27.Pješačke staze?-Na putevima sa dozvoljenim pješačkim saobraćajem treba odgovarajućim proširenjem i učvršćenjem bankine omogućiti ovaj saobraćaj.Kod intenzivnijeg pješačkog saobraćaja treba ispitivati potrebu izrade odvojene pješačke staze od kolovoza bilo visinski ili izradom odvojene odgovarajuće trake. Pri utvđivanju potrebe za izradom pješačkih staza uzima se u obzir gustina motornog i pješačkog saobraćaja.Najmanja širina staze je 0,8m.One mogu biti odvojene ivičnjacima.

28.Definisati trasu? Šta je trasiranje?-Trase neke saobraćajnice predstavljaju zamišljenu liniju u prostoru koju obilježava niveleta i situacioni položaj te saobraćajnice.Pod trasiranjem se podrazumijeva vođenje trase u situacionom planu i u uzužnom profilu.To dvoje čini jednu cjelinu i kvalitet trase jedne saobraćajnice.29.Podjela javnih puteva prema saobraćajnom opterećenju?

Razred puta

1 2 3 4 5 6 7

PGDS (voz/dan)

>12000 8001-12000

6001-8000

4001-6000

2501-4000

1001-2500

<1000

30. Tehnička podjela puteva prema važećim pravilima?A-(povremena upotreba,dimenzioniranje prema vozno-dinamičkim uslovima)B-van naselja(periodična upotreba, -//- -//-)B- u okviru naselja (česta upotreba, , -//- -//-)C-(pretežno stalna upotreba,dimenzioniranje prema vozno dinamičkim)D-(stalna upotreba,dimenzioniranje prema obezbjeđenosti prevoznosti)Određivanje mjerodavne kategorije puta vrši se prema tabeli 2 pravilnika o javnim putevima.

31

32.Unutrašnji otpori kod kretanja vozila?-Otpor između naplatka kotača i kolnika je ustvari otpor između točka i kolovoza,odnosno otpor klizanja33.Nabrojati neke vanjske otpore kod kretanja vozila?Otpor klizanja iznosi:-U uzdužnom smjeru Wkl=G*ft -U pop.smjeru Wkl= G*frG-težina vozilaft-koef.prijonjivosti u uzdužnom smjeru ili koef.trenja klizanjafr- -- -/////----- u pop.smjeru,tj koef. Trenja

34. Od čega zavise standarne širine trake prema smjernicama?Standardna širina saobraćajnih traka prema smjernicama dato je u poglavlju 1.1.3,tabela 14 i zavisi od računske brzine,širine tipičnog vozila i područja bočnog kretanja36.Od čega zavisi širina rubnih traka prema smjernicama?-Širina rubnih traka prema smjernicama data je u tabeli 17.geom karakteristike puta i zavisi od širine kolovozne i širine rubne trake.