1

ČEHUL JICAL i s t u č e n i k a O Š “ Š i m e B u d i n i ć ” , Z a d a r - Š k o l s k a g o d i n a 2 0 1 1 . - 2 0 1 2 . - B r o j 1 3

TEMA BROJA:MAMA I TATA SE VIŠE NE VOLE

INTERVJU:JULIJANA MATANOVIĆ

PUTOVANJA:GRAD NA DVA KONTINENTA

EKOLOGIJA:MEĐUNARODNA EKO-ŠKOLA

2

S A D R Ž A JUVODNIKPozdrav, dragi ljubitelji Čehuljice! ..............................................................................3DOGAĐAJNICANajvažniji događaji u protekloj školskoj godini ............................................................4TEMA BROJAMama i tata se više ne vole ......................................................................................8Razvod kao rješenje problema.................................................................................10Naša iskustva ........................................................................................................11ISTRAŽIVANJEKad se veselje mjeri u promilima .............................................................................12U GOSTIMANa putu ozdravljenja ...............................................................................................15RAZGOVORI S POZNATIMAJulijana Matanović: Priče su svuda oko nas .............................................................16Ana Kolega: Iznad nas je samo nebo .......................................................................17EKO-KUTAKNaša škola - eko škola ...........................................................................................18Stevia: Šećer budućnosti ........................................................................................20Milenijska fotografija ..............................................................................................20Kako smo proslavili rođendan škole .........................................................................21TRI PUT HURATri put hura ............................................................................................................24PROJEKTIProjekt GLOBE .......................................................................................................25Mirno more svoj djeci svijeta ...................................................................................26PUT OKO SVIJETAPutovanje oko svijeta ..............................................................................................28POSTEROsmaši i prvaši ......................................................................................................29ZA NAJMLAĐEKad se male ruke slože ..........................................................................................33Pozdravi iz Slavonije ...............................................................................................34S pjesmom na Kalelargi ..........................................................................................35ISKRICE U NAMA ..................................................................................................36ZANIMLJIVOSTIOrigami .................................................................................................................41PUTOVANJADoživljaji Orijenta: Grad na dva kontinenta ...............................................................42Ana u tvornici čokolade ..........................................................................................44GASTRO KUTAKKuhamo kineske specijalitete ..................................................................................46ZDRAVLJETko? Što? Naočale! ................................................................................................48MODANokti kao umjetničko platno ....................................................................................50Svijet Timberlanda ..................................................................................................51SPORT ..................................................................................................................52Sportski uspjesi .....................................................................................................52MEĐU KORICAMAInternetom protiv knjige ..........................................................................................54Obavezno pročitati .................................................................................................55FILMOTEKA ..........................................................................................................56SLUŠAONICA ........................................................................................................58FOTO-GALERIJA ...................................................................................................60

ČEHULJICAList učenika OŠ Šime Budinića

Zadar, veljača 2012., br.13

Adresa uredništva:Zadar, Put Šimunova 4

Telefon:023/305-435

Faks:023/309-010

E-mail:os-zadar-005@skole.t-com.hr

Izdavač:OŠ Šime Budinić - Zadar

Za izdavača:Ivan Čular, ravnatelj škole

Glavna urednica:Matea Španić, 8.eZara Škibola, 7.e

Odgovorna urednica:Silvana Rados, prof.

Uredništvo:Matea Španić, Fani Španić,

Lucija Grganović, Mirlinda Maroshi, Natali Ribarić, Katarina Klarin, Josipa Batur, Andrijana Lukić, Mihaela Perić, Dora

Ušljebrka, Zara Škibola, Klara Orkaš, Lota Festini, Marija Ćurko, Tena Ćurko, Anđela

Karavanić, Tonka Hrboka, Ana Pušnik, Klara Gauta

Učitelji suradnici:Jasmina Sandalić, Anka Matulina, Ivana Bašić, Zrinka Klarin, Anita Mustać, Katja Kožulj, Ivanka Burazer, Ivanka Biskup,

Jadranka Čikić

Oblikovanje i grafička priprema:Identity Design, Zadarwww.studioides.com

Tisak:Školska knjiga d.d.

Naklada:500 primjeraka

3

Nakon dugog iščekivanja Čehuljica, i to trinaesta po redu, ponovo se našla u našim rukama i jedva ti čeka ispričati svoju ovogodišnju priču.Dopustite joj to i zaronite

u njezin svijet.

Jako mi je teško napustiti ovu školu, učitelje, učenike i Čehuljicu. Tu sam provela osam godina svoga života učeći o ljudima, prijateljstvu, ljubavi, dobroti, ljubomori, tvrdoglavosti... i naučila sam jako mnogo. Moj je savjet svima da uživate u ovoj školi i svakom drag-ocjenom trenutku s prijateljima jer vri-jeme brzo prolazi, a kada dođe vrijeme za srednju, biti će prekasno i vidjeti ćete što ste sve propustili. Ne zabrinjavajte se oko svake loše ocjene, nego živite u veselju jer život nije kako preživjeti oluju, već kako plesati po kiši.

Vaša urednica, Matea

P O Z D R AV,DRAGI LJUBITELJI Č E H U L J I C E !

Događajnica te vodi kroz događaje važne,Tema broja otkriva učenike hrabre i snažne,

Umjetnici su zaiskrili u iskricama u nama,A sportaši u sportskim rubrikama.

Kada pogledamo u nebo, goreI poželimo svim ljudima mirno more,

Povičimo tri puta hura za oneKoji se za uspjehe na natjecanjima bore.

Slušalice na uši,Otkrivamo koja pjesma rekorde ruši,

Da li vas možda odjeća gušiDok na blagajne donosite hrpe skupog bar-

koda,Sve Vam to otkriva naša rubrika moda.

Baš kao i naša školaKrenite putem eko-izazova

I čuvajte našu Zemlju.A kada se mališani pokrenu

U kutku za malene doznajte što sve mogu,U mislima proputujte Istanbul i Slavoniju

I zatim recite iskreno:“Gle, stvarno, nije riječ o vicu,

Pročitali ste najbolju Čehuljicu!”

UVODNIK

4

DOGAĐAJNICA

VRTIM ZDRAVI FILMHrvatski školski športski savez u su-

radnji s Ministarstvom zdravstva i so-cijalne skrbi pokrenuo je projekt Vrtim Zdravi Film koji ima za cilj edukaciju učenika sedmih razreda osnovnih škola o zdravim prehrambenim navikama te važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću u svakodnevnom životu. Naša je škola bila najuspješnija u sva tri segmenta: edukaciji o prehrani na školskim sato-vima, u izradi filma na temu zdravog ži-vota i u sudjelovanju učenika na raznim natjecanjima.

PROSVJED PROTIVUNIŠTENJA ŠKOLSKOGOKOLIŠA

Uredili smo okoliš naše škole, posa-dili cvijeće, drveće... Svi smo bili jako

NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI U PROTEKLOJ ŠKOLSKOJ GODINIDogađajnicu pripremile:

Lucija Grganović 8.e

Mirlinda Maroshi 8.eMatea Španić, 8.e

zadovoljni i radosni zbog toga. Jedno nas je jutro dočekalo neugodno izne-nađenje - uništen okoliš, uništeno sve za što smo se cijele godine trudili. Pro-

5

ljica Marina Fabijanić koja je osmislila niz aktivnosti u suradnji s ostalim učite-ljima i učenicima.

PROLJETNA BICIKLIJADA Na proljetnoj biciklijadi okupilo se

mnoštvo djece i odraslih. Dvanaest ki-lometara dug put od Puntamike ispred Ekonomsko-birotehničke škole,uspjeli su prijeći najuporniji. Tko nije imao bi-cikl vozio se na rolama ili skateu. Na cilju se održalo natjecanje u najsporijoj vožnji i štafeti na biciklama. Za zabavu je svirao školski bend na čiju su muziku plesali breakeri. Za nagradu svima koji su sudjelovali dobili su besplatan pre-gled bicikla. Izvlačenje lutrije nekima je donijelo sreću u obliku bicikla. Bilo je naporno,ali svi su se odlično zabavili!

EKOLOŠKI PROJEKTSEMEP

SEMEP (South-Eastern Mediterrane-an Environmental Project) je ekološki projekt UNESCO-a koji se bavi odgojem i obrazovanjem o okolišu i omogu-ćuje proučavanje problema okoliša koji su zajednički cijelom području Mediterana. Ove su se godine škole uključene u SEMEP okupile na Visu gdje su predstavljale učeničke projekte. Našu školu su predstavile Hana Kilijan i Matea Španić s projektom ZDRAVE GRICKALICE pod vodstvom profesorice biologije Anite Mustać. Osim druženja s ljudima iz cijele Lijepe Naše upozna-li su ljepote Visa i malog ribarskom mjesta Komiže te otočića Biševa. Kao točka na i petodnevnog odmora bilo je kasnonoćno pjevanje na plaži, a Hana i Matea se slažu u jednome; nikada ga neće zaboraviti.

2. SABOR GLAGOLJAŠAUčenici 6.c razreda s profesoricom

Ivanom Bašić, Vana Strgačić, Dunja Šu-talo, Arina Šimićević i Marko Miodrag

DOGAĐAJNICA

NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI U PROTEKLOJ ŠKOLSKOJ GODINI

svjedovali smo protiv vandala koji su to učinili i poručili koliko je okoliš uisti-nu važan. Naučili smo kako je Zemlja samo jedna i zajednička svim ljudima i kako je svi zajedno moramo čuvati i paziti, brinuti se o njoj jer bi nam ona, jednoga dana, mogla vratiti sve loše na puno gori način.

ROĐENDAN NAŠE ŠKOLEPovodom rođendana naše škole

održala se priredba. Na priredbi je bilo sviranja, plesanja, glume... baš svega. U tom veselom raspoloženju našoj smo školi čestitali 38. rođendan. Najboljim učenicima podijeljene su nagrade, a za učenika generacije odabran je Josip Jukić. Čestitamo!

JESEN MIRIŠE NA KRUHJesenski dani su donijeli i slasne

plodove. Naša je škola obilježila Dane kruha pa su učenici mogli donijeti kruš-ne proizvode i kolače koji su bili izloženi na stolovima u holu. Nakon prigodne priredbe održana je prodaja proizvoda koje su učenici donijeli. Zarađeni novac se prikupljao za pomoć djeci Afrike. Ko-ordinatorica projekta je bila vjeroučite-

2. sabor glagoljaša

6

posjetili su 2. Sabor malih glagoljaša koji se održao 17. rujna u Turnju. Su-djelovali su u radionicama “Glagoljaška baština na svili” i “Glagoljica u nakitu”.

ZADAR ČITA 2011.Naša škola pridružila se projektu

Zadar čita 2011. koji se održavao od 4. do 9. travnja 2011. Tim povodom je: u našoj knjižnici upriličen književni su-sret s Patriciom Jozom, učenicom 8. d razreda, mladom pjesnikinjom. Patricia je učenicima 6.e razreda predstavila svoju zbirku pjesama Krijesnice i pro-čitala nekoliko novih pjesama koje će činiti njenu buduću zbirku. Učenici 6.a, 6.b i 6.c natjecali su se u poznavanju djela Ivana Kušana. 6. a predstavljale su Leonarda Vitlov i Lucija Petrić, 6.b Karlo Korona i Ela Žuvanić, a 6.c Dunja Šutalo i Marko Miodrag. Učenici 2.a i 4.c sudjelovali su u likovnoj radionici s ilustratoricom Dubravkom Kolanović na dječjem odjelu Gradske knjižnice Zadar.

UČENJE NJEMAČKOGJEZIKA KROZ GLAZBU

U tjednu instituta u kojem je u Zadru obilježen Europski dan jezika u orga-nizaciji Goethe-Instituta u Arsenalu je održan koncert glazbenog sastava „La-uter leben” iz Berlina. Na koncert su bili pozvani svi učitelji njemačkog jezika i učenici koji uče njemački jezik pa tako i učenici naše škole. Predstavnici Goe-the-Instituta su u sklopu svog posjeta Zadru, pripremili i zanimljivu glazbe-nu radionicu za učenike koji pohađaju nastavu njemačkog jezika na kojoj je među 50 sudionika iz zadarskih grad-

skih škola sudjelovalo i 18 učenika naše škole: 9 učenika 7.raz. (abc i def smjene) u pratnji prof. Branke Marcelić-Panjak, te 9 učenika 8.c raz. u pratnji učiteljice Nade Nekić.

SKUPLJANJE STAROGPAPIRA

Povodom priznanja Međunarodne eko-škole u našoj je školi organizirano skupljanje starog papira. Time se želi učenike ekološki osvijestiti i podučiti važnosti štednje energije koja je po-trebna u proizvodnji papira te pokazati na važnost stabala i na njihovo čuvanje.

DOGAĐAJNICA

Zadar čita 2011.

7

Dogodilo se još…...najbolji učenici na nagradnom pu-tovanju u Trogir i Solin...za najbolju čitateljicu u Gradskoj knjižnici proglašena je Julia Babić-Kršlović iz 4.d razreda...uvedena su dežurstva učenika...sudjelovali smo na Novigradskom proljeću, Školi stvaralaštva koja oku-plja darovitu djecu...šestaši i sedmaši su posjetili Mini-mundus...naša škola uvela je videonadzor...posjetili smo sokolarski centar na Krapnju...učenici u posjetu dvorcu Trakošća-nu i muzeju pračovjeka u Krapini...humanost na djelu - naša škola je nabavila dizalo za učenike u invalid-nim kolicima...učenici osmih razreda posjetili Hr-vatski sabor

Količina papira se mjerila u kilogrami-ma, a najbolji razred sakupljač je na-građen izletom.

HUMANITARNA AKCIJA U NAŠOJ ŠKOLI: DARUJMO KRV

Na inicijativu našeg ravnatelja or-ganizirana je u prosincu akcija do-brovoljnog darivanja krvi. Odazvalo se dvadeset šest djelatnika, a uspješno ih je dalo krv četrnaest, među njima i ravnatelj Crvenog križa, gospodin Bore Galac. Tako je naša škola postala prva u županiji koja se odlučila darovati krv.

CAMBRIDGE ESOL ISPITNaša se škola uključila u još jedan

projekt učenja engleskog jezika. Cam-bridge ESOL ispiti svjetski su poznati ispiti prepoznavanja stranog jezika te kao takvi mogu pomoći svima koji se pripremaju za državnu maturu. Prizna-ju se u svim zemljama EU i omogućuju zapošljavanje u školama bez posebnog profesorske diplome. Također se mogu dobiti dodatni bodovi za pojedine fakul-tete.

AKVARIJ U ŠKOLIU našu školu stigao je akvarij. Uljep-

šao je školu sa 60 ribica. Neke su: udo-vica, koridoras, santafilomena, barbu-ri... Tu su i dva puža. Akvarij je doniran, a donator je htio biti anoniman. Ideja za akvarij je došla od našeg naslova Eko

škole, što znači da je briga o svim živim bićima i naša briga.

MOZAIK Likovna skupina naše škole odlučila

je uljepšati hodnik s velikim mozaikom. Tema mozaika je slap, koju je odabrao ravnatelj. Voditeljica skupine je učitelji-ca likovne kulture Ane Denona. U pro-jektu sudjeluju učenici sedmih i osmih razreda, te uz pomoć akademskog kipara. Mozaik bi trebao biti gotov do kraja školske godine. Više o njemu u slijedećem broju.

DOGAĐAJNICA

IN MEMORIAM:VLATKA VUKŠIĆ(1959. - 2012.)

Prerano nas je napustila, ali je ostavila dubok trag svojim dobrim karakterom i plemenitošću. Uvijek smirena i dobro raspoložena, lakoćom je unosila mir tamo gdje ga nije bilo, a svojim smislom za šalu brzo bi nas zarazila dobrim raspoloženjem. Bila je krajnje nesebična. Puno je davala lju-dima oko sebe i bila je spremna uvijek dati puno, a tražila je malo za sebe. Svima je bila kao prijateljica, učitelji-ma i učenicima.

8

TEMA BROJA

MAMA I TATASE VIŠE NE VOLE

Tema o kojoj najčešće šutimo, a koja je svuda oko nas

8

9

TEMA BROJA

Nažalost, prava je istina da se brako-vi sve češće raspadaju. Muž i žena otiđu svatko na svoju stranu, u potrazi za novim životom. Zašto uopće dolazi da razvoda? Odgovor je uvijek isti: roditelji se više ne slažu. Ali koji su pravi uzroci koji dovode do neslaganja? Na prvom mjestu tu je alkohol, najčešći neprijatelj ovog sakra-menta. Iza njega je droga koju u stopu prati nasilje. Nasilje je proizvod alkohola i droge, a najčešće ga vrše muškarci. U takvim situacijama najčešće pate djeca. Osjećaju se tužno, zaboravljeno, osamlje-no i nevažno. U brakovima do problema dovodi i manjak novca, a do njega naj-češće dolazi zbog kladionica ili kupovanja ovisničkih sredstava.

Kako možete ostati ravnodušni kada čujete ovakvu priču? Kako možete suz-držati suze kada vidite taj tužni djetetov pogled pun straha i brige? Zato smo se

MAMA I TATASE VIŠE NE VOLE

mi i odlučili pisati o ovom izrazito teš-kom problemu; ne zato da bi potakli na ruganje takvoj djeci, već da bi im putem ovih riječi pružili ruku i pomogli im s ba-rem malo utjehe.

BOLJE RASTAVA, NEGO LOŠ BRAK

Djecu ne pogađa toliko razdvajanje roditelja koliko roditeljski sukobi, bez obzira jesu li se događali u braku, tije-kom razvoda ili nakon razvoda. Drugim riječima, djeca nisu žrtve razvoda, nego žrtve loših roditeljskih odnosa, bez ob-zira na bračno stanje.

ULOGE PREVELIKE ZADIJETE - ŠTO RODITELJI OČEKUJU OD NJEGANAKON RASTAVE

Nakon razvoda dijete mora postati sudac koji će odlučiti koji je od roditelja u pravu, mora im međusobno prenositi poruke, roditelji ga uvlače u svakakve rasprave, traže od njega da nakon od-laska partnera preuzme njegovu ulogu, da kuha ručak ocu i slično. Sve su to uloge koje dijete ne može odigrati i koje ostavljaju ozbiljne posljedice na njih. Djetetu treba sigurnost, neuvjetovana ljubav oba roditelja, njihova uključenost u odgoj i skrb. Tada je manje bitno jesu li roditelji zajedno ili ne.

SAVJETI ZA RODITELJE:

• Recite djeci da ih volite • Dopustite djeci da govore o svojim mišljenjima i osjećajima• Objasnite razvod zajednički i po-jednostavljeno• Uvjerite dijete da ono NIJE KRIVO ZA RASTAVU• Ne oklijevajte s rastavom - više od 85% djece s rastavljenim roditeljima sretnija nakon rastave jer ne moraju više slušati prepiranje i svađe• Ne vrijeđajte drugog roditelja pred dje-com• Ne tražite od djece da prenose po-ruke dugim roditeljima• Recite djeci da ih volite• Ne pokušavajte kupiti ljubav vašeg djeteta stvarima, nego ljubavlju• Pamtite važne dane i događaje za dijete: rođendane, utakmice, prired-be, izlete, natjecanja...• I ponovo, recite djeci ih jako volite

KLIKNI NA:www.adore-teens.forumotion.com

www.legalis.hr

Sve se više ljudi brže odlučuje na spajanje dva srca u jedno veliko,no sve češće se zna dogoditi da spone između njih puknu. Ali pored njega je kucalo i maleno, djetetovo srce, tako često zaboravljeno, zatrpano krhoti-nama propalog braka.

Piše: Matea Španić, 8.e

10

Krševan, Roko, Domagoj

TEMA BROJA

Do razvoda dolazi kada dvoje ljudi koji su se voljeli zaključe da više ne mogu živjeti zajedno. Ako imaju djecu, tada su posljedice njihove odluke dalekosežnije i uvelike se i održavaju i na tu djecu. Od-govorne odrasle osobe bi trebale dobro promisliti je li je razvod pravo rješenje za njihove probleme i pokušati pomoći druge moguće opcije. Tek kada su sigurni da je zajednički život nemoguć i da će od nje-ga svi imati više štete nego koristi, ostaje mogućnost razvoda. Rezultati istraživa-nja govore tome u prilog: više negativ-nih posljedica trpe djeca koja odrastaju uz stalne svađe i sukobe u obitelji nego djeca koja nakon razvoda žive s jednim od roditelja.

RAZVOD KAORJEŠENJE PROBLEMA

bivšim partnerom preko djece, s vreme-nom ona prihvate novonastalu situaciju i prilagode se promijenjenim okolnostima.

ŠTO NAKON RAZVODANajvažnije je da roditelji prihvate stvar-

nost razvoda. Vrlo često se događa da je-dan partner inzistira na razvodu, a drugi ga ne prihvaća. U takvim situacijama, roditelj koji se osjeća odbačenim, pokušava preko djece i dalje kontrolirati bivšeg supružnika ili mu pakostiti i pri tome koristi djecu kao „municiju” za osobni rat. Nerijetko je tada prisutno (verbalno, fizičko, emocionalno), pa je potrebno uklučiti centar za socijalnu skrb, policiju, Državno odvjetništvo itd. To je za djecu najpogubnija opcija. Roditelji moraju prihvatiti da je bračna priča završi-la i da su jedino (ali vrlo vrijedno) što je od te priče ostalo, upravo njihova djeca. Oni u sebi nose dio oca i dio majke i kad jedan roditelj pokušava dijete okrenuti protiv dru-gog, mora znati da ga okreće protiv dijela njega samoga. Ako se roditelj ponaša ne-odgovorno i ne pokazuje adekvatnu brigu i skrb, to ne treba stalno isticati pred djete-tom. Vremenom i sazrijevanjem, dijete će samo moći procijeniti kakve ljudske karak-teristike ima njegov/njezin roditelj i na koji način želi s njim/njom održavati kontakt.

PROMJENE DJECE UPONAŠANJU

Period razvoda je težak za sve članove obitelji i najčešće se pokaže da tijekom tog procesa pokazuju promjene u ponašanju i učenju (slabija koncentracija, povišena razina agresivnosti, sklonost povlačenju i izbjegavanju društva i sl.). No, kada se ustale nove okolnosti življenja i ako su se roditelji uspjeli dogovoriti oko načina za-jedničke brige o djeci, ubrzo se simptomi gube. Sama činjenica da su nečiji roditelji razvedeni ne znači da će dijete automatski biti lošije u učenju i/ili problematičnije u ponašanju. Tu ulogu igraju i različite druge okolnosti pa se ne mogu dati generalne procjene i predviđanja.

DJECA SE PRILAGOĐAVAJU Većina roditelja svjesna je toga da ra-

zvod nije najsretnije rješenje i zbog toga će dobro promisliti i odvagati sve argumente za i protiv njega. No kad su bračni odnosi trajno i duboko narušeni ni činjenica da djeca ne žele razvod neće pomoći održa-nju te zajednice. Djeci u takvim situacijama treba reći da ih oba roditelja vole kao i do sada i da će se skrbiti o njihovim potre-bama, ali će to sad činiti svatko u svom domaćinstvu. Ako roditelji ne „ratuju” s

Razgovarali smo o temi

broja sa školskompsihologinjom Jagodom

Gautom. Evo što nam je

rekla...

Razgovarale:Marija Ćurko, 5.d i Lota Festini, 5.d

11

O temi broja razgovarali smo u osmom razredu. Ka-

kva su njihova razmišljanja pročitajte.

Brbljaonicu vodile:Mirlinda Maroshi, Lucija Grganović, Matea Španić 8.e

BRBLJAONICAMoramo im pomoći najviše što možemo i truditi se uvijek biti uz njih. To nije laka za-daća, ali moramo ih pokušati shvatiti jer su oni već dovoljno propatili u životu.

Sviđa li vam se tema?IVONA: Da, zato što mislim da bi bilo vrije-me da se o toj potisnutoj temi razgovara.MARIN: Da, bit će im lakše.DOMAGOJ: Da.

Poznajete li nekoga kome su rodite-lji rastavljeni?PAULA: Da, znam.ROKO: Ne znam.

Kako im je bilo prije razvoda rodi-telja?IVONA: Stalno su se svađali.MARIN: Nije im bilo lijepo.MIRO: Loše.

Jeste li razmišljali kako bi vama bilo na njihovom mjestu?MIRO: Da.KRISTIAN: Ne bi mi bilo bajno jer bi se mama naljutila i otišla u Slovačku, a ja bih morao ići s njom.MARIN: Skoro sam imao to iskustvo, ali ipak nisam.

Zašto dolazi do rastave?MARIN: Novac, svađa.DOMAGOJ: Nepodnošljivost.KATARINA: Svađa.

Što mislite, je li bolje živjeti u lošem braku ili s rastavljenim roditeljima?KREŠO: Bolje da ti roditelji ne žive zajedno jer bi djeca slušala sve to.DOMAGOJ: S rastavljenim roditeljima bi postali isti takvi.MARIN: Kada bi živjeli u lošem braku, život bi im bio uništen.

Što mislite je li bolje da se rodite-lji odvoje na neko vrijeme ili odmah rastave?IVONA: Bolje bi bilo da se odvoje na neko vrijeme.MIRO: Da se odvoje pa da vide kako će im biti i što je bolje.

Zaključak: Mi ne znamo kako drugi žive i kakva im je obitelj pa zato moramo biti posebno oprezni u vezi našeg ponašanja.

Ivona Roberta

Miro

Marin i MarinKrševan, Roko, Domagoj

TEMA BROJA

RAZVOD KAORJEŠENJE PROBLEMA

O temi broja razgo-varali smo u osmom razredu, a neki od

sugovornika su nam otvorili dušu. Proči-

tajte kakva su njihova iskustva...

11

NAŠAISKUSTVA

Ivana, (8. r): Prije rastave u mojoj su obitelji bile česte svađe, ponekad to-liko stresne i nepodnošljive da sam čak i otišla psihijatru po pomoć i savjet. Nisam mogla spavati od straha što se događa iza vrata moje sobe. Svađe su najčešće bile oko moga polubrata kojemu je moj tata bio očuh. Mama se odlučila na ra-stavu i to je bilo veliko olakšanje za sve nas. Sada je prošlo 3 godine od rastave i nedostaje mi potpuna obitelj iako je na neki način sada bolje nego prije. Između mene i oba roditelja su dobri odnosi, ali mama i tata još ne pričaju. S tatom se viđam dva puta tjedno, kako je sud odre-dio.

Matea, (8. r): „Nitko ne zna moju priču. Svi misle da sam umišljena odli-kašica i štreberica koja samo mari za ocjene. Istina je da ja nisam uvijek bila najbolja osoba na svijetu. Ali nitko nije pomislio zašto, što sam sve morala pro-

živjeti sve ove godine. Knjiga je bila moja prijateljica, dobre ocjene su zamijenile barem dio sreće koje sam trebala imati kući, pusta natjecanja su zaokupila moje misli od briga koje su me čekale doma, a pisanje Čehuljice dalo mi je mogućnost da priđem drugima kroz riječi. Ovu priču ću ispričati s posvetom; svoj onoj djeci koja u ovoj priči mogu pronaći sebe. Sve počinje kada moj tada dođe kući u kasne sate. Prvo zalupi ulaznim vratima, pali svijetlo po cijelom stanu, sjeda za tele-vizor i počinje prigovarati. Ako mu mama odgovori, on ju počinje još više vrijeđati, a ako ne odgovori... opet nije dobro. Tada joj govori da je mutava i glupa. I ja se budim, a sve što čujem je njegov glasan zapovjednički glas, koji prijeti da će nas ubiti i mamino zapomaganje. Ponekad sam znala proviriti kroz vrata i vidjeti kako baca stvari po kući; noževe, čaše… Taj prizor nikada neće izblijedjeti. Taj scena-rij ponavlja se iz dana u dan, a moramo mu još pridodati i one popratne stvari kao

što su krađa novca i ostale stvari koje su jednostavno toliko loše, grozne da im nije mjesto u jednom osnovnoškolskom ča-sopisu. Možda će neki ljudi sad shvatiti da njihovo ponašanje prema drugima nije u redu, jer nikad ne znaju što se zapravo događa u njihovim obiteljima.“

12

Broj osnovaca koji piju alkoholna pića sve više raste

KAD SE „VESELJE” MJERI UPROMILIMA...

ISTRAŽIVANJE

12

Do alkohola lako - kupnjom u trgovinama ili uzimanjem iz kuće!

U anketi su sudjelovali i dječaci i djevojčice. Anketa je bila anonimna, a pokazala je da samo 9.10% osmaša nikada nije konzumiralo alkohol, dok ih je čak 66% više puta pilo. Djevojči-ce uglavnom izjavljuju da ih nitko nije nagovorio da počnu piti, dok je 19.04% dječaka nagovoreno, bilo od prijatelja ili članova obitelji. Posebno brine po-datak da najviše učenika alkohol uzima iz kuće, a velik broj ga kupuje u malim prodavaonicama! Najčešće piju na tulu-

mima, ali i u parkovima, kući... Većina misli da je u umjerenim količinama al-kohol u redu, da je prijeko potreban za opuštanje i da se ne znaju se zabaviti bez njega. Neki misle da je odličan, ali im se posljedice ne sviđaju. Pojedinci misle da je alkohol dobra stvar, da je zdrav i da ga povremeno treba uzimati. Nekoliko učenika o njemu jednostavno ne misli ništa i bez imalo grižnje savje-sti pije. Ohrabruju izjave malobrojnih učenika koji su o alkoholu iskazali ne-gativno mišljenje. Zabrinjavajuće je da većina učenika zna da je alkohol štetan, ali ga svejedno konzumira.

Alkoholizirani osnovci više i nisu vijest za novine, nedavno je izjavio jedan zadarski liječnik, pedijatar. Zbog trovanja alko-holom liječnici u Općoj bolnici Zadar, na Odjelu za pedijatriju, u blagdanske dane imaju pune ruke posla. Zastrašujući rezultati naše ankete svakako zaslužuju pažnju svih koji se bave odgojem djece.

Piše: Tonka Hrboka, 7.a

13

„Osnovci u bolnicu dolaze najčešće zbog trovanjažestokim pićima!”

Razgovarali smo s poznatim zadar-skim pedijatrom Krešimirom Barakom, koji je često tijekom dežurstava liječio djecu koju bi u kasnim noćnim satima dovela hitna pomoć zbog trovanja alko-holom. U svom dugogodišnjem radu pri-mijetio je da se odnos osnovaca prema alkoholu znatno promijenio u odnosu na godine prije. Sjeća se da su slučajevi trovanja alkoholom među djecom tada bili rijetki. Uglavnom je bila riječ o mla-đoj djeci sa sela koja su znala popiti vino zbog žeđi, videći ga na stolu. Žestoka pića im nisu bila dostupna, a današnji maloljetni pacijenti, nažalost, dolaze u bolnicu najčešće zbog trovanja votkom. Najzastupljenija dob je ona od dvanaest do četrnaest godina, a češće dolaze dje-vojčice. Uglavnom izjavljuju da su pili na tulumima.

- Najviše intervencija imamo u prolje-će, kada su krizme, i oko Nove godine, a kritičan dan u tjednu je petak. Pijane maloljetnike uglavnom u bolnicu dove-de hitna pomoć, a liječimo ih glukozom i vitaminima, i u pravilu zadržimo preko noći. Osim roditelja, dužni smo obavije-stiti i Centar za socijalnu skrb, a nerijetko i policiju. Preporučujemo i razgovor dje-teta s psihologom. Najugroženiji organ zbog konzumiranja alkohola je mozak, a najgora posljedica pretjeranog uzimanja alkohola je alkoholna koma. Njezini simp-tomi su besvjesnost, reagiranje samo na samo grube podražaje, jak nagon na povraćanje, nesuvisao govor i pothlađe-nost. Pothlađenost je posebno opasna jer može dovesti do smrti, a posljedica alkoholne kome, nažalost, može biti i ne-povratno oštećenje mozga ili smrt.

I policija ima pune rukeposla

Da i policija ima pune ruke posla kada je riječ maloljetnicima i alkoholu, rekla nam je policijska službenica za maloljet-ničku delikvenciju Ljiljana Gašperov-Duj-mović. Iako brojni zakoni štite maloljetni-ke od konzumiranja alkohola, prije svega zakon o zabrani prodaje alkohola malo-ljetnim osobama u trgovinama i ugosti-teljskim objektima, zakon se često ne poštuje. U mnogim trgovinama osnovci bez problema kupuju žestoka alkoholna

pića, a često ih piju i u brojnim zadarskim kafićima.

- Policija u sklopu svojih poslova pro-vodi raciju, operativno-taktičku radnju s ciljem kažnjavanja osoba koje omogu-ćuju konzumiranje alkoholnih pića malo-ljetnim osobama - rekla nam je gospo-đa Gašperov-Dujmović. - Takve radnje najčešće provodimo tijekom vikenda, na mjestima većeg okupljanja maloljetnika. Ako maloljetne osobe piju u ugostitelj-skim objektima, novčana kazna se izriče vlasniku objekta i konobaru. Isto vrijedi i za trgovce ako maloljetniku prodaju al-kohol. Za maloljetnike je protuzakonito pijenje alkohola jer su pod utjecajem al-kohola skloniji devijantnom i asocijalnom ponašanju. Ono često za posljedicu ima i počinjenje kaznenih djela, kao najtežeg

oblika društveno neprihvatljivog ponaša-nja. Ukoliko policajci zateknu na javnom mjestu maloljetnika u alkoholiziranom sta-nju, pozivaju roditelje, a ukoliko se dogodi da je maloljetnik počinio kazneno djelo ili prekršaj, policajci ga privode u policijsku postaju gdje mu se može odrediti mjera zadržavanja do otrežnjenja, koja traje naj-više 12 sati. Nakon toga provodimo krimi-nalističko istraživanje vezano za počinjeno kazneno djelo ili prekršaj. Isto tako, ukoliko maloljetnu osobu policajci ponovo zateknu u alkoholiziranom stanju, policija podnosi optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu. Za sve radnje prema maloljetnim osobama obavještavamo nadležni Centar za socijalnu skrb.

ISTRAŽIVANJE

Radionice i predavanja - samo su dio školskogprograma prevencije

Zanimalo nas je i što škola poduzima kada je riječ o ovom problemu. Razgo-varali smo sa školskom psihologinjom Jagodom Gautom i doznali da škola pu-tem stalne edukacije pokušava pokazati roditeljima i djeci da alkohol predstavlja veliku opasnost za psihičko i fizičko sta-nje djeteta. Liječnica školske medicine Nadia Cavenago-Morović svake godine održi predavanje višim razredima. Rijet-ko se govori samo o alkoholu jer se uz njega spominju i druga opojna sredstva. Trenutno se educiraju šesti razredi kroz radionice o opasnostima i štetnostima opojnih sredstava. Zakonskim pravilnici-ma i Kućnim redom škole zabranjeno je

unošenje alkohola u školsku zgradu. Bilo je i rijetkih slučajeva kada su razrednici ili stručno-razvojna služba obavještavali roditelje učenika za koje su saznali da konzumiraju alkohol.

Kako dalje?Iako su mnogi svjesni ovog problema,

aktivnosti koje se provode u preventivne svrhe još uvijek nisu promijenile mišljenje osnovaca o alkoholu. Njima je najčešće sve što se poduzima dosadno. Radionice im služe za zabavu, a predavanja ih pre-više podsjećaju na duge, školske sate. Zašto piju iako slušaju o opasnostima koje donosi alkohol? Moraju li se uvje-riti u njihovu istinitost na vlastitoj koži?

Tonka Hrboka i dr. Krešimir Baraka

14

Možda su rješenje radionice na kojima bi sudjelovali osim učenika i učitelji i roditelji te tako „udruženim snagama” pokušali postići više.

Evo što su neki učenici izjavili na pitanje štomisle o konzumiranjualkohola:- Neka pije tko hoće, meni to ne sme-ta.- Zabavno je piti u društvu; posljedice mi se ne sviđaju.- Alkohol se ne smije koristiti u preve-likim količinama, ali treba za opušta-nje.- Ne pijem alkohol. Znam da je štetan.

Izjave nekih učitelja:Anita Mustać, učiteljica biologi-

je: „Na satu često govorimo o štetnom utjecaju alkohola i droge na organizam. Zabrinjava me što su djeca, unatoč tome, sklona eksperimentiranju i ne obaziru se na upozorenja. Radionice

u okviru Školskog preventivnog pro-grama morale bi se provoditi češće, u suradnji s liječnicima i uz razgovore s osobama koje su se liječile od ovisno-sti o alkoholu.”

Željko Vidović, učitelj informatike: „Roditelji bi trebali voditi više računa kako njihova djeca provode slobodno vrijeme. Razgovarati s njima i saznati s kim se druže, kamo izlaze. Znam da su mnogi preopterećeni obvezama na po-slu, ali s djecom moraju svakodnevno provoditi vrijeme na kvalitetan način i nastojati im se približiti.”

Izjave roditelja nekihučenika koji su pili:

Renata Stipanov: „Rastužilo me kad sam otkrila da je moj stariji sin kao srednjoškolac subotom pio s druš-tvom. Njegovo je objašnjenje bilo da cijelo društvo pije i da se jedino tako mogu proveseliti. Borim se i borit ću se još uvijek razgovorom i uvjeravanjem kako je alkohol štetan i kako se može

Učinak alkohola na mozak

dobro zabaviti i bez stimulansa.”Vjeka Bakić: „Sin mi je priznao da

je subotom navečer s prijateljima pio u parku. Bila sam sretna zbog njego-ve iskrenosti, a s druge strane nisam znala kazniti ga ili ne. Ukazala sam mu na sve moguće probleme s alkoholom, ali, nažalost, nisam dobila čvrsto obe-ćanje da se to neće ponoviti. I dalje ga neprestano upozoravam i brinem se da se to ne ponovi.”

Marta Radman: „Sa zadnjeg tuluma moja kći se vratila vrlo vesela. Tvrdila je da nije pila, a ja sam odmah nazvala mamu njezine prijateljice koja je kući imala isti problem. Na kraju su priznale da su pile, pa smo ih odlučile kazniti dvomjesečnim ukidanjem džeparca i zabranom izlazaka. Nakon isteka kazne pri svakom izlazu strepim i nadam se da neće ponoviti istu grešku.”

KLIKNI NA:www.skole.hr

ISTRAŽIVANJE

15

U GOSTIMA

Tema zajednička vjeronauku i kemi-ji bila je ovisnost i ljudi koji su uništili svoje živote putujući sve dublje u nju. U komuni je nakon dobrodošlice i po-djele darova slijedila pobožna molitva ovisnika,profesora i učenika. Zatim su štićenici komune prikazali film o osniva-nju zajednice, majci Elviri koja je vjerova-la da vjera u Boga može pomoći ovisnici-ma, o načinu rada i ponašanja u komuni, te o mjestima u kojima se nalaze komu-ne. Ono što je uslijedilo dirnulo je srca svim onim koji su krenuli krivim putom i imali doticaj s alkoholom i različitim dro-gama, a odlučili su se izvući iz tog pa-kla. Bile su to istinita svjedočenja bivših narkomana o prvom doticaju s drogama, razlozima upuštanja u to i posljedicama konzumiranja droga koje su ih dovele do dna. Ispričali su kako im je droga uništila živote,kako su postajali lopovi, lažljivci, loši roditelji i supružnici, pa čak i nasil-nici. Sve su dublje propadali u provali-ju ovisnosti i sve više stvarali probleme svojim obiteljima. Odbijali su godinama pomoć od svojih najbližih i polako su ih

DOJMOVI UČENIKA

Tea: Sve mi se svidjelo i bilo je jako zanimljivo. Puno sam naučila a pri-tom se i zabavila!Mate: Svidjelo mi se to što su nam se iskreno otvorili i ispričali nam sve o svojoj prošlosti, tj. ovisnosti. Bilo je odlično!Martina: Ovo bih putovanje sigurno ponovila! Njihova komuna je odlična, pogotovo radionica. Film koji su nam pokazali dojmio me se.Emil: Bilo mi je izvanredno! Volio bih opet tamo otići, bilo bi lijepo ići tamo za Božić. Najviše me dirnulo kad su prepričavali kako su se nosili s ovi-snošću. Iskreno im želim brz opora-vak!Nikolina: Najviše mi se svidjela nji-hova iskrenost prema nama. Svidjelo mi se slobodno vrijeme koje smo do-bili i muzej koji smo posjetili. Bilo bi mi drago vidjeti ih opet.Marcel: Najviše mi se svidjela iskre-nost bivših ovisnika. Posebno sam bio oduševljen njihovim proizvodi-ma.Lucija: Oduševila me njihova gosto-ljubivost, te upornost prema što br-žem oporavku.Zvone: Dopalo mi se to što se dobro brinu o životinjma.Renata: Svidio mi se način na koji su se ponijeli prema nama. Bili su jako iskreni i mislila da ću se rasplakati. Čaj je bio odličan.Petra: Sviđa mi se njihov način živo-ta u komuni, te dirljive priče koje su podijelili s nama.Klara: Svidjela mi se njihova iskrenost prema nama, te iskustvo koje su bez imalo srama podijelili s nama.

Napisali:Lucija Modrić, Klara Gauta

i Enriko Vrkić, 8.b

napuštale žene s djecom,čak i njihovi roditelji. Nakon ispovijesti obišli su nji-hovo imanje, štale u kojima su životinje o kojima se oni brinu, nasade povrća i voća kojim se hrane, radionice u kojima izrađuju drvenariju, krunice, križeve...

Naši su učenici nakon ovog posjeta bili prepuni dojmova i želja za potpunim izlječenjem stanovnika komune Cena-colo.

U Jankolovici pokraj Biograda nalazi se komuna Cenacolo koju su u listopadu učenici 7. i 8. razreda posjetili. Terenska nastava organizirana je iz kemije i vjeronauka, pod vod-stvom prof. Ivanke Burazer i vjeroučitoljice Marine Fabijanić.

Piše: Fani Španić, 7.d

NA PUTUOZDRAVLJENJA

U posjetu komuniCenacolo

16

RAZGOVORI S POZNATIMA

O svom djetinjstvuS tri godine prešla sam s desne na lije-

vu obalu Save. Očeva sestra, po kojoj sam i dobila ime, povela me k sebi u goste. Njoj je tada bilo trideset i osam godina, a mojoj majci samo dvadeset i četiri. Roditelji su mi živjeli u Sarajevu. Od mog odlaska proš-lo je četrdeset i devet godina. Nikada me nitko nije pitao kada ću se vratiti kući. Teta Julijana kod koje sam odrastala nije imala djece. Nije dopuštala da je zovem mamom. Dugo nisam razumjela njezine razloge. Po svemu što je činila za mene zaslužila je da

Razgovor s autoricom knjige ‘One misle da smo male’...

je se doziva najtoplijom imenicom svakog rječnika.

O svojoj prvoj ljubavi

Išli smo zajedno prva četiri razreda osnovne škole. Živio je s roditeljima, dje-dom i bakom samo nekoliko kuća dalje od mene. Pred Božić njegovi su prodava-li jelke. Sjećam se tog uzbuđenja kad bih s tetom odlazila k njima da odaberemo najvišu i najljepšu. Dražen, tako se zvao dječak, bio je nekoliko centimetara niži od mene. Na kraju četvrtog razreda, odselili

su u Osijek. Bila sam ljuta na njegova oca. Poslije osam godina, otišla sam studirati u isti grad. Jedno sam vrijeme i stanovala u istom naselju kao i on.

O današnjim učiteljimaMislim da im je teško. Svakodnevno slu-

šam roditelje koji pred svojom djecom ko-mentiraju poteze učitelja. Mislim da to nije dobro. Sve češće zacvilim za vremenima koja je krasila izreka o najvažnijim ljudima u selu. Učitelj je bio na samom vrhu vrijed-nosne ljestvice. To koliko su nam bili važni i kako su nas obilježili, shvatit ćemo tek poslije. Iako, primjerice, imam uvid u lite-raturu, nikada ne bih učitelju svoga djeteta

U Gradskoj smo se

knjižnici upoznali s Julijanom

Matanović, autoricom knjige

“One misle da smo male”.

Spisateljica nam otkriva

svoja mišljenja o raznim

temama i odaje sitnice iz

svog djetinjstva .

sugerirala koje lektirne naslove da obra-đuje i kako da pristupa štivima za djecu. Čudim se roditeljima koji sve češće pro-zivaju učitelje za ponašanje svoga djeteta, za njegove lošije ocjene. Ili možda griješim. Možda sam samo imala sreću sa svojim učiteljima. I sa učiteljem svoje kćeri.

O srećiTo su i one divne djevojčice u prvom

redu na predstavljanju knjige u Zadru. Gle-dala sam ih dok sam govorila o romanu One misle da smo male, i vidjela sam pa-žnju i neko zadovoljstvo u njihovim očima. Tako nam je malo potrebno da bismo bili dobro. Ponovno se vraćam na svoju misao po kojoj su priče oko nas i nude nam se da ih primimo kao svoje. Svijet je zasigurno građen načelom ljepote.

I na kraju…Sinoć sam se, pripremajući predavanje

za svoje studente, prisjetila jedne misli Vic-tora Hugoa, prenosim je i vama. Jer, dobre se poruke ne dijele na poruke za velike, veće i male. Ona glasi: „Knjiga je u cijelosti put od zla k dobru, od krivde k pravdi, od pogreš-noga k ispravnomu, od noći k danu”...

O knjizi „One misle da smo male”

Knjiga je vrlo zanimljiva. Govori o sva-kodnevnim problemima osmašice Matije.

Ona nema oca, a kada ga nađe sazna da bi mogla izgubiti majku. Naime, njezina majka Vjera baš u vrijeme Matijina petna-esta rođendana sazna da boluje od raka vrata maternice.Osim s majkom, Matija živi i s bakom. Baka Dorotea je vrlo stroga i staromodna. Uz sve to ima i priče o ljuba-vi. Rječnik u knjizi prilagođen je mladima. „One misle da smo male” svakako prepo-ručujemo.

INFOBOXKada: 5.veljače 2011.Gdje: Gradska knjižnica ZadarTko: Julijana Matanović, Anka Dorić

PRIČE SU SVUGDJE OKO NASPiše: Klara Orkaš, 7.e

17

RAZGOVORI S POZNATIMA

Ana je završila dva fakulteta, 1997. Diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i postala tekstilni di-zajner, a 2002. je diplomirala slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti.

Od malena je crtala, pjevala, plesala, glumila, pisala i nije prestala do danas. Članica je Teatra Verdi i klape Ezerki. Djeci koja vole crtati Ana savjetuje da to rade što više, neopterećeni time kako crtež izgleda i što će netko reći o njemu.Treba jednostav-no uživati u crtanju. Nečiji „stručni” sud ne mora biti točan, najvažnije je da se uspiješ izraziti i da uživaš u tome što radiš.

Inspiraciju pronalazi u svakodnevnom životu, ljudima, životinjama, za koje kaže da su karakterne i pridaje im ljudske osobine. Jako ju zanimaju međuljudski odnosi i lju-bavne teme. Ima dana kada baš u svemu pronalazi teme za svoje slike.

Pitali smo Anu ima li kakav savjet za našu djecu, a ona nam je rekla kako je svijet danas okrutna prema individualcima, ali kako bez obzira na sve,treba ostati svoj, ne mijenjati se i ne podilaziti drugima ako se osjetimo odbačenima. Pravi prijatelj će sigurno doći, možda ne odmah, ali treba biti strpljiv.

Razgovor s Anom Kolegom, bivšom učenicom naše škole i poznatom slikaricomIZNAD NAS JE SAMO NEBO

Posjetili smo Anu

Kolegu, poznatu zadarsku

slikaricu, bivšu učenicu naše

škole i u ugodnom druženju

smo razgovarali o njenom

radu, odrastanju,životu

općenito.Piše: Dunja Šutalo, 6.c

Jedan od radova naše sugovornice

18

U travnju 2011. naša je škola dobila status Eko škole, a u svibnju joj je dodijeljena po-velja zelena zastava.

Piše: Zara Škibola, 7.e

Naša je škola postala Međunarodna eko škola

NAŠA ŠKOLA - EKO ŠKOLA18

EKO-KUTAK

19

S početkom prošle školske godine 2010./2011. škola se odlučila uključiti u brojne projekte među kojima je pred-njačilo uključenje u program međuna-rodnih eko škola. Težeći k tom ostvare-nju počeo se uređivati školski vrt.Tako su oko škole posađena prva stabla, biljke trajnice, uređen je maslinik, a uz to i sve travnate površine su se pono-vo zazelenile punim sjajem. U listopadu je škola podnijela zahtjev za uključiva-njem u program Eko škola. Prioritet je bio ušteda energije,prvenstveno vode. Učinjene su i prve velike promjene,sva rasvjeta je zamjenjena s onom ekološki prihvatljivijom,promijenjeni su uređaji koji štede vodu, a u svakoj učionici iznad prekidača za svjetla osvanuo je natpis koji je nastojao skrenuti pozornost za štednju.Kako je naša škola već pet go-dina za redom prvak države u Eko kvizu to je dalo još dodatan poticaj za uklju-čenje u program.Također je osnovana eko patrola.Učenici škole sa školskom koordinatoricom uključivali su se u broj-

7 eko koraka koje je trebalo pratiti da bi stigli do ovog značajnog međunarodnog priznanja:- osnivanje odbora Eko-škole - ocjena stanja okoliša - plan djelovanje - praćenje stanja i ocjenjivanje - rad prema nastavnom planu i programu - obavješćivanje javnosti i uključivanje medija - Eko-kodeks

19

ne projekte od kojih se može istaknuti izrada digitalnog herbarija algi koje su učenici sakupili zajedno s članovima udruge za očuvanje bioraznolikosti Au-relia, zatim provođenje projektnog dana Kopaj s nama u kojem su učenici naše škole zajedno sa štićenicima Doma za odgoj djece i mladeži iz Zadra pomogli u ozelenjivanju okoliša Doma, nadalje u suradnji s Nestle Hrvatska proveden je program edukacije o zdravoj prehra-ni pod nazivom Vrtim zdravi film itd. U travnju 2011. godine OŠ Šime Budinića dobila je status Eko škole, a 13. svibnja dodjeljena je povelja i zelena zastava koja je na dan škole svečano obješena. Tom događaju prisustvovao je naš po-znati fotograf Šime Strikoman i svojom milenijskom fotografijom zabilježio taj svečani trenutak. Na taj način odali smo posebnu važnost tom za nas svečanom činu čime smo ušli u ovu veliku obitelj Eko škola. Time smo dobili veliku važ-nost, ali i odgovornost da uklopimo eko-loški pristup u sve što činimo.

“Ekološki performans”

Pripreme za podizanje zastave

EKO-KUTAK

20

EKO-KUTAK

Projekt naše ekološke grupe

20

STEVIA:ŠEĆER BUDUĆNOSTI

Naša ekološka grupa i ove go-dine je osvojila prvo mjesto na Državnom i svehrvatskom natje-canju - ekološki kviz “Lijepa Naša”.

Josip Jukić, Matea Španić, Zara Škibola i Luka Brok, s mentoricom

Anitom Mustać, predstavili su njihov projekt o biljci steviji, pokazali svoje znanje i osvojili nagradno šestodnevno putovanje u

Nacionalni park Paklenica. Pripremila: Ekološka grupa

21

EKO-KUTAK

Na istraživanje ove biljke potaknuo nas je velik broj pretilih ljudi u našem društvu. Naime, svaka treća osoba ima višak kilograma, a svaka deseta je pretila. U Hrvatskoj ima 61.4% preti-lih ljudi. Imajući na umu da je život bez šećera ‘težak’, potražili smo nešto što može zamijeniti šećere i zaslađivače.

Stevia rebaudiana l.Stevia Rebaudiana je biljka podrijetlom iz Paragvaja, gdje ju je otkrio talijan-ski botaničar Bertoni. Ona je prirodni zaslađivač, list joj je 30 puta slađi od šećera, a prah 300 puta slađi od šeće-ra. Južnoamerički domoroci su je zbog toga nazvali listom slatkog meda.

Prednosti uporabe stevieNe sadrži kalorijeNe izaziva karijesUmanjuje želju za slatkišimaSprječava nastanak rakaProtiv karijesaMogu je koristiti dijabetičari

U našem radu nas je:Razveselilo:Razveselili smo se kada smo saznali da su se ljudi počeli zanimati za ovu biljku, kada su shvatili da je važno brinuti se za zdravlje. Razočaralo:Razočarali smo se kada smo saznali da većina magistara farmacije uopće nije čula za steviu.

Anketiranje učenika - kako se hranimo?Željeli smo saznati kako se hrane uče-nici naše škole pa smo sastavili 4 jelov-nika, izračunali količinu “skrivenog” še-ćera i masti te upitali učenike koji je od njih najsličniji njihovom svakodnevnom jelovniku. Rezultati su bili poražavajući - prehrana im naginje nepravilnoj!

PredlažemoUkoliko želite imati idealnu tjelesnu težinu, ljepši ten, jaču otpornost pre-ma bolestima ili se jednostavno želite zdravije hraniti predlažemo svakodnev-no korištenje stevie. Koristiti je možete tamo gdje svakodnevno koriste šećer (u napicima, kolačima…).

21

STEVIA:ŠEĆER BUDUĆNOSTI

Stevia iz školskog vrta

Sušeno lišće stevie

Stevia u cvatu

22

MILENIJSKAFOTOGRAFIJA

Primanje naše škole u Međunarodnu Eko školu poznati fotograf Šime Strikoman ovjekovječio je trećom milenijskom fotografijom. Oblik dupina simbolizira potrebu za zaštitom ovih sisavaca u čast dupinu kojega je naša škola posvojila.

Primanje naše škole u Međunarodnu Eko školu poznati fotograf Šime Strikoman ovjekovječio je trećom milenijskom fotografijom. Oblik dupina simbolizira potrebu za zaštitom ovih sisavaca u čast dupinu kojega je naša škola posvojila.

22

EKO-KUTAK

23

MILENIJSKAFOTOGRAFIJA

KAKO SMO PROSLAVILI ROĐENDAN ŠKOLE

Za početak ceremonije zbor je otpjevao himnu, a nakon to je ravnatelj rekao nekoliko riječi.

Škola ima i svoj bend koji nam je zasvirao popularnu pjesmu.

Stvarno, plesa zaista nije nedostajalo.Ni plesa nije nedostajalo.

Matteo Košta nas je oduševio sviranjem solo gitare.

...a u goste nam je došla i klapa.I onda se još malo plesalo...

Zastava se zavijorila.Za kraj su se učitelji slikali.Počele su pripreme za snimanje milenijske fotografije.

Napisala: Zara Škibola,7.eU lipnju smo proslavili 38. rođendan škole. Bilo je veselo i svečano.

EKO-KUTAK

24

Već tradicionalno ova rubrika nam ističe učenike koji su bili najuspješniji u protekloj školskoj godini. Zato uskliknimo tri put hura ZA:

DRŽAVNE EKO PRVAKE!Naši ekolozi su po peti put državni pr-

vaci. Ove godine to su bili učenici Josip Jukić, Matea Španić, Zara Škibola i Luka Brok s mentoricom Anitom Mustać.

USPJEŠNE FIZIČAREJosip Jukić se plasirao izrazito visoko

na državnom natjecanju iz fizike. Njegova mentorica bila je Živana Rako.

LIDRANOVCENa državnoj smotri sudjelovale su Zara

Škibola s mentoricom Silvanom Rados i Ana Pušnik s mentoricom Jasminom Sandalić.

TEHNIČARE Roko Mitrović, Lovre Magaš, Dunja

Šutalo i Lara Maričić sudjelovali su na državnom natjecanju iz tehničke kulture, a voditelj im je bio učitelj Željko Vidović.

UČENIKA GENERACIJE Josip Jukić učenik je generacije i na-

građen je za uzorno vladanje i odlične rezultate tijekom školovanja. Želimo mu puno uspjeha i u budućnosti!

NAŠE TEHNIČKO OSOBLJE koje je vrijedno radilo na uređenju

okoliša škole.

Pripremila: Zara Škibola,7.e

TRI PUTA HURA

TRI PUTAH U R A

Tehničari

Josip Jukić, učenik generacije Tehničko osoblje

Lidranovci

25

PROJEKTI

Naša škola se priključila u projekt GLOBE

Što je globe?Globe (Global Learning and Opser-

vations for Benefit the Environment = Cjelovito učenje i opažanje za dobrobit okoliša) znanstveno je obrazovni program u čijem je središtu zanimanja okoliš, a na-mijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola. Globe program pokrenuo je tadašnji američki potpredsjednik Al Gore na Dan planeta Zemlja, 22. travnja 1994. godine. Dosad je u projekt uključeno osamdesetak zemalja iz cijelog svijeta s oko 8.000 ško-la.

Globe predviđa pet područja učeničkih mjerenja i opažanja:atmosfersko-klimato-loška, biološka i geološko-geografska mje-renja te fizikalno-kemijsku analizu vode.

PROJEKT GLOBENaša se škola ove godina priključila u projekt GLOBE. Tko su članovi prve postave Globovaca, kako smo krenuli s radom i koju ulogu igra GLOBE u našoj školi otkrijte u nastavku.

Piše: Matea Španić, 8.e

Prva postava globovaca mentorica: Zrinka Klarin, prof.

Matea ŠpanićPatricia JozaFani ŠpanićKarla Fabulić

Katarina KlarinMadalena Smoljan

Andrijana LukićJosipa Batur

David IkićLuka Brok

Borna GlavuturićJakov PredovanBorna SkračićJerko JurlinaLovre Župan

Kišomjer

Naši GLOBE-ovci

26

PROJEKTI

MIRNOMORE SVOJDJECI SVIJETA

Međunarodni projekt ‘Flota mira’ - ove godine i s hrvatskom posadom

26

27

U mirovni projekt udruštvu prijatelja izAustrije

Ideja da se uključimo u ovaj projekt rodila se u rujnu 2009. godine. Naša škola se uključila zajedno s austrijskom osnovnom školom iz Felixdorfa s kojom već godinama održavamo prijateljske odnose. Profesori Boris Banić i Reinhard Strobl (koji je veliki ljubitelj jedrenja i do-bar poznavatelj naše obale i otoka) vodili su svaki po trojicu učenika iz svoje ško-le.

Tako su zadarske snage predstavljali osmaši Dominik i Lovre i šestaš Tomislav. Sedam nezaboravnih dana proveli su jedreći duž jadranske obale, zadarskim i šibenskim arhipelagom od 18. do 25. rujna.

Mirno more, posado!Naziv projekta ima i svoju hrvatsku

inačicu, a to je tradicionalni pozdrav hrvatskih mornara i ribara mirno more. Kako je Hrvatska zemlja u kojoj se ovaj projekt od početka realizira, organizato-ri su uz zaštitni znak projekta - simbol mira - istaknuli oba naziva, njemački i hrvatski.

I doista, naše mornare pratilo je mirno more svih sedam dana. Dominiku, Lovri i Tomislavu ovo je bio prvi susret s je-drenjem tako da je trebalo naučiti štošta, od vezivanja konopa, razapinjanja jedara, pružanja prve pomoći... Jedrili su na je-drilici Elan 431, dugoj oko 12 m. Krenuli su iz Sukošana, jedrili Kornatima, prista-li u Vodicama, Skradinu i Biogradu na Moru.

Na život u skučenom prostoru brzo se trebalo prilagoditi. „U početku nam je sve bilo maleno i tijesno”, ispričali su nam, “ali nismo imali izbora nego uhvatiti se posla. Profesori su bili zaduženi za kuha-nje, a mi za pranje posuđa i pospremanje stolova.”

S Austrijancima su se brzo sprijatelji-li, a sporazumijevali su se uglavnom na engleskom jeziku. Vrijeme su navečer kratili društve-nim igrama i pripremanjem palačinki koji su posadi bile omiljena poslastica. Zanimlji-vih i smiješnih situacija je bilo mnogo. Sami su smišljali igre za zabavu, a jedna od naj-popularnijih bila je testiranje izdržljivosti vješanjem s „lan-tine” (motke o koju je prive-zano jedro). Pobjednik je bio onaj koji je bi uspio najdulje izdržati da ne padne u hladno more.

Od malog, humani-tarnog projekta do međunarodne ma-nifestacije

Brod nije bilo jedino mje-sto na kojem je boravila naša posada. U Vodicama, Skradi-nu i Bigradu za sve sudionike organizirana su natjecanja i radionice. Bilo je svega: po-trage za skrivenim blagom, balonijade, glazbenih radio-nica... Na kraju, 25. rujna, u Biogradu je održan završni festival na kojem su se predstavile sve posade. Svaka je, u znak mira, sa svoje jedrilice u zrak pustila desetke šarenih balona koji su zaplovili nebom iznad gra-da.

Zanimljivo je kako je ovaj projekt osvo-jio srca velikih i malih. Od 1992. godine, kada je okupio 17 učenika, koji su sa svo-jim učiteljima jedrili na 3 broda, postao međunarodna manifestacija koja okuplja više od 600 učenika iz dvadesetak zema-lja, koji jedre na 100 jedrilica! Šezdeset posto sudionika su Austrijanci, a ostali dolaze uglavnom iz Njemačke i zemalja Jugoistočne Europe. U početku su u „Floti mira” sudjelovala djeca pogođena ratom, a danas se u projekt nastoje uključiti broj-

Od ove školske godine učenici Osnovne škole Šime

Budinića uključeni su u međunarodni projekt koji je

utemeljio 1992., u vrijeme Do-movinskog rata u Hrvatskoj, Austrijanac Christian Winkler, sa željom da pomogne svoj

djeci u ratom zahvaćenim područjima.

Piše: Klara Gauta, 8. b

na druga djeca. Cilj projekta je razvijanje tolerancije i razumijevanja među djecom, oslobađanje od predrasuda, učenje mi-roljubivih načina rješavanja sukoba, kao i sklapanje prijateljstava bez obzira na et-ničke i socijalne razlike. Kad smo sve ovo doznali, bilo nam je jasno zašto je gospo-din Winkler izjavio da je „Friendsflotte” najveća i najljepša flota na svijetu!

Vidimo se dogodine!Pripreme za sudjelovanje naše

škole u ovom projektu sljedeće go-dine već su obavljene. Poteškoće su uglavnom vezane uz novac, tj. pro-nalaženje sponzora. Kod nas ih nije lako naći, dok u Austriji mnoge velike tvrtke sudjelovanje u ovom projektu smatraju važnim dijelom svog mar-ketinga. Najveći izdatci vezani su uz iznajmljivanje jedrilica, iako su nam i u tome Austrijanci pružili primjer. Tamo nije rijetkost da vlasnik jedri-lice ustupi bez naknade svoj brod na tjedan dana za ovako humanu mani-festaciju!

27

PROJEKTI

Voditelji projekta

28

Planiranje putovanja mjesecima prije toga bilo je jako uzbudljivo, a kad je auto-bus 6. svibnja konačno krenuo put Austrije sreći nije bilo kraja! U Austriju smo stigli u zoru gdje je nas je dočekao prekrasan sunčani dan. Kroz jutro smo, u pratnji pro-fesionalnog vodiča, obišli „svijet u malom” - park Minimundus smješten na Wörther-skom jezeru. Park privlači brojne turiste, a posebno djecu. Zašto?! Na prostoru parka izloženo je preko 150 replika najpoznatijih i najljepših svjetskih građevina umanjenih čak 25 puta, ali vjernih originalu. Posjetili smo i radionicu u kojoj se one izrađuju. Da bi građevina bila identična originalu po-trebni su mjeseci, čak i godine preciznog rada. Primjerice za izradu bazilike sv. Petra u Rimu bilo je potrebno nekoliko godina. Od hrvatskih znamenitosti tamo se mogu vidjeti replike crkve sv. Marka u Zagrebu i svjetionik Porer u Puli.

Toliko smo toga lijepog vidjeli, čuli i naučili o svim građevinama i zemljama koje predstavljaju, a poseban osjećaj da smo u samo jednom danu na vrlo ne-običan način „obišli svijet” nikad neće-mo zaboraviti!

PUTOVANJE OKO SVIJETA U 1 DAN

PUT OKO SVIJETA

U popodnevnim satima istog dana uputili smo se u razgledavanje i ugodnu šetnju gradom Klagenfurtom gdje smo malo i predahnuli.

Idućeg dana u prekrasno nedjeljno jutro divili smo se renesansnom gradu Grazu čije ljepote (Landhaushof - najljepše re-nesansno dvorište Austrije, ulicu Herren-gasse, glavni trg Hauptplatz s Gradskom vijećnicom, mauzolej Frederika III, Operu, Kunsthaus, Schlossberg, Murinsel...), su nam na vrlo simpatičan način, kroz zani-mljive priče i anegdote, pokazali austrijski vodiči. Bili smo zadovoljni, motivirani i za-interesirani za sve znamenitosti koje smo vidjeli na svim destinacijama, primjenjivali smo njemački jezik u različitim situacijama (slušanje vodiča, učitelja, prolaznika, sna-laženje u suvenirnicama, dućanima, resto-ranima...) i puno toga naučili o jednoj od zemalja njemačkog govornog područja.

S ovog putovanja vratili smo se kući sretni, puni dojmova, novih saznanja i po-zitivnih iskustava te se nadamo da će ubu-duće biti još ovakvih prilika za učenje!

KLIKNI NA:www.minimundus.at

Terenska nastava učenika njemačkog jezika u Minimundus-Klagenfurt i Graz

Kako smo u samo jednom danu obišli svijet?! Putovanje u Austriju 7. i 8. svibnja 2011.

g. u kojemu je sudjelovalo 20 učenika naše škole u pratnji predmetne učiteljice Nade Nekić i profesorice Denise

Mandić bilo je predivno i ko-risno novo iskustvo!

Piše: Veronika Dumić, 6.e

Od Austrije...

...preko New Yorka...

...do Atene!

29

PUTOVANJE OKO SVIJETA U 1 DAN

Učiteljica: Jagoda Galić; Učenici: Bratek Dominik, Burčul Jakov, Čadež Nora, Dušević Dora, Fabulić Lovre, Grbić Ivana, Kasap Lucija, Klinac Klara, Korkut Tin, Kovač Luka, Kršlović Luka, Lalič- Rončević Sara, Maričić Leona, Meštić Toni, Miletić Petra, Nikolić Luka, Perić Mateo, Sorić Lea, Vedrić Tea, Vidov Ema, Zdrilić Tina, Zrilić Nina, Žarković Jakov, Žarković Toma

Učiteljica: Hilda Ćurjević; Učenici: Albreht Ana, Bašić Noa, Bobić Lucija, Čulina Donata, Dvornik Andrea, Đoković Petar, Kurtin Rea, Magaš Marieta, Matulić Max, Mihić Zara, Milolović Nora, Pelaić Stipe, Perinović Stipe, Pušnik Matej, Rušev Marcela, Smolić Anita, Šestan Marino, Tašner Josip, Varivoda Marija, Vulin Anja, Zagoršak Jurica, Zubčić Šime, Živko Kristijan

1.a

1.b

P R V A Š I2 0 1 1 . / 2 0 1 2 .

30

Profesorica: Mirjana Sorić; Učenici: Atelj Tamara, Bonačić Loreta, Božin Karla, Brala Klaudia, Čulina Marija, Đaković Marin, Gašparić Ivana, Hordov Vito, Korona Filip, Kresović Mia, Krpeta Josipa, Kubica Stella, Lenkić Luka, Ligutić Sandra, Lovrin Sara, Mačukatić Karlo, Pinjatela Bernarda, Stipanić Nikolina, Štrbac Mateo, Šutalo Filip, Uglešić Fran, Vanjak Nikola, Vunjak Juraj, Žugić Dino

Profesorica: Marina Fabijanić; Učenici: Bačić Patricija, Čeman Nensi, Ćosić Robert, Gauta Klara, Gnjidić Leo, Ivoš Petra, Jović Ivan, Jurica Anđela, Kohne Luka, Kovač Nikola, Lalić Katarina, Landuca Domagoj, Longin Erik, Matak Renata, Miljatović Nora, Modrić Lucija, Perić Erik, Pušnik Ana, Raić Nika, Rožman Marcel, Vrkić Enriko, Zubčić Zvonimir

8.a

8.b

O S M A Š I2 0 1 1 . / 2 0 1 2 .

31

Profesorica: Bosiljka Lončar; Učenici: Ivana Ančić, Nera Blagdan, Luka Čirjak, Domagoj Ćurko, Toma Devčić, Matej Frakin, Mikela Govorčin, Barbara Grbić, Anđela Jelovčić, Patricia Joza, Matej Knežević, Matea Kovač, Daniela Marelić, Lara Maričić, Marko Ostojić, Marija Plantak, Karlo Pleslić, Silvija Puhalović,Sara Smokrović, Roko Šarić, Niko Škifić, Marko Topić, Anamarija Uglešić, Anđelo Ukalović, Lucija Zubak

Profesorica: Blaženka Marčina; Učenici: Butić Tina, Golijanin Nikola, Gospić Patricia, Gržan Dina, Josić Marko, Jurkin Toni, Kaštropil Marko, Lerga Magdalena, Maruna Petra, Matešković Ana, Mustać Nina, Pavić Ante, Pera Fabio, Pera Maria Leona, Radman Paula, Režan Marino, Stipić Maria, Torić Laura, Uglešić Josip, Vulić Ivan, Zubčić Filip

Profesorica: Ivana Viduka; Učenici: Klaudia Anušić, Paula Bačić, Kristian Bilanžić, Miro Ćurko, Krševan Ćurković, Katarina Dokoza, Šime Dunatov, Mauro Fabijanić, Lucija Grganović, Marin Lokin, Moreno Longin, Mirlinda Maroshi, Ivana Mitrović, Roko Mitrović, Ivona Roberta Ousenek, Melisa Rumora, Krešo Sandalić, Matea Španić, Petra Vukša, Domagoj Žuža, Marin Žuža

8.d

8.c

8.e

O S M A Š I2 0 1 1 . / 2 0 1 2 .

32

Učiteljica: Anamarija Buškulić; Učenici: Bahtović Emili, Bajlo Toni, Džepina Luka, Galić Denis, Gašpić Nikola, Glavan Nina, Hodžić Elis, Ivoš Lu, Jurinić Šime, Klapan Klara, Košta Luka, Marasović Greta, Martinović Katina, Mikin Marko, Milković Lucija, Osmanollay Aurela, Paleka Marko, Patrk Marcelo, Rogić Toma, Skračić Iva, Škibola Tara Ramona, Škifić Petra, Ukalović Ivan, Vidov Maja

Učiteljica: Mira Šarić; Učenici: Batur Večeralo Donat, Bogovac Pablo, Čović Jethro, Đorđević Nika, Graf Domenik, Grujčić Matija, Jozić An-tonio, Jović Marko, Karamarko Gabrijel, Kovačević Angelo, Lujanović Luka, Magašić Sunčica, Martinović Magdalena, Martinović Marko, Nemarić Korina, Nekić Nela, Petešić Matija, Priska Klapan Anuška, Radan Eva, Skoblar Marko, Štulina Stošija, Tacović Ana, Vidov Mia, Vukinović Michelle

Učiteljica: Ljeposava Gulan; Učenici: Barić Lovre, Bogović Luka, Brkljača Antea, Bukarica Dafne Maddalena, Buškulić Marija, Čikarela Toni, Čirjak Josip, Ćurko Ivan, Ćurko Mia, Marcela, Duka Sara, Frka Sofia, Jandrić Luna Antonia, Jurin Paško, Korica Ivona, Kozulić Mihovil, Marinović Matija, Martinov Leona, Martinović Karla, Omelić Vjeko, Šarić Laura, Škifić Lea, Tršić Zara, Višić Petra

1.e

1.d

1.f

33

ZA NAJMLAĐE

KAD SE MALE RUKE SLOŽE

Male ruke spremne za rad U masliniku je danas veselo

Svatko je prionuo na posao Vrijedne ručice

Grabljice su u rukama

Listove treba odstraniti

Sve treba i zaliti Još malo ih je ostalo

Zar nije lijepa? Čiste i spremne za mlin

34

ZA NAJMLAĐE

Učenici 4.-ih razreda u lipnju su po-sjetili našu prekrasnu Slavoniju. Smje-stili su se u hotelu u Našicama koji ima i disko gdje su svaku večer plesali i zabavljali se. U blizini hotela nalazio se i veoma zanimljiv dvorac Pejačevica. Razgledali su grad Požegu uz vodiče-vu priču koja je bila zabavna i poučna. Upoznali su i ljepote Osijeka te parka prirode i ornitološkog rezervata Kopač-

POZDRAVI IZ SLAVONIJENezaboravan provod četvrtaša u Slavoniji

kog rita. Posjetili su i u ratu razrušen Vukovar. Najviše im se svidjelo druže-nje sa životinjama na farmi Lipicanaca u Đakovu. To su zasigurno bili najljepši dani četvrtoga razreda. Bilo im je lijepo, stekli su nova znanja i utvrdili prijatelj-stva, a putovanje je bilo jedno prekra-sno i nezaboravno iskustvo!

Napisala: Matea Španić, 8.e

Ispred đakovačke katedrale

Nasmijane voditeljice

Kao nekada davno...

35

ZA NAJMLAĐE

POZDRAVI IZ SLAVONIJE

Povodom dana predstavljanja slo-bodnih aktivnost u osnovnim škola-ma, sve su osnovne škole, uključujući i našu, imale mogućnost predstaviti svoje aktivnosti na Kalelargi.

Tako su prolaznici mogli prolistati sve naše Čehuljice. Našim štandom širio se opojni miris lavande kojom su posjetitelji mogli napuniti svoje mirisne vrećice. A kako smo i prava eko-škola i vrtlari su pokazali svoje umijeće. Učenici nižih razreda pohva-lili su se svojim uradcima pa su tako štandom zablistale njihove prekrasne čestitke. Pohvalili smo se i GLOBE projektom koji je ove godine zaživio u našoj školi. Cijelo vrijeme našim štandom odjekivala je vesela pjesma našeg školskog zbora pod vodstvom profesora Tomislava Pehara.

Napisala: Matea Španić, 8.e

S PJESMOM NA KALELARGI

Mali glumci

Vrtlarski pribor

Izradi sam mirisnu vrećicu...

...ili ukrasne cestitke!

U okviru četvrtog Festivala smoka-va Zadar 2011. u Gradskoj knjižnici Zadar organizirana je dječja radionica na temu smokve u kojoj su sudjelovali učenici 4.c razreda u pratnji učiteljice Jadranke Čikić. Zaključno događanje manifestacije organizirano je kako bi se veličala smokva i smokvine prera-đevine te popularizirala jela od smo-kava, kao i njeni proizvođači i prera-đivači.

Napisala: Josipa Batur, 7.e

DANI SMOKVE

Veselo predavanje u Gradskoj knjižnici Zadar

36

ISKRICE U NAMA

ŠTO SVELJUBAV MOŽE

Vrlo je šarena paleta ljubavi. Ona može biti roditeljska, prijateljska ili bratska. Ljubav možemo osjećati prema prirodi,prijateljima, svojim naj-milijima i stvarima koje nas zanimaju i upotpunjuju naš život. Ona ostavlja trajan trag u našim srcima i najvažniji je dio našeg života. Podupire nas u svemu i nikog ne zapostavlja.

Najveću i najiskreniju ljubav osje-ćam prema roditeljima. Nju poznajem bolje od ičega. Podigla me na noge i pokazala sve one lijepe i svijetle strane života. S njom sam doživjela najsretnije dane do sada. Obitelj me voli ovakvu kakva jesam i zato mi je njezina ljubav sada najpotrebnija.

Ljubav ne možemo samo primati, već ju moramo i dati. Ona nas potiče da mislimo na druge i da im pružimo potrebnu pažnju. Mislim da nema čovjeka koji nije doživio ljubav. Na-žalost, neki su je izgubili. Ljubav je kao staklena čaša koja se lako može slomiti.

Žao mi je tih ljudi jer znam koliko svaka ljubav vrijedi.

Iako ponekad može nesretno za-vršiti i ostaviti dubok i bolan trag, moramo ju osjećati i darovati svijetu oko sebe jer je ona jednostavno sa-vršena.

Heidi Blaslov, 7.a

Moja učiteljicaS njom smo naučili

brojke i slova.Na izletima doživjeli

uzbuđenja nova.

S njom smo proveli četiri zime.

U srcima zapečatili njeno ime.

Danas joj želimosreću i najbolje dane.Želimo joj sretne i sve

ostale rođendane.

Silvija Puhalović, 8.d

ZadarTijelo ti je ulica duga

svima znana Kalelarga.Ruke su ti parkovi i šume,

glava ti je kupola siva.To je dvorana Višnjik.Duša tvoja su ljudi

koji svaki dan u tebi žive,a tu je i naša riva

koja svaku pjesmu sniva.Oči su ti tamno plave boje

iz kojih kao rime iskaču ribe.Srce ti je Sveti Donat i Sveta Stošija.

O, Zadre, nitko nema tako lijepo tijelo

Leticija Hajnc, 5.a

KruhUpravo je izašao iz pećnice topao i mi-

risan kruh.Miris je dolazio do moje sobe.

Već me čekao na stolu.Čim sam pojela prvi zalogaj,

sjetila sam se djece koju ne čeka topli kruh na stolu.

Poželjela sam taj kruh podijeliti s onima koji ga nemaju.

Silvija Puhalović, 8.d

Tereza Grandov, 2.d

37

ISKRICE U NAMA

SMOKVABia je to lipi litni sunčani dan. Moj rođak iz Amerike Ante i ja smo pošli na more, po

putu smo se zafrkivali. Cilin puton smo se lušćili šugamanima po nogama, bile su cr-vene ki paprike. Sve se to događalo dok nismo naišli na jednu staru kuću. Mi je zovemo Popova kuća jer je tiha i gotovo sablasna ka i crkva. Ali u toj kući je izresla moja mlada smokva. Za tu smokvu ja nis zna jer su se tu okupljali stariji. Tote je bilo sve krcato boc i papirov. Prelipa mlada smokva je bila okružena smećem, a to je ki da se lipa divojka obuče u staru i šporku robu. Dok san ja uzbuđeno gleda smokvu, Ante je već bi u njenoj bujnon krošnji u hladu koji je činila.

Par dana nakon ča mi je rođak pokaza smokvu, on se je mora vrnuti nase u Ameri-ku. Taj dan san bija jako tužan ali prije nego ča je rođak poša ća ja san obeća da ću ja paziti na smokvu. Uistinu tako je i bilo ja san sve više vrimena provodia sa smokvom. Nas dvoje smo se vrlo zbližili. Ja sam toliko stvari poviri njoj , da je ona za me dio obi-telji. Ona zna sve moje tajne, svitle i tamne. I tako je to lito završilo, smokva i ja smo se pozdravili do idućeg lita. Lito je stiglo brzo, škola je napokon završila, ja i moja smokva smo opet zajedno. No i tu ima tračak tuge. Tu smo smokva i ja, a rođe Ante nider. Otac mu je u Americi dobio otkaz i sada više ne more dolaziti, bar sam ja tako ču. Meni i smokvi je to bilo najgore lito do sad. Ja sam poće sve manje dolaziti kod smokve, jer me jako pogodilo to što više nema Ante da se zajedno veremo po krošnjama. Tako je prošlo već par lita da ja svoje smokve nis vidil. No jednog dana nakon četiri lita dogodilo se nešto strašno. Maleni psić moje susjede je uginija. Jako sam se rastužija jer sam volija tog psića. Toga dana ja san brzo sija na biciklu i što san brže moga doša san isprid Popove kuće. Kad sam kroči nogun unutra, vidija san da je sve obraslo travun i da je sve opet puno boc i papir.

No nisam se puno osvrta na to, već san se popea na smokvu u nadi da ću joj sve ispropovidat ča mi se dogodilo i zač nis dolazi četiri lita. No zatim sam primjetia da smokva loše izgleda ko da je bolesna. Nažalost bia san u pravu, smokva je bila bolesna, više nije imala bujnu krošnju ni lipe sočne i velike plodove. Poće sam zalivati smokvu i gnoja joj davati da bi mi ozdravila, ali joj ništa ni pomoglo. I tako ja još dan danas čekan da mi smokva ozdravi i da mi se rođo vrne.

Karlo Lonić, 7.e

PROLJEĆE JE PROBUDILO I MENE

Svaki novi proljetni dan obavija me toplim zrakom radosti. Dok udišem dah jutarnjeg povjetarca osjećam kako me ispunjava nova nada. Od-lazim u šetnju prirodom da uhvatim svaku zraku Sunca. Put me odvodi do livada ulazeći tako u novi svijet.

Moje misli tada polete s laticama maslačka preko rascvjetalih polja. Poželim napisati pjesmu, ali kako tu ljepotu prikazati pomoću sive olovke i bijelog papira? Kako u stih preliti opojni miris cvijeća i let šarenih, ve-selih leptira? Kako rimom opjevati bezbrižnu igru bubamare i pčele? Kako slovima predočiti čaroban pjev ptice i skakutanje zečića u travi? Moje misli cvjetaju u šarenilu boja. Željela bih... Željela bih da mogu poletjeti na krilima neke nove sreće. Vrijeme brzo prolazi, a moje oči upi-jaju prekrasan krajolik. Da bar mogu tu dulje ostati. To mjesto u mene uli-jeva sigurnost, mir i spokoj. Proljeće je i mene probudilo iz zimskog sna. Osjećala sam se kao da sam spa-vala ispod hladnog snježnog pokri-vača kojega je Sunce otopilo svojim mekim rukama. Gledala sam kako rosna trava i nježne latice skrivaju radoznale skakavčiće.

Neobuzdana snaga proljeća budi i stabla oblačeći im haljinu punu pu-pova. Sanjarim da letim iznad ras-cvjetalih cvjetova i slušam njihov tihi šapat. Osmjehujem se svakoj ptici koja me dotakne svojim krilom u želji da me povede na nezaboravno pu-tovanje…

Sigurna sam da ta ponosna dama Proljeće ima puno posla. Bojama crta duge, a gumicom briše kiše. Sretna sam jer znam da sam i ja dio te pre-divne slike - i ja sam dio proljeća.

Matea Španić, 8.eDea Marković, 4.c

38

Pismo nepoznatim prijateljima u svijetu

ZAŠTO JE VAŽNO ČUVATI ŠUME?Dragi nepoznati prijatelji!Nije baš uobičajeno pisati pisma ovako općenito.Ipak ovo nije uobičajeno pismo.

Primatelj je drugačiji, a i njegov sadržaj odstupa od drugih pisama. Pišem vam o šumama.

Šume…Kad uđeš u šumu zaboraviš na sve. Prvo te opčini zelena boja. Sve je ze-leno. Krošnje, debla prekrivena mahovinom, lišajevi koji vise s grana, tlo prekriveno papratima. Čak ti se čini da je i zrak zelenkast. Nakon što se privikneš na zelenilo, shvatiš da je neuobičajeno tiho.Tako tiho da čuješ rast svakog pojedinog stabla, tako tiho da čuješ šaputanje svake male životinje koja se negdje skriva. Nakon što sve to shvatiš, duboko udahneš. Ako nikad nisi bio u šumi, ne razumiješ što znači disati punim plućima.

U šumi osjetiš sve. Ne toliko količinu kisika nego taj miris. Miris velikih listova, miris tvrde kore drveta, miris vlažnih paprati, miris svega.

Takva šuma izgleda savršeno. Savršena je svaka šuma ako nije onečišćena.U onečišćenoj šumi stalno nailaziš na otpatke. Sitni ili krupni jednako ju čine ružnijom. Nije to samo u ekološkom smislu loše nego zato što možda naši unuci nikad neće osjetiti ovu radost u srcu koju ja osjetim kad čujem riječ šuma. U njoj se može ži-vjeti, s njom prijateljevati, ona je život. Da bismo veseo i zdrav život podarili svojim potomcima, dužni smo je čuvati.

Šuma nam daruje kisik. Prorijedimo li njezina stabla svi ćemo osjetiti manjak kisika što će utjecati na naše zdravlje. Život u prirodi promijenit će svoj tijek i nje-gova savršena harmonija bit će narušena. Zemljin ogrtač bi mogao biti uništen, bit će izložena jakom zagrijavanju, ledenjaci će se otapati. Bit ćemo kreatori klimatskih katastrofa koje nećemo moći zaustaviti. Hoćemo li tada uopće moći što učiniti? Hoćemo li spriječiti kisele kiše neprijatelje naših šuma i života u njima? Što će se dogoditi s bistrim potocima uz koje se rado odmaramo, a onda bezbrižno ostavimo hrpe smeća ne razmišljajući kako zbog toga pati priroda. Živimo samo sada i ovdje ne misleći na sutra. Imamo li samo mi pravo uživati u zelenilu šume, njezinoj svježini i krijepiti se hladnom vodom iz rijeka i potoka? Je li to bogatstvo darovano samo ovoj generaciji, a ne i budućim?

Rastuže li nas slike slomljenih stabala, izgorjele šume, presušenih rijeka, prestra-šenih životinja... Možda je posljednji trenutak da nešto poduzmemo. Htjela bih svoju zabrinutost podijeliti s vama.

Nadam se da će vas ovo pismo navesti na razmišljanje. Ako osjetite bar djelić onoga što ja osjećam, nešto ćete poduzeti. Ma koliko se trudila i voljela šume, sama ne mogu ništa. Treba mi vaša pomoć.

Nadajući se da je svijet pun mojih istomišljenika, šaljem vam iskrene pozdrave.Tonka Hrboka, 7.a

MaslinaU masliniku stojiš

pogrbljena, mudra.Pričaš mi, tješiš me.Pjevaš mi o prošlosti.

Uspavanku mi šapuću plodovi tvojidok me maziš granama svojim.

Maslino, moja draga!

Nika Zekić, 4.e

SnijegSnijeg pada,

djeca se vesele.Snježne su radosti,pahulje su bijele.Bijele su kuće,bijel je brijegkoji se sasvim sakrio u snijeg.

Ema Marušić, 5.b

Jednostavnodrugačije

Biti drugačiji…Nije li to najbolja stvar

Koja ti se može dogoditi?

Gledati svijet drugačijim očima…Nije li to najljepši pogled koji mo-

žeš vidjeti?

Misliti drugačije…Nije li to nešto predivno,

Nešto čime se možeš ponositi?

Slušati sebe i svoje JA…Nije li to najbolji savjetnik kojega

možeš imati?

Vjerovati u sebe…Nije li to najvažnija vjera koja

može postojati?

Biti poseban, biti svoj…Nema tu ničeg lošeg!

Biti drugačiji…Nije li to nešto prekrasno?

Patricia Joza, 8.d

OdlukeVrijeme je. Moram odlučiti.

Neću žuriti, ne želim pogriješiti.

Hodajući stepenicama života, spotakla sam se.

Sada gazim polako, visokoda ovaj put ne padnem.

Jer ostao je ožiljak,podsjetnik na bol.

Vrijeme je. Moram odlučiti.Neću žuriti, ne želim pogriješiti

ponovno.

Silvija Puhalović, 8.d

ISKRICE U NAMA

39

DIDOV KAIĆDogodilo se to jedno litnje popodne dok je moj otac spa, doša je na ideju da un i

jo uzmemo didov stari plastični gliser i da ga malo uredimo da ga se more vozit priko lita.

I tako smo, kad se otac razbudi, seli na motor i put Sutomišćice. Namo smo stigli za deset minuti, a inače triba bar petnaest,ali pošto je otac bi uzbuđen ka i ja ,un je da malo više gasa. Ka smo stigli did i baba su nas dočekali sa veseljen, pogotovo did jer je njemu bilo ža tog kaića jer je namo bi vezan ki tovar i kad god bi pala kiša did bi ga mora ispajati iako un ima još svoju batelicu. I tako smo ga nas troje izvukli na kraj, ostrugali dagnje sa dna, i pošto kaić ima duplo dno koje se puni vodom, mi smo ga morali isprazniti da bi ga mogli premestiti jer je puno lakši ka je prazan. Na kaiću smo mi radili par dan, bilo je tote posla, morali smo brusiti pa unda smo prekitali buže i friži na dnu i za kraj smo ga opiturali. Na svu sriću vrime je puštilo da se pitura osuši. Nakon par dan smo otac i jo ope pošli kod dida da hitimo kaić umore. Ka smo ga hitili umore bilo je vrime da se stavi pentae.Eto tu nastupa moj otac. Un je uze pentu od dvaise kili i pošo je preko stina stavi na krmu. E, ali to mu ni pošlo za rukun. Un je zajeno sa pentun i dva nova mobitela pa u more. Eto ti ga đavle,na!

Ma ka san ja vidi da je un u more, meni srce stalo, jer nis zna je li mu se ča dogodilo,ali san brzo zva dida da mi pomogne izvadi oca i pentu iz mora. Kad san vidi da mu ni ništa ja san umra od smiha. I tako se mi sa svako lito lipo vozimo po vali i gre-mo na kupanje s njim ka god moremo. Sa mi imamo kaić, a did jednu brigu manje.

Karlo Lonić, 7.e

SvjetlostSvjetlost je tama koja pluta

Po danima i noćima

Svjetlost je pjesmaKoja je inspiracija tame

Ona je put prema srećiKoja ide do kraja

Svjetlost je sunce koje goriDok razdvaja dobro od zla

Svjetlost je mjesecKoji se priprema za svoj sjaj

Ona potiče hodanje za srećomZašto svjetlost nije uvijek s nama?

Leticija Hajnc, 5.a

Mare Žunić, 3.a

ISKRICE U NAMA

40

SutraGotovo je!

Neću više žaliti zbog jučer.Moralo je biti tako.

Jer da nije bilo jučer,ne bi bilo ni danas.

Doći će sutra...

Sutra će biti bolje.Svako je sutra novi potez,nova nada, nova prilikada se ne ponovi jučer...

Silvija Puhalović, 8.d

ČARI JESENIJesen. Većini ljudi ona je samo tuga. Zašto?! Zašto imati takav stav prema

njoj? Zašto ona ne bi imala veselu, šarenu stranu?Počinje krajem rujna. Sa slatkišima. Tom čari slatkog, sočnog i zrelog voća. Skuplja obitelji da

zajedno beru i jedu voće. Igraju se. Zbližava ih. To je samo mali njezin dio.Listopad. Danima velik, a šarenilom još veći. Njegov naziv otkriva njegove čari. Lišće

šareno , puno nijansa od najsvjetlijih do najrumenijih. Roditelji s djecom šetaju šumom, skupljaju kestene, gađaju se žirevima. Opet su zajedno.

Studeni je meni osobno najdraži jer tada slavim rođendan. Zapravo on je svjež, hladan. Pušu jake bure. Može biti i kišovit. Ipak, ima i

on svoje čari. Na ulazu u grad osjeća se miris toplih kestena. Čuje se njihovo pucketanje na vatrici. Nakon užitka u kestenima, vratimo se u svoj topli dom, popijemo čaj, pričamo. Najsvježiji i najkišovitiji, a iznutra najtopliji. Uz rumenu, pucketavu vatru igramo igrice.

Čari jeseni su zaista prelijepe iako mnogi misle da je to tužno doba. Ona nas zbližava s našom obitelji i prijateljima. Obogaćuje nas dobrotom. Mislim da je Bog za to izabrao jesen, a ne da nas rastuži.

Val Đurović, 7.a

Sara Ivoš, 3.a

ISKRICE U NAMA

41

Kako od komadića papira napraviti leptira, zmaja,

mačkicu ili žabicu? Odgovor pronađite u nastavku, gdje

vam predstavljamo origami kao umjetničku tehniku, a uz našu pomoć moći ćete i sami izra-

diti...Napisala i izradila:

Matea Španić, 8.e

ZANIMLJIVOSTI

Kako od papira napraviti...

ORIGAMI: UMJETNOST SAVIJANJA PAPIRA

Origami je umjetnost slaganja i savijanja papira porijeklom iz Japana. Po prvi put se javlja u sedamnaestom stoljeću, a u svijetu po-staje popularan sredinom devedesetih. Danas je origami popularan u većini zemalja svijeta i kod svih uzrasta.

Naziv origami došao je od japanskih riječi oru (što znači savijanje) i kami (što znači papir).Ima razne namjene - od dekorativne do religij-ske - a tradicionalno se izrađuje od kvadratnog papira zvanog squash.

42

PUTOVANJA

Gužva na ulicamaIstanbul je grad gustog prometa, što

nam je potvrdio i vodič s nekoliko osnovnih podataka. U gradu živi službeno petnaest miljuna ljudi,a brojka se neslužbeno penje i do dvadeset miljuna. Promet se odvija podzemnom željeznicom, tramvajima, au-tobusima, a trajektima po Bosporu. Posjetili smo Aja Sofiju (Crkva Svete Mudrosti) koja je još 1935. pretvorena u muzej. To je bila najveća katedrala svijeta sve do izgradnje katedrale u Sevilli. Godine 1453. kada je na vlasti bio Mehmed Osvajač, prenamjenjena je u džamiju. Njene zidove krase predivni bizantski mozaici i veliki otomasnki štitovi sa kuranskim surama. Jedan od obreda u islamskoj religiji je poziv muzejina na mo-litvu i to pet puta dnevno, što je prvi dan posebno zaokupljalo moju pažnju. Samo stotinjak metara od Aja Sofije nalazi se Plava džamija u koju se prilikom ulaska

DOŽIVLJAJI ORIJENTA:GRAD NA DVA KONTINENTA

Posjetila sam grad koji je u povijesti bio prijestolnica

velikog Carstva, a prošle godine je dobio titulu

Europskog grada kulture. Budući da su sad sapunice iz te zemlje aktualne, jedva

sam dočekala da ga vidim uživo.

Piše: Zara Škibola, 7.etreba obavezno izuti. Cipele sam nosila u vrećici, a žene koje su imale otkrivene ruke morale su se pokriti maramom jer je Plava džamija molitvena džamija. Zanimljivo je kako se samo muškarci dolaze moliti dok žene ostaju kod kuće, a ako koja i dođe na molitvu skriva se u pozadini iza rešetaka. Tako je i na ulicama. Uglavnom sam susre-tala muškarce različite dobi i mlade žene zamotane u moderne marame.

Na Velikom bazaruSvu raskoš življenja i folkor stanovništa

u Istanbulu doživjela sam na Velikom baza-ru (Kapali Carsasi). Nastao je kao jedna od „stanica” na Putu svile od Kine do zapadne Europe,gdje su se najprije prodavali krzno, keramika (zato su unutrašnjosti džamija ukrašene keramikom,koja je bila rano do-stupna, ali i skupa), bronca i željezo. U novije vrijeme važna roba za razmjenu bili su i zači-

43

PUTOVANJA

DOŽIVLJAJI ORIJENTA:GRAD NA DVA KONTINENTA ni koji su se koristili za lijekove, afrodizijake,

parfeme, ali i za pripremu „čarobnih napita-ka”. Karavane s trgovcima zaustavljale bi se na tom mjestu prvo s namjerom da odmore, a onda i da prodaju svoju robu. Veliki bazar danas izgleda kao monumentalna građevina s ukrašenim stropovima i labirintima od 60 ulica s gotovo 4000 štandova na kojima se nudi različita roba: sagovi, zlato, koža i kera-mika. Kupovati na Velikom bazaru, a ne ci-jenkati se znači ne poštovati njihovu kulturu trgovanja. Kako kupci tako i trgovci uživaju u „predstavi” cjenjkanja. Trgovci tu provo-de cijele dane od ranojutranjeg crnog čaja (koji se pije umjesto kave), doručka, ručka, večere pa sve do noćenja. Ja sam se najvi-še zadržala na štandovima s maramama i suvenirima i što sam ponijela kući za uspo-menu. Štandovi sa začinima plijene pažnu svojim bojama i mirisima. Posjetiti Tursku, a ne spomenuti tursku kuhinju, značilo bi pro-pustiti važno. Svako,ali baš svako jelo, zači-njeno je jakim i ljutim začinima, pa se zato uz većinu jela ispijaju velike čaše domaćeg turskog jogurta Neobično, ali valja probati. A njihov „ulični” kebab postao je prava delicija.

Ispred palače Dolmabahçe

Bazar začina

Tu se osim začina može naći, sušeno voće, kavijar, orašasto voće i rahat-lokum, nezao-bilazni turski desert (želatina s orasima, pi-stacijem, ružinim laticama...). Kožu i kožnu galanteriju nemoguće je zaobići u raznolikoj ponudi Velikog bazara. Premda se ulicama kreće velik broj turista i domaćina, ulice su uredna, a domaćini jako strpljivi i ljubazni.

Grad palačaOsim već spomenute raskošne Aja

Sofije, moram spomenuti još dvije pa-lače, nezaobilazne u obilasku grada.

To je palača Topkapi i Dombalahce palača,najljepša palača u Europi. Trg Taksim i avenija Istiklal su jezgra mo-dernog europskog dijela, a sam grad u devetanestom stoljeću bio je poznat kao “Pariz Orijenta”. Avenija je duga tri ki-lometra i prepuna je butika, restorana, kina, galerija, kafića i pubova.

Istanbul će uvijek ostati u mom sjećanju noseći trag neke drugačije, ali istodobno i očaravajuće kulture. Putujući kući prebira-la sam po mislima i uspomenama na ovaj grad i pomislila: Sigurno ću se vratiti!

Veliki Bazar

44

ANA UTVORNICIČOKOLADE44

Tvornica čokolade “Zotter” u Austriji - raj za sve čokoljupceTvornica čokolade “Zotter” u Austriji - raj za sve čokoljupce

PUTOVANJA

45

Proizvodnja u službiekologije i napretka

Osnivač i vlasnik ove izuzetne manufak-ture je gospodin Josef Zotter, slastičar koji je u kolovozu 2007. godine pokrenuo svoju tvornicu utemeljenu na filozofiji „Bean - to - bar”, što znači da se postupak proizvodnje pažljivo nadzire - od uzgoja zrna kakaovca do izlaganja gotovih čokoladnih slastica na policama trgovine.. Kakaovac koji se kori-sti u proizvodnji „Zotter” čokolade, uzgaja se na plantažama u zemljama Latinske Amerike. Proizvodnja je isljučivo organska i označena kao „Fair Trade”, što znači da podržava ekološki uzgoj vrhunskih sorti koje se otkuplju po poštenim cijenama.

Što se sve može staviti u čo-koladu

U tekuću čokoladnu bazu mogu se do-davati razni sastojci i arome, te tako nasta-ju brojne vrste i okusi čokolade.. Oduševile su me čokolade s dodatkom zelenog čaja, ružinih latica, alpskog cvijeća, jogurta i in-dijskih oraščića, dok bih drugi put zaobišla one s kobiljim mlijekom, čili papričicama, kamilicom, maslinama i bananama.

Topli užitak stiže žičaromZa mene najljepši i najzanimljiviji dio

bio je odjel za kušanje vrućih čokolada. Taj me prostor svojim izgledom podsje-tio na skijalište Svaki posjetitelj dobio je čašu vrućeg mlijeka i priliku da sam iza-bere s „mini-žičare” pločicu s omiljenom aromom. Kako nas je u društvu bilo de-setero, svatko je uzeo drugačiju vrstu pa smo međusobno razmjenjivali razne vrste čokoladnih napitaka. Najviše mi se svidio

napitak „burbon vanilla”, a nisu bili loši ni oni s okusom cimeta, meda, oraščića i kreme od lješnjaka.

„Glazbena” čokolada i neo-doljivi „ballerosi”

Poslastica za sve glazboljupce je čoko-lada „Mitzi Blue” u obliku okruglih pločica, pakirana u četvrtastu kutiju u kojoj izgle-da poput glazbenog CD-a. Brojne kutijice ove čokolade čekale su nas poslužene na okruglim, pokretnim diskovima, koji su me svojim izgledom i kretnjama podsjećali na gramofonske ploče.

I za kraj, još maločokolade...

Posljednja postaja za kušanje bila je u obliku pokretne trake, s koje smo kušali još mnoštvo zanimljivih kombinacija ručno rađenih čokolada. Svidjela mi se čokolada sa slojem narančine kreme, dok ću se čo-kolade s ribljom pjenom ili one sa slaninom nerado sjećati. Obilazak smo završili u tr-

Prije nekoliko godina mnogi su bili oduševljeni filmom “Charlie u

tvornici čokolade”. Film još nisam pogledala, ali sam i ja, poput

glavnog lika Charlieja Bucketa, imala priliku ući u pravi čokoladni raj. S

obitelji i prijateljima posjetila sam čokoladnu manufakturu “Zotter” u

Riegersburgu, saznala sve o proiz-vodnji čokolade i imala priliku kušati neke od najboljih čokolada na svijetu.

Piše: Ana Pušnik, 8. b

govini, gdje smo mogli izabrati i kupiti sve kušane čokolade.

Tijekom ove čokoladne „ekspedicije” kušala sam preko 150 vrsta čokolade. Oduševila sam se raznolikošću okusa i oblika te postala pravi znalac i ovisnik o ovoj slastici.

Samo biraj...

...i kušaj!

PUTOVANJA

46

GASTRO KUTAK

Sastojci za 4 osobe:400 g špinata1 žličica sezamovih sjemenki2 žlice sojinog umaka2 žlice ulja50 ml vode Sol, papar

Piletina s povrćem i kikirikijemKineska kuhinja poznata

je u cijelom svijetu.

Dapače, mnogi su je

prihvatili i zavoljeli što

dokazuje velik broj

kineskih restorana širom

svijeta.

Sastojci za 4 osobe:300 g piletine125 g kikirikija u ljusci1 poriluk1 mrkva2 crvena luka1 zelena paprika2 češnja češnjaka1 dl vode2 žlice sojinog umakaSolPapar

Priprema:Kikiriki oljuštite i kratko popržite na tavi. Piletinu narežite na kockice, a poriluk i mladi luk na kolutiće, mrkvu narežite na štapiće,papriku na veće kockice,a češnjak usitnite. U tavi zagrijte žlicu ulja i popržite piletinu dok ne dobiju lijepu boju pa je izvadite i stavite sa strane. U istoj tavi 10 minuta pirjajte prethodno nasjeckano povrće, vodu, sojin umak, sol i papar. U tavu vratite piletinu da se zagrije, a na kraju ubacite kikiriki.

Riža s jajima

KUHAMO KINESKE SPECIJALITETESastojci za 4 osobe:

40 dag riže

2 žlice ulja

20 dag šunke

3 jaja

2 žlice umaka od soje

Sol, papar

Priprema:

Stavite rižu u kipuću vodu i kuhajte

12 minuta,ocijedite i isperite hlad-

nom vodom. Narežite šunku na koc-

kice i kratko popržite na ulju. Dodaj-

te rižu, umak od soje i kajganu od tri

jaja. Jelo je gotovo za 5 minuta kada

se jaja ispeku i spoje s rižom.

Špinat na kineski način

Priprema:Listove špinata operite. U tavi na za-grijanom ulju popržite sjemenke (pola minute), a zatim dodajte špinat, sol, papar i vodu. Sve zajedno kuhajte 2 minute.

47

GASTRO KUTAK

Ove godine smo Vam odlučili pokazati jela iz zemlje gdje svi

spretno barataju štapićima- Kine.

U kulinarsku avanturu istoka upu-stile su se učenice 4.c razreda: Petra, Ena i Domenika. Petra je

neko vrijeme i živjela tamo i tako upoznala njihovu kuhinju i odlučila

nam prenijeti dio njihovih bezbrojnih boja i okusa u tri recepta.

KUHAMO KINESKE SPECIJALITETENadamo se da smo vam zainteresirali nepca i da će te se

upustiti u ovu kulinarsku avanturu. DOBAR TEK!

48

ZDRAVLJE

TKO?ŠTO?...NAOČALE!Vrline i mane naočala i malo o njihovom nastanku...

Pišu i istražuju:Tena Ćurko,Lota Festini iMarija Ćurko, 5.d

48

49

ZDRAVLJE

Vid je jedan od pet osjeta kojemu je organ oko, a pomoću kojega primjeću-jemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti. Mozak iz oba oka dobiva obrnutu sliku nego što ona zapravo jest, pa je on usklađuje u sliku kakva je u stvarnosti.

Ranije su djeca koja nose nočale bila povučenija zato što su ih drugi ismija-vali, no danas djeca nose naočale bez srama. Noviji modeli naočala imaju lije-pe i slatke okvire,tako da one mogu biti i dobar modni dodatak.

Zašto djeca imaju proble-ma s vidom? Do problema s vidom dolazi zbog pre-više vremena provedenog ispred raču-nala ili televizije. To je samo jedan od uzroka .Djeca često čitaju u mraku ili polumra-ku, uporno govoreći da dobro vide iako naprežu oči.Ponekad djeca imaju loš vid od rođenja.

Najčešći simptomi kojiupućuju na probleme svidom:česte glavoboljezamagljen pogledproblemi s vidom na daljinu ili blizinu teškoće pri čitanjubrzo umaranje očiju

Savjeti za očuvanje vida:Odaberite odgovarajuću rasvjetu pri či-tanju ili gledanju televizije.Odmorite oči od ekrana računala.Posjetite liječnika za pregled vida sva-kih 12-18 mjeseci kako bi ste na vri-jeme poduzele mjere za očuvanje vida, a posebno ako već nosite naočale ili leće.

Tijekom jednog prosječnog život-nog ciklusa oči mogu prenijeti 24 mi-lijuna slika svijeta koji nas okružuje. Očni vanjski mišići koji pomiču oko najjači su mišići u ljudskom tijelu. Ako uzmemo u obzir njihov “rad” - 100 puta su jači nego što je njihova stvarna po-treba.

Očna jabučica ima 2,5 cm u presje-ku. Prednji dio izložen prema van pred-

stavlja samo jednu trećinu, te su jedini organ u ljudskom tijelu koji radi 100% bez odmora danju i noću.

Leće ili naočale?Kontaktne leće:

Naočale jednostavno ne mogu nad-mašiti kontaktne leće u vidnoj oštrini.

Potreba za vidnom korekcijom naj-češće se javlja u osjetljivo “teengersko” doba. Teret nošenja naočala obično je prenaporan za mlade te su kontaktne leće prihvatljivo rješenje za nenametlji-vo ispravljanje grešaka oka.

Kontaktne leće omogućuju da pri-vremeno ostvarite svoje snove i promi-jenite boju očiju prema želji, prilagodite odjeći ili nekoj posebnoj prilici.

Redovno se bavite sportskim aktiv-nostima? No uvijek skidate naočale jer smetaju prilikom naglih pokreta? Voljeli biste zaroniti u dubine mora? Sve se to lako može riješiti uporabom kontaktnih leća. Uz njih je bavljenje sportom i bo-ravak u prirodi pravo zadovoljstvo čime možete otkriti nove dimenzije svijeta koji Vas okružuje.

Naočale:Djeca ne bi trebala nositi kontak-

tne leće dok ne završe osnovnu ško-lu.Zato vam, ako imate problema s vidom,preporučujemo naočale.

Naočale ponekad mogu poslužiti kao modni detalj,a s njima možemo izgle-dati ljepše i drugačije.

Jeste li znali? • Oči su, nakon mozga, najsloženi-ji organ u našem tijelu. Imaju više od dva milijuna dijelova i prosljeđuju nam 36.000 informacija svakih sat vremena. One, pod pravim uvjetima, mogu opazi-ti plamen svijeće na udaljenosti od 14 milja.• Prve naočale je izradio Salvino D’ Ar-mate 1284.godine u Italiji i dobio je pri-

znanje za izradu prvih nosivih naočala.No najraniji slikovni dokaz korištenja na-očala je portret kardinala Hugh de Pro-vencea koji čita, a naslikao ga je Tomaso da Modena.Drugi rani primjerak naočala je pronađen u Sjevernim Alpama, u jed-noj njemačkoj crkvi,1403. godine.

ČUVAJTE VID JER NE KAŽE SE

UZALUD:„ČUVAJ GA KAO OČI U GLAVI!!!”

Doznaj više na:http://hr.wikipedia.org/wiki/Oko

50

MODA

Zašto se uopće prihvatiti ovog posla:-smanjuje se mogućnost od pucanja noktiju-manja mogućnost da ćeš gristi nokte-izgledati ćeš lijepo i svi će znati da brineš o higijeni

Zašto učitelji kažu ne?Svi mi nagađamo odgovore, ali nije li

lakše jednostavno ih pitati? Evo njihovih odgovora...

Anita Mustać, prof. biologije: Lijepi, uredni i oblikovani nokti pokazuju da osoba pazi na izgled i higijenu. Nemam ništa pro-tiv nalakiranih noktiju, bolje da su nalakira-ni nego prljavi i neuredni. Također, nokti ne služe za kopanje nosa i ušiju.

Bosiljka Lončar, prof. engleskog jezika: Nokti smiju biti nalakirani svijetlim lakom, ali crna i tamnoljubičasta ne dolaze u obzir!

Zaključak: U školi ne moraš imati nokte jakih boja, ali protiv svijetle, kremaste boje nitko nema ništa protiv. U svakom sluča-ju - nokte ne uređuješ samo za u školu, uređuješ ih i za sebe. Zato, bacimo se na posao!

NOKTI KAOUMJETNIČKOPLATNO

Pokaži svoje JA na noktima

Pa što ako nismo baš vješti s kistom i bojama? Svi mi možemo

biti maleni umjetnici. Dovoljno je malo vremena, strpljenja,

mašte i laka za nokte i možete bez problema skupiti pohvale po školi. Kako? U nastavku proučite

recept.P.S. Molimo dečke da ne

pokušavaju ovo kod kuće!!!

Piše: Matea Španić, 8.e

Kako možemo nalakirati nokte?U jednoj boji (nije važno hoće li ti svi nokti biti iste ili različite boje)U dvije boje (ako se na noktu nalaze dvije boje, najbolje je da budu kontrastne)Šareno (ukoliko se odlučiš na šarene nok-te, pomiješaj što više boja)Profinjeno (nalijepi dijamantiće ili druge ukrase)Francuska manikura (popularna već dugo vremena, bojanje samo vrha noktiju - naj-češće u bijeloj boji)

Što nam je posebno fora?CRACK EFEKT

Danas postoje lakovi s tzv. Crack efek-tom - nalakiraš nokat jednom bojom i kada se ona osuši dodaš gornji sloj druge boje. U tom slučaju gornji sloj popuca i kroz pu-kotine se vidi osnovna boja.

ZVJEZDICE, ŠLJOKICE I TETOVAŽICEZasigurno ćeš ostati zamijećena ako

nokte ukrasiš zvjezdicama ili šljokica-ma. Prvi sloj laka neka bude jednobojan, a zvjezdice neka budu u kontrastnoj boji. Svugdje možeš kupiti malene tetovažice za nokte. Dovoljno ih je samo nalijepiti na nokat i svi mogu saznati koje životinje voliš, koje pjevače slušaš i koje glumce obožavaš gledati uz kokice.

Umjetni nokti - za i protivS umjetnim noktima uvije znaš na čemu

si, lako ih je staviti i ne moraš se truditi sam i ukrašavati. Ali umjetni nokti uništa-vaju naše prave nokte kojima kasnije treba dosta vremena da se oporave. Mi kažemo - ne, hvala!

Klikni na:www.nailpro.hrwww.nailsmag.com

50

51

MODA

Njihova priča započinje još davne 1918.godine u maloj tvornici cipela u Bostonu koju je osnovao Nathan Swartz. Krenuo je s malom proizvodnjom, ali kao što svi znamo došao je do velikog uspje-ha i postigao da “Timberlandice” posta-nu najpoželjnije čizme baš ove zime. Njih vole nositi svi, i odrasli, i djeca. Ima ih u svim bojama. Ovosezonska je linija mo-dela uporište našla u onom što Timber-land radi najbolje: proizvode za odličan provod u prirodi. Spremne su za sve vre-menske uvjete i najrazličitije avanture. Ove čizme se mogu nositi i po nekoliko godina bez da se na njima to vidi, pot-puno su neuništive, a lijepo izgledaju na svakom i idu uz sve komade odjeće.

Zašto su Timberlandice naj čizme ove sezone

Koje su čizme u modi ove godine?

To su Timberlandice, ovogodišnji modni hit.

Istražili smo njihovu bi-ografiju i saznali sitnice o

njima.

Piše: Dora Ušljebrka, 7.e

SVIJET TIMBERLANDA

Nose ih dečki i cure... ...a i naša učiteljica ih ima.

52

SPORT

52

PRVACI U PLIVANJUPonosni smo na naše plivače koji su zadnje dvije godine redovito prvaci u županiji. Bez premca i ženska i muška ekipa pobjeđuje

u svim konkurencijama. I ove godine nestrpljivo čekamo proljeće, kada počinje novo natjecanje. I dalje očekujemo vrhunske rezul-tate. Plivače vodi naš mladi profesor tjelesne kulture, Boris Banić.

S P O R T S K IU S P J E S I

53

SPORT

53

S P O R T S K IU S P J E S I

NATJECANJE U KROSU

U organizaciji Saveza školskog sporta i Atletskog saveza Zadarske županije u parku Vladimira Nazora je održano ekipno prvenstvo u krosu za osnovne i srednje škole.

Učenice naše škole Josipa Lukić, Andrijana Lukić, Karmela Jović i Lora Surić su osvojile ekipno 2. mjesto. Trčale su u kategoriji 7. i 8. razreda. Njihov mentor je Zlatko Lončar.

Čestitamo učenicama na osvoje-nom drugom mjestu i želimo im još puno medalja na natjecanjima koje slijede!

Piše: Andrijana Lukić, 7.e

VATREPOLO PRVACI Krajem svibnja 2011. godine na

gradskom je bazenu održan turnir u vaterpolu učenika i učenica drugih i trećih razreda. Na turniru se naše trećašice osvojile prvo mjesto.

Čestitamo!Piše: Matea Španić, 8.e

MINI RUKOMET Ekipa malih rukometaša postoji

već tri godine, a nju čine učenici od

drugog do petog razreda. Redovito se

natječu protiv ostalih osnovnih škola u

županiji i ostvaruju odlične rezultate.

Prošle školske godine putovali su u

Karlovac na prvenstvo države. Od 95

ekipa zauzeli su odlično 15. mjesto.

Ova mala, hrabra ekipa ne posustaje

i od nje očekujemo još puno dobrih

rezultata.

AT L E T I K A I u atletici imamo mlade talente.

Ponosni smo na Loru Surić, učenicu 7.a razreda, koja je postigla zapa-ženo drugo mjesto u skoku u vis. Treba naglasiti da je konkurencija sve do osmih razreda, a Lora je bila šesti razred kada je pobijedila. Ove godine očekujemo još bolje rezulta-te. I nju vodi učitelj tjelesne kulture, Boris Banić.

54

MEĐU KORICAMA

Ne baš tako davno, kada nije postojala ta čudesna riječ Internet, ljudi su čitali knji-ge mnogo više nego danas. Djeci su bake i majke čitale priče za laku noć, a ljudi su se više družili s prijateljima. Danas to više nije tako.

I ja imam Facebook, ali draže mi je za-roniti u čudesan svijet neke dobre knjige pa sam u knjižnici čest gost. Stalno slušam žalopojke na račun lektire, ali uz njih razvi-jamo svoju maštu.

Na Internetu možemo skinuti knjigu i čitati je na računalu. Pa čemu onda ići u knjižnicu i dizati knjige? Da osjetimo miris požutjelog papira, da pod prstima opipamo stranice, da na uzbudljivim dijelovima možemo zagrliti knjigu ili je, pak, zatvoriti i znatiželjno nasta-viti. Da sami shvatimo koliko je truda ulože-no u tu knjigu i koliko se njezin autor morao mučiti da je napiše i pokaže svijetu.

Moja istinska želja je da ljudi prihvate knjigu i da ne budu toliko na Internetu jer čemu onda svo bogatstvo slova i riječi koji su išli od ruke do ruke ako se to tako lako može dobiti na Internetu. Meni je žao što je ljudima tlaka čitati i trošiti svoje kako kažu, dragocjeno vrijeme na neke izmišljene priče. Knjige nisu izmišljotine, knjige su rečenice i stranice zabave. U knjigama postoji drugi svijet, a katkad možemo naći i sebe u njima. One su spas, barem meni, jer nakon dugog učenja, dosadnih lekcija i gomilu novih teško pamtljivih pojmova mogu otići u svijet mašte i misliti na nešto drugo, na događaje u knjizi i smijati se uz napisane riječi.

Da ulovim zlatnu ribicu, jedna želja bi bila da ljudi zavole knjige, druga da djeca ne uzi-maju knjige s izrazom gađenja na licu, a za-dnja da imam sve knjige svijeta. U knjigama se kriju različiti svjetovi. Jedan citati iz meni drage knjige kaže ovako: “... taj prvi šapat kod svake knjige malo je drukčije zvučao, ovisno o tome je li već znala što će joj knjiga pričati”.

Prije čitanja knjige, nasumično otvorim neku stranicu i pročitam ju, a kad uzmem knjigu u ruke, brzo prolistam uživajući u tom šuškanju požutjelih stranica i mirisu koji me zapuhne.

Zbog toga se čestom zapitam, hoće li knjiga biti zaboravljena i hoće li je Inter-net potpuno zamijeniti? Moje mišljenje je da neće jer dok sam da tu, i dok ja čitam, knjige će uvijek postojati. Možda i ja jednog dana napišem neku zanimljivu knjigu koja će stići u ruke neke znatiželjne djevojčice. Ne znam hoće li biti popularna, ali ću u nju utkati i srce i dušu, to znam sigurno. I zato, čitajte i čuvajte knjige jer one su dio njezi-nog autora. Knjiga je blago koje treba samo pronaći na polici i u sebi.

Književni rad učenice 7.e razreda Mihaele Perić predstavljen na LiDraNuINTERNET PROTIV KNJIGE

Često se pitam zašto ljudi više ne čitaju knjige kao prije, što ih je odvuklo Internetu, a što ih je odbilo od knjige? Što Internet ima, a knjiga ne? Zar je to zbog mašte koja nam je servirana na tanjuru? Ne moramo više zami-šljati, to je netko drugi već napravio za nas.

Čitanjem obogaćujemo naš rječnik, uči-mo se izražavati i ljepše pišemo. Slažem se da su neke obavezne lektire teške, možda nerazumljive i dosadne, ali da baš nitko u razredu ne čita, to mi je malo previše. Facebook, My Space ili Twitter, ali što ako se te društvene mreže ukinu i kako je onoj djeci koja nemaju Internet?

55

MEĐU KORICAMA

Neil Gaiman - Knjiga ogroblju

Djelo majstor-skog pripovje-dača Neila Ga-imana Knjiga o groblju govori o životu i smrti, o ljubavi i odra-stanju te prona-laženju obitelji na najčudnijim mjestima. Dje-čak o kojem se priča se zove

Nitko ili skraćeno Nit. Nit je odrastao na groblju, a pošto je dobio slobodu groblja mogao je vidjeti duhove koji su umrli i imaju grobnicu na tom groblju. Samo ime knjige odaje vam mjesto radnje, ovdje se većina toga događa na groblju. Mali Nit ne zna da postoji netko izvan groblja tko bi želio Nita mrtvog, ista osoba koja ga je lišila obitelji i normalnog života.Strepite za Nitov život dok je otet, vese-lite se s njim dok se igra s prijateljicom i smijte se s njim i cijelim grobljem. Narav-no, neću vam sve odati. Malo se potru-dite i otiđite u knjižnicu, posudite Knjigu o groblju i zavirite u svijet ljubavi, sreće, tuge, radosti i straha.

Nick Arnold - Užasi znano-sti: Smrtonosne bolestiAko imate jak želudac i ako želite znati više trebate pročitati knjigu mladog Nicka

OBAVEZNOPROČITATI

Arnolda. Knjiga nije duga, ali je zanimljiva, gadljiva i tjera na povraćanje. Samo se šalim. Knjiga govori o smr t onosn im bolestima, to jest samo o par njih, o onima koje su najče-šće ili pak najrjeđe. Smiješna je i učiš na zabavan način. Ima puno zanimlji-vih činjenica koje ćeš lako zapamtiti i tko zna, možda će ti čak i zatrebati u školi.

Matthew Skelton -Endimion Proljetni

Djelo mladog pisca Matt-hewa Skeltona odiše ljubav-lju i strahom. Roman je n a m i j e n j e n mladima, ali i odraslim čita-teljima. Imamo dvije radnje,

jedna je u sadašnjosti, a druga se priča odvija u 1945. godini. Naglo ćete za-tvorite knjigu od straha, ali ćete je opet od znatiželje ponovno otvoriti. Uputite se u čarobne, strašne i uzbudljive Bla-

kove i Pačine avanture. Uvući ćete se u njihovu kožu, strahovati za njihov ži-vot i tugovati jer je sve gotovo. Dragi moji, pročitat ćete ovu knjigu u jednom dahu, ne brinite.

Ana Đokić-Pongrašić -Šempi ti smopi da limvo teT i n e j d ž e r s k a priča mlade spi-sateljice Ane na-tjera ti suze na oči. Naravno ne od tuge nego od smijeha. Aleks i Luka su neraz-dvojni najbolji prijatelji. Aleks stalno kuka kako ona nema dečka, a sve cure imaju. Luki je već dosadilo da ona misli da je nitko ne voli pa joj je ubacio ceduljicu u torbu na kojoj Šempi ti smopi da limvo te ili u prijevodu Pišem ti pismo da volim te. Prije nego što joj je ubacio ceduljicu rekao je da njegov ujak govori naopačke. Aleks nije znala tko joj je ubacio tu ceduljicu, ali kad je shvatila tko je, također je saznala da se Luka seli u Pulu. Bila je tužna, ali poslije mu je poslala razglednicu s tekstom I ja bete limvo! Nopu! Nopu! Šipi zobr! Eksal ili u prijevodu I ja tebe volim! Puno! Puno! Piši brzo! Aleks.

Pripremila: Mihaela Perić, 7.e

56

FILMOTEKA

JOHNNY ENGLISH PONOVO JAŠEDrugi nastavak filma Johnny English počeo se prikazivati u rujnu i napunio kino dvo-

rane diljem svijeta. Nespretni Johnny (Rowan Atkinson) je ovoga puta duhovitiji (ako je to uopće moguće), ali i romantičniji, pa ukoliko ste se zaželjeli nečeg više od akcije ili se želite dobro nasmijati ova špijunska komedija će i vas oduševiti.

U ovoj najnovijoj avanturi, ovaj nevjerovatni agent u tajnoj službi njenog visočanstva i tima MI7 morat će zaustaviti grupu internacionalnih ubojica prije nego što ubiju kine-skog premijera i prouzrokuju globalni kaos. Johnny kao agent koji ne zna za opasnosti i strah odaziva se na taj poziv i vraća u Englesku iz dalekih dijelova Azije gdje je za vrijeme tzv. nestanka špijuna usavršavao svoje vještine. Kada je svijetu najviše potreban Johnny English vraća se u akciju.

Na put u Kinu krenuo je s Tuckerom (Daniel Kaluuya) - tajnim agentom koji mu uskoro osim asistenta postaje dobar prijatelj - te s Kate Summers (Rosemund Pike) u koju se za vrijeme misije polako zaljubljuje. Nakon mukotrpnog istraživanja saznaju da svaki član Vortexa (tima najvećih ubojica na tom dijelu svijeta) ima svoj privjesak te kad se sva tri spoje omogućuju prilaz najjačem svijetskom oružju. Nakon što dva člana Vortexa poginu Johnny dođe do sva tri privjeska i ponosno se želi vratiti u Englesku, ali mu iznenada jedan privjesak nestaje. Sumnjajući da je posljednji član Vortexa špijun iz MI7 ipak se vraćaju u Englesku pronaći špijuna i posljednji privjesak. Nasjedajući na varku Ambrosa (posljednjeg člana Vortexa) English popije napitak zbog kojeg mora slušati sve Ambroso-ve naredbe pa čak i onu da ubije premijera. Samo zbog iznimne snage uma nad tijelom Johnny se odupire naredbama i ponovo spašava svijet!

Napisala: Fani Španić, 7.d

KOKO I DUHOVIFilm snimljen po jednom od omilje-

nih romana Ivana Kušana došao je na velike ekrane u režiji njegovog sina Da-niela. Iako je domaći film, sve gledatelje je oduševio svojom zanimljivom tema-tikom.

Koko i duhovi je priča o dječaku Rat-ku Miliću - Koku (Antonio Parač) koji seli sa sela u grad. Koko u gradu stječe nove prijatelje te se posebno zbližava sa Zlatkom. Zlatko (Kristian Bonačić) je ra-doznao i nadasve načitan dječak koji Koku govori o prijašnjem vlasni-ku stana u koji je sad uselio. O Vinceku (Predrag Vušević), starom škrtcu čija je smrt objavljena misterijem. Zlatko se povjeri Koku kako je jedne noći

FILMOLJUPCI, NAVALITE!

čuo glas starog Vinceka. Nekoliko dana poslije u Kokovom stanu nestane struje te im neko razbije prozor kamenom za koji je bila zalijepljena prijeteća poruka. Dječaci otkrivaju podzemne hodnike, ali treba ima netko tko zna pročitati poruku s karte na kojoj se nalaze ti tajni tuneli. Koko poziva u pomoć svog starog prijatelja sa Zelenog vrha Božu (Ivan Maltarić), koji je stručnjak u otkrivanju šifriranih poruka. Uskoro nestaje Zlatko zajedno s Božom,a Marica, Kokova sestra, biva oteta.

Postoje li zaista duhovi? Zašto žele otje-rati Koka i njegovu obitelj? Hoće li Koko, uz pomoć novih i starih prijatelja, riješiti tu za-

gonetku prije odraslih - saznat ćemo u burnom raspletu ove napete detektivske priče.

Napisala: Zara Škibola,7.e

57

FILMOTEKA

Štrumpfomanija je zavladala svije-tom! Malena plava stvorenja viđamo na svakom putu našeg života pa tako i u kinima. Film je snimljen po uzoru ani-mirane serije iz 80-ih, a na velika plat-na stigao je u 3D tehnici. Priča počinje tako što se Štrumpfovi pripremaju za proslavu Noći Plavog mjeseca. Trapavi je baš te noći bio toliko nespretan da su ga ostali potjerali kako ne bi uništio pripreme za proslavu. Nažalost, Trapavi je za vrijeme lutanja šumom naišao na zlog čarobnjaka Gargamela, a nasto-janju da upozori ostale Štrumpfove na

PIRATI S KARIBA 4: NEPOZNATE PLIMEOdlučivši se na snimanje novog nastavka redatelj prva tri dijela, Gore Verbinski, nije više bio za-

interesiran za bavljenje pustolovinama pirata Jacka Sparrowa pa je producent Bruckheimer mo-rao pronaći novog ‘kormilara’ i, dosta neočekivano, on i Disney odlučili su se za Roba Marshalla. Fanove serijala zasigurno neće iznenaditi to da je zaplet ‘Nepoznatih plima’ vezan uz potra-gu za izvorom vječne mladosti, jer je na završetku trećeg dijela Jack Sparrow (Johnny Depp) upravo krenuo pronaći to mitsko mjesto. Priča novog filma započinje u Londonu, gdje Sparrow dolazi spasiti svoga časnika Gibbsa, kojemu prijete vješala. Sparrow doznaje da netko, pred-stavljajući se njegovim imenom, okuplja posadu za potragu za izvorom. Pokaže se da je taj ‘netko’ Angelica (Penelope Cruz), ljepotica s kojom je Jack imao burnu vezu koju je napra-sno prekinuo, što mu ona, blago rečeno, nije oprostila. Jack završi na Angelicinu brodu čiji je pravi kapetan nitko drugi do najozloglašenijeg od svih pirata Crnobradi (Ian McShane) Okrutni morski razbojnik želi se što prije domoći izvora da bi izbjegao zloj sudbini - prorečeno mu je, naime, da će ga uskoro ubiti muškarac s jednom nogom. Taj muškarac je Barbos-sa (Geoffrey Rush), Jackov stari neprijatelj koji sada plovi pod zastavom kralja Georgea II, i u njegovo ime želi stići do izvora mladosti, iako je njegov glavni motiv osveta Crnobradom. Naposljetku, u utrci za izvorom su i Španjolci koji pak imaju svoje vrlo specifične planove. Kao što se iz ispričanog vidi, zaplet ‘Nepoznatih plima’ nije baš jednostavan, no ipak je osjet-no manje kompliciran od drugog i trećeg filma serijala. To je nedvojbeno pozitivan pomak, jer ‘Mrtvačeva škrinja’ i ‘Na kraju svijeta’ znali su biti zamorni zbog bezbrojnih obrata u kojima su likovi neprestano mijenjali strane. S druge strane, činjenica je da se itekako osjeti da je novi film snimljen za manje novca od prethodnih.

Napisala: Zara Škibola, 7.e

FILMOLJUPCI, NAVALITE!

opasnost, pokazao je Gargamelu tajni prolaz do sela. Nakon što ih Gargamel i njegov mačak Azriel potjeraju iz njiho-vog malenog sela oni se nađu u našem svijetu, točnije u Central Parku u New Yorku. A bračni par Patrick i Grace nisu ni slutili da su im se u stan doselili ljupki neznanci - Papa Štrumpf, Štrumpfeta, Lumen, Trapavi, Hrabri i Mrgud. Hoće li se Štrumpfovi uspjeti vratiti u njihovo selo prije nego ih Gargamel otkrije, ot-kriti ćete ako pogledate ovaj najštrump-fastičniji film ikad!

Napisala: Fani Španić, 7.d

ŠTRUMPFOVI

58

pozornost koju i zaslužuje” - izjavio je Žak prije samog početka festivala koji se odr-žavao ove godine u Vodicama. Žaku je pje-sma potpuno sjela, a ove godine od njega možemo očekivati i novi album.

Jessie J - Who you areJessie J britanska je pjevačica vrlo čud-

nog stila oblačenja, a i pjevanja. Do slave je došla pisanjem pjesama poznatim američ-

kim pjevačima, Chrisu Brownu i Miley Cyrus. Prvi studijski album bio joj je Who you are, a glavni singl s albuma upravo i nosi ime albu-ma. Taj album dospio je na ljestvicu od deset najboljih u čak devetnaest država. Jessie je definitivno osvojila publiku, a najavila je i nove hitove sljedeće godine. Pošto je Jessie kao mala imala srčanu manu, to je svejedno nije spriječilo da svojom upornošću, a i pre-krasnim glasom uspije u pjevačkoj karijeri.

TBF - Mater Splitska grupa The Beat Fleat (TBF) 2011.

godine objavila je novi album Pistaccio Me-tallic s kojeg smo izdvojili njihovu pjesmu koja je u godinu dana postala najslušanija od svih njihovih prijašnjih hitova. “Mater” je pjesma koja je nastala kao nastavak njihove prijašnje pjesme “Dogodila se ljubav”. Ovog ljeta su nastupili i u našem gradu na Trgu pet bunara. Na samom kraju koncerta pjevač grupe Mladen Badovinac pao je s pozornice i pritom slomio ruku. Nadamo se da će opet posjetiti Zadar i da mu on neće ostati u ruž-nom sjećanju, ali ovaj put s novijim hitovima koje su i sami najavili sljedeće godine.

SLUŠAONICA

Severina - Brad PittNovi vrti se hit, a ti kao Brad Pitt, pjeva

Severina Vučković (39) u pjesmi koja se našla na njezinom najnovijem albumu. Kao i s prijašnjim hitovima Severina je ovo ljeto svoje fanove digla na noge. Sa svojim no-vim singlom Brad Pitt oduševila je mlade ,a i stare obožavatelje. Snimanje je obavljeno u luksuznoj vili u Zagrebu,a za Severininu šminku i odjeću pobrinulo se oko 50 pro-fesionalnih stilista. Pjesmu je na Youtubeu danas poslušalo vise od 30000 ljudi. Nije htjela otkriti zašto ju je nazvala Brad Pitt, ali čini se kako to ima veze s njezinim uzorom Angelinom Julie.

Jelena Rozga - DalmatinkaŽena, majka, kraljica, zapjevala nam je

ovo ljeto Dalmatinku. Kao što nam je već odavno poznato Jelena Rozga svakom svo-jom novom pjesmom sve više i više diže publiku na noge. Ovo ljeto u điru je bila nje-na nova pjesma pod nazivom “Dalmatinka” koju je zapjevala s grupom Connect. Njen spot sniman je na nekoliko lokacija u Dal-maciji, od otoka Visa i Hvara do Makarske i njenog rodnog grada Splita. Rozga kao i uvijek nije baš štedjela na krpicama koje je obukla za snimanje spota. Sami članovi grupe Connect su izjavili kako im se Jelena činila kao najbolja suradnica koja bi mogla

dati svoj glas u pjesmi. A kako i ne bi bila najbolja kad je iz Dalmacije.

Adele - Rolling in the deepAdele, ta crvenokosa djevojka iz Totte-

nhama koju je Britanija prvi put upoznala na jednom X Factoru. Očarala je svijet svo-jim dubokim i strasnim glasom kojeg se i ne čuje tako često. Pjesma je nastala još 2008. godine, a čim je izašla bila je među najslušanijim. “Rolling in the deep” izašla

je na albumu jednostavno nazvanom “2”. Album je bio na ljestvici među top deset najprodavanijih, a tu titulu uspio je zadržati šest tjedana. Nadamo se da ćemo Adele uskoro gledati i na našem području.

Jacques Houdek - Stotinama godina

“Stotinama godina” Jacquesa Houdeka, pjesma koju je napisao Ante Pecotić sjajno je legla talentiranom Jacquesu. Prekrasna balada “Stotinama godina”, koja je publi-ci poznata s Dore, Jacquesov je adut za ovogodišnji CMC FESTIVAL.’’Vjerujem da će pjesma na festivalu dobiti maksimalnu

HITOVI GODINE

59

SLUŠAONICA

HITOVI GODINEPravi koncertni spektakl napravila

je skupina Parni valjak nastupivši u dvorani Krešimira Ćosića u Zadru u sklopu svoje velike turneju “Vjeruj, tu sam čovjek”. Pred nekoliko tisu-ća ljudi izvodeći svoje najveće hito-ve zapalili su cijelu dvoranu. Parni valjak jedan je od najvećih i najpo-pularnijih zagrebačkih pop-rock sa-stava. Osnovan je davne 1975., a na sceni je do danas. U ovom su zaista dugom razdoblju svog stvaralaš-tva nanizali brojne uspjehe i okupili krug vjernih obožavatelja među svim generacijama. Iako je jako velika dvorana, koju zaista rijetki izvođači popune do samog kraja, ostala po-luprazna, grupu “Parni valjak” to nije spriječilo da oduševe publiku svojim novim hitovima. Neumorna publika skakala je skoro puna tri sata, koliko je i trajao koncert.

Slušaonicu pripremila:Dora Ušljebrka, 7.e

MP3 MUST HAVE Bon Jovi - It’s My Life

Alice Cooper - Poison

Green Day - Boulevard of Broken Dreams

Katy Perry - Teenage Dream

Maroon 5 ft. Xtina - Moves Like Jagger

Miley Cyrus - Party in the U.S.A.

Selena Gomez - Love You Like A Love Song

Taylor Swift - Mine

Shakira - Waka Waka

Usher - More

“VJERUJ, TU SAM ČOVJEK”Bili smo na koncertu ‘Parnog valjka’...

60

FOTO-GALERIJAFotografirale:

Matea Španić, 8.eAndrijana Lukić, 7.e

Mihaela Perić, 7.e