Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina -...

72
Prvi broj tiskan 1877. ISSN 1330-2531 UDK 783 God. LXXXVIII, Zagreb, 2018. – Broj 3-4 SVETA Časopis za sakralnu glazbu 34 C ecilija

Transcript of Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina -...

Page 1: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

s v e t aPr

vi b

roj t

iska

n 18

77.

ISSN

1330

-253

1 UDK

783

God.

LXXX

VIII,

Zagr

eb, 2

018.

– Br

oj 3-

4

s v e t a

Časopis za sakralnu glazbu 3−4

Cecilija

Page 2: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

Uvodnik

ČlanciMilan HibšerCrkveni glazbenik i njegov instrument - registri orgulja (3)Mirko JankovPučki i crkveni napjevi “Jobova štenja” za pokojne iz Klisa, Solina, Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analizaMiroslav MartinjakOrguljska pratnja gregorijanskih napjevaNiko Luburić130. godišnjica Hrvatskoga glazbeno-pjevačkoga društva “Hrvoje”Breitenfeld D., Lecher-Švarc V., Kristović D., Radovančević Lj., Akrap A., Švarc R. Sudbine nekih skladatelja obljetničara 2018.

MuzikologijaNiko LuburićCrkvene i duhovne popijevke s narodnim običajima u župi Studenci (4)

Iz glazbenog života biskupijaRuža s. Domagoja Ljubičić (urednica)Mostar, Zagreb, Split, Vukovar, Drniš, Bjelovar

Glazbeni priloG

2

50

55

Sadržaj

1

Page 3: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

1Sveta Cecilija3-4 – 2018.

uvod

nik

Ovim brojem časopisa Sv. Cecilija ulazi-mo u znakovito liturgijsko vrijeme doša-šća koje u svim svojim liturgijskim sim-bolima ima posebno značenje u životu svakoga vjernika. To vrijeme liturgijske godine uvijek pada u vremenu kasne je-seni kad se priroda zaodijeva i priprema za zimsko ruho bjeline i snježnih krista-la u kojem će usnuti do novoga buđenja i novoga procvata. Prije liturgijske obnove Drugoga vatikanskoga sabora i svećenik je oblačio u vremenu došašća bijelu boju misnice i bio u skladu snježne bjeline pri-rode. To vrijeme oduvijek je svakomu kr-šćaninu bilo posebno, i to ne samo po prirodnom, kasnojesenskom ili već zim-skom ugođaju, nego i po cjelokupnom li-turgijskom slavlju u kojem napose dolaze do izražaja jedinstvena slavlja misa zor-nica koje smo jedino mi Hrvati nazvali

tako lijepom riječju na hrvatskom jeziku. Slavlja zornica u ranu zoru naš vjernički puk vrlo rado posjećuje i na gotovo asket-ski način, što je i bio prvi smisao zornica, sprema se za dolazak Božića. Uz zorni-ce sigurno važno mjesto zauzimaju naše popijevke koje svojim melodijskim stilom i tekstualnim sadržajem na najljepši na-čin dočaravaju vjersku idilu vremena do-šašća. Već prvi taktovi tih popijevaka kao što su Padaj s neba, Poslan bi anđel Gabri-jel, Nebesa odozgor rosite, Visom leteć itd. dočaravaju i opisuju to otajstvo iščeki-vanja i duhovne priprave za Božić. Naša službena liturgijska pjesmarica Pjevajte Gospodu pjesmu novu sadržava od broja 339 do 381 popijevke, stihove i himne za vrijeme došašća. Bilo bi dobro da anima-tori, zborovođe i orguljaši pogledaju taj repertorij i ožive ga na liturgijskim slav-

Novo svjetlo na putu života

Page 4: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

2 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

uvodnik

ljima. Tu su četrdeset i dva broja sklad-ba, od kojih se može izabrati za svaku od četiri nedjelje došašća zanimljiv i izbjeći jednoličan repertorij. Bilo bi dobro da i mladi sa svojim voditeljima prionu uz taj repertorij i na temelju njega neka nado-građuju i proširuju svoj repertorij. Mlade su generacije garancija da će nešto ostati živjeti kao baština koja ne treba biti jedi-na koja se izvodi, ali prema kojoj se treba pokazati poštovanje i smisao za njegova-nje. Imamo, osim ovih četrdesetak broje-va pjesama, i drugih skladba, zborskih i solističkih, za došašće koje su nastale u našem podneblju i nemamo potrebe za uvoženjem pjesama koje odišu drugim stilom i duhom i koje su svojstvene kr-šćanskim zajednicama drugoga mentali-teta. Upravo ova jaka liturgijska vreme-na kao što su došašće, Božić, korizma i Uskrs prilika su da ih izrazimo onako kako ih je osjećao, doživljavao i doživlja-va naš čovjek od juga i sjevera do zapa-da i istoka naše domovine. Ne možemo se oduprijeti komercijalizaciji, a katkada i banalizaciji ovoga toliko znakovitoga i vjerničkoga vremena u kojem se sve sa-žima u jednu proročku rečenicu, ponov-ni Božji dolazak među ljude, ali možemo kontrolirati što će se u tom vremenu do-gađati po našim crkvama, kapelicama, katedralama i samostanskim crkvama. Tu nam, hvala Bogu, nitko ne će dikti-rati što moramo, a što ne moramo činiti. U tom vremenu uz malo smisla za oda-bir pjesama na euharistijskim slavljima može doći do izražaja sve blago liturgij-

ske glazbe od pučke popijevke do sveča-ne polifonije, jednoglasne gregorijani-ke i solističke pjesme. U ovom došašću C godine uz riječi veličanstvenoga pro-roka Izaije, slušat ćemo i druge proroke (Jeremiju, Baruha, Sofoniju i Miheja) koji su isto Duhom Božjim nadahnuti i pro-ročkom riječju naviještaju ono što će se zbiti u Betlehemu: »Iz tebe će izaći onaj koji će vladati Izraelom« (prorok Mihej). Potrudimo se i mi, napose crkveni glaz-benici, da odabirom prikladna glazbe-noga repertorija u došašću budemo u skladu s proročkom riječi koja naviješta buduća sretnija, pravednija i ljepša vre-mena: »Skini, Jeruzaleme, haljinu tugo-vanja i nesreće, odjeni se zauvijek ljepo-tom slave Božje, ogrni se plaštem Božje pravednosti, stavi na glavu vijenac slave Vječnoga« (prorok Jeremija). Neka naša pjesma za došašće bude doista pjesma koja će svojom služećom ulogom u litur-giji biti izraz slavlja Boga i posvećenja lju-di (t. 112. Liturgijska konstitucija) koji se spremaju za ponovni dolazak Sina Božje-ga među ljude.

Uredništvo Svete Cecilije zajedno s urednikom i suradnicima želi svim cr-kvenim glazbenicima obilje Božjega Duha i njegove snage da izaberu u ovom došašću glazbeni program za misna slav-lja koji će uzdizati srca vjerničkih za-jednica Bogu i pripravljati ih u pravom smislu riječi na slavlje Božića, koji neka svima nama bude novo svjetlo na putu života.

M. Martinjak

Page 5: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

3Sveta Cecilija3-4 – 2018.

UvodU prošlom broju bilo je riječi o akusti-

ci, sviralama općenito i o nastanku tona u njima. Slijedi poglavlje o registrima koje je zanimljivo, ali i vrlo korisno svim crkvenim glazbenicima i orguljašima. Umijeće registriranja ne odnosi se samo na koncertnu upotrebu orgulja, nego je korisno i u liturgijskom sviranju.

Vrste registaraRegistar je niz svirala koje proizvode

tonove na isti način. Taj niz svirala daje tonove jednake boje, a svirale su istoga oblika, menzure i oznake stope. U proš-lom broju bilo je govora o menzuri svi-rale, ali možemo ponoviti da je menzura odnos visine i promjera svirale1. Svirale uske menzure daju rezak ton, a široke menzure daju blaži ton. Konične svirale, koje nemaju isti promjer duž cijele du-žine svirale, daju mukliji i nazalniji ton. Svirale sa širokim labiumom (većim raz-makom usnice) daju blaži, mirniji i pu-niji ton, a svirale s uskim labiumom daju rezak ton. U gradnji novih orgulja gradi-telj treba točno odrediti kvalitetu i boju pojedinoga registra (svirale) kako bi on uistinu odgovarao svojemu nazivu, npr. flauta. Taj se proces zove intoniranje svi-rala. Svirale se intoniraju, što uključuje precizne zahvate oko oblika labiuma, u

1 Usp. DUGAN, Franjo. Glazbena akustika. Zagreb. Kiklos - krug knjige. 2014. str. 113.

radionici orgulja, a naposljetku i u pro-storu gdje su orgulje smještene.

Registre dijelimo na nekoliko skupina:1. temeljni registri, koji se dijele na:

a) principaleb) poklopljenicec) flauted) registre s koničnim sviralamae) usko menzurirane registre

2. alikvoti3. mješanice (miksture)4. jezičnjaciPoznavanje registara, njihovih naziva,

vrsta i karakteristika vrlo je bitno i kori-sno za crkvenoga glazbenika orguljaša. Orgulje su ponajprije instrument nami-jenjen za liturgiju te iz toga proizlazi da u sklopu nje možemo i poželjno je kori-stiti se svim registrima koji su nam na raspolaganju. Orgulje se mogu tretira-ti kao instrument koji prati zbor i pje-vanje puka ili kao solistički instrument. Poznavanje registara ključan je element u odabiru za konkretnu situaciju unutar liturgije.

PrincipaliPrincipali su glavni i temeljni registri

orgulja, a njihov naziv dolazi od latin-ske riječi principalis, što znači glavni. To nam isto govori da bi principali trebali biti prisutni u svim orguljama iako često nisu prisutni u svim veličinama. Princi-palne su svirale otvorene (na vrhu), la-bijalne i daju snažan, pun i jedar (ali ne

Milan Hibšer, KBF Zagreb

Crkveni glazbenik i njegov instrument

- registri orgulja (3)

član

ci

Page 6: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

4 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

Principal 8’ građen je pretežno od metala i to je osnovni registar orgulja (usp. slika 1.). Osim u ma-nualu, može biti i u pedalu, često pod nazivom Octavbass 8’.

Principal 4’. Često kod malih orgulja ne nalazimo 8’ princi-pal, ali je zato prisutan 4’. On se još naziva »Stimm« registar. Kod ugađanja orgulja prvo se ugo-di principal 4’, a onda svi osta-li na temelju i uz pomoć njega. Različite su varijante i nazivi principalnoga registra 4’ veliči-ne: Octav 4’ (njem.), Prestant 4’ (fran.), Ottava 4’ (tal.), Octave 4’ (engl.). U pedalu imamo princi-pal 4’ pod nazivom Choralbass 4’ (obično se rabi u koralnim prelu-dijima gdje se c.f svira u pedalu, ali zvuči oktavu više).

oštar) zvuk zbog optimalnoga broja ali-kvotnih tonova koje proizvode2. Princi-pali se grade u svim veličinama: 32’, 16’, 8’, 4’, 2’, 1’. Izgrađeni su od legure kositra i olova, ali ima i drvenih principala, koje često možemo naći u najnižoj lagi regi-stra (velika oktava).

Graditelji orgulja upotrebljavaju za principalne svirale i naziv »Diapason« (grč. dia = kroz, sasvim i pason = sklad, tj. sasvim skladan). On se često može naći na engleskom govornom područ-ju, ali u današnje vrijeme i na modernim orguljama neovisno o mjestu izgradnje. Francuski naziv za principal je »Montre« (fr. montrer = pokazivati) jer se često na-laze u prospektu orgulja kao registar 8’. Registar 4’ veličine obično se naziva »Praestant« (praestare = naprijed stajati) koji se također može naći u okviru pros-pektnih svirala.

U nastavku navodimo najvažnije prin-cipalne registre raspoređene po veličini stope.

Principali 32’ prisutni su u velikim or-guljama koje su smještene u velike crkve i koncertne prostore. Ukupan broj regi-stara trebao bi biti veći od 50 kod kon-kretnih orgulja kako bi 32’ principal imao smisla i temeljnu podlogu za velik broj registra. Principal 32’ najčešće se nalazi u pedalu, a u manualu (glavnom) vrlo ri-jetko. Isto tako najčešće je izgrađen od drva. Neki od naziva za principale ove veličine su: Grossprincipal 32’ (njem.), Montre 32’ (fran.), Contrabassodopio 32’ (tal.), Contra-diapason 32’(engl.), Dou-ble diapason 32’, Contra prinzipal 32’. U Hrvatskoj nemamo ni jedne orgulje koje imaju 32’ principal iako imamo nekoliko velikih orgulja koje nadmašiju brojku od 50 registara.

Principali 16’ češće su prisutni u orgu-ljama i u principu nezaobilazni u orgu-lja srednje veličine. Taj registar može se nalaziti u pedalu i u manualu (u manu-

2 Usp. DUGAN, Franjo. Glazbena akustika. Zagreb. Kiklos - krug knjige. 2014. str. 116.

Slika 1.

alu je tiše intoniran). Može biti metalni i od drva. Neki od naziva su: Prinzipal 16’ (njem.), Montre 16’ (fran.), Contraba-sso 16’ (tal.), Double diapason 16’ (engl.).

Principal 2’ (superoktava 2’) – različite varijante i nazivi: Superoctav 2’ (njem.), Doublette 2’ ili Octavin 2’ (fran.), Quin-tadecima (tal.), Fifteenth (engl.).

Osim »klasičnih« principalnih regista-ra imamo i registre koji u svojem nazivu naznačuju oblik ili boju konkretnoga re-gistra. Najpoznatiji principal takve vrste je Geigenprinzipal 8’ (geigen = violinski). Po zvuku on je oštriji, ali i tiši od klasič-noga principala zbog uže menzure i ni-skoga, uskoga izreza labiuma. Taj prin-cipal u pravilu se nalazi na sporednom manualu.

U orguljama na području Hrvatske obično se rabi naziv »principal«. Ovi-sno o graditelju orgulja, taj naziv može

Page 7: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

5Sveta Cecilija3-4 – 2018.

biti lagano izmijenjen. Ponekad navede-ni Geigenprinzipal (8’) može biti nazna-čen kao gudački principal ili violinski principal. U pedalu 8’ principal često je nazvan oktavni bas 8’. Neki graditelji or-gulja (Heferer) za 4’ principal u manualu rabe naziv Regal 4’.

Važno je napomenuti da su principali registri dobrodošli u okviru registriranja kod liturgijske glazbe. Ovisno o mnogim komponentama, neki principali mogu biti glasniji i snažniji od drugih. Bilo je riječi o intonaciji svirala, a svakako in-tonacija određenoga principala utječe na njegovu čvrstoću, koja je glavna odlika ovoga registra. Zasigurno ne ćemo rabi-ti principal (sam ili u kombinaciji s dru-gim registrima) kod pratnje solopjevača, npr. kod izvođenja psalama, jer bi mo-gao »prekriti« izvođača svojom jačinom. Principalni registri mogu se rabiti u kombinaciji s ostalim registrima, poseb-no kada nam je potrebna snaga i jasno-ća. Kada pratimo zbor ili puk koji pjeva glasno i složno, principali dobro dođu. U izgradnji dinamičke piramide treba od-lučiti koji principal treba prvo dodati već uključenim tišim registrima. Ponekad je to 4’, a ponekad 8’, ali gotovo nikad 2’, koji se uključuje nakon 8’ i 4’.

PoklopljenicePoklopljenice spadaju među temeljne

registre orgulja koje daju karakteristič-nu boju i nadopunjavaju zvuk principala. Ime su dobile po zatvorenom (pokloplje-nom) otvoru svirala, a takva svirala daju oktavu dublji ton od otvorene svirale iste duljine. One se često nazivaju »Gedeck-ti« (starinski naziv je »Gedackt«), što do-lazi iz njemačkoga govornoga područja. Talijani ih nazivaju »Bordone«, francu-zi »Bourdon«, englezi »Stopped flute« ili »Stopped diapason«. Možemo naići i na naziv »Copula«, što nema veze za spoje-vima »kopulama«. U hrvatskim orgulja-ma možemo ih naći i pod nazivom »po-klopljenica« (npr. »gruba«, »mukla« ili »ljupka« poklopljenica). Poklopljenice, u

Slika 2.

odnosu na principale, imaju manji broj parcijalnih tonova3. Daju pretežno svoj temeljni ton koji je mukao, tup, nema sjaja, ali ima volumena. Mogu biti građe-ne od metala ili drva, a oblik im je cilin-dričan i prizmatičan. Dolaze u veličina-ma od 32’ do 2’.

Najznačajnije poklopljenice:32’ – uglavnom u pedalu – Gedeckt,

Untersatz, Grand Bourdon, Quintade (parcijalni ton kvinte je istaknut).

16’ – Gedeckt (u manualu i pedalu), Bourdone, Subbass (najčešća pokloplje-nica u pedalu), Zartbass (vrlo tihi), Ge-decktpommer, Quintatena.

8’ – Gedeckt, Grossgedeckt, Lieblich-gedeckt (ima zvuk poput flaute, ima 2 labiuma pa se naziva i Doppelflöte), Co-

3 Usp. DUGAN, Franjo. Glazbena akustika. Zagreb. Ki-klos - krug knjige. 2014. str. 118.

članci

Page 8: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

6 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

pula maior (»Copule« su dobile ime po tome što se dobro spajaju s ostalim regi-strima; budući da nemaju svojih parcijal-nih tonova, dobro apsorbiraju od ostalih registara), francuski romantični registar Cor de nuit i Bourdon.

4’ – Gedeckt, Kleingedeckt, Copula mi-nor, Nachthorn

Postoje i polupoklopljenice, registri koji u čepu svirale imaju umetnutu usku cijevčicu (slika 2.). Tu valja spomenuti vrlo popularan registar Rohrflöte ili ta-lijanski Flauto a camino. Imaju svijetao lagano nazalan ton.

FlauteIako zvukovno najsličnije pokloplje-

nicama, svirale su otvorene; od drva ili metala. Imaju malo alikvotnih tonova, a menzura može biti uža ili šira od prin-cipala4. Labium svirale visoko je izrezan, a otvor usta svirale je širok. To uvjetuje blag, mekan ton, sličan orkestralnoj flau-ti. Dolaze u veličinama od 16’ do 1’.

Najznačajnije flaute:16’ – Flauto maior, Hohlflöte, Flauto-

4 Usp. DUGAN, Franjo. Glazbena akustika. Zagreb. Kiklos - krug knjige. 2014. str. 117.

traversalbass, Flute triangulaire (»tro-kutasta«)

8’ i 4’ – Flauto (zvuk najsličniji or-kestralnoj flauti), Flauto amabile (uže menzure), Flauto dolce (uska menzura i nježan ton), Hohlflöte (ima široku men-zuru), Konzertflöte (svijetao i vedar ton), Waldflöte (široka menzura i snažan ton), Flötenbass (u pedalu)

2’ – Flautino, Flageolett, Blockflöte

Poklopljenice, zajedno s flautama, uzi-mamo kao početne registre, na koje do-dajemo ostale gradeći dinamičku, ali i bojom zvuka različitu piramidu. Kao ta-kve imaju veliku i široku upotrebu u li-turgijskom sviranju. Mnoge poklopljeni-ce zvuče sasvim dobro same te se mogu rabiti u pratnji solista, ali i zbora, kada je potrebna vrlo tiha i nenametljiva pratnja. U kombinaciji s flautama 8’ i 4’, kao i po-klopljenicama 4’, možemo dobiti jako li-jep prozračan i konkretan zvuk, a opet ne toliko glasan da bi bio glasniji od zbora. Upravo u pratnji samoga zbora, gdje puk ne sudjeluje u pjevanju, takva kombina-cija može biti vrlo dobra. Ove skupine registara vrlo se dobro slažu s uskomen-zuriranim registrima gdje se možemo poigravati bojom tona.

ZaključakCrkveni orguljaš, koji ima na raspolaganju klasične orgulje, može i trebao bi isko-

ristiti maksimum iz njihovih mogućnosti u kombiniranju registara. Često se može čuti da mnogi orguljaši rabe uvijek iste kombinacije registara, »provjerene«, i to za sve dinamičke i izražajne razine. Već orgulje sa 10 registara od kojih pola pripada os-novnim 8’ registrima imaju puno mogućnosti njihovih kombiniranja. Raznovrsnost registriranja, barem u dinamičkom smislu, ključna je u igranju uloge orgulja kao pra-titelja crkvenoga pjevanja. Ponekad dobra registracija može potaknuti zbor ili puk na dinamičnije sudjelovanje u liturgijskom pjevanju.

Page 9: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

7Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Mirko Jankov

pučki Crkveni napjevi „jobova štenja“ za pokojne

iz klisa, solina, vranjiCa, mravinaCa i kučina

– transkripCije i komparativna analiza*

autor u članku obrađuje jednoglasne solističke pučke crkvene napjeve tzv. „jobova štenja“ (Prosti mi,Gospode; job 7, 16–21) iz negdašnjega časoslova za pokojne iz klisa (župa ubDm), so-lina (župa gospe od otoka), vranjica (župa svetoga martina, biskupa), mravinaca (župa sveto-ga ivana krstitelja) i kučina (župa bezgrešnoga začeća bDm). prikazano je i analizirano ukupno šest jedinica, pet predmetnih i jedna komparativno-dopunska, od kojih su tri i danas u redovitoj liturgijskoj uporabi na misi na dan sprovoda (u klisu, mravincima i kučinama), dok se preosta-lih triju (iz solina i vranjica), iako se više ne izvode, pojedini pjevači još uvijek dobro prisjećaju i umiju ih otpjevati. postojeća štenja tj. čitanja (a tako je bilo i nekada) tijekom duljega niza godi-na izvode međusobnim dogovorom određeni solisti, darovitiji pojedinci koji i inače u svojim žu-pama pjevaju u sklopu dobro znanih „pučkih crkvenih pivača“ i/ili (u novije vrijeme oformljenih) mješovitih župnih zborova. sve izneseno ujedno je i svjedočanstvo kontinuiteta glazbene pre-daje glagoljskih korijena, koja se u navedenim mjestima bliže splitske okolice uspjela u znatnoj mjeri očuvati sve do naših dana. Dvije jedinice tonski je zabilježio ljubo stipišić (1986. i 1996.), a četiri autor članka (2013., 2016., 2017. i 2018.), čime je omogućena daljnja obrada, u prvomu redu transkripcija i komparativna analiza.

Ključne riječi: klis, solin, vranjic, mravince, kučine, glagoljaško pjevanje, job, štenje/čitanje, sprovod, časoslov, misa.

Uvod

Posvemašnje ubrzanje životnih tijeko-va i uvjeta (standarda), k tomu i emoci-onalnoga, etičkoga i estetičkoga senzibi-liteta, društvene dijalektike i percepcije prirodnih mijenā čovjekova ciklusa od rođenja do smrti u dubini svojih zama-ha nije mimoišlo niti „kodificirane“ nači-ne posljednjega ispraćaja i opraštanja od pokojnikā – čak i kad su u pitanju crkve-ni obredi.1 Ne ulazeći ovom prilikom u

* Članak je izvorno objavljen u 11. broju časopisa „Tus-culum“ (Solin: Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, 2018.; gl. urednik: Marko Matijević)

1 Usp. K. Livljanić 1989, str. 168. Usp. i D. Kniewald 1937, str. 311–315; A. Adam 1993, str. 248–254; Rim-ski obrednik 1929, str. 163–243; Red sprovoda 1970.

problematizaciju i razlaganje konkretni-jih promjena obrednoga ustrojstva s pri-padajućim mu liturgijskim diskursom i/ili pjevačkim repertoarom – što je u re-centnoj bogoslužnoj praksi kontinuirano prisutno od vremena završetka Drugoga vatikanskog sabora (1962. – 1965.), a ko-jega su se smjernice (i) u pastoralu naših priobalnih mjestā počele provoditi neg-dje od početka 1970-ih godina2 – ovom prilikom nastojat ćemo se jezgrovito osvrnuti na postojeće stanje na primjeru solističkoga (jednoglasnoga) napjeva tzv.

2 Usp. J. Martinić 2011, str. 7–10, 344; J. Martinić 2014, str. 17–19.

članci

Page 10: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

8 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

„Jobova štenja“ (čitanja)3 za pokojne pod nazivom Prosti mi, Gospode (Job 7, 16–21).

U totalu dalmatinskih (otočkih, prio-balnih ali i zaobalnih, primjerice poljič-kih) tradicijskih crkvenih napjeva gla-goljaške provenijencije i starine a danas korpusu pjevačke prakse koja bi se – šire rečeno – mogla osloviti pučkom crkve-nom glazbenom baštinom glagoljskih/glagoljaških korijena, gotovo pa amble-matično mjesto pripadalo je nizu od de-vet perikopa iz starozavjetne Knjige o Jobu4 – osobito pak navedenomu prvomu štenju koje je u nekim mjestima zadrža-no sve do danas. Do posljednje liturgij-ske reforme dotične svetopisamske peri-kope bile su dijelom Časoslova (Oficija) za pokojne, preciznije rečeno „Jutrenje za Mrtve“,5 kako je to donijeto i u izvat-ku iz službenoga Rimskoga Brevijara u Hrvatskomu bogoslužbeniku (Dubrovnik 1923.) u redakciji o. fra Petra Ivana Vla-šića OFM (1883. – 1969.).6 Osim toga, tri „Jobova štenja“ bila su dijelom i I. Noćni-ce Spomendana svih vjernih pokojnih (2. studenoga), „Na Mrtvi dan“.7

Ovim su člankom obrađeni mjesni na-pjevi štenja/čitanja Prosti mi, Gospode iz Klisa (Župa UBDM), Solina (Župa Gospe od Otoka), Vranjica (Župa svetoga Mar-

3 Usp. M. Jankov 2017, str. 95.4 Usp. Biblijski priručnik 1989, str. 319–326.5 Riječ je o sljedećih devet čitanja: Na I. Noćnici: Šte-

nje I. (Prosti mi, Gospode; Job 7, 16–21); Štenje II. (Dodijao je duši mojoj život moj; Job 10, 1–7); Štenje III. (Ruke su me tvoje učinile; Job 10, 8–12) // Na II. Noćnici: Štenje IV. (Odgovori mi: Koliko je bezako-nja; Job 13, 22–28); Štenje V. (Čovjek rođen od žene; Job 14, 1–6); Štenje VI. (Tko će mi dati, da me u gro-bu zaštitiš; Job 14, 13–16) // Na III. Noćnici: Štenje VII. (Duh moj slabi; Job 17, 1–3, 11–15); Štenje VIII. (Uz kožu moju; Job 19, 20–21); Štenje IX. (Zašto si me izvadio iz utrobe; Job 10,18–22). Usp. Hrvatski bogoslužbenik 1923, str. 372–388.

6 Opširnije o o. fra Petru Ivanu Vlašiću, pripadniku Franjevačke provincije sv. Jeronima u Istri i Dalma-ciji, vidi u M. Brlek 2010, str. 564–565.

7 Radi se o sljedećim trima čitanjima: Na I. Noćnici: Štenje I. (Prosti mi, Gospode; Job 7, 16–21); Štenje II. (Čovjek rođen od žene; Job 14, 1–6); Štenje III. (Uz kožu moju; Job 19, 20–21). Usp. Hrvatski bogosluž-benik 1923, str. 358–359.

tina, biskupa), Mravinaca (Župa svetoga Ivana Krstitelja) i Kučina (Župa Bezgreš-noga začeća BDM)8 – ukupno pet jedinica (notni primjeri br. 1 – 5).9 Ona pak šesta (notni primjer br. 2a) predviđena je nai-me kao materijal dopunsko-komparativ-noga karaktera, pogodan za ilustraciju postupka kontrafakture kojim se odno-sna tipska melodija,10 uz stanovite melori-

8 Navedene župe pripadaju Splitsko-makarskoj nad-biskupiji, a raspoređene su u sklopu dvaju deka-nata: Kliškoga (Župa UBDM u Klisu) i Solinsko-ga (Župa Gospe od Otoka u Solinu; Župa svetoga Martina, biskupa, u Vranjicu; Župa svetoga Ivana Krstitelja u Mravincima; Župa Bezgrešnoga začeća BDM u Kučinama). Više informacija o navedenim dekanatima i župama moguće je pronaći na mrež-nim stranicama Splitsko-makarske nadbiskupi-je. Kliški dekanat: https://smn.hr/kliski-dekanat (pristup dana 7. svibnja 2018.); Solinski dekanat: https://smn.hr/solinski-dekanat (pristup dana 7. svibnja 2018.).

9 Usp. M. Jankov 2010.10 Usp. M. Martinjak 1997, str. 23–24; M. Jankov 2016a,

str. 70.

Slika 1 Hrvatski bogoslužbenik ili zbirka Večernjâ…, naslovnica (Dubrovnik 1923.)

Page 11: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

9Sveta Cecilija3-4 – 2018.

tamske varijacije, u Solinu rabila za pjeva-nje ukupna broja tekstova pokojničkoga Časoslova iz Knjige o Jobu. Tri su napjeva još uvijek u redovitoj liturgijskoj upora-bi (u Klisu, Mravincima i Kučinama), dok se preostalih dvaju (iz Solina i Vranjica), iako se više ne izvode, pojedini pjevači još uvijek dobro prisjećaju i umiju ih bez ve-ćega memorijskog „traženja“ otpjevati.11

Dvije jedinice snimio je Ljubo Stipišić (1938. – 2011.) godine 1986. (Solin, not-ni primjer br. 2a)12 i 1996. (Vranjic, not-ni primjer br. 3),13 a preostale četiri godi-ne 2013. (notni primjer br. 1), 2016. (notni primjer br. 5), 2017. (notni primjer br. 4) i 2018. (notni primjer br. 2) zvukovno je pohranio pisac ovoga članka.14 Temeljem toga načinjene su u nastavku rada pri-ložene transkripcije (notni primjeri br. 1 – 5) s pripadajućim im analizama koje potpisuje isti autor, dok su napjev Ruke su me tvoje učinile (notni primjer br. 2a) transkribirale studentice s Odjela za glazbenu umjetnost Umjetničke akade-mije Sveučilišta u Splitu, Ivana Beretin Mornar i Marija Bešlić.15

11 Napjeve predmetnoga naslova iz Klisa i Vranji-ca sam – u sklopu svojih dosadašnjih istraživanja pučke crkvene pjevačke baštine glagoljaške prove-nijencije prostora kojima pripadaju i dva navedena mjesta – obradio u nekoliko navrata. Usp. M. Jan-kov 2014, str. 173, 181; M. Jankov 2016a, str. 232, 238, 246; M. Jankov 2017, str. 115–117.

12 Usp. Lj. Stipišić 2002.13 Usp. M. Jankov 2016b, str. 217; M. Jankov 2017, str.

99.14 Na susretljivosti u radu, razgovorima i povjerava-

nju mjesnih pučkih crkvenih napjeva koji su ovom prilikom bili snimljeni upućujem iskrenu zahvalu pjevačima Anti Džakuli iz Klisa, Slavenu Barišiću iz Solina, Krešimiru Tenti iz Mravinaca i Anti Mar-koviću iz Kučina. Pojedini njihovi citati u nastavku rada iznijeti su – bez posebna navođenja nadneva-ka – shodno izjavama koje su mi u formalnim ili neformalnim prilikama bili spremni uputiti i na taj način omogućiti detaljniji uvid u vokalnu pučku crkvenu baštinu koje su i sami dijelom. Svoju za-hvalnost također upućujem i dipl. ing. Jošku Uvo-diću koji je za potrebe ovoga rada načinio pregledni geografski prikaz smještaja obrađenih mjesta s nji-hovom bližom okolicom.

15 Transkripcija napjeva Ruke su me tvoje učinile na-činjena je u akad. god. 2017./2018. u sklopu vježbi

Izrečeno i analizirano u daljnjemu tek-stu odnosit će se stoga najvećma na po-stojeću te u praksi živu i usmenim pu-tem od prijašnjih generacija naučenu (tj. glazbeno memoriranu16) i prenijetu tra-diciju pjevanja pokojničkih štenja. Pre-ostali pak dio upućuje na njihovu me-lodijskomu okrilju pripadajuće napjeve, naime istovrsne solističke jedinice koje više nisu u uporabi. Raščlambe i među-sobne komparacije predmetnoga naslo-va u pet lokalnih melodijskih inačica (ne računajući notni primjer br. 2a) pritom će imati svrhu što cjelovitije predodžbe objektivnih (tonski ustroj, meloritam-ska profilacija, suodnos teksta i melodi-je) i subjektivnih parametara (izvedbene odlike, interpretacija), koji posredstvom transkribirane i analitički obrađene gra-đe nastoje otkriti ostatak glazbeno-iden-tifikacijskih sastavnica, poput (ne)posto-janja i (dis)kontinuiteta, meloritamske raznolikosti i varijabilnosti ali i trajno prisutne opasnosti nestanka napjevā (i) u budućnosti. Osim toga, gdje god je to bilo moguće, temeljni narativ nastojalo se obogatiti i svjedočanstvima kazivača o negdašnjim istaknutijim pučkim soli-stima, najčešće onima od kojih su i oni sami – ne odričući se pritom prava na novost vlastita iskustva17 – naučili pjevati „Jobovo štenje“ za pokojne, onako kako se ono u pojedinomu mjestu tradicional-no izvodio.

iz kolegija „Tradicijska glazba Dalmacije“ pod men-torstvom prof. Mirka Jankova (nositeljica kolegija: izv. prof. dr. sc. Vedrana Milin Ćurin). Transkripcija se referira na zvukovni zapis br. 12 na kompaktno-mu disku koji su Pučki pivači Gospe od Otoka obja-vili godine 2002. u sklopu knjižice Pučki crkveni i svjetovni pjevači Solina. Pivači Salone.Glagoljaško pjevanje Solina (urednik izdanja: Ljubo Stipišić; autor teksta: Siniša Vuković). Napjev je moguće poslušati preko sljedeće internetske poveznice: http://www.delmata.org (pristup dana 7. svibnja 2018.).

16 Usp. K. Koprek 2013, str. 104–106.17 Usp. B. Baroffio 2001, str. 16.

članci

Page 12: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

10 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

„Jobovo štenje“ za pokojne – tekst, njegova pučka uglazbljenja i liturgijskoglazbeni kontekst

Štenje Prosti mi, Gospode izvadak je iz sedmoga od ukupno 42 poglavlja Knjige o Jobu, remek-djela mudrosne književ-nosti drevnoga Izraela (datira prije godi-ne 612. pr. Kr.), s potresno-upečatljivim opisom sudbine „pravednika koji trpi“18. U obradi napjevā koji ga u Klisu, Solinu, Vranjicu, Mravincima i Kučinama glaz-beno ilustriraju osim zajedničke im hi-podorske profilacije melodijskih krivulja kao najopćenitiju njihovu odliku sva-kako valja navesti činjenicu da izvedbe u pravilu pripadaju „stalnomu“ solistu.19

18 Jeruzalemska Biblija 2011, str. 630.19 Pjevanje štenjā (kao i uopće solističko i skupno puč-

ko crkveno pjevanje) u liturgijskim (nekada i para-liturgijskim) činima na širemu splitskom području dio su jedinstvenih lokalnih osobitosti glagoljaško-pjevačke starine koja je u stanovitoj mjeri još uvijek u praksi zastupljena u župama snažna osjećaja za vlastitu povijest i tradiciju, a kojima svakako pripa-daju i župe obrađene ovom prilikom. Pjevači koji izvode pokojničko „Jobovo štenje“, nerijetko su an-gažirani i prilikom ostalih solističkih potreba. Kad je u pitanju pjevanje tradicijskih napjeva „pištula“ (koje se također mogu shvatiti kao štenja), neka ov-dje bude navedeno kako je njihova izvedba u obra-đenim mjestima tijekom nedjeljnih euharistijskih slavlja redovito prisutna tek u Vranjicu. U Klisu, Solinu, Mravincima i Kučinama – iako se pojedini mjesni pjevači (dijela) lokalnih melodija „pištula“

Slika 2 Geografski prikaz

smještaja obrađenih lokacija i mjestā njihove

bliže okolice (autor karte: dipl. ing.

Joško Uvodić)

Naime, međusobnim pjevačkim dogovo-rom kao i osobnim afinitetima pojedinih vokalno „zauzetijih“ članova zbora (do-bro znanih „pučkih crkvenih pivača“ i/ili u posljednjih nekoliko desetljeća ofor-mljenih mješovitih župnih zborova) uo-bičajilo se – a tako je bilo i u starini20 – da ga dotični solisti (uglavnom tenori ili baritoni, a najrjeđe basovi) u svojim žu-pnim zajednicama izvode u sklopu po-kojničkih bogoslužja tijekom čitava niza godina.

Osim toga, upadljiva je i činjenica da je u svim obrađenim mjestima od prethod-no navedena izbora perikopa iz Knjige o Jobu zadržano upravo štenje Prosti mi, Gospode. S obzirom na to da su svi neg-dašnjemu Časoslovu pripadajući Jobo-vi tekstovi podjednako bremeniti znače-njem i sumornom slikovitošću te prožeti osjećajem stanja usporedive desperatno-sti i rezigniranosti Joba – koji se „buni sa svom svojom nevinošću protiv (…) neu-moljive povezanosti između trpljenja i osobnoga grijeha“ uz pouku da „čovjek mora ustrajati u svojoj vjeri i onda kad njegov razum nije zadovoljen“21 – nije naj-

još uvijek prisjećaju – ova je praksa nažalost iščezla. Usp. M. Jankov 2017.

20 Usp. J. Bezić 1973, str. 10.21 Jeruzalemska Biblija 2011, str. 630.

Page 13: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

11Sveta Cecilija3-4 – 2018.

zad jasan razlog upravo ovoga izbora. Čini se naime kao da bi bilo koji iz niza dotičnih devet tekstova, moglo bi se ka-zati po načelu pars pro toto, bio dostatan da izrazi stanje nevoljnika u krizi vlasti-ta identiteta, životne svrhovitosti pa čak i vjere – kako „velikoga pravednika i ju-naka drevnoga doba“22, tako i onoga koji u trenutcima posljednjega ispraćaja na određen način pjeva u ime samoga po-kojnika. Pjevači iz Klisa, Solina, Vranjica, Mravinaca i Kučina ni sami nemaju kon-kretan odgovor na pitanje zašto je do da-nas zadržano upravo štenje navedenoga odlomka, pa valja pretpostaviti da ga je generacija mjesnih pučkih pivača (i tada aktualnih solista) u vremenima liturgij-skih reforma Mise i Časoslova 1970-ih go-dina zadržala možda stoga što je ono kao prvo u nizu sadržavalo u sebi „esencijalnu atmosferu“ i poruku duševne i egzisten-cijalne patnje koju su čitanja u nastavku – drugim riječima i slikama – na svoj način tek „rekapitulirala“. Kako bilo, uočava se je da je upravo ovo štenje tijekom posljed-njih četrdesetak godina (p)ostalo jednim od znakova prepoznatljivosti tradicional-noga sprovodnoga pjevačkog repertoara iz ovih pet mjestā ali (uz Časoslovu pri-padajuće antifone) i jedinim naslovom koji se na pokojničkim obredima u cijelo-sti izvodi(o) solistički. U svjetlu te činje-nice postaje najzad jasnim i da je napjev kao takav veoma pogodan za izražavanje pjevačeve osobne muzikalnosti23 i umije-ća uživljavanja u tekst što prati trenutke službe Božje na dan sprovoda: u Klisu je danas dijelom svojevrsna uvoda u misnu liturgiju,24 dok u Mravincima i Kučinama figurira kao I. čitanje u sklopu euharistij-ske Službe riječi.25

***Međusobne sličnosti obrađenih na-

pjeva, u nastavku podrobnije razložene,

22 Jeruzalemska Biblija 2011, str. 630.23 Usp. S. Stepanov 1983, str. XXIII.24 Usp. M. Jankov 2016a, str. 229.25 Usp. Pokojničko bogoslužje 2007, str. 2.

smjeraju po svemu sudeći na neki zajed-nički im melodijski izvor ili barem uzor. Ipak, uspoređujući njihove osnovne kon-ture s tipskim melodijskim obrascem koji je predviđen za odnosni (latinski) Jobov tekst u knjizi Liber usualis (dio: Officium Defunctorum; Ad Matutinum, In Primo Nocturno),26 opsežnu zborniku službe-nih gregorijanskih napjeva, nije mogu-će detektirati makar i latentne povezni-ce s gregorijanikom (točnije s dotičnim Tonus Prophetiae),27 što nas pak navodi na potragu za nekim drugim (gregori-janskim ili glagoljaškim) uzorom. Pogle-damo li – nadalje – „pučki napjev“ evan-đelja koji se nekada (u prijekoncilskim vremenima) mogao po primorskim gla-goljaškim crkvama čuti u pjevanju sveće-nika na Misama za pokojne28 – u notno-mu zapisu don Šime Marovića, donijetu u njegovu priručniku Svećenička pjevač-ka služba (Split 2003.)29 – uočavamo ka-rakteristični incipit u rasponu male terce (trikordni slijed e1 – fis1 – g1) ali i, još više, specifičnu kadencnu formulaciju (e1 – dis1 – cis1 – dis1 – e1).30 Iako za Marovićev napjev ne znamo niti približnu starost a ni porijeklo (također niti točne modu-se rasprostranjenja!), melodijski slijedo-vi pripadajućega incipita te, na poseban način, završna melička progresija možda

26 Usp. Liber usualis 1957, str. 1785. 27 Usp. Liber usualis 1957, str. 102. Usp. s dodatkom I.28 Predkoncilski liturgijski propisi podrazumijeva-

li su, zbog obdržavanja euharistijskoga posta koji bi otpočeo najkasnije u ponoć, slavljenje Mise do podneva sljedećega dana. Jednako je bilo i s Misa-ma za pokojne (Missae de Requie/Missae pro De-functis). Ukoliko je sprovod – što je i danas najčešći slučaj – bio u poslijepodnevnim satima, na dan sprovoda tj. ukopa pokojnika za njega se u crkvi recitirao ili pjevao dio Časoslova, redovito molitva Jutrenje (poslije Koncila naziv joj je Služba čitanja – Officium lectionis) ili pak Večernje za Mrtve. Usp. S. Gjanić 1919, str. 187.

29 Usp. Š. Marović 2003, str. 48. Vidi dodatak II. Usp. i S. Stepanov 1983, str. 131–132, 146–148.

30 Zahvaljujem mo. don Šimi Maroviću koji me je upu-tio na primjer napjeva evanđelja što ga je (prema sjećanju na pjevanje starijih svećenika s područja Splitsko-makarske nadbiskupije) zapisao i objavio u navedenomu priručniku.

članci

Page 14: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

12 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

su nekada doista mogli poslužiti pjeva-čima pučanima u modeliranju pojedinih dijelova vlastita im pučkoga napjeva „Jo-bova štenja“. Valja međutim biti oprezan u donošenju zaključka da je čitav „pučki napjev“ evanđelja za pokojne mogao ge-nerirati cjelinu melodijski doista izdife-rencirane krivulje (u svim njezinim lo-kalnim varijantama), tim više što joj je u samoj motivici i kadencama prisutan i znatan broj drukčijih, karakterističnih i melodijski, moguće je kazati, veoma uspjelih elemenata.

* * *Zanimljivo je iz više razloga ovdje ta-

kođer se osvrnuti i na iskaz našega skla-datelja i (etno)muzikologa Božidara Ši-role (1889. – 1956.) koji je – govoreći o problematici ritmike, metrike i melodi-ke u našoj pučkoj crkvenoj glazbi u knji-zi Hrvatska narodna glazba s pregledom

hrvatske muzikologije (Zagreb 1940.) – sažeto ustvrdio sljedeće: „Iako je hrvat-ska narodna melodika vazda ritmijska, nema u njoj uvijek metrijskih simetrija; ima čak u nekim područjima, za poseb-nu vrstu pjevanja i amterijskih obrazaca na način srednjovječnog korala (Grgu-rovskog, rimskog), a po tome i nepobitni dokaz časne svoje starine. U tom pogle-du valja u prvom redu istaknuti liturgij-sko pjevanje u crkvama zapadnog obre-da u staroslavenskom jeziku. Taj je jezik doduše u ustima narodnih pjevača na mnogo mjesta istisnut živim hrvatskim govorom, ali podjednaki pjev odjekuje i dalje pod jednostavnim svodovima ma-lenih crkvica u Hrvatskom Primorju, na svemu gotovo otočju Jadranskog mora i u dalmatinskoj Zagori; u te crkve grne svijet, da pjevajući molitvu Bogu sam su-djeluje u liturgijskom obredu i drugim

Slika 3 „Na Jutrenji za

Mrtve“, dio s prvim trima

Jobovim štenji-ma (Hrvatski

bogoslužbenik, Dubrovnik

1923.)

Page 15: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

13Sveta Cecilija3-4 – 2018.

pobožnostima kao u davnim vremeni-ma prvoga kršćanstva. Kad su oni nau-čili taj pjev i tko ih je učio? I danas se naime još prenosi samo usmenom pre-dajom, pa se sama predaja sačuvala ne-okrnjena i vazda još živa, mada su osta-jale samo melijske sheme i ritmijske vrednote, a mnogi se detalj predajom u brojnim pokoljenjima morao izgubiti; ta ljepota i ispravnost reprodukcije zavisi-la je od sposobnosti pojedinih pjevača, a ti su se (i po svojim sposobnostima) u pokoljenjima izmjenjivali.“31 Sve kaza-no prethodnim citatom u najbitnijim se elementima preklapa s onim što bi se u trenutcima objavljivanja Široline knjige – a zatim (značajnim dijelom) i u vreme-nima što ispunjavaju raspon od 1940. do naših dana – moglo zateći u solističko-mu i skupnomu pučkomu crkvenom pje-vanju u Klisu, Solinu, Vranjicu, Mravin-cima ili Kučinama.

Prilikom svojega istraživanja glagoljaš-kog crkvene vokalne baštine u Poljici-ma kod Splita32 1970-ih godina, sklada-telj i etnomuzikolog Stjepan Stepanov (1901. – 1984.) istaknuo je upravo izved-be štenjā kao jednu od najosebujnijih i najvećih vrijednosti tamošnjega liturgij-skoga pjevanja,33 dok je izvjesne naslove nešto ranije (godine 1964.) tonski uspio zabilježiti i u Solinu.34 Sličnu je glagoljaš-ko-pjevačku fenomenologiju na prostoru srednje Dalmacije 1970-ih godina snimio te poslije transkribirao i u opsežnoj stu-diji znanstveno eksplicirao i etnomuzi-kolog Jerko Martinić.35

* * *

31 B. Širola 1940, str. 109–110.32 Istraživanja su vršena na prostoru Donjih/primor-

skih, Srednjih/završkih te Gornjih/zagorskih Polji-ca. Usp. S. Stepanov 1983, str. XIII.

33 Usp. S. Stepanov 1983, str. XXIII.34 S. Stepanov je predmetno štenje Prosti mi, Gospode

snimio i transkribirao isključivo u nekim poljičkim mjestima no nažalost ne i u Solinu. Usp. S. Ste-panov 1983, str. 156–157, 185–186, 191–192, 194–195. Usp. i T. Ćićerić 2013.

35 Usp. J. Martinić 1981.

Pjevanje štenjā, proznih bogoslužnih tekstova (svetopisamskih, otačkih, sve-tačkih, euholoških i dr.), solisti artikuli-raju na način sličan onomu koji inače po-drazumijeva pučko uglazbljenje nekoga versificiranog predloška.36 Ipak, kako je vezani govor po pitanju svojstvenih mu formalnih metričkih sredstava (stih, ri-tam, rima, akcentuacija) u odnosu na slobodno koncipirane prozne sastav-ke čvrsto i pravilno uređen, potonji pri pjevanju nužno iziskuju stanovitu „ne-restriktivnost“: slobodno-govorni ritam (stile recitativo), fraze nejednake dulji-ne (s cezurama na logičnim ili za pjeva-ča „pogodnim“ mjestima) te – općenito – izvedbu u liberamente-maniri (quasi tempo rubato).37

Melodija je modalitetna, dijatonske građe i mahom valovita, uzlazno-si-laznih obrisa s jasno postavljenim po-četnim i završnim tonovima pojedinih fraza, svojevrsnim intonacijskim „uporiš-nim točkama“.38 Prevladavaju sekundni pomaci, obogaćeni eventualno skokovi-ma terce ili kvarte, tek ponekad i kvinte. U dvama slučajevima (notni primjeri br. 1 i 5) raspon napjeva odgovara intervalu male septime (H – a), dok je u preostalim jedinicama (notni primjeri br. 2, 2a, 3 i 4) uokviren malom sekstom (H – g).

Dinamika je uglavnom srednje jačine (mf), a vokalni timbar varira od slučaja do slučaja. Glas je pjevača mahom slo-bodna protoka, gdjekad nazalan ili po-nešto prigušen; kadšto je i grlen (aperto), s prijelazima između pojedinih tonova u glissando-maniri, što u transkripcija-ma zbog vizualnoga opterećivanja zapi-sa ipak nije posebno isticano.

36 Solisti u Klisu, Mravincima i Kučinama u izvedbi štenja redovito izostavljaju rečenicu: „Dokle me nećeš poštedjeti, i pustiti me, da progutam slinu svoju?“ Štoviše, u tekstovnim predlošcima kojima se već godinama služe, ona niti nije navedena. Po-jedine riječi koje u izvedbama odudaraju od origi-nalnoga predloška u transkripcijama su naznačene kurzivom.

37 Usp. J. Bezić 1973, str. 25.38 M. Jankov 2016a, str. 71.

članci

Page 16: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

14 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

S formalno-gradbenoga aspekta treba kazati kako pjevači rečenice tekstovnoga predloška po vlastitu glazbenomu naho-đenju i navici dijele na nekoliko manjih melodijskih fraza, najčešće dvije ili tri, tek ponekad i na četiri ili čak pet. Načel-no su to logično uobličeni susljedni se-gmenti jedne (jedinstvene) melodijske cjeline/ideje (svojevrsne melostrofe), pri čijoj se artikulaciji tijekom napjeva re-dovito mogu susresti blago varirana po-navljanja pojedinih odlomaka. Prevlada-va silabički princip skladbenosti, uz koji još i elementi neumatike te melizmati-ke, čime se uspješno primjenjuje nače-lo estetičke neophodnosti kontrasta te – redovito, slično gregorijanskim napje-vima39 – prisna simbioza teksta i melo-dije.40

Svaki dio (fraza) počinje ili završava nekim od važnijih tonova dotičnoga mo-dusa. Kako je dakle u slučaju svih obra-đenih napjeva riječ o hipodorskomu na-činu, redovito su to nota finalis (d) i nota repercussa (f), uz koje još i tonovi c, e, g i a.41 U svim primjerima melodija za-počinje tonom f, dok se u završnim ka-dencama na finalis d – iako je u dvama navratima, u štenjima iz Klisa i Vranji-ca, posljednji ton jednak onomu počet-nomu, repercussi f – dolazi postupnim uzlaznim pomakom na dvojak način: preko tona c (lat. subtonium modi), od-nosno cis (lat. subsemitonium modi).42 Klauzula koja sadrži karakteristični za-ključni melodijski slijed d – c – H – c – d (ili e – c – d) po svemu je sudeći izvornija i starija u odnosu na onu što finalis do-siže posredstvom tona (vođice!) cis. Nje-zina naime formulaičnost (progresija d – cis – H – cis – d) vjerojatno je novija i lako je moguće da je nastala uslijed harmonij-skoga osjećaja koji su (pojedini) pjevači razvili višegodišnjim izvedbama homo-

39 Usp. K. Koprek 2013, str. 14.40 Usp. M. Jankov 2016a, str. 69.41 Usp. K. Jeppesen 1951, str. 60–65.42 Usp. D. M. Randel 2003, str. 847.

fonijskoga ili polifonijskoga višeglasja ili pak, kako je već kazano, oponašanja sve-ćenikova pjevanja evanđelja na Misama za pokojne.43 Može se također ustvrditi kako upravo fenomen dvojake kadencne gradbenosti u predmetnim primjerima plastično iluminira i pomak melodijsko-ga doživljaja pjevača-pučanina s moda-litetnosti na tonalitetnost melodijskoga mola. I dok je u napjevu iz Solina (not-ni primjeri br. 2 i 2a) zastupljena isklju-čivo arhaična kadenca, a na samu kraju napjeva br. 2 i njezina inverzna inačica (pristup finalisu silaznim trikordnim sli-jedom f – e – d), u Klisu je (notni primjer br. 1) uočljiva gotovo pa ujednačena vari-jabilnost tj. pravilno kolebanje starije ka-dence s onom novijega postanka. To pak – izuzev, kako je već napomenuto, samo-ga kraja na tonu f u vranjičkomu i kliško-mu napjevu – prevladava i u štenju koje je snimatelju povjerio Damir Jurić (notni primjer br. 3). Najzad, novija je kadencna progresija u cijelosti zastupljena u Mra-vincima i Kučinama (notni primjeri br. 4 i 5), dok je, najjači refleks zvukovne ar-haike modalitetne potke (uzlazni pomak velike sekunde c – d) prisutan tek u ne-kim segmentima pojedinih unutarnjih fraza.

* * *Kao i svojim u dosadašnjim radovima,

i ovom prilikom transkripciji sam pri-stupio tako da zvukovni zapisi na pa-pir budu preneseni koliko je god moguće vjerno i precizno te za čitatelja grafički pregledno i glazbeno-logično.44 Načel-no, slog pjevanoga teksta, analogno ono-mu u gregorijanskoj maniri, predočen je osminskom notom (u pojedinim sluča-jevima na njoj se mogu pojaviti i među-sobno „sliveni“ slogovi, dok je pri tran-skribiranju ponekad teško bilo razlučiti osminske profile od onih šesnaestinkih). I dok je u gregorijanici osnovna ritamska jezgra (grč. πρώτος χρόνος = ‘osnovno

43 Usp. S. Stepanov 1983, str. XXIII.44 Usp. M. Jankov 2014, 168–169.

Page 17: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

15Sveta Cecilija3-4 – 2018.

vrijeme’) nedjeljiva (uz mogućnost pod-vostručenja ili potrostručenja), u slučaju obrađenih štenja ona može biti satkana i od sastavnica sitnijih od osminske note (u transkripciji zabilježenih šesnaestin-kama te kratkim predudarima). Pojedi-ni tonovi (u transkripcijama su notirani manjim notnim glavama ili dugim pre-dudarima) u svojim izvedbama i ekspre-siji donekle podsjećaju na gregorijanske likvescentne note (ukrasna su karakte-ra, služe kao prijelazi ili svojevrsni por-tamenti). Po pitanju pak profilacije iz-govoreno-otpjevanih ritamskih grupa zamjetno je da u različitim figurama broj nota ne odgovara nužno broju slogova uglazbljene riječi, jednako kao ni broju dotičnoj ritamskoj grupi pridruženih ri-ječi otpjevanoga teksta.45

Osim ritamskih grupacija koje sadrže po dvije, tri ili četiri osnovne vremen-ske jedinice (osminske ili šesnaestin-ske), oformljuju se i figure poput triole, gdjekad kvintole ili sekstole (s mogu-ćim daljnjim ritamskim kombinacija-ma), a primijetan je ponekad i manje ili više izražen punktirani ritam. Crtica po-nad note upućuje na neznatno oduljenje zabilježene ritamske vrijednosti, koja je ipak kraća u odnosu na slučaj uz notu zabilježene točke. Između susjednih fra-za (označene su lukovima) nalaze se na-čelno nemjerljive pauze tj. dahovi (cezu-re), ovisno već o uporabnomu tempu ali i solistovu osjećaju za retorički-izražajno izlaganje uglazbljenoga teksta.

Iako pojedini solisti i bez prethodna „davanja“ intonacije svoja štenja – vođeni vlastitim pjevačkom osjećajem, glasov-no-registarskim zadanostima svojega vokalnog aparata ali i navikom (fenomen tzv. „mišićnoga pamćenja“) – redovito pjevaju na stalno fiksiranim visinama,46

45 Uporabom notnih zastavica i/ili gredica željelo se precizno predočiti ritamsku diferencijaciju otpje-vanoga teksta.

46 Ovaj fenomen u svojoj glazbenoj praksi i radu s pučkim crkvenim pjevačima iz obrađenih mjesta redovito i sam susrećem. Apsolutna se visina upo-

radi preglednosti te lakše analize i kom-paracije transkripcije su u cijelosti „sve-dene“ na intonacijski položaj u crtovlju iz kojega se najbolje dade iščitati iden-tifikacija uporabljenoga (hipodorskog) modusa.47 Načelo je također bilo da se pri grafičkoj predodžbi tonskoga zapisa po potrebi upotrijebi tek jedan predznak – povisilica cis (za alterirani c) – koji se odnosi isključivo na dotični ton (ili tono-ve, ukoliko su ponovljeni) unutar fraze u kojoj stoji naznačen.

Notni primjeri štenja (transkripcije) s analizama

1. Klis (Župa UBDM)Kliški napjev (notni primjer br. 1) tran-

skribiran je prema izvedbi mjesnoga pje-vača, baritona Ante Džakule (r. 1953.), člana crkvenoga pjevačkog (mješovitog) zbora „Petar Kružić“ (u sklopu kojega i kliških pučkih pjevača), koji ovo štenje pjeva od godine 2007.

Prije njega dugi ga je niz godina izvo-dio predšasnik mu II. tenor Milan (Milaš) Pleština (1925. – 2007.) te, ponekad, I. te-nor Emerik Martin Erceg (1910. – 2000.). Formalna struktura napjeva podrazumi-

rabljenih intonacija pojedinih štenja dade iščitati iz dodatka III. Usp. i P. Z. Blajić 1996, str. 39.

47 Usp. J. Martinić 2011, str. 341.

Slika 4 Ante Džakula pjeva „Jobovo štenje“ (snimio Mirko Jankov, 2018.) čl

anci

Page 18: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

16 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

jeva tri ili četiri fraze kojih duljina, shod-no količini otpjevanoga teksta, varira. Napjev je obuhvaćen intervalom male septime (H – a), a sekundno koncipiranoj melodiji kao kontrastirajući elementi su-protstavljaju se uzlazni ili silazni skoko-vi terce te karakteristični silazni kvartni skok g – d. Na samome kraju pažnju pri-vlači i silazni kvintni skok g – c koji kao da, u maniri pomno osmišljene glazbene elokvencije, dodatno pjačava potresnost značaja Jobovih zaključnih riječi: „Evo sad ću leći u prah; i ako me sutra potra-žiš, neće me biti.“ Kadence tijekom čitava

primjera realizirane su gotovo pa u pra-vilnim izmjenama starije i novije inači-ce, dok na samome kraju napjeva, poslije netom apostrofirana silaznoga kvintoga skoka, melodija u rallentandu postupno uzlazi do kadencnoga tona repercusse f. Neobičnost takva postupka, usporediva jedino sa slučajem iz Vranjica (usp. not-ni primjer br. 3), ipak kod slušatelja ne stvara dojam glazbene nedorečenosti ili nedovršenosti, već, naprotiv, svojevrsnu dodatnu afirmaciju patetično-uzvišene atmosfere koja i inače intonira čitav me-lodijski i izvedbeni tijek ovoga štenja.

Notni prilog 1

Page 19: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

17Sveta Cecilija3-4 – 2018.

2. Solin (Župa Gospe od Otoka)Analizom solinskoga napjeva štenja

Prosti mi, Gospode (notni primjer br. 2), također i onoga dopunsko-komparativ-noga Ruke su me tvoje učinile (notni pri-mjer br. 2a), koji su negdje od 1980-ih izvan redovite liturgijske uporabe, ra-zvidna je u odnosu na ostale obrađene primjere stanovita jednostavnija grad-benost. Valja pretpostaviti da manji broj uporabnih fraza (dvije ili tri), melodijska jednostavnost kao i konzistentna primje-na starije vrste kadence (u slučaju kraja primjera br. 2 donijete jednom i u obliku silaznoga trikordnog niza prema noti fi-nalis) jasno upućuju na glagoljašku pje-vačku pozadinu i svojstvenu joj (izvornu) modalitetnost (bez tonalitetnih natruha, koje se jasno mogu detektirati u napjevi-ma iz ostalih obrađenih mjesta). Ostao do danas u sjećanju pjevača I. tenora Sla-vena Barišića (r. 1945.),48 koji ga je za po-trebe ovoga istraživanja otpjevao „kâ’ da ga je nȅkȋdan pȉva“, po svemu je sude-ći onakvim kako su ga nekada (po prili-ci do otvorenja Novoga solinskog groblja

48 Prisjećanje solinske melodije štenja za pokojne u razgovoru mi je potvrdio i tenor solinskih Pučkih pivača Gospe od Otoka, Ante Parać (r. 1952.). Za potrebe ovoga članka ipak je u obzir bila uzeta ina-čica napjeva S. Barišića kao starijega pjevača.

Slika 5 Slaven Barišić pjeva „Jobovo štenje“ (snimio Mirko Jankov, 2018.)

godine 1982.) izvodili solisti „stare garde“ solinskih Pučkih pivača Gospe od Oto-ka – u prvomu redu II. tenor Ivan Žižić – Zveko (1912. – 1974.). Drugi pak naslov, koji iznijetoj pretpostavci govori u prilog – transkribiran prema snimci II. tenora Ivana Grubišića (Šimunova) (1931. – 2011.) – redovito su izvodili II. tenor Vinko (Vic-ko/Vicenco) Sesartić – Šenculin (1904. – 1989.) i bas Marin Barišić – Slipi (1932. – 1987.).49 Solinska melodija počiva isklju-čivo na silabici i neumatici, bez primjene melizmatike. Prevladavaju silazno-uzla-zni sekundni pomaci, protkani gdjekad intervalom silazne ili uzlazne terce, a iz-među susjednih fraza ponekad i skokom silazne kvarte f – c. U oba je slučaja opseg napjeva onaj male sekste (H – g).

3. Vranjic (Župa svetoga Martina, biskupa)

Primjer iz Vranjica (notni primjer br. 3) u izvedbi tamošnjega dugogodišnjeg čla-na Crkvenoga (muškog) pjevačkog zbo-ra svetoga Martina biskupa i poznatoga I. tenora i solista Damira Jurića (1943. – 2015.),50 predstavlja melodiju koja se, iako je izvan liturgijske uporabe (preseljenjem mjesnoga groblja iz Vranjica na splitski Lovrinac 1981.),51 „poput sinonima za soli-stičko pjevanje na predkoncilskim pokoj-ničkim obredima osim mnogim članovi-ma vranjičkoga muškog zbora u pamćenje usjekla i brojnim starijim vjernicima“52. Damir Jurić pjevanje mjesnoga pokojnič-kog štenja naslijedio je od I. tenora Ive Je-lića – Bibice (1938. – 1970.), kojemu ga je prvi put izveo upravo na sprovodnomu obredu, dok su ga u ranijim vremenima pjevali (također I. tenori) Jozo Grgić – Jo-zon (Lovrićev) (1911. – 1980.) te, prije nje-ga, Ive Jurić (Butinov) (1896. – 1973.).53

49 Zahvaljujem na informacijama gosp. Anti Paraću.50 Napjev je moguće poslušati preko sljedeće internet-

ske poveznice: http://delmata.org/sites/default/fi-les/tz_crkveni/Vranjic (pristup dana 7. lipnja 2018.).

51 Usp. M. Jankov 2016b, str. 195.52 M. Jankov 2017, str. 115.53 Zahvaljujem na informacijama g. Ljubomiru Juriću.

članci

Page 20: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

18 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

Notni prilog 2

Page 21: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

19Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Notni prilog 3

Afektivno intoniran tekst i u vranjič-komu je slučaju iskazan silabično-neu-matičnom melodijom sjetne/tmurne (lat. tristis)54 hipodorske zvučnosti. Blago va-lovita melodija opsega je male sekste (H – g), a satkana je također od niza postu-pnih sekundnih pomaka uz mjestimičnu uporabu tercnih i kvartnih skokova. Idući prema svojemu kraju melodija i ovom pri-

54 Usp. K. Le Mée 2003, str. 85.

likom donosi varijabilnu pojavnost tona što s donje strane prethodi finalisu d – kao subtonium (c) ili subsemitonium modi (cis). I ovdje se naime dualizmom kadencnih formulacija (uz jasnu prevlast one novije) reflektiraju dva melodijski zanimljiva rje-šenja. Kao i u kliškomu primjeru, i u štenju iz Vranjica prisutna je „podijeljenost“ ko-načnoga kadencnog „stjecišta“. Dok je za čitava napjeva on predmnijevao finalis d, na samu kraju primjera melodija postupno

članci

Page 22: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

20 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

uzlazi zaustavljajući se najzad na repercu-ssi f, tonu kojim primjer (također kao onaj kliški, ali i svi ostali) ujedno i započinje.

4. i 5. Mravince (Župa svetoga Ivana Krstitelja) i Kučine (Župa Bezgrešnoga začeća BDM)

Zbog sličnosti koju između svih obra-đenih jedinica u najvećoj mjeri među-sobno dijele, analiza napjeva štenja za pokojne iz Mravinaca (notni primjer br. 4) – prema snimci pjevanja I. tenora Kre-šimira (Kreše) Tente (r. 1957.) – odno-

sno Kučina (notni primjer br. 5) – prema snimci pjevanja I. tenora Ante Marko-vića (r. 1950.) – artikulirana je uspored-no na jednomu mjestu. Razlike koje se među njima ipak dadu izdvojiti pokazu-ju se istom na razini detalja, no ono što mravinski napjev ipak izdvaja od svih ostalih, pa tako i kučinskoga, postojanje je uvoda („Čitanje knjige o Jobu“) – rela-tivno nezavisna melodijskoga materijala kojega se glazbena logika otkriva u ko-relaciji s prvom frazom početne rečeni-ce („Prosti mi, Gospode“). U oba slučaja

Notni prilog 4

Page 23: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

21Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Notni prilog 5

prevladava silabika uz nešto neumatike i melizmatike te već istaknuta hipodor-ska zvučnost. Melodijska su gibanja i u ovim slučajevima valovita, a osim povre-menih tercnih ili kvartnih „prekida“ ina-če prevladavajućih sekundnih pomaka, zanimljivo je i u jednom i u drugom pri-mjeru izdvojiti pojavu silazno razložena durskoga kvintakorda u slijedu g – e – c. Upadljivu sličnost predstavljaju usto i kadence, u svim slučajevima one novije-ga tipa, dok stanovita razlikovnost poči-va istom na različitim opsezima: u mra-

vinskomu primjeru mala seksta (H – g), dok je u kučinskomu, jednako kao i u na-pjevu iz Klisa, to mala septima (H – a). U oba se ova mjesta „Jobovo štenje“ da-nas izvodi kao I. čitanje u Misi na dan sprovoda, dok su se prije nešto više od deset godina izvodila u sklopu uvodnoga dijela Mise, slično načinu koji je u Klisu još uvijek aktualan.55 Po kazivanju Kre-šimira Tente, člana mravinskoga crkve-nog mješovitog zbora (u čijemu sklopu

55 Usp. M. Jankov 2016a, str. 229.

članci

Page 24: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

22 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

postoji sekcija muških pučkih pjevača, jednako kao što je to slučaj i u obližnjim Kučinama), koji štenje u župnoj crkvi svetoga Ivana Krstitelja pjeva negdje od 1990-ih, njegov prethodnik bio je bas Pe-tar Peroš – Boćo (1930. – 2018.). U slučaju izostanka K. Tente napjev izvode Milan Drnas (r. 1953.) ili Teo Marović (r. 1965.), obojica I. tenori. U kučinskoj pak župnoj crkvi Bezgrešnoga Začeća BDM mjesni napjev negdje od konca 1980-ih do da-nas pjeva Ante Marković, koji je štenje naučio i „naslijedio“ pjevati od II. teno-ra Mate Matkovića (1924. – 2017.). Prije njega pak solistom je bio I. tenor Jerolim (Jerkić) Roguljić (1908. – 2002.).56

Zaključna sintezaOvom prilikom obrađeni pučki crkveni

napjevi „Jobova štenja“ na tekst Prosti mi, Gospode iz Klisa, Solina, Vranjica, Mra-vinaca i Kučina imali su za svrhu grafič-ku (notnu/transkriptivnu) i analitičku (tekstovnu/deskriptivnu i kontekstual-nu) predodžbu lokalnih (moguće je ipak slobodno ustvrditi i autohtonih) varijanti solističke melodijske tvorbe koja je, osim što je u trima župama i danas u upora-bi, još uvijek „u uhu“ mnogim mjesnim

56 Zahvaljujem na informacijama gosp. Dinku Rogu-ljiću – Marušinu.

pučkim pjevačima, nastavljačima u ovim mjestima znatno prisutne tradicije glago-ljaškoga pjevanja obredne namjene.

Daljnjim postupkom komparativne analize štenja se u upadljivoj mjeri po-kazuju srodnima – kako po pitanju svoje modalitetne (hipodorske) osnovice, slič-nosti motivičke građe i formalne struk-turiranosti, tako i po kvalitetama izved-bene i agogičke izražajnosti. Najsličniji su među sobom napjevi iz Mravinaca i Kučina, što je razumljivo s obzirom na međusobnu im prostornu blizinu ali i pjevačku „upućenost“ tih dviju župa jed-ne na drugu (često upravo prilikom is-pomoći kod pjevanja sprovoda!). Napjev iz Solina svojim formalnim ustrojem te jednostavnošću melodijskoga materijala (osobito u kadencama) po svemu je su-deći od svih obrađenih jedinica najbliži pjevanju nekadašnjih pučkih crkvenih solista, što dokazuje i usporedba s tran-skripcijom dopunske snimke napjeva Ruke su me tvoje učinile iz godine 1986. Primjeri pak iz Klisa i Vranjica obilježeni su prožetošću „staroga“ i „novoga“, sta-novitim glazbenim suživotom naslijeđe-noga i reintepretiranoga (slično napje-vima iz Mravinaca i Kučina) i kao takvi predstavljaju amalgam izvorno-glago-

Slika 6 Krešimir Tente pjeva „Jobovo štenje“ (snimio Mirko Jankov, 2018.)

Slika 7 Ante Marković pjeva „Jobovo štenje“ (snimio Mirko Jankov, 2018.)

Page 25: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

23Sveta Cecilija3-4 – 2018.

ljaškoga vokalnog tvoriva i onoga što se približava tonalitetno funkcionalno „osnaženim“ melodijskim strukturama.

Kako je razvidno iz izloženoga teksta, promjene obrednih okolnosti u pokon-cilskim vremenima kao i izmještaji po-jedinih mjesnih groblja, odnosno načina (i vremenskoga sažimanja) sprovođenja pokojnika utjecali su neizbježno i na či-njenicu redukcije tradicijskoga pjevač-kog repertoara. Najočitije je to u Solinu i Vranjicu, dok je slično moguće očekiva-ti i u Klisu, paralelno s planiranim otvo-renjem nove mrtvačnice u neposrednoj blizini mjesnoga groblja svete Kate. U tomu slučaju možda i u Klisu dođe do prakse usporedive s onom što se tijekom posljednjih desetak godina uspostavila kao recentni tradicijski standard u Mra-vincima i Kučinama.

Iako nas bojazan od nestanka pjevanja štenjā treba dodatno senzibilizirati za rad na njihovu očuvanju (kao i očuvanju prakse pučkoga crkvenog pjevanja uop-će!), prikazane fluktuacije sprovodno-ga repertoara i izvedbenih uzusa konač-no dokazuju kako je i u ovomu slučaju riječ o živoj materiji koja je prvenstveno u službi obrednoga konteksta, a ne tek puka glazbena okamina naslijeđena od prethodnih pjevačkih pokoljenja.

U ovomu trenutku – izuzev navedene svećenikove melodije evanđelja na Mi-sama za pokojne koja se u predkoncil-skim vremenima mogla redovito čuti u crkvama ovoga dijela Dalmacije – nemo-guće je podrobnije govoriti o meličkim izvorištima napjevā „Jobova štenja“ kao niti o vremenu njihova nastanka. Iako su pritom veliku ulogu lako mogli odi-grati puku uvijek bliski popovi glagolja-ši, nedvojbeno zaslužni za rasprostranje-nje pjevačkoga repertoara (glagoljaškoga ali i onoga gregorijanskoga),57 ne može se ovdje ništa kazati ni o pjevačima koji su ga nekada prvi krenuli izvoditi i tako u

57 Usp. L. Katić 1944, str. 66.

praksi učili one koji su ih u vlastitu ili ne-komu drugom mjestu pjevački nasljeđi-vali. Ipak, ocjena same glazbene vrijed-nosti ovom prilikom izdvojenih napjeva bez sumnje je visoka a mjesto u ukupno-sti (relikata) glagoljaškoga vokalnog na-slijeđa značajno i časno. Kako su „Jobo-va štenja“ u svijesti solista koji ih izvode – ali, još uvijek, i vjerničkoga puka, u svojstvu njihovih slušatelja i sudionika u obredu, često i pripadnika zajedničke im župe – čvrsto i trajno povezana uz du-gogodišnju (višestoljetnu!) tradiciju lo-kalnoga pučkog crkvenog pjevanja, valja smatrati da niti jedan od obrađenih na-slova nije moguće ocijeniti „izvornijim“ u odnosu na neki drugi.

Daljnjim pak istraživanjima valjalo bi nastojati bolje osvijetliti (pretpostavlje-ni im) zajednički melodijski (gregorijan-ski i/ili glagoljaški) prauzor kao i njego-vu precizniju prostornu diseminaciju na tlu središnje Dalmacije – posebice uzme li se u obzir činjenica da je usporedi-ve solističke primjere „Jobovih štenja“ (također na tekst Prosti mi, Gospode) moguće zateći i u susjednim mjestima ovom prilikom obrađenih župa, primje-rice Stobreču58 ili Podstrani59, ali i onim nešto daljim, poljičkim, poput Tuga-ra60, Gata61 ili Kostanja62. Moguća sazna-nja najzad bi mogla pomoći da se osim objelodanjenja izvorne pjevačke građe u vidu zvukovnih pohrana i notnih tran-skripcija, zatim i izrade štenjima pripa-dajućih analiza, opisa pjevačkih uzusa, obrednih okolnosti, eventualnih poseb-

58 Napjev Prosti mi, Gospode iz Stobreča moguće je poslušati preko sljedeće internetske poveznice: http://www.delmata.org (pristup dana 13. lipnja 2018.).

59 Napjev Prosti mi, Gospode iz Podstrane moguće je poslušati preko sljedeće internetske poveznice: http://www.delmata.org (pristup dana 13. lipnja 2018.). Usp. S. Stepanov 1983, str. 196–157. Usp. i J. Ćaleta – T. Ćićerić – E. Goreta – D. Vlašić – M. Žanić 2017, str. 150.

60 Usp. S. Stepanov 1983, str. 185–186.61 Usp. S. Stepanov 1983, str. 191–192.62 Usp. S. Stepanov 1983, str. 194–195.

članci

Page 26: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

24 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

nosti te izdvajanja pojedinih zaslužnih pučkih protagonista, zainteresiranoj jav-nosti – a napose pak budućim naraštaji-ma mjesnih crkvenih solista – omogući i

svojevrsna glazbena pro memoria, makar jednoga (ali svakako vrijedna i melodij-ski upečatljiva!) segmenta iz ovdašnjega glagoljaškog vokalnog repertoara.

Dodatak 1

Page 27: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

25Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Dodatak 2

članci

Page 28: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

26 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

Dodatak 3

Page 29: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

27Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Literatura i vrela

A. Adam 1993 Adolf Adam, Uvod u kato-ličku liturgiju, Zadar 1993.

B. Baroffio 2001 Bonifacio Baroffio, Mu-sicus et cantor: Gregori-jansko pjevanje i monaš-ka tradicija, Zagreb 2001.

J. Bezić 1973 Jerko Bezić, Razvoj glagoljaškog pjeva-nja na zadarskom po-dručju, Zadar 1973.

Biblijski priručnik 1989 Biblijski priručnik. Mala enciklopedija, David Alexander i Pat Alexan-der (prir.), hrv. izdanje prir. Adalbert Rebić i Ante Kresina, Zagreb 1989.

P. Z. Blajić 1996 Petar Zdravko Blajić, Dva stara pjevanja, Naprijed s glazbom (ljudi i doga-đaji), Klis 1996, 27–41.

M. Brlek 2010 Mijo Brlek, Vlašić, Pe-tar Ivan, Hrvatski franje-vački leksikon, Franjo Emanuel Hoško – Pejo Ćošković – Vicko Kapita-nović (ur.), Zagreb 2010.

J. Ćaleta – T. Ćićerić – E. Go-reta – D. Vlašić – M. Žanić 2017 Joško Ćaleta – Tonći Ćiće-rić – Ema Goreta – Dan-ko Vlašić – Mladen Žanić, Podstrana: Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Splitsko-makarskoj nad-biskupiji, Zagreb 2017.

T. Ćićerić 2012 Tonći Ćićerić, Solin-sko pučko pjevanje kao predmet melografskoga interesa u prvoj polovi-ni 20. stoljeća, Tusculum 5, Solin 2012, 149–176.

T. Ćićerić 2013 Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snim-kama Stjepana Stepano-va iz 1964. godine, Tuscu-lum 6, Solin 2013, 191–214.

S. Gjanić 1919 Stjepan Gjanić, Priruč-nik za vršenje službe Bož-je po propisima rimsko-ga obreda, Zagreb 1919.

Hrvatski bogoslužbenik 1923 Hrvatski bogoslužbenik ili zbirka Večernjâ i nekojih Jutrenja po novom Rim-skom Brevijaru (s dodat-kom raznih molitava, obre-da i pjesama), Petar Vlašić (prir.), Dubrovnik 1923.

Liber usualis 1957 Liber usualis Missæ et Officii pro dominicis et festis cum cantu Grego-riano ex editione Vatica-na adamussim excerpto a Solesmensibus Monac-his diligenter ornato, Pa-risiis – Tornaci – Romae – Neo Eboraci 1957.

M. Jankov 2010 Mirko Jankov, Glagoljaška glazbena baština u Solinu i njegovoj okolici, Tuscu-lum 3, Solin 2010, 133–145.

M. Jankov 2011 Mirko Jankov, Večer-nje koje se pjevaju u Vra-njicu, Tusculum 4, So-lin 2011, 175–198.

M. Jankov 2014Mirko Jankov, Pučki sprovod-

ni napjevi iz Klisa, Tuscu-lum 7, Solin 2014, 165–190.

M. Jankov 2016a Mirko Jankov, O jezi-če, spivaj virno! Puč-ko crkveno pjevanje u Klisu, Klis 2016.

M. Jankov 2016b Mirko Jankov, Iz pučkoga crkvenog repertoara pje-vača župe sv. Martina bi-skupa u Vranjicu, Tuscu-lum 9, Solin 2016, 191–221.

M. Jankov 2017 Mirko Jankov, Pjeva-na štenja u bogosluž-noj praksi župne crkve svetoga Martina bisku-pa u Vranjicu, Tusculum 10/1, Solin 2017, 95–123.

K. Jeppesen 1951 Knud Jeppesen, Counter-point: The Polyphonic Vo-cal Style of the Sixteenth Century, New York 1951.

Jeruzalemska Biblija 2011 Jeruzalemska Biblija. Sta-ri i Novi zavjet s uvodima i bilješkama iz „La Bible de Jérusalem“, Adalbert Rebić, Jerko Fućak i Bo-naventura Duda (ur.), 7. izdanje, Zagreb 2011.

L. Katić 1944 Lovre Katić, Uba-vo selo, Zagreb 1944.

D. Kniewald 1937 Dragutin Kniewald, Li-turgika, Zagreb 1937.

K. Koprek 2013 Katarina Koprek, Sna-ga pjevane Riječi. Pa-leografsko-semiološke prosudbe srednjovjekov-nih gregorijanskih na-pjeva, Zagreb 2013.

K. Le Mée 2003 Katharine Le Mée, Bene-dictine Gift to Music, New York – Mahwah 2003.

K. Livljanić 1989 Katarina Livljanić, Bra-tovštinska pjesma „Bra-ćo, brata sprovodimo“ i mrtvačko štenje „Pro-sti mi, Gospode“ u služ-

članci

Page 30: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

28 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

bi za mrtve na otoku Pašmanu (sela Mrljane i Tkon) i u Biogradu na moru, Studia ethnolo-gica Croatica sv. 1 br. 1, Zagreb 1989, 165–182.

Š. Marović 2003 Šime Marović, Sveće-nička pjevačka služ-ba, Split 2003.

J. Martinić 1981 Jerko Martinić, Gla-golitische Gesän-ge Mitteldalmatiens (Transkripcije napje-va), Regensburg 1981.

J. Martinić 2011 Jerko Martinić, Puč-ki napjevi misa iz sred-nje Dalmacije u kon-tekstu glagoljaške tradicije, Zagreb 2011.

J. Martinić 2014 Jerko Martinić, Glago-

ljaško-tradicijsko pjeva-nje: Jutarnja i večernja (zazivi – psalmi – himni – kantici) na područ-ju Srednje Dalmaci-je (šire područje Splita, otoci Brač i Hvar), ana-litički osvrt na tran-skripcije, Zagreb 2014.

M. Martinjak 1997 Miroslav Martinjak, Gre-gorijansko pjevanje: Ba-ština i vrelo rimske li-turgije. Zagreb 1997.

Pokojničko bogoslužje 2007 Pokojničko bogosluž-je, Šime Marović (prir.), Mravince 2007.

D. M. Randel 2003 Don Michael Ran-del (ur.), The Harvard Dictionary of Music, 4. izdanje, Cambrid-ge – London 2003.

Red sprovoda 1970 Red sprovoda, Za-greb 1970.

Rimski obrednik 1929 Rimski obred-nik; Zagreb 1929.

Lj. Stipišić 2002 Ljubo Stipišić (ur.), Puč-ki crkveni i svjetovni pje-vači Solina. Pivači Salo-ne.Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.

S. Stepanov 1983 Stjepan Stepanov, Spo-menici glagoljaškog pje-vanja. Glagoljaško pje-vanje u Poljicima kod Splita, 1, Zagreb 1983.

B. Širola 1940 Božidar Širola, Hrvat-ska narodna glazba. Pregled hrvatske muzi-kologije, Zagreb 1940.

nove Duhovne popijevke i neke prigoDne

Regens chori mostarske katedrale i profesor crkve-ne glazbe na Teološko-katehetskom institutu u Mostaru Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sa-rajevu Niko Luburić u novoj zbirci donosi harmo-nizacije novih duhovnih popijevaka, kao i nekih prigodnih. Svojim radom tako nastavlja nastoja-nje koje je započeo već Mato Lešćan u Hrvatskom katoličkom molitveniku i pjesmarici Slavimo Boga. Uredništvo te pjesmarice je naime u tu liturgij-sku pjesmaricu još 1982. god. uvrstilo tzv. duhov-ne šansone – pjesme koje su posebno rado pjeva-li mladi ne samo na svojim molitvenim susretima, nego i na misama.

Niko Luburić: Nove duhovne popijevke i neke prigodne (harmonizacije), Hrvatsko druš-tvo crkvenih glazbenika i Hrvatsko kulturno društvo »Napredak«, Zagreb – Sarajevo, 2014.

Page 31: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

29Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Miroslav Martinjak

orguljska pratnja gregorijanskih napjeva

Crkvena monodija1

Liturgijska monodija srednjega vijeka obuhvaća vrlo dug i raznolik povijesni i zemljopisni razvoj. Oblikovala se stolje-ćima na raznim zemljopisnim mjestima i samostanskim centrima, a prenosila se do izuma notacije usmenom predajom. Izumom adiastematske notacije2 (ne in-tervalske) otprilike polovicom IX. st. marne ruke vrijednih zapisivača bene-diktinaca kodificiraju u brojnim kodek-sima liturgijski glazbeni repertorij koji će tijekom IX. i X. st. biti nazvan gregori-jansko pjevanje po papi Grguru Velikom i taj naziv ostao je sve do danas. Srednjo-vjekovna monodija, što i samo ime kazu-je, razvijala se kao pjev bez ikakve pri-misli na instrumentalnu pratnju. Upravo to je u skladu s poznatom rečenicom kr-šćanskoga pisca sv. Klementa Aleksan-drijskoga iz drugoga stoljeća: »Mi (kr-šćani) upotrebljavamo jedini miroljubivi instrument, a to je Logos (riječ) kojom slavimo Boga…«3 Ta rečenica govori o na-klonosti kršćana od samih početaka više pjevanju nego instrumentalnoj glazbi, jer jedino pjevač može izgovarati logos – riječ koja je za kršćansku liturgiju nezao-bilazna i prevažna. Konačno i sam Bog se

1 Grčki pojam μονῳδία znači jednoglasno pjevanje bez instrumentalne pratnje.

2 Notacija koja ne pokazuje točne intervale, a pisala se u slobodnom prostoru iznad teksta.

3 K. Aleksandrijski. Paedagogus 2, 4; PG 8, 443. „Uno ergo instrumento, Logo solo pacifico, nos utimur, quo Deum honoramus, non amplius vetere psalte-rio, et tuba, et tympano, et tibia, quibus mos erat iis qui in bello se exercebant.“

ljudima objavljuje preko Riječi, tj. Isusa Krista, i preko te riječi objavljuje cjeloku-pni plan spasenja ljudskoga roda.

Gregorijansko se pjevanje dugi niz sto-ljeća čuvalo od bilo kakve instrumental-ne pratnje. Međutim kad je ta praksa po-čela u kasnoj renesansi i baroku pa sve do danas, kompleksni su bili pristupi harmoniziranja crkvene monodije. Sva-ko vrijeme nekako je drugačije pristu-palo toj glazbenoj baštini i pokušavalo ju na svoj način orguljski pratiti. Zato je teško primijeniti neku univerzalnu ana-lizu glede orguljske pratnje gregorijan-skih napjeva. S vremenom razvit će se i profilirati razne škole koje će s više ili manje uspjeha pronalaziti metodu prat-nje gregorijanskoga repertorija.

Sustav octoechosaU IX. st. uveden je sustav takozvano-

ga octoechosa (osam modusa) kao plod karolinške reforme i kao pomoć u klasi-fikaciji gregorijanskih napjeva. To je bilo nadasve potrebno u pedagoškom radu. Crkveni modusi vuku svoje korijene iz daleke grčke glazbene kulture koja je za-bilježena u raznim povijesnim traktati-ma. Neizbježno je spomenuti poznatoga glazbenika i muzikologa Severa Boezi-ja (480. – 525.) i njegovo poznato djelo Trattato del quadrivio koje je bilo domi-nantno u to vrijeme. Drugi važan trak-tat zvan De nuptiis Philologiæ et Mercurii Marziana Capellija iz V. st. također je va-žan za shvaćanje glazbene teorije i glaz-bene umjetnosti toga vremena. K tomu treba pribrojiti još jednu važnu raspra-

članci

Page 32: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

30 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

vu pod imenom Alia musica iz IX. st., a pripisuje se dvojici nepoznatih autora. Ta je rasprava donijela važne promjene u shvaćanju monodijske modalnosti iz pri-jašnjih vremena. Naime, znamo da je do uspostave sustava octoechosa velik dio gregorijanskoga liturgijskoga repertorija već postojao pa se pitamo kakav je sustav modalnosti prije toga bio. Očito je posto-jala neka metoda i modalnost koju danas znanstvenici nazivaju arhaička modal-nost i koju mnogi gregorijanisti još da-nas proučavaju i prezentiraju.

Koje je novosti donijela spomenuta ra-sprava Alia musica iz IX. st. glede modal-nosti?

1) Prelazi se na koncept modalne lje-stvice od osam tonova i dva nepoveza-na tetrakorda (la-ti-do-re mi-fa-so-la) na tetrakord i povezani pentakord (la-ti-do- re-mi-fa-so-la).

2) Uvođenje modalne ljestvice od 11 tonova sastavljenih od fiksnoga središ-njega pentakorda i dva tetrakorda, i to gornji i donji tetrakord (la-ti-do-RE-MI-FA-SO-LA la-ti do-re).

Sustav octoechosa temelji se na dva glavna stožera:

a) na tonu ili noti na kojoj završava na-pjev (nota finalis tonika)

Primjeri:DORSKI LJESTVIČNI NIZ

FRIGIJSKI LJESTVIČNI NIZ

LIDIJSKI LJESTVIČNI NIZ

MIKSOLIDIJSKI LJESTVIČNI NIZ

b) na tonu ili noti oko koje se kreće i ra-zvija melodija – osovinska nota ili ton na-zvan u povijesnim razdobljima tenor, me-lodijska dominanta, recitativni ton, ton reperkusije.

Page 33: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

31Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Tako imamo četiri autentična (izvorna modusa) i četiri plagalna (izvedena) mo-dusa:

DORSKI I HIPODORSKI MODUS – PRVI I DRUGI MODUS

Prema tome četiri modalne ljestvice od 11 tonova mogu biti predstavljene na osam načina i od toga upravo dolazi na-ziv ochtoechos.

AUTENTIČNI MODUSI MODUSI SE BILJEŽE BROJKOM

GRČKI NAZIV LJESTVICE

LATINSKI NAZIV LJESTVICE

1. Dorski 1 Protus authenticus Modus primus

2. Frigijski 3 Deuterus authenticus Modus tertius

3. Lidijski 5 Tritus authenticus Modus quintus

4. Miksolidijski 7 Tetrardus authenticus Modus septimus

PLAGALNI MODUSI

5. Hipodorski 2 Protus plagius Modus secundus

6. Hipofrigijski 4 Deuterus plagius Modus quartus

7. Hipolidijski 6 Tritus plagius Modus sextus

8. Hipomiksolidijski 8 Tetrardus plagius Modus octavus

Modusi gregorijanskih napjeva u litur-gijskim izdanjima zabilježeni su rednim brojevima, i to tako kako smo ih mi gore predstavili u drugom nizu brojeva. Ne-parni brojevi označavaju autentične ili izvorne moduse (dorski, frigijski, lidijski i miksolidijski), a parni izvedene moduse (hipodorski, hipofrigijski, hipolidijski, hi-pomiksolidijski).

Narodi romanskoga podrijetla radije nazivaju crkvene moduse po grčkim red-nim brojevima, a u klasificiranju odre-đenog modusa dodaju riječ autentični ili plagalni.

Pogledajmo sada sve moduse s njiho-vim nota finalis tonikama ili početnim tonom fiksnoga pentakorda i dominan-tama (tenor ili recitativni ton) ili kako ga Talijani nazivaju tono di repercusio-ne. Dominante izvornih modusa na pe-tom su stupnju, osim u frigijskoj ljestvici gdje mogu biti na petom ili šestom stup-nju. Dominante izvedenih modusa su na terci ili kvarti u odnosu na toniku. Tako drugi modus ima dominantu na terci od tonike, četvrti na kvarti od tonike, šesti na terci od tonike, a osmi na kvarti od tonike.

članci

Page 34: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

32 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

Ovaj sustav modalnosti i osobine sva-ke modalne ljestvice važno je poznavati radi kombiniranja što bolje pratnje gre-gorijanskih napjeva.

GREGORIJANSKA RITMIKA I MODALNOST

Prva dekadencija gregorijanskoga pje-vanja započela je na polju ritmike, odno-sno na polju slobodnoga gregorijansko-ga ritma. Razvoj menzuralizma sve više

utječe na to crkveno pjevanje, i to sve od Ars Antique i Notrdamske škole pa nada-lje.

U XVI. st. pojavila se moda mijenja-nja originalnih modalnih ljestvica. To se primjećuje kod skladatelja Giovannija Gabriela, Giovannija Crocea, Hansa Lea Hasslera, Ludovica Viadane i Montever-dija. Slobodni gregorijanski ritam zahva-ćen je mnogim promjena i shvaćanjima, čemu je posebno pridonijelo objavljiva-

FRIGIJSKI I HIPOFRIGIJSKI MODUS – TREĆI I ČETVRTI MODUS

LIDIJSKI I HIPOLIDIJSKI MODUS – PETI I ŠESTI MODUS

MIKSOLIDIJSKI I HIPOMIKSOLIDIJSKI MODUS – SEDMI I OSMI

Page 35: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

33Sveta Cecilija3-4 – 2018.

nje jedne ritmičke teorije Palestrinina studenta Giovannija Guidettija koji je za-jedno s A. Zoila i Palestrinom radio na obnovi graduala i antifonara.

Giovanni Guidetti4 kao glazbeni teore-tičar razvio je svojevrsnu ritmičku teori-ju koja se proširila po ondašnjem svijetu i bila je u velikoj mjeri prihvaćena.

Primjer:OBLIK IME MJERA

Semibrevis pola udarca

Brevis jedan udarac

Brevis sub semicirculo jedan i pol udarca

Brevis sub semicirculo cum puncto dva udarca

Brevis et semibrevis coniunctae sub eodem semicirculo dva i pol udarca

U vremenu poslije renesanse sve se više narušava stara teorija slobodnoga ritma po kojoj se ritam podvrgavao rije-či ili bolje rečeno izvirao iz nje, a njego-va osnovna mjerna jedinica (notni kva-dratić – osminka) ovisi o duljini sloga određene riječi (ritmo oratorio – govor-ni ritam).5 Ta dekadencija trajat će kroz mnoga stoljeća pa sve do ozbiljnoga pro-učavanja adiastematske notacije starih kodeksa i odličnih znanstvenih rezulta-ta u posljednjim desetljećima 20. st. i sve do danas.

Sve melodijske i ritmičke dekadencije utjecat će i na pratnju gregorijanskih na-

4 Usp. M. Uhl, Die römische Choralreform in der Folge des Trienter Konzils und die Editio Medicaea 1614/15. Leipzig 2018. str. 19. Giovanni Guidetti 1582. godine objavljuje zbirku Directorium chori, koja sadržava melodijske formule za molitve, blagoslove, stihove. Tu su sakupljene antifone i himni za obnovljeni ča-soslov. U tom djelu Guidetti primjenjuje obnovljenu notaciju koja se prilagođava kvaliteti slogova riječi. Rabe se upravo note koje smo predstavili u izloženoj tabeli.

5 Suvremena semiološka proučavanja otkrila su da je stara adiastematska notacija baratala s tri tempa izvođenja, i to: tempo normale, tempo aumentato i tempo diminuito. I to je moglo vrijediti kako za monosilabičke tako i za sve druge neume.

pjeva. Ako se krivo ritmički pjevalo, kri-vo se i pratilo.

Prije nego prijeđemo na harmonizaci-ju reći ćemo nekoliko bitnih riječi o or-guljama kao važnom liturgijskom glaz-benom instrumentu koji ima značajnu simboliku i nezamjenjivo praktično zna-čenje i ulogu za katoličku liturgiju.

KRATKA POVIJEST ORGULJA NA ZAPADU

Godina 757. važna je za povijest orgu-lja u Europi. U toj godini car Istočnoga Rimskoga Carstva Konstantin Kopronim daruje franačkomu kralju Pipinu orgulje. Orgulje kao dar jednoga cara kralju čine dio jedne serije darova kojima je bio cilj da zavlada mir između dviju nacija. Or-gulje tako postaju simbol carske moći i znak kraljevstva.6 U vremenu Karolinga imamo jedno važno svjedočanstvo koje je zapisao kroničar Eginardo: »Došao je izvjesni svećenik iz Venecije, zvan Gior-

6 Tagliavini, L. Ferdinando. Organo. u: Dizionario en-ciclopedico universale della musica e dei musicisti. Torino. 1984. str. 477-489; J. Perrot. L’orgue de ses origines hellénistiques à la fin du XIII siècle. Paris. Picard. 1965.

članci

Page 36: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

34 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

gio, koji je potvrdio da zna napraviti or-gulje. Car ga je poslao u Aachen sa svo-jim blagajnikom Tancolfom i naredio da se stavi na raspolaganje kako bi konstruirao orgulje.«7 To je najvjerojatnije prva vijest o nekom orguljaru u povijesti orgulja u Europi. Vjerojatno krajem IX. st. orgu-lje ulaze u crkve kao sastavni dio litur-gijskih slavlja. Možemo među mnogim svjedočanstvima spomenuti ono pape Ivana VIII. koji se odmah poslije svoga izbora za papu 872. godine obraća bavar-skomu biskupu Frisingu ovim riječima: »Molim te da mi pošalješ jedne odlične or-gulje s umjetnikom koji ih znade svirati, da poučava glazbenu umjetnost.«8

U jednom hebrejskom rukopisu iz XI. st. nalazimo prvi opis ripiena9 na orguljama: »Iza svake svirale stavite jednu drugu svira-lu visine jedne kvinte. Ako ne ide kvinta, sta-vite iza manju sviralu od prvog reda. Tako iza stavite svirale koje su manje za polovicu prvih temeljnih svirala i to po dužini i širi-ni. I po važnosti instrumenta stavite pokraj svake svirale kvarte, kvinte i oktave.«10

Orgulje ulaze u crkve u vrijeme sred-njovjekovnoga shvaćanja i razumijeva-nja slike svijeta prema kojoj je zemaljska liturgija slika nebeske liturgije – kako na nebu tako i na zemlji. Glazba kao disci-plina ulazi već u V. st. u takozvane artes i sastavni je dio quadriviuma, a to su dis-cipline temeljene na broju: geometrija, aritmetika, astronomija i glazba. Prema tom shvaćanju glazba ima svoje počelo u Bogu i harmonija nije ništa drugo nego odraz ili refleks nebeske harmonije (mu-sica mundana). Ta nebeska glazba mani-festira se na dva načina:

7 M. Ruggera. Laudate Dominum in Chordis et Orga-no” L’organo tra Liturgia e Arte. https://digilander.libero.it/gregduomocremona/relazione_marco_new.htm

8 Isto9 Ripieno je pojam koji označava u početku fiksni blok

sa sviralima (kvinte, kvarte i oktave). U njega se nije moglo ništa više ugrađivati. Orgulje su ustvari uvijek svirale u ripienu (svom snagom), a razlog ta-kve prakse opisali smo u tekstu.

10 Isto

1. preko anđeoskih zborova i anđela glazbenika i

2. preko nebeskih tijela i koncentričnih krugova koji stvaraju nebo (takvu sliku nalazimo u Danteovoj Komediji).

Harmonija koju stvara rotacija nebe-skih tijela jest ustvari pohvala Bogu – jer nebesa pripovijedaju slavu Bogu (Ps 19, 1). Nebeski krugovi vrte se brzinom u pro-porciji i upravo iz te racionalne numeri-ke nastaje glazba koja je prema Pitagori plod odnosa brojeva (2/1 = 8; 3/2 = 5; 4/3 = 4 itd.). Prema srednjovjekovnom shva-ćanju glazba se razvila s jedne strane od nebeskih zborova anđela, a s druge stra-ne od proporcionalne rotacije nebesa i nebeskih tijela. Upravo takvo shvaćanje i razumijevanje glazbe služilo je kao mo-del za crkvenu glazbu. Nebeski zboro-vi anđela simbolički su predstavljeni u zborovima srednjovjekovnih klerika, re-nesansnih cappella, scola cantorum i pu-eri cantores koji pjevaju od jednoglasja (gregorijansko pjevanje) do polifonije. U tom cijelom simbolizmu pojava orgu-lja u crkvama jest neka vrsta zemaljsko-ga refleksa drugoga nebeskoga glazbe-noga objekta – harmonija sfera. Tako je orguljski ripieno zemaljska zvučna slika nebeske harmonije. Prema nekim tuma-čenjima upravo je srednjovjekovni ripie-no bio uvijek u jednom bloku gdje se više ništa nije moglo dodavati, nikakve svira-le (Blockwerk). Registri su tek izumljeni u drugoj polovici XV. st. Tako u srednjem vijeku orgulje uvijek sviraju puna glasa (tutti) jer prema simbolizmu koji smo spomenuli nema smisla da Universum u kojem se stvara glazba zvuči polovično. Ustvari taj ripieno predstavlja kršćanski kozmos. Na temelju svega rečenoga pro-izlazi da orgulje nisu nikako mogle pra-titi pjevanje, pratnja pjevanja ne postoji u srednjem vijeku. Zbor i orgulje bijahu dvije različite stvarnosti. To najvjerojat-nije dolazi od spomenutoga kršćanskoga shvaćanja kozmologije po kojoj su korovi anđela i harmonija nebesa (orgulje) dvi-je različite stvarnosti i odvojene manife-

Page 37: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

35Sveta Cecilija3-4 – 2018.

stacije božanske glazbe. Stoga je jasno da i u doba baroka velikim dijelom prevla-dava takva kozmološka slika svijeta (mu-sica mundana) i orgulje se smještaju u vi-sinu na korove da zvuk dolazi iz nebesa, iz visine.

Takva značajna simbolička slika orgu-lja sve se više pojačavala pa se tako govo-rilo da orgulje moraju docere, delectare i movere. Prvo (docere) ima povezanost s

intelektom, poukom, naukom, didak-tikom, drugo (delectare) s emocijama, a treće (movere) najviši je i najintenzivniji stupanj spoja emocija i intelekta i pokre-tačka snaga koja čovjeka pokreće.

Prema takvu shvaćanju orgulje su se jedino mogle izmjenjivati s pjevačima, a ne pratiti pjevanje. Upravo takvu praksu svjedoči nam i veliki Dante Alighieri u svom IX. pjevu »Purgatorij«.

Donosimo doslovni Danteov tekst: Io mi rivolsi attento al primo tuono, e ’Te Deum laudamus’ mi parea udire in voce mista al dolce suono.

Tale imagine a punto mi rendea ciò ch’io udiva, qual prender si suole quando a cantar con organi si stea; ch’or sì or no s’intendon le parole.(Purgatorio, pjev IX.)

Okrenem se pozoran na prvi gromor ipričini mi se da čujem Te Deum laudamusriječima pomiješanim sa slatkim zvukom.

Upravo me se tako dojmilo ono što samčuo, kao što biva kad se stane pjevati uz pratnju orgulja, pa se riječi sad čuju, sad ne čuju.

Pjevanje se izmjenjuje s orguljama i na taj način izvode se tekstovi, kako Ordi-nariuma tako i neki himni, i hvalospjevi.

Npr. Kyrie eleison kao litanija ima tri puta Kyrie eleison, tri puta Christe ele-ison i tri puta Kyrie eleison; izvodilo se tako da su pjevači pjevali neparne broje-ve, a orgulje svirale parne, drugim riječi-ma prvi Kyrie pjevaju pjevači, drugi Kyrie orgulje i treći opet pjevači.

Magnificat se izvodio na isti način. Pje-vači su počeli Magnificat anima mea Domi-num, orgulje su odgovarale drugim stihom Et exultavit spiritus meus in Deo salutari meo i tako redom. Tako su nastali i samo-stalni oblici za orgulje zvani Verseti.

Upravo je iz te prakse vidljivo koliko su orgulje imale značenje kad je njihov ton mogao nadomjestiti izgovor teksta nekoga hvalospjeva, himna, psalma itd. To se jedino može shvatiti iz onoga što smo prije rekli da su se orgulje smatrale zemaljskim instrumentom koji je odraz nebeske harmonije – harmonije sfera.

KVADRATNA NOTACIJANakon adiastematske notacije zaslu-

gom Quida iz Arezza u XI. st. gregorijan-ske melodije počinju se notirati u sustav od četiri crte i dvije pomoćne crte, jedna iznad, a druga ispod sustava. Uvode se dva ključa, i to C i F ključ. To je omogući-lo točno intervalsko zapisivanje melodi-ja. Ta će notacija ostati dominantna sve do danas. Međutim, gregorijanika je pro-lazila kroz razna dekadentna razdoblja i sve se više gubila originalna praksa izvo-đenja pa su transkripcije gregorijanskih napjeva u kvadratnoj notaciji bile slične takozvanomu cantusu planusu. Rabile su se cijele ili polovinske notne vrijednosti. To je bio znak da su se te melodije pjeva-le kao korali, polako.

U doba baroka počinje prava pratnja li-turgijskih napjeva, pa i gregorijanskih. Tada se pratila uglavnom svaka nota melodije, a ta će praksa velikim dijelom ostati sve do kraja XIX. st.

članci

Page 38: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

36 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

PRIMJERI:Ave verum

Missa XI.

L. Niedermeyer, Gregorian accompaniment a theoretical and practical treatise upon the accompaniment of Plainsong. New York, Chicago, London. 1905.

Kyrie eleison

Page 39: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

37Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Requiem

Accompagnement pour orgue des principaux offices de l’Eglise selon le rite Romain [...], Gaume Frères et J. Duprey, Paris 1861, di Louis Niedermeyer

članci

Page 40: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

38 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

Joseph Mohr. Orgelbegleitung zum Meßbüchlein und Ordinarium Missæ. Pustet. Regensburg-Cincinnati. 1888.

Posuisti Domine

Gloria Patri

F. Xavier Mathias. Organum comitans ad Commune Sanctorum GradualisRomani quod juxta Editionem Vaticanam harmonice ornavit [...]. Pustet. Regensburg.

F. Peeters. Methode pratique pour l’accompagnement du chunt gregorien. Mechelen. 1943.

Vidi aquam

Page 41: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

39Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Primjer:

Zahvaljujući znanstvenomu proučava-nju gregorijanske baštine, u XX. st. sta-bilizirat će se gregorijanska ritmika, kao

i notacija, pa će se kvadratne neume pre-pisivati u vrijednostima osminki, i to s vratovima ili bez vratova.

NEKI SAVJETI ZA TRANSKRIPCIJU KVADRATNIH NEUMA U MODERNU NOTACIJU

Od 1600. godine postoje razne prakse transkripcije kvadratne notacije u mo-dernu notaciju, što smo u prethodnim primjerima vidjeli. Zahvaljujući studi-jima gregorijanske baštine i semiološ-kim otkrićima, danas su napuštene sve te stare prakse koje su pretvarale grego-rijansku melodiju sve više u takozvani cantus planus. Semiološkim proučava-njem stabilizirana je gregorijanska ri-tmika bez upotrebe poznatoga ritmič-kog ictusa iznad kvadratnih neuma. Od pape Pija X. koji je potaknuo znanstve-na istraživanja i dao benediktincima slo-bodne ruke u tom poslu pa sve do danas znanstvena semiološka izučavanja sve više vraćaju gregorijanskoj melodiji pr-votni sjaj, ljepotu i autentičnost.

Pri transkripciji u modernu notaciju važno je:

1) držati se originalnih izvora (vatikan-ska notacija – Liber usualis, Graduale tri-plex, Graduale novum)

2) sačuvati sve glazbene simbole i po-djelu teksta na incisume, polufraze, fra-ze i periode

3) usporediti s adiastematskim izvori-ma i po mogućnosti iznad upisati adia-stematsku notaciju kodeksa.

Profesor Frederico Del Sordo na Papin-skom institutu za svetu glazbu u Rimu daje vrlo dobre i praktične upute za tran-skripciju.11

1. Prepisati samo note bez vratova.2. Dodati vratove.3. Povezati u grupe note kako je u ori-

ginalu.4. Dodati druge znakove.5. Upisati tekst.

11 F. Del Sordo, Accompagnamento del Canto grego-riano, Applicatio 0, na internetskim stranicama: http://sites.google.com/site/delsordofederico

članci

Page 42: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

40 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

PRaKTIČaN PRIMJEREcce virgo

Prvi korak – prepisati samo glave nota

Drugi korak – dodati vratove

Page 43: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

41Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Treći korak – povezivanje i grupiranje nota prema originalu (prema kvadratnoj notaciji, a treba se konzultirati i s adiastematskom notacijom glede toga).

Četvrti korak – dodavanje incisuma, fraza, perioda i drugih znakova.

Peti korak – upisivanje teksta

Ušlo je već davno u praksu da se gre-gorijanska neuma koja ima točku – mora vocis, prepisuje u četvrtinku. Tako se clivic mora vocis redovito pripisuje kao dvije četvrtinke s legatom. Ta se prak-sa može staviti na volju, jer ako se iznad

kvadratne notacije upisuju stare adia-stematske neume, vidljivo je da se radi o dugim neumama, odnosno neumama s epizemama. Kvilizma se već prema sta-roj praksi notira kao znak za mordente iznad note.

članci

Page 44: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

42 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci Bilo bi dobro dodati adiastematsku no-

taciju barem iz St. Gallena. U transkrip-ciji likvescentnih nota moguće je malo smanjiti veličinu nota tako da je ta nota malo manja.

Svi ti koraci nisu nužni kad se stekne rutina, posebno radom u suvremenim kompjutorskim programima. Može se

odmah krenuti prepisivati u osminskim vrijednostima i grupirati note prema va-tikanskoj kvadratnoj notaciji ili adiaste-matskoj Laonovoj ili Gallenovoj notaci-ji. U današnjoj praksi neki transkribiraju gregorijanske napjeve u suvremenu no-taciju s vratovima, a neki samo stavljaju note bez vratova pa ih povezuju znakom legata.

Tako transkribirana melodija spremna je za harmonizaciju i za pjevanje. Za one koji nisu vješti latinisti bilo bi dobro u

tekstu upisivati i latinske naglaske kako stoji u liturgijskim knjigama.

Slijedi nastavak

Page 45: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

43Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Niko Luburić

Za turskih vremena, kada se raja nije smjela ni pojaviti na svjetlu dana, nije se moglo govoriti ni o kakvu pjevačkom udruženju, bilo crkvenom, bilo svjetov-nom. A ako se u svezi s tim što i pokuša-lo, radilo se potajno, i to s velikom opa-snošću. U takvu tužnom stanju nije ni čudo da je zaspala hrvatska narodna svi-jest (Sveta Cecilija, 1931., svz. 4, str. 134). Tek u sumrak moćnoga Turskog Carstva počinje se buditi nada u skoro svitanje dugo očekivane slobode. Tu nadu upravo je budila pjesma i glazba, koja je prote-klih stoljeća bila gotovo utihnula.

Jedno od najstarijih pjevačkih dru-štava u Bosni i Hercegovini jest Hrvat-sko glazbeno-pjevačko društvo „Hrvoje“, koje je postojalo već 1875. god., s ime-nom „Kosača“, ali od turske vlasti nije bilo odobreno, niti je odobrenje traže-no. Dvije godine nakon tzv. „okupacije“ ili austrijske vlasti u Bosni i Hercegovini, 1880. god., Hrvati grada Mostara traže da im se potvrdi pjevačko društvo „Ko-sača“, ali odobrenje nisu dobili. Kasnije mijenjaju ime „Kosača“ u „Višević“, ali i nakon promjene imena nisu dobili odo-brenje (Isto, str. 135). Nova „okupacijska“ vlast u Bosni i Hercegovini u biti se na samom početku vladavine ponašala jed-nako odbojno kao i njezina prethodnica. I njoj je smetalo sve što je hrvatskim pre-porodom mirisalo, pa je na svaku takvu zamolbu odgovarala zabranom. A zamo-lbi je bilo bezbroj (Sveta baština, 1989., br. 4, str. 12).

Unatoč neuspjelim pokušajima, neu-morni mostarski rodoljubi od nove vla-sti traže odobrenje za osnivanje novo-

ga društva, odavno željenog Hrvatskoga glazbeno-pjevačkoga društva „Hrvoje“, ali nova vlast za taj naziv još nije htjela ni čuti. U tome ju je ponajviše smetala hr-vatska oznaka takva društva, pa o zamo-lbi nije ni raspravljala. „Koliko je pak toj vlasti hrvatsko ime bilo trn u oku, svje-doči i jedan tužni podatak iz toga vre-mena. Naime, jednom je zgodom, odno-sno nezgodom, tadašnja državna vlast u Mostaru strpala u zatvor trideset naji-staknutijih Hrvata katolika, i to samo zbog toga što su se prilikom jedne crkve-ne proslave zakitili hrvatskim trobojni-cama“ (Isto).

No s molbama se i dalje uporno nastav-ljalo, pa su vladajuće strukture napokon odobrile osnutak društva, ali bez spomi-njanja hrvatskoga imena. Silom neprili-ka i takvo se rješenje prihvatilo. Tako je 10. studenoga 1888. rođeno Narodno pje-vačko društvo u Mostaru. Prvi društveni zborovođa bijaše vjeroučitelj i vatreni ro-doljub fra Ambro Miletić (Isto).

Pišući o tom događaju, fra Tade Leko iznosi sljedeće: „Nuićeva zasluga je i to, da se je u Mostaru g. 1888. osnovalo ‘Na-rodno pjevačko društvo (Hrvoje)’. To su društvo Nuićevom inicijativom osnovali: o. Paskal Buconjić, o. Augustin Zubac, i o. Božo Ostojić uz pripomoć mostarskih građana. Prvi društveni predsjednik bio je o. Augustin Zubac, a njega je g. 1889. naslijedio o. Anđeo Nuić“ (Sveta Cecilija, 1925., svz. 1, str. 20).

Društvo nije gajilo samo pjevanje, već se na Nuićev poticaj sastavila i glazba (li-mena glazba, o. p.). Prvi ravnatelj glaz-be bio je Vinko Šubir (Isto). U dogovoru

članci

130. goDišnjiCa hrvatskoga glazbeno-pjevačkoga Društva

HRVOJE

Page 46: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

44 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

s tadašnjom Bratovštinom svetoga Ante, Društvo je dobilo i potrebite prostorije. S vremenom je utemeljilo svoju knjižni-cu i čitaonicu, osnovalo kazališni sastav i sa svojim dobro pripremljenim i organi-ziranim priredbama nastupalo u raznim hercegovačkim mjestima i šire. Zauzeto je sudjelovalo u svim proslavama zname-nitih hrvatskih obljetnica (Sveta baština, 1989., br. 4, str. 12).

Usporedo s djelovanjem na glazbeno-kulturnom području, vodila se ustraj-na borba za odobrenje željenoga hrvat-skog imena što ga je Društvo od početka tražilo. Tijekom deset radnih godina od osnutka Društva u tu je svrhu vlastima upućeno deset usrdnih molbi i dobiveno isto toliko odbijenica. No ustrajna je bor-ba na kraju, ipak, završila pobjedom. Po-lovicom listopada 1898. Zemaljska vlada u Sarajevu napokon je odobrila mostar-skim Hrvatima da svoje društvo mogu i službeno nazvati imenom Hrvatsko glaz-beno-pjevačko društvo „Hrvoje“. Nakon tog odobrenja „Hrvoje“ je primljen u Sa-vez hrvatskih pjevačkih društava u Za-grebu. Za koju godinu Društvo će sveča-no razviti i svoju službenu zastavu (Isto).

Na početku, kada je osnovan, „Hrvo-je“ je imao zadaću i u crkvi svojim pje-vanjem sudjelovati. Nažalost, od godine

1925. ne sudjeluje više u crkvenim sve-čanostima, iako su ga franjevci osnovali, odgojili i o njegovoj budućnosti brinuli (Sveta Cecilija, 1925., svz. 1, str. 20).

Ipak, u pojedinim prigodama Društvo je nastavilo sudjelovati u crkvenim sve-čanostima sve do 1930. godine. Npr. sva-ke godine na biskupovoj božićnoj misi pjevali su članovi Društva. Također su pjevali na tijelovskoj i uskrsnoj procesiji, koje su bile iznimno svečane (Sveta Ceci-lija, 1931., svz. 4, str. 135).

Na Božić, 1931. godine, u 8 sati, bila je svečana misa koju je slavio mjesni bi-skup, a na koru crkve pojavio se muški zbor društva „Hrvoje“, pod ravnanjem ta-dašnjeg dirigenta Đure Kramera. Premda malobrojan, zbor je pjevao odlično. Na-kon uspješnog božićnog nastupa vjerni-ci su se ponadali na će „Hrvoje“ barem jedanput svakog mjeseca pjevati na gra-đanskoj misi. Nažalost, to se nije dogodi-lo (Sveta Cecilija, 1932., svz. 1, str. 28).

Zadnje podatke o nastupu pjevačkog zbora „Hrvoje“ u crkvi nalazimo u časo-pisu Sveta Cecilija, koji donosi informa-ciju kako je pjevački zbor „Hrvoje“ 1932. god., ujedinjen s crkvenim zborom „Sv. Cecilija“ iz Mostara, pjevao za vrijeme svečane svete mise na Tijelovo (Isto, svz. 5, str. 165).

Hrvojeva glazba poslije koncerta 1903.Fra Augustin Zubac (Prvi predsjednk društva 1888.-1889.)

Page 47: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

45Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Ovako oslabljenog „Hrvoja“, izme-đu dvadesetih i tridesetih godina, mož-da možemo donekle i opravdati, jer izbi-janjem Prvoga svjetskog rata 1914. god. „Hrvoju“ je prijetila opasnost od potpu-nog rasula. S umiranjem mladosti na bojišnicama umiralo je i mlado Glazbe-no-pjevačko društvo „Hrvoje“. Na kraju Prvoga svjetskog rata ostala je, može se slobodno reći, samo ruševina. Činilo se da se „Hrvoje“ nikad više neće obnoviti (Kršni zavičaj, 1989., br. 22, str. 53).

No takve crne slutnje se nisu obistini-le. Pjevački zbor „Hrvoje“ nastavio je s nastupima. Ponovno su nabavljena pri-kladna glazbala, da bi se uspostavila stalna glazba. Kao zaseban odjel Druš-tva dobio je ime „Hrvatska glazba“ (Isto).

Odmah poslije „Hrvojeva“ zlatnog slavlja započeo je Drugi svjetski rat. Sve je više ponestajalo sredstava za vođenje Društva. Potpuno je prestalo s radom 1945. god., kada su se ugasila i ostala srodna društva na bosansko-hercego-vačkom prostoru (Isto, str. 55).

Uspostavom demokracije 1990. god. Društvo je jednim dijelom obnovljeno. Prije Božića iste godine je osnovana i ot-počela s radom Klapa „Hrvoje“. Obnovi-teljska skupština Hrvatskoga glazbeno-pjevačkog društva „Hrvoje“ održana je 18. lipnja 1991. Za predsjednika Društva izabran je fra Mićo Pinjuh. Uslijedilo je

razdoblje krvavoga Domovinskog rata. Ratna događanja onemogućuju realiza-ciju donesenih planova. Rad Društva za-mire, jedino ga održava Klapa „Hrvoje“, koja nastavlja tradiciju Društva u borbi za hrvatsku slobodu. U teškim ratnim danima svojim nastupima, koje su ne-rijetko prekidali zvuci granata, podižu moral hrvatskih građana, a čestim od-lascima na bojišnicu kazuju braniteljima da su sastavni dio borbe za slobodu hr-vatskog naroda (Hrvatsko glazbeno-pje-vačko društvo Hrvoje, Mostar, 120. obljet-nica, Mostar, 2009., str. 46).

Nekoliko godina nakon rata, 7. listo-pada 1999., održana je nova skupština Društva, na kojoj je izabrano novo vod-stvo. Za novog predsjednika Hrvatskoga glazbeno-pjevačkoga društva „Hrvoje“ izabran je Stipe Marić. Novo vodstvo pla-nira pokrenuti nove sekcije: muški zbor, dječji zbor, tamburaški orkestar i dram-sko-recitatorsku sekciju. Tako Društvo je funkcioniralo je svega dvije godine. Ne-dostatkom potpore, Društvo nije ostva-rilo svoje ciljeve. Snimljen je tek jedan glazbeni CD i kaseta pod naslovom Pje-smo moja hercegovačka, s domoljubnim i dalmatinskim a cappella pjesmama (Isto, str. 51).

Ipak, Klapa „Hrvoje“ nastavlja s radom. U suradnji s Hrvatskim domom „Her-ceg Stjepan Kosača“ Mostar, organizira

Zbor H. P. D. Hrvoje prigodom proslave 50-godišnjice u god 1939..

članci

Page 48: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

46 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

2004. god. božićni koncert klapa Her-cegovini s ljubavlju. Već taj prvi koncert okupio je veći broj hercegovačkih kla-pa i ujedno potaknuo osnivanje novih u Hercegovini. Njihovi će nastupi s vre-menom postati tradicija. U povodu 120. obljetnice osnutka Hrvatskoga glazbe-no-pjevačkoga društva „Hrvoje“, 18. pro-sinca 2008., održan je IV. po redu božić-ni koncert. Na tom koncertu sudjelovalo je ukupno 16 klapa, koje su došle iz svih krajeva Hercegovine, od Tomislavgra-da do Neuma. U organizaciji tog vrlo uspješnog koncerta sudjelovao je novi upravni odbor, koji je izabran na skup-štini Društva održanoj 19. 11. 2008. Tom prigodom za predsjednicu Društva iza-brana je Marija Zelenika. Na skupštini je jednodušno izražena želja da „Hrvoje“ obnovi svoj rad, formira nove sekcije te Društvo dobije onu ulogu koju je imalo od svojih početaka (Isto, str. 51-52).

U radu obnovljenog Društva, svojim aktivnostima, posebno se isticala klapa „Hrvoje“. Zapravo, od osnutka 1990. god. pa do danas, pod vodstvom voditelja kla-pe Vitomira Dugandžića i istaknutih čla-nova klape Anđelka Glibića, Ivice Rozi-ća i Mirka Golemca, ostvarila je ukupno 1055 nastupa. Osim u Bosni i Hercego-vini i Hrvatskoj, održala je više huma-

nitarnih gostovanja u Italiji, SAD-u, Švicarskoj, Njemač-koj i Austriji. Uspješno su se predstavljali na festivalima i smotrama klapa u Omišu, Perastu, Zagrebu, Dubrov-niku, Zaostrogu, Međugor-ju, Gorici, Posušju i Mosta-ru gdje su 2013. god. osvojili „Grand prix“, tj. prvo mjesto s pjesmom „Sto godina sku-pa“, a 2014. god. drugu na-gradu stručnoga žirija s pje-

smom „Moj sritni zavičaj“. Prigodom 120. obljetnice Društva snimili su drugi glaz-beni CD pod naslovom „Lipe riči“. Dola-skom Marije Bošnjak u klapu 2009. god. na mjesto prvoga glasa, klapa je dobila novi zamah i atraktivnost (Prema iskazu Vitomira Dugandžića, voditelja klape).

Potrebno je spomenuti, uz uspješ-ne nastupe klape „Hrvoje“, da u sklopu Društva djeluje i ženska klapa „Arja“, koja je pod vodstvom Živka Ključe, ta-kođer, ostvarila značajan broj uspješnih nastupa (Isto).

Godine 2016. došlo je do promjene na čelu Hrvatskoga glazbeno-pjevačko-ga društva „Hrvoje“. Predsjednica Ma-rija Zelenika se zahvalila na dužnosti pa je mjesto predsjednika preuzeo Jo-sip Merdžo, dotadašnji potpredsjednik Društva (Isto).

Nadamo se, da će mladi članovi, koji polako pristižu, s novim predsjednikom i upravnim odborom, nastaviti uspješnu tradiciju Hrvatskoga glazbeno-pjevač-koga društva „Hrvoje“ (Isto).

Vjerujemo da je novo vodstvo „Hrvo-ja“ itekako svjesno svoje uloge u tom obi-mnom poslu i da je spremno ugraditi znanje, iskustvo i ljubav za uspješan rad ovogodišnjeg slavljenika.

Klapa Hrvoje 2009..

Page 49: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

47Sveta Cecilija3-4 – 2018.

Darko Breitenfeld, Vesna Lecher-Švarc, Darko Kristović, Ljubomir Radovančević, Ankica Akrap, Ruth Švarc

suDbine nekih sklaDatelja obljetničara 2018.

Sažetak

U radu su navedene sudbine desetak skladatelja ovogodišnjih obljetničara koje su navedene po vremenskom redoslijedu rođenja. Većina skladatelja živjela je u prosje-ku dosta dugo. Umrli su ponajviše od kroničnih nezaraznih bolesti.

Uvod: Slično zanimljivim obljetnicama zna-

čajnih skladatelja kao što su 1985., 2013. i druge, i ova 2018. zanimljiva je po ro-đenju ili smrti nekih skladatelja koje ov-dje navodimo po vremenskom redoslije-du rođenja. Važnije skladatelje obradit ćemo nešto opširnije, a druge vrlo saže-to. Upadljivo je da se kao datum rođenja ili smrti navodi 1918. godina. (1)

CHARLES GOUNOD(1818. – 1893.)

Francuski je skladatelj. Potječe iz umjetničke obitelji. Otac mu je bio

slikar, a majka pijanistica. Odigrao je važnu ulogu u razvoju francuske solopje-sme i opere. Uz Saint Saensa glavni je predstavnik neoklasicističke struje u francuskoj glazbi 19. stoljeća, izgrađu-jući melodijski stil izrazito francuskoga karaktera. Pisao je studije, autobiografije i »Sjećanja umjetnika«, a skladao je i glazbu za vatikansku himnu.

Studirao je u Parizu, gdje je i rođen, a 1839. dobio je Prix de Rome skladanjem kantate Fernand. Došavši u Rim, posve-ćuje se proučavanju, slušanju talijanske glazbene baštine. Prijateljuje s poznatom intelektualkom Fanny Mendelssohn, se-

strom skladatelja, koja ga upućuje na njemačku glazbu. Po njezinim savjeti-ma odlazi u njemačke gradove te nakon Beča u Leipzigu se druži s Mendelssoh-nom. Vraća se u Pariz te postaje crkveni orguljaš i dvije godine sluša predavanja iz teologije u karmelićanskom samosta-nu. U religioznom nadahnuću odlučuje postati svećenikom. Međutim, sa 30 go-dina izlazi iz samostana i odlučuje biti kazališni skladatelj, ne napustivši nikad sklonost prema skladanju crkvene glaz-be. Od 1870. do 1874. godine živio je u Londonu, gdje je osnovao i vodio zbor Gounod’s (kasnije Albert Hall Choral Society). Najpoznatiji je po svojoj ope-ri Faust (1859.) te Meditation na preludij broj 1 u C-duru iz Bachova Wohltempe-riertes Klavier s tekstom Ave Maria.

U kasnim se godinama veže s pjevači-com Georginom Welden. Godine 1874. pogađaju ga alarmirajuće cerebralne atake s poremećajima svijesti. Radilo se o tranzitornim ishemičkim atakama, od kojih se relativno dobro oporavio. Dalje je radno aktivno funkcionirao do 1893. Tada je, sa 75 godina, a nakon što se dva tjedna loše osjećao, naglo klonuo, izgu-bio moć govora, kasnije i svijest, te je umro pod slikom moždanoga udara, na-kon dvodnevne kome. (2)

članci

Page 50: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

48 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

članci

CLAUDE DEBUSSY(1862. – 1918.)

Achille-Claude Debussy također je francuski skladatelj. Njegovoj se

glazbi često pripisuje atribut »impresio-nistički«, posuđen iz terminologije likov-nih umjetnosti. Iako Debussy nije volio taj izraz, njegove aluzije na blistavu igru svjetla otkrivaju neuobičajenu vizualnu senzibilnost, a neutaživa ljubav prema prelijevanju orkestralnih boja, f leksi-bilnost ritma, zamagljena tonalnost, pa čak i klavirski ton koji je stvarao iluziju instrumenata »bez batića« u bliskoj su vezi s nazorima impresionista. Od jed-nake je važnosti bio i utjecaj literarnih simbolista poput Mallarméa, Baudelairea, Verlainea i Maeteirlincka čijega je Palleasa i Melisandu pretočio u lirsku dramu. Kvazinaturalističko tretiranje teksta, orke-stralna i emocionalna uzdržljivost učinili su to djelo prekretnicom u razvoju opere. U njegovoj je glazbi vidljiv otpor prema Wagneru i njemačkoj tradiciji. U rano je vrijeme bio pod utjecajem ruske i dale-koistočne glazbe i razvio je svoj vlastiti stil harmonije i orkestralne obojenosti. Njegova su djela imala jak utjecaj na brojne skladatelje.

Kao student pariškoga Konzervatorija pobunio se protiv kruta, zastarjela robo-vanja pravilima harmonije. Ipak je u tre-ćem pokušaju dobio Prix de Rome. Sebe-ljubiva narav i otpor prema akademskoj rutini prisilili su ga da napusti Rim već nakon dvije godine, iako mu je nagrada omogućavala trogodišnji boravak. Debu-ssyjeva hedonistička priroda odrazila se i u burnom životu. Sa suprugom Emmom Bardac imao je kćer Chou-Chou.

Od 1907. nadalje mnogo je putovao, i to po raznim zemljama, da bi svirao glaso-vir i dirigirao kod izvođenja svojih djela. Uspjeh u Engleskoj (1908. i 1909.) donio mu je međunarodnu slavu te je imeno-van članom savjetodavnoga tijela Pariš-koga konzervatorija. Međutim, ono po čemu se Debussyja pamti, a što je snažno

djelovalo na tijekove u glazbi, skladbe su nastale između 1893. – »Preludij za pa-unovo poslijepodne« i 1913., kada je na-pisao balet »Jeux« (Igre) za Djagiljevljev Ruski balet.

U svojoj 43. godini počeo je osjećati fi-zičku i psihičku iscrpljenost. Radi olak-šanja emocionalne patnje rabio je razne sedative, čak i teške droge morfij i koka-in. Pri pokušaju da se oslobodi ovisnosti padao je u apstinencijske krize. Godine 1914. počeli su ga mučiti trbušni bolovi te uzima kinin. Obolio je od karcinoma rektuma, bio je operiran i zračen. Premi-nuo je sa samo 56 godina 1918. godine ti-jekom njemačkoga bombardiranja Pari-za. Zbog takvih okolnosti nije mu mogla biti izražena čast javnoga pokopa. (3-5)

LEONARD BERNSTEIN(1918. – 1990.)

Bio je američki skladatelj, dirigent, autor, predavač i pijanist. Rođen je

u Americi, gdje se i školovao, a kasnije i predavao na sveučilištu Harvard. Prvi je Amerikanac rođen i obrazovan u Americi koji je postao glazbenim direk-torom Newyorške filharmonije (New York Philharmonic) te kasnije i njezin direc-tor laureate. Jedna je od glavnih osoba u orkestralnom dirigiranju u drugoj polo-vici 20. stoljeća. Surađuje i dirigira broj-nim orkestrima i filharmonijama diljem svijeta. Velik dio svoje popularnosti duguje masovnim medijima. Njegova se glazba kreće između koncertnih dvorana broadwayske i hollywoodske scene, što mu sve pridonosi popularnosti. Odgovoran je za oživljavanje i pobuđivanje interesa za Gustava Mahlera, za kojega je bio posebno zainteresiran i koji ga je nadah-njivao. Eklektičan je skladatelj čija glazba povezuje elemente raznih pravaca. Neke od njegovih skladba koje su ga proslavile, poput »Priče sa zapadne strane« (»West side story«), pridonijele su premošćivanju jaza između klasične i popularne glazbe. Bernstein je izjavio da je njegova glavna

Page 51: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

49Sveta Cecilija3-4 – 2018.

motivacija skladanja »komuniciranje«. Usprkos tomu što je podučavao dirigira-nje, Bernstein nije bio učitelj kompozicije i kao takav nije imao izravna nasljednika.

Oženio se glumicom Felicijom Cohn Montealegre, s kojom je imao troje djece: Jamie, Alexadera i Ninu. Supruga je umr-la prije njega. Po njezinoj smrti njegov je životni stil postao dinamičniji. Nalazio je izlaz u podučavanju mladih i prijate-ljevanju s mladim glazbenicima.

Od rane je mladosti bolovao od astme, uz to je bio pušač, mnogo je kašljao, bo-lovao je od emfizema te upale pluća u mnogo navrata. Na kraju se ispostavilo da boluje od pleuralnoga tumora – mezo-telioma. Umro je od srčanoga udara već inače teško infektivno bolestan. (6-8)

Od međunarodnih skladatelja spomi-njemo još G. Caccinija (1551. – 1618.), L. A. Koželuha (1747. – 1818.), N. Isouarda (1775. – 1818.), A. C. Cuija (1835. – 1918.),

L. Boulanger (1893. – 1918.) i A. Boita (1842. – 1918.).

MILKO KELEMEN(1924. – 2018.)

O d hrvatskih skladatelja spo-minjemo Milka Kelemena,

našega velikoga skladatelja, osnivača Zagrebačkoga muzičkoga bienala. Skladao je još u svojim devedesetim godinama, bio svjetski poznat kao skladatelj, diri-gent, organizator i publicist. U jednom je članku opisao svojih 30-ak bolesti koje su mu liječnici dijagnosticirali. Umro je u 94., oronuo, njegovan u instituciji zbog žučnih i dijetalnih problema. (9)

Od hrvatskih skladatelja još navodimo L. Šabana (1918. – 1985.), B. Sakača (1918. – 1979.), E. Cossetta (1918. – 2006.), Š. Bo-siljevca (1860. – 1918.) i V. Novaka (1865. – 1918). (9)

članci

Literatura:1. Breitenfeld, Darko; Breitenfeld, Tomislav. 2012. Bolesti i sudbine poznatih sklada-

telja. Zagreb. Music play.2. Breitenfeld, Tomislav. 2003. Neurološke i psihijatrijske bolesti skladatelja (master’s

thesis). Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.3. Šostar, Zvonimir; Vodanović, Marijo; Breitenfeld, Darko; Breitenfeld, Tomislav; Bu-

ljan Danijel; Granić, Roko. Composers substance abusers. Alcoholism. 2009; 45: 127-42.

4. Breitenfeld, Tomislav; Breitenfeld, Darko; Pap, Mislav; Katinić, Križo; Kostelić, Ivi-ca; Rešetar, Ivana. Anxieties and Depression Disorders in Composers’. Patographi-es. Alcoholism and Psychiatry Research. 2015; 51: 151: 68.

5. Breitenfeld, Darko; Pulanić, Roland; Pap, Mislav; Akrap, Ankica; Grgić, Božidar; Rešetar, Ivana. Digestive diseases of 80 composers (addictions included). Alcoho-lism and Psychiatry Research. 2017; 53: 55-64.

6. Vuksanović, Marina; Breitenfeld, Darko; Krištofić, Branimir; Buljan, Danijel; Šimunec, Ivan; Zoričić, Zoran, et al. Creativity and destinies of some homosexual composers. Alcoholism. 2014; 50: 65-77.

7. Breitenfeld, Darko; Krištofić, Branimir; Breitenfeld, Tomislav; Vodanović, Marijo; Kostelić, Ivica; Šimunec, Ivan, et al. Fatal diseases of composers due to tobacco smoking and other addictions. Alcoholism. 201; 50: 139-53.

8. Lewis, Joseph W. 2010. What Killed the Great and Not So Great Composers? Bloo-mington. AutorHose.

9. Breitenfeld, Darko; Tuskar, Stanislav; Buljan, Danijel; Škrgatić, Lana; Vuksanović, Marina; Živković, Marija. Croatian composers’ diseases – biopathographies. Alco-holism. 2013; 49: 45-53.

Page 52: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

50 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

muzikologija

Niko Luburić, prof.

Crkvene i Duhovne popijevke s naroDnim običajima

u župi stuDenCi (4)

4. Popijevke svetišta Presvetoga Srca Isusova

Uz biskupijsko svetište Presvetoga Srca Isusova u Studencima veže se i na-stanak novih liturgijskih skladba posve-ćenih titularu župe i svetištu. Mostarski biskup mons. dr. Ratko Perić proglasio je na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, 19. lipnja 1998., župnu crkvu biskupij-skim svetištem Presvetoga Srca Isusova, što označava nove pastoralne i duhov-ne poticaje za vjernički život i župljana i hodočasnika koji će dolaziti u to sve-tište.1

Od proglašenja svetišta do danas skla-dane su dvije skladbe posvećene titularu župe i svetištu. Prva skladba nosi naslov Presveto Srce Isusovo, himna svetišta u Studencima, za koju je tekst napisao mons. dr. Ivan Šaško, profesor liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, danas pomoćni biskup zagrebački. Glazbu za puk i če-tveroglasni mješoviti zbor napisao je au-tor ovoga članka, don Niko Luburić iz župe Studenci, profesor crkvene glaz-be na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu, danas profesor na Teološko-katehetskom institutu u Mostaru Ka-toličkoga bogoslovnoga fakulteta Uni-verziteta u Sarajevu.2 Skladba Presveto

1 Vidi »Naš ljetopis«, Povezanost, list župe Presveto-ga Srca Isusova, 4 (5), 1998., str. 10.

2 Himna svetišta Presvetoga Srca Isusova u Studenci-ma s orguljskom pratnjom objavljena je prvi put u Glasu Koncila 1999., br 42, str. 11, zatim u časopisu Sveta Cecilija, 2/2001., glazbeni prilog str. 1, potom

Srce Isusovo praizvedena je na prvu go-dišnjicu svetišta (1999.) četveroglasno u izvedbi Velikoga župnog zbora župe Stu-denci.

Tekst za drugu skladbu Bože, evo do-lazimo, prigodom 100. obljetnice župe, 70. obljetnice crkve i 10. obljetnice Sve-tišta Srca Isusova u Studencima, napisao je fra Ladislav Fišić, bosanski franjevac i član uredništva Svjetla riječi iz Sarajeva. Glazbu za četveroglasni mješoviti zbor i orgulje skladbe Bože, evo dolazimo napi-sao je autor ovoga članka, prof. don Niko Luburić.3 Ta je skladba prvi put izvede-na 2008. godine prigodom proslave tro-strukoga jubileja župe: 100. obljetnice osnutka i postojanja župe, 70. obljetni-ce blagoslova župne crkve i 10. obljetni-ce biskupijskoga svetišta Presvetoga Srca Isusova, također u izvedbi Velikoga žu-pnoga zbora župe Studenci, četverogla-sno.4

U notnom prilogu donosim note s cje-lovitim tekstom obiju skladba: Presveto Srce Isusovo i Bože, evo dolazimo, posve-ćenih župi i svetištu Presvetoga Srca Isu-sova u Studencima. (Notni prilog br. 1 i 2)

u župnom listu Povezanost, 5(6), 1999., str. 25; Po-vezanost, 22, 2007., str. 2, te u Hrvatskoj liturgijskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, str. 774 (unisono).

3 Skladba je objavljena u župnom listu Povezanost, 23, 2008., str. 2.

4 »Proslavljen trostruki jubilej u župi i svetištu Srca Isusova u Studencima«, Sveta Cecilija, Zagreb, God. LXXVIII, 3-4/2008., str. 48.

Page 53: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

51Sveta Cecilija3-4 – 2018.

mu

ziko

log

ija

Page 54: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

52 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

mu

ziko

log

ija

Page 55: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

53Sveta Cecilija3-4 – 2018.

mu

ziko

log

ija

Page 56: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

54 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

mu

ziko

log

ija

ZaključakU ovom prilogu tek su dijelom iznese-

ni neki podaci o nastajanju crkvene i du-hovne popijevke s narodnim običajima u župi Studenci. Budući da se radi o prvom takvom zadatku u župi Studenci, trebalo je zapisati popijevke koje su znale pjevati samo starije osobe. Neke pjevače preslu-šavao sam više puta da bi s većom sigur-nošću zapisao što autentičnije postojeću popijevku. Kod zapisivanja popjevaka U se vrijeme godišta i Zdravo Tijelo Isusovo nije bilo nikakvih problema jer su se pje-vači dobro sjećali tih popjevaka. Među-tim, bilo je varijanti napjeva popjevaka koji su bili posve različiti s obzirom na ljestvice i tonalitet, ali unatoč tome vrije-dilo ih je, ipak, zapisati radi budućih na-raštaja.

Crkvene i duhovne popijevke s narod-nim običajima u župi Studenci vrijedna su glazbena, kulturna i narodna baština

koju će još trebati istraživati i zapisati, kako bi se očuvalo to bogatstvo. U tome mnogo mogu učiniti i kulturno-umjet-nička društva, koja su oživljena i uspješ-no djeluju u župi Studenci. Kada je riječ o crkvenim i duhovnim popijevkama, do-bro bi bilo stare sačuvati i obogatiti ih novima, u čemu važnu ulogu imaju žu-pni zborovi i pjevačke skupine u župi. Marljivim radom može se sva ta kultur-na pjevačka tradicija prenositi na mla-de naraštaje, da se ne izgubi, nego čuva i očuva to golemo bogatstvo narodne duše i duha. Osobito tu mislim na drev-ne božićne i korizmene popijevke u župi Studenci. One tkaju predivne uspomene i priče iz narodne i katoličke tradicije hr-vatskoga katoličkoga puka u Hercegovi-ni, ucijepljene u cjelinu hrvatske crkvene i kulturne baštine.

(Kraj)

Page 57: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

55Sveta Cecilija3-4 – 2018.

MOSTARSOLISTI, ZBOR I ORKESTAR ULJEPŠALI PROSLAVU DANA TEOLOŠKOGA INSTITUTA

Teološko-katehetski institut u Mostaru Katoličkoga bogoslovnoga

fakulteta Univerziteta u Sarajevu u četvr-tak 15. studenoga svečano je obilježio svoju godišnju proslavu, Dan Instituta. Proslava je održana u velikoj dvorani ka-tedralne župe s početkom u 11 sati. Sve-čanost je svojim nastupom otvorio Mješo-viti zbor studenata Teološko-katehetskog instituta (Vanessa Madžar, Martina Mili-ćević, s. Anica Orlović, Mila Boras, Ani-ca Žuljević, Ivana Vukoja, Zrinka Kešina, s. Katarina Raič, s. Katarina Vučić, Ana-Marija Zloić, Jelica Martinović, Marijana Bebek, Maja Babić, Dragana Pehar, Fran-ciska Arelić, Katarina Mandić, Helena Džakula, Ruža Hrkać, Marija Džepina, Filip Šantić, Danijel Landeka i Dino Klje-nak), uz glasovirsku pratnju Kristine Sol-do, studentice studija glazbene umjetnosti Prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te pratnju Katedralnoga orkestra (osam violina, osam flauta i tri violončela), u aranžmanu i pod ravnanjem prof. Nike Luburića. Zbor je za početak otpjevao akademsku himnu Ga-udeamus koju je skladao D. Strada, bo-lonjski biskup 1267. godine.

Prepuna katedralna dvorana izvedbu je pratila na nogama i na kraju sve izvođa-če nagradila burnim pljeskom. Potom se nazočnima obratio predstojnik Institu-ta doc. dr. sc. Marko Šutalo. Pozdravio je najprije mjesnoga biskupa i moderato-ra Teološko-katehetskog instituta mons. dr. sc. Ratka Perića, potom sve nazočne goste iz akademskih zajednica iz Mo-stara i Sarajeva, sve studentice i studen-te Instituta, posebice one koji će primiti diplome, i na kraju sve nazočne. Uputio je i riječi zahvale svima koji su na bilo koji način pomogli organizirati prosla-vu Dana Teološko-katehetskog instituta. Prisutne je pozdravio i zaželio uspješan i plodonosan rad Institutu rektor Sveuči-lišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i predsjednik Vlade Hercegovačko-nere-tvanske županije prof. dr. sc. Nevenko Herceg. Na kraju se nadahnutim i poti-cajnim riječima, kao i uvijek, obratio bi-skup Perić.

vije

sti

Page 58: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

56 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

Nakon nastupa zbora i pozdravnih ri-ječi, doc. dr. sc. Dubravko Turalija, pro-fesor na Katoličkom bogoslovnom fakul-tetu u Sarajevu i Teološko-katehetskom institutu u Mostaru, održao je predava-nje o temi Stari i novi prijevodi Biblije.

Uslijedila je svečana promocija di-plomiranih studenata. Promovirano je osam studenata prvostupnika religijske pedagogije i katehetike koji su završili preddiplomski studij. Diplomu magistra religijske pedagogije i katehetike, koji su završili diplomski studij (master), dobilo je osam studenata. Ukupno je promovi-rano šesnaest sveučilišnih prvostupnika i magistara religijske pedagogije i kate-hetike. Potom je predstojnik Instituta

MOSTAR

ZBOR I ORKESTAR ULJEPŠALI MISNO SLaVLJE I OBRED REĐENJa

Na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, u

mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić u suslavlju 40-ak svećenika, među kojima su bili generalni vikar mons. Željko Majić i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenko Šteko, zaredio je četiri đakona za sve-ćenike, od kojih jednoga za Mostarsko-duvanjsku biskupiju, don Josipa Radoša (župa Presvetoga Srca Isusova Kongora) i trojicu za Hercegovačku franjevačku provinciju, fra Juru Barišića (župa sv. Ante Šujica), fra Roberta Kavelja (župa Bl. Alojzija Stepinca Chicago) i fra Jozu Hrkaća (župa Uznesenja Bl. Djevice Marije Široki Brijeg).

Na početku svoje propovijedi biskup Perić je najprije pozdravio novoređeni-ke, zaželjevši im sretnu i blagoslovljenu svetkovinu sv. Petra i Pavla. Potom je go-vorio o sv. Petru i Pavlu, potičući novore-đenike, u svakoj rečenici, da slijede nji-hov primjer. »Želite li na Isusovu stranu,

pobijedit ćete«, poručio je biskup novo-ređenicima i završio riječima da ih u sve-ćeništvu prati zagovor apostolskih prva-ka sv. Petra i Pavla.

Nakon popričesne molitve provincijal fra Miljenko istaknuo je da se Bog bri-ne za nove Božje službenike i zahvalio »Stvoritelju zvijezda za njegov providno-sni dar u ovim svećenicima«. Zahvalio je biskupu Ratku što je pridružio ove mla-diće hercegovačkomu prezbiteriju. Za-hvalu je uputio i roditeljima, župnicima i svima koji su im pomogli da dođu do sve-ćeništva. Posebno je zahvalio i Katedral-nomu mješovitomu zboru »Marija« i Ka-tedralnom orkestru na čelu s maestrom don Nikom Luburićem što svake godine svojim pjevanjem i sviranjem uljepšavaju misno slavlje i obred ređenja.

uručio nagradu najuspješnijim studen-tima za odličan uspjeh, Josipi Gašpar za ukupan zbroj ocjena prve, druge i treće godine preddiplomskoga studija i Kata-rini Lauc za izvrstan uspjeh, za ukupan zbroj ocjena prve i druge godine diplom-skoga studija.

Tijekom svečane akademije nastupio je i mostarski bariton Karlo Milićević s dvi-je skladbe: Ave Maria (F. Schubert) i Gos-pod Bog je pastir moj (A. Dvořák), uz gla-sovirsku pratnju prof. Marijane Pavlović. Voditeljica programa bila je Ana-Marija Zloić, studentica druge godine studija na Teološko-katehetskom institutu.

Niko Luburić

Page 59: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

57Sveta Cecilija3-4 – 2018.

MOSTAR

ZBOR I ORKESTAR ULJEPŠALI DVOSTRUKO SLAVLJE

Na blagdan Uzvišenja svetoga Križa, u petak 14. rujna, župljani kate-

dralne župe u Mostaru svečano su prosla-vili 38. obljetnicu posvete mostarske kate-drale Marije Majke Crkve i 26. obljetnicu biskupskoga ređenja mons. dr. Ratka Perića. Svečano misno slavlje toga dana predvodio je biskup, slavljenik mons. Ratko Perić u zajedništvu s vojnim biskupom u Bosni i Hercegovini mons. Tomom Vukšićem i tridesetak svećenika, među kojima su bili generalni vikar mons. Željko Majić, kance-lar don Ante Luburić, zamjenik provinci-jala Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Ševo i katedralni župnik mons. Luka Pavlović. Na početku mise biskup

Perić najprije je pozdravio biskupa Vukšića i sve nazočne svećenike, potom vjerni puk, te istaknuo da mjesna Crkva taj dan slavi obljetnicu posvete katedrale. »Slavimo blag-dan Uzvišenja svetoga Križa, ali blagdan ustupa mjesto posveti katedrale«, dodao je.

U svojoj prigodnoj propovijedi biskup je progovorio o svakom tom slavlju, tumače-ći posebno tajnu utjelovljenja Sina Božje-ga i njegovo otkupiteljsko djelo. »A mi sve smo poduzeli da oborimo njegovu božan-sku istinu. Sve smo poduzeli da u Sinu nje-govu uništimo silu božanske dobrote. Želi-mo dokazati da on nije dobar. Osudili smo ga na smrt kao najstrašnijega razbojnika. Čovjek je govorio kroz Pilata i licemjerne farizeje. Čak su mu govorili: ‘Siđi s križa pa ćemo Ti vjerovati.’ Nismo ga prestali muči-ti dok mu srce nije raspuklo. I još smo po-stavili stražu na njegov grob. Ali on je uskr-snuo, on se posve preobrazio i križ mu je doživio božansko obličje«, kazao je biskup u svojoj nadahnutoj propovijedi.

Nakon propovijedi biskup je primio nove kandidate za đakonat i prezbiterat Ivana Aničića i Vinka Nenadića, bogoslove Mo-starsko-duvanjske biskupije, koji su završi-li treću godinu studija teologije.

Prije svečanoga blagoslova generalni vi-kar mons. Željko Majić, u ime svih sveće-nika i redovnika hercegovačkih biskupi-

Zbor »Marija« je na početku mise, uz pratnju orkestra (osam violina, osam flau-ta i tri violončela) i orguljašku potporu s. Mateje Krešić, najprije otpjevao prigodnu skladbu Bože, evo dolazimo, za koju je tekst napisao fra Ladislav Fišić, bosanski franje-vac, a glazbu i aranžman prof. don Niko Luburić. Potom su se redale druge višegla-sne skladbe u prelijepoj izvedbi zbora i or-kestra: Misa u C na čast Kristu Svećeniku (za četveroglasni mješoviti zbor i orgulje: dr. fra Ivan Glibotić; aranžman: Niko Lubu-rić), Kao što košuta žudi – pripjevni psalam (glazba: Slavko Topić), Aleluja – prije evan-đelja (za četveroglasni mješoviti zbor: Ne-nad Dujić; aranžman: Niko Luburić), Izvore vode žive – darovna pjesma (glazba: Slavko

Topić; za četveroglasni mješoviti zbor: Mi-roslav Martinjak; aranžman: Niko Lubu-rić), Ave, verum corpus – pričesna pjesma (glazba: W. A. Mozart; aranžman: Niko Luburić), Tebi pjevam – pričesna pjesma (tekst i glazba: Sedlak-Komarevski; aran-žman: Niko Luburić) i O pruži mile ruke – otpusna pjesma (tekst i glazba: Vilko No-vak; aranžman: Niko Luburić).

Nakon mise slavlje se nastavilo čestita-njem novim svećenicima uz agape u veli-koj katedralnoj dvorani, a onda se produ-žilo u klaustru mostarskoga samostana, gdje se dar Božji u novoređenicima slavio u bratskom ozračju.

Niko Luburić

vije

sti

Page 60: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

58 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

ja, uputio je iskrenu čestitku mons. Ratku Periću prigodom 26. obljetnice njegova bi-skupskoga ređenja i završio riječima: »Do-bar ste boj bili, vjeru sačuvali, ali trku ni-ste završili! Sretno Vam i čestito!« Njegovu čestitku popratili su pljeskom svi nazočni u katedrali.

Misno slavlje svojim skladnim pjeva-njem uljepšao je Katedralni mješoviti zbor »Marija« uz pratnju Katedralnoga orkestra (osam violina, osam flauta i tri violončela) i uz orguljašku potporu s. Mateje Krešić, u aranžmanu i pod ravnanjem prof. don Nike Luburića. Zbor je na početku mise, uz pratnju orkestra i uz orguljašku potpo-ru, najprije otpjevao himnu mostarskoj ka-tedrali Šator si Božji, za koju je tekst napi-sala s. Marija od Presvetoga Srca, a glazbu i aranžman prof. Luburić. Potom su se re-dale druge višeglasne skladbe u dojmljivoj izvedbi zbora i orkestra: Misa u C na čast Kristu Svećeniku (za četveroglasni mje-šoviti zbor i orgulje: dr. fra Ivan Glibotić; aranžman: Niko Luburić), Blagoslivljat ću

dovijeka – pripjevni psalam (glazba: Ljubo-mir Galetić), Aleluja – prije evanđelja (za četveroglasni mješoviti zbor: Nenad Du-jić; aranžman: Niko Luburić), Krist Kralj vlada – molitva vjernika (GK; aranžman: Niko Luburić), Izvore vode žive – darovna pjesma (glazba: Slavko Topić; za četvero-glasni mješoviti zbor: Miroslav Martinjak; aranžman: Niko Luburić), Bliže sam – pri-česna pjesma (autor teksta i glazbe: nepo-znat; aranžman: Niko Luburić), K’o košuta (Psalam 42-43) – pričesna pjesma (glazba: F. P. Schubert; aranžman: Niko Luburić) i Svi kliknimo Kristu – otpusna pjesma (glaz-ba: Matija Ivšić; aranžman: Niko Luburić).

Dvostruko slavlje u katedrali bilo je i ove godine lijepo i svečano, ali su ga učini-li još svečanijim župljani katedralne župe koji su tom prigodom ispunili mostarsku stolnu crkve do zadnjega mjesta. Nakon misnoga slavlja mnogi od njih čestitali su biskupu obljetnicu njegova ređenja i pože-ljeli mu dobro zdravlje i dug život.

Niko Luburić

PRaIZVEDEN ORaTORIJ U ČaST BL. ALOJZIJU STEPINCU

U programu hodočašća Splitsko-makarske nadbiskupije na grob

bl. Alojzija Stepinca u subotu 13. listo-pada 2018. godine praizveden je orato-rij „Slobodan u istini - Blaženi Alojzije Stepinac“.

Oratorij za soliste, mješoviti zbor, orke-star i orgulje djelo je skladatelja maestra don Šime Marovića, kapelnika stolne cr-kve Sv. Dujma u Splitu, koji je ujedno i ravnao praizvedbom, dok tekst oratori-ja potpisuje don Ante Mateljan. Kao so-listi nastupili su Marija Bubić-Jaman, so-pran; Ana Ticl, sopran; Vinko Maroević, tenor i Goran Velić, tenor. Zborske dioni-ce izveli su Mješoviti zbor Splitske kate-drale i župe Gospe Fatimske – Split-Škra-pe, dok je na orguljama bio maestro don Ivan Urlić.

Oratorij se sastoji od prologa, tri središ-nja djela i epiloga, a prolazi Blaženikov život od biskupskog imenovanja preko njegovog poslanja obilježenog trpljenjem do svečane beatifikacije.

Za ovu prigodu tiskan je vodič s cijelim tekstom Oratorija ukrašen ilustracijama bl. Alojzija Stepinca sa područja Splitsko-makarske nadbiskupije.

Ika.hr

ZAGREB

Page 61: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

59Sveta Cecilija3-4 – 2018.

vije

sti

ORaTORIJ U ČaST BL. aLOJZIJU STEPINcU - SLOBODaN U ISTINI

Nakon zagrebačke praizvedbe u sklopu hodočašća Splitsko-

makarske nadbiskupije na grob bl. Alojzija Stepinca te posjeta vjernika njegovu rodnu Krašiću oratorij Slobodan u istini–blaženi Alojzije Stepinac predstavljen je puku konkatedrale sv. Petra u Splitu u subotu 20. listopada 2018. godine. Nadahnutom izvedbom je kapelnik splitske prvostolnice sv. Dujma, don Šime Marović okupljenima na baštinjenje dao svoje zavjetno obeća-nje na 120. Obljetnicu Stepinčeva rođenja i 20. Obljetnicu beatifikacije. Svečanost za sve prisutne dodatno je bila naglašena prisustvom mons. Marina Barišića, koji ove godine slavi 25. godina biskupskog služenja.

Spomenuto je djelo za soliste, četve-roglasni mješoviti zbor, orkestar i orgu-lje nastalo na tekstualnom predlošku don Ante Mateljana, motivirano vjerom i nadom tvoraca u proglašenje blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, svetim. Razvidno je srastanje različitih glazbenih stilova koji su iznjedrili cjeli-nu u kojoj su se između Prologa: U tebe se uzdam, Gospodine i Epiloga: Podigni bar-jak, anđele smjestila tri broja: I. Znak os-poravan, II. Istina će vas osloboditi i III. Otajstvo križa. Glazbenu komponentu djela podržava narator, ovom prigodom sam autor teksta-don Ante Mateljan, koji je sugestivno nazočnima prikazao put bl.

Alojzija: od Znaka pobjedne ljubavi i isti-ne, koji ostaje uz Krista osnažen ljubavlju majke Barbare, do njegove osude („poput Krista raspetog“) i uzvišenja na oltar.

Vokalnu okosnicu tvore izmjene so-lista, u čijim su se ulogama istaknu-li: Marija Bubić Jaman(majka Barbara), Ana Ticl (Anđeo), Goran Velić (Zloduh) i Vinko Maroević (Alojzije), s nastupima zbora, kojega su činili članovi Mješovi-tog zbora splitske katedrale i župe Gos-pe Fatimske sa splitskih Škrapa, kojemu je povjerena uloga svojevrsnog svjedoka potresnoga puta Blaženika. Uvjerljivom izričaju zborova, uz maestra Marovića i don Ivana Urlića, mag. mus značajno su doprinijele maestra s. Mirta Škopljanac Mačina i s. Pavla Negovec koje su vlasti-ti entuzijazam utkale u energiju moćnog zborskog zajedništva. U glazbenoj krea-ciji autora, razaznaje se njegovo uticanje melodici gregorijanskog pjevanja i tradi-cionalnim elementima pučkoga pjevanja srednjodalmatinskog bazena. Znalački orkestrirana instrumentalna pratnja je zaživjela zahvaljujući dobro uigranom, uvjerljivom orkestru i orguljskoj dionici za koju je zaslužan don Ivan Urlić.

Dugotrajnim pljeskom publika je na-gradila snagu kojom su zračili svi izvo-đači, prepoznavši njihovu iskrenu radost i ponos, a oni su im potom, na zajedničko veselje odgovorili himničkom Razvij tro-bojku, anđele „na čast i ponos domovini.“

Ivana Šutić, prof.

SPLIT

Page 62: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

60 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

U organizaciji Ogranka Matice hrvat-ske u Vinkovcima, Ogranka Matice

hrvatske u Vukovaru, Hrvatske kulturne zajednice iz Švicarske i Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Vukovar od 1. do 9. rujna 2018., u Vinkovcima, Otoku i Vukovaru održan je 4. vinkovački orgu-ljaški festival (VOF) – „Organum Cibalae“. Prema riječima organizatora, VOF je plod dugogodišnje suradnje Hrvatske kulturne zajednice iz Švicarske, Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Vukovar i Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, a pokrenut je na poticaj i uz svesrdnu pomoć jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatskih orguljaša, glazbenika, skladatelja i glaz-benoga pedagoga, predsjednika Hrvatske kulturne zajednice iz Švicarske i dobit-nika priznanja pape Franje za 53 godine orguljaške službe, prof. Ivana Matarića, sa željom predočavanja čarobnoga bogatstva i raskoši zvuka orgulja. Festival je završio u nedjelju, 9. rujna, u crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Euharistijsko slavlje pred-vodio je župni vikar o. Matija Marijić, a pjevao je Zbor Milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova, s voditeljicom i organisticom sestrom M. Svjetlanom Paljušević. Potom je održan koncert koji je najavio gvardijan Franjevačkoga samostana u Vukovaru, o. Ivica Jagodić. Koncert je održan u sklopu obilježavanja 150. obljetnice dolaska

Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo. Na koncertu su nastupili: sestra M. Svjetlana Paljušević, orgulje; sestra Josipa Pavla Jakić, bisernica i orgulje, sestra Mirela Štraub, orgulje, Zbor i tamburaški sastav Milosrdnih sestara sv. Križa te gosti, profesori Glazbene škole Zlatka

Grgoševića iz Sesveta: Ana Glasnović, orgulje; Mislav Sviben, harmonika; Mateja Šarlija, flauta; Pedro Ribeira Rodrigues, gitara te Manda Sviben, sopranistica. Na kraju koncerta sestre su izvele skladbu „Ocu Teodoziju“, za koju je tekst napisala s. M. Hijacinta Hoblaj, a glazbu potpisuje maestro Ivo Andrić iz Đakova. Pjesma je posvećena ocu Teodoziju Florentiniju, utemeljitelju Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa. Na misnom slavlju i koncertu u Vukovaru, među brojnim posjetiteljima, bile su prisutne sestre, a među njima i novoizabrana provincijalna poglavarica, s. Valerija Široki, kojoj je dan prije ovoga događaja (8. rujna) počeo mandat, zatim članice bivšega i novoga provincijalnoga vodstva, kao i s. Lovorka Jukić, provinci-jalna ekonoma, koja je odrasla u Vukovaru. Među ostalim gostima bili su: Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, i zamjenik pred-sjednika Tomislav Talanga, Lidija Miletić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, Silvio Jergović, voditelj vukovar-ske podružnice Hrvatske matice iseljenika i Martin Mišković, član predsjedništva vinkovačke Matice i voditelj Mješovitoga pjevačkoga zbora „Sv. Cecilija“ župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima.

Tekst: Snježana Kraljević s. M. S. Filipović

Foto: Silvio Jergović

KONCERT U VUKOVARU

Page 63: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

61Sveta Cecilija3-4 – 2018.

vije

sti

PREDSTaVLJEN ZNaČaJaN ZBORNIK LIK I DJELO FRA BERNaRDINa SOKOLa IZVUČENI NA SVJETLO ISTINE

U Dvorani pape Ivana Pavla II. pred-stavljeno je djelo „Fra Bernardin

Sokol. Zbornik slavlja i radova sa znan-stvenog skupa o 130. obljetnici rođenja“. Zbornik su predstavili Hana Breko Kustura, Josip Dukić, Vito Balić, fra Stipe Nosić, Milivoj Bratinčević te urednik zbornika fra Bernardin Škunca. Prije malo manje od dva tjedan, točnije 28. rujna 2018. obilježena je 74. obljetnica mučeničke smrti hrvat-skog glazbenika fra Bernardina Sokola. Od 1929. do 1941. Sokol je objavio 80 sve-zaka zbirka za crkvenu i svjetovnu glazbu pod naslovom „Pjevajte Gospodinu pjesmu novu“, pa mu je ime još za života ušlo u stručne strane leksikone. Sokola su 28. rujna 1944. noću uz lažnu optužbu i pod izgovorom da ga vode ispitivati na Vis partizani odveli iz samostana Badija. Tijelo mu je međutim more uskoro izba-cilo na plažu u Orebiću, gdje ga je skupina mještana pokopala, a poslije toga taj ratni zločin prekrio je veo šutnje. Vjeruje se da je njegovo tijelo još uvijek na mjestu ukopa. U Splitu i u njegovu rodnom mjestu Kaštel Sućurcu, u sklopu manifestacije „Dani fra Bernardina Sokola“ proslavljena je u svibnju 130. obljetnica Sokolova rođe-nja, a ujedno je održan i znanstveni sim-pozij o njegovom životu i stvaralaštvu. Proslava je na svjetlo dana iznijela i dosje OZN-e u kojem nema Sokolova datuma rođenja, nema optužbe, ni osude, pa ni datuma smrti . Zanimljivo, Hrvatska pošta događaj je ovjekovječila prigod-nom markom s glazbenikovim likom. - Zbornik donosi sve što se u svibnju ove godine u Splitu i Kaštel Sućurcu događalo oko proslave 130. godišnjice

rođenja velikog hrvatskog glazbenika fra Bernardina Sokola. Tu je i dio tajni koje je čuvalo njegovo „oproštajno pismo“ koje su krvnici uzeli iz njegove sobe prili-kom uhićenja. O posljednjim trenucima Sokolova života progovorilo je vrlo brzo samo more, ali o ratnom zločinu učinje-nom nad njim tajnu su duga desetljeća iz straha čuvali ljudi koji su ga pokopali na plaži u Orebiću. Sokolovo pismo iz arhiva OZN-e, otkriveno 74 godine poslije, svje-doči da je bio optužen za nešto što nije učinio. Zbornik između ostalog donosi radove uvaženih glazbenih stručnjaka o Sokolovu velikom doprinosu hrvatskoj glazbenoj znanosti, kojem je zbog duge nametnute šutnje prijetio zaborav i osnova je za nova istraživanja njegova života i rada. Izražavam nadu da će proslava i ovdje objavljeni radovi potaknuti brzo ekshumi-ranje posmrtnih ostataka ovog velikog sina hrvatskog naroda, naveo je fra Stipe Nosić. Moderator večeri bila je Lejdi Oreb, a u glazbeno-recitatorskom dijelu sudjelovali su glumica Ksenija Prohaska iz HNK Split, Mira Martinović Batić, tenor Špiro Boban, Krešimir Magdić te klapa Amfora.

Bruno Lucić

Page 64: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

62 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

U DRNIšU ODRžaN 6. FESTIVaL ZBORSKE DUHOVNE GLAZBE „JUBILATE DEO“

Posljednjeg listopadskog vikenda žitelji i posjetitelji drniškog kraja

imali su priliku uživati u raspjevanom programu Festivala zborske duhovne glazbe „Jubilate Deo“, koji već šestu godinu zaredom organiziraju Gradski pjevački zbor «Neuma» iz Drniša, Pučko otvoreno učilište Drniš i Župa Gospe od Ružarija.

Ovogodišnja novina bilo je dvodnevno trajanje Festivala koji se održao u Drnišu i na Visovcu. Prve večeri, u subotu 27. li-stopada 2018. godine, u drniškoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija, prigodnim du-hovnim programom predstavilo se šest zborova.

Preko gregorijanskih napjeva i tradicij-skih pjesama te zvukova renesanse (G. P. da Palestrina, J. des Pres) sve do sklad-bi suvremenih hrvatskih (A. Igrec, K. Magdić, S. Grgat, Š. Marović, M. Pokle-pović) i inozemnih autora (M. Garau, L. Spevacek, M. Da Rold, L. Jacobs) pred-stavili su se Djevojački zbor «Aurora» iz zagrebačkih Sesveta, Mješoviti katedral-ni zbor iz Šibenika, Mješoviti pjevač-ki zbor «Camerata Vocale Split», Grad-ski zbor «Makarska», Hrvatsko pjevačko društvo «Petar Berislavić» iz Trogira te, domaćin i organizator, Gradski pjevački zbor «Neuma». U prepunoj župnoj crkvi i ambijentu dostojnom svjetskih pozor-nica, pjesma kao izraz najdubljih ljud-skih osjećaja doprla je do srca prisutnih te uzletjela u naručje Boga Stvoritelja. Pod okriljem Meštrovićeve Gospe Petro-poljke koja strpljivo bdije nad vjerničkim pukom, u meki kulturne i duhovne ba-štine Drniša, svjedočanstvo opstojnosti i punine života uz bogatstvo umjetnič-ke aktivnosti došlo je do punog izraža-ja. Izvedbom skladbe Jubilate Deo su-vremenog autora Frédérica Debonsa, na samom početku Gradski pjevački zbor „Neuma“ pod vodstvom prof. Jelene Prpa, uveo je sve nazočne u raspjevanu večer. Biranim riječima uz dobrodošlicu

svim gostima, Festival je službeno otvo-rio gradonačelnik Drniša Josip Begonja.

Kako i priliči Gospinom mjesecu, na samom kraju svi zborovi su zajedno izveli poznatu Marijansku pjesmu O, pruži mile ruke Ignacija Hladnika. Žu-pnik župe Gospe od Ružarija fra Damir Ćiro Čikara pozdravio je sve prisutne te izrazio nadu i vjeru u dugu i svijetlu bu-dućnost ovoga događanja. Kroz program je suvereno vodio Marko Šiklić.

U izvedbi Djevojačkog zbora „Aurora“ iz Zagreba, stažom i godinama najmla-đeg zbora, skladba O, Marija, presvetla zvezdica (iz Cithare octochordae), koju je za navedeni zbor priredio mladi drniš-ki glazbenik Branimir Rezić, izazvala je oduševljenje publike. Pjevačice, mahom učenice i studentice, pod vodstvom diri-genta prof. Nikole Sebastiana Jambrošića i drugog su dana Festivala ostavile zapa-žen trag. Na franjevačkom otoku Visov-cu, u suradnji sa Franjevačkim samosta-nom Majke od Milosti i gvardijanom fra Božom Duvnjakom, u nedjelju 28. listo-pada 2018. godine odvijao se drugi dio Festivala. Djevojački zbor „Aurora“ pje-vao je svetu misu te održao prigodni koncert kojemu je svoj obol, nadahnu-tom gitarističkom izvedbom, dao i mladi glazbenik Lovro Polovanec.

Page 65: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

63Sveta Cecilija3-4 – 2018.

I ovaj, šesti po redu Festival zborske duhovne glazbe „Jubilate Deo“ uz sudje-lovanje oko 120 amaterskih pjevača koji kroz duhovnu pjesmu iskreno izražava-ju najdublje ljudske emocije, od velike je važnosti za cijeli kraj. Grad Drniš, Šiben-sko-kninska županija te posebno Šiben-ska biskupija postojanjem ovakve glaz-beno-duhovne manifestacije dobivaju još jedan pečat prepoznatljivosti, teme-ljen na entuzijazmu, radu, stručnosti i, prije svega, zajedništvu i ljubavi, pone-kad teško dostižnim idealima suvreme-nog života. Kako u inspirativnoj propo-vijedi na svetoj misi u visovačkoj crkvi

Gospe od Milosti reče meštar novaka fra Ivan Režić, današnji slijepi Bartimeji žude za pohvalom i divljenjem, a u dubi-ni svog srca su nesretni, prose od drugih ono što im je najvažnije, a čega nemaju - ljubav. Nakon ovih riječi i raspjevanog festivalskog vikenda, slijep pored zdra-vih očiju, ako je i bio, više nije nitko. Bez lažne skromnosti, svakom umjetniku, glazbeniku, pjevaču gode lijepe riječi, ali njih ne bi ni bilo da svi oni, sudionici 6. Festivala zborske duhovne glazbe „Jubi-late Deo“, ne pjevaju iz ljubavi koju kroz pjesmu pružaju svakome tko je želi pri-hvatiti.

Josipa Prpa

vije

sti

Misa božićnoga vremena prvijenac je novoga niza Canticum novum koji želi ponuditi skladbe za misni ordi-narij ili ono što se naziva “misa” koje će biti po mjeri današnjeg liturgij-skog promišljanja i slavlja, prilago-đene zahtjevima crkvenih propisa o crkvenoj glazbi. Misa božićnoga vre-mena za dva jednaka glasa i orgulje pisana je stoga u jednostavnom stilu i primjerena župnim zborovima, čime se želi omogućiti da u liturgiji sudje-luje čitava zajednica. Misa je sklada-na na motive hrvatskih božićnih po-pjevaka. Canticum novum glazbeni je projekta Glasa Koncila i časopisa za crkvenu glazbu Sveta Cecilija, koji ima za cilj potaknuti pastoralne dje-latnike i njihove voditelje pjevanja da počinju vježbati liturgijske skladbe i s narodom, i tako pomalo obogaćiva-ti repertorij vjerničkog pjevanja. Uz partituru možete nabaviti i zborske dionice za pjevače, pakirane u kom-pletima od 25 primjeraka.

misa božićnoga vremena

Page 66: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

64 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

1. SMOTRA CRKVENIH ZBOROVA BJELOVaRSKO-KRIžEVaČKE BISKUPIJE

U nedjelju Krista Kralja, 25. studenoga održana je u katedrali Sv. Terezije

Avilske u Bjelovaru prva smotra crkvenih zborova Bjelovarsko-križevačke biskupije. Okupila je sedamnaest zborova te nešto više od 360 pjevača. Smotru je organizirala Bjelovarsko-križevačka biskupija, a njena organizacija, izvedba kao i koordinacija cje-lokupnog programa bile su povjerene bisku-pijskom povjereniku mo. Marku Đurakiću. Udruženi zborovi pjesmom su uzveličali liturgijsko slavlje u 18.00 sati koje je predvo-dio mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelo-varsko-križevački Zborovima je ravnala mo.

Ivana Matkov, dirigentica i voditeljica bjelo-varskog katedralnog zbora, dok je za orgu-ljama bio mo. Marko Đurakić. Na početku koncertnog dijela, prigodnim riječima obra-tila se I. Matkov, a zatim je svaki zbor samo-stalno izveo po jednu pjesmu. Na samom kraju pjevačima se obratio te im zahvalio mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački. Mons. Huzjak pritom je istaknuo važnost liturgijske glazbe te izrazio zadovolj-stvo smotrom naglasivši kako je glazbena umjetnost neizostavan dio rimokatoličke kulturne baštine te kako glazba nije samo ukras, već sastavni dio liturgije. Na smotri su sudjelovali: zbor katedrale Sv. Terezije Avilske iz Bjelovara, zbor župe Pohoda Bl. Dj. Marije iz Garešnice, zbor župe Sv. Jurja iz Rakovca, zbor župe Presvetog Trojstva iz Rovišća, zbor župe Sv. Margarete iz Dubrave, zbor župe Sv. Ane iz Bjelovara, zbor župe Sv. Ane iz Križevaca, zbor župe Presvetog Trojstva iz Visokoga, zbor župe Sv. Margarete iz Dubovca, zbor župe Sv. Ladislava kralja iz Malog Ravna, zbor župe Sv. Tome apostola iz Tomašice, zbor župe Sv. Vida iz Vrbovca, zbor župe Sv. Ivana Kristitelja iz Svetog Ivana Zeline, zbor župe Sv. Ivana Kristitelja iz Svetog Ivana Žabna, zbor župe Bl. Dj. Marije Žalosne i Sv. Marka Križevčanina iz Križevaca, zbor župe Uznesenja Bl. Dj. Marije iz Gornje Rijeke te muški zbor Sv. Marko Križevčanin iz Križevaca

Page 67: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

65Sveta Cecilija3-4 – 2018.

SPLITPROSLAVA GOSPE OD ZDRAVLJA

S toljetna je tradicija da je franjevačka crkva na predjelu Dobri u Splitu sre-

dište različitih kulturnih događanja. Tako dokumentirano znamo da se od polovice 19. stoljeća, dakle u preporodnom razdo-blju, uz stolnu crkvu sv. Duje, franjevačka crkva Gospe od Zdravlja najčešće spominje kao središte glazbenih zbivanja u gradu pod Marjanom. Narodnjački godovi, zna-čajne obljetnice i pobjede obilježavale su se i uveličavale svečanim bogoslužjem na narodnom jeziku upravo u franjevač-koj crkvi na Dobromu (Mirjana Škunca, Glazbeni život Splita od 1860. do 1918.). Takav glazbeni i kulturni duh u spome-nutoj crkvi, franjevci su neprekinuto saču-vali sve do danas. Uz to, oni su konstan-tno i pažljivo njegovali prijateljski odnos s važnim i uglednim hrvatskim umjetni-cima. Plod takvih odnosa iznjedrio je dva značajna djela koji danas krase crkvu na Dobrome, jedno s područja likovne umjet-nosti, a drugo s područja glazbe, monu-mentalnu fresku Krista Kralja Ive Dulčića i Kantata Gospi od Zdravlja za soliste, zbor i orkestar hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula.

Glazbena tradicija u crkvi na dobrome ogleda se prije svega u brojnim koncer-tima i drugim kulturnim manifestacija-ma kroz čitavu građansku godina. Ona

je osobito zapažena i pojačana u božić-no vrijeme, a ponaosob za vrijeme pri-prave za blagdan Gospe od Zdravlja, u devetnici kada se gotovo svakodnevno upriličuju najrazličitije glazbene prired-be, počam od dječjih zborova, mješovi-tih zborova različitih uzrasta i staleža, solističkih recitala na orguljama i klavi-ru, klapskih cjelovečernjih nastupa do koncerata recentnih opernih solista. De-vetnica Gospi od Zdravlja ima dva dije-la, duhovni i kulturni. Duhovni dio de-vetnice započinje molitvom krunice prije mise, zatim misom na kojoj pjevanje već tradicionalno predvode zborovi redovni-ca splitskih samostana s područja župe Gospe od Zdravlja, zbor sestara milosrd-nica, zbor sestara Službenica Milosrđa (Anćele), zbor lovretskih sestara franje-vaka, zbor franjevačkih bogoslova, dječji zborovi osnovnih škola s područja župe Gospe od Zdravlja te zborovi matične župe. Misna slavlja u devetnici predvodi-li su odgojitelji mladih franjevaca iz pro-vincijskih zavoda sjemeništa, novicijata i klerikata, fra Ivan Režić, fra Ivan Ma-letić, fra Ivica Udovičić i fra Ivica Jurić. Na sam blagdan jutarnju misu predvodio je nadbiskup mons. Marin Barišić, a ve-černju provincijal fra Joško Kodžoman. Na misama su pjevali zborovi Gospe od Zdravlja pod ravnanjem fra Stipice Grga-ta uz orguljsku pratnju s. Zorislave Radić. U drugom dijelu devetnice redaju se glaz-

vije

sti

Page 68: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

66 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

bene priredbe. Ove godine koncertni dio bio je nešto kraći nego prethodnih godi-na. Na prvi dan devetnice predstavili su se najmlađi, pet dječjih zborova, četiri zbora osnovnih škola i sam dječji zbor te župe Gospe od Zdravlja. Zborovi su svo-jim i lijepim pjevanjem obogatili nazoč-no mnoštvo vjernika, roditelja, rodbine, nastavnika i prijatelja. Svaki je otpjevao po dvije skladbe marijanskog sadržaja. Hvale je vrijedno da voditeljice zborova uspijevaju s najmlađima uvježbati tako zahtjevne skladbe. Sve se to moglo osje-titi na spontanom i dugotrajnom pljesku publike kojim je nagradila mališane.

Drugi cjelovečernji koncert priredio je u samostanskoj pinakoteci mladi splitski pi-janist Mladen Grgić. Umjetnik je za tu pri-godu pripremio nadasve zahtjevno klavir-sko djelo J. S. Bacha Goldbergove varijacije (Die Goldberg Variationen) BWV 988. Na-kon više od jednoga sata glazbe, Grgić je manirom zrelog umjetnika i briljantnom tehnikom na završetku izlaganja toga vir-tuoznog djela ostavio nazočnu publiku bez daha i punu divljenja.

Treće koncertne večeri, već drugu godi-nu zaredom, u crkvi na Dobrome radosno daruju svoj koncert Gospinim štovateljima

splitski operni pjevači. Uz klavirsku prat-nju Tetyane Borchagivske ovoga puta su otpjevali po dvije skladbe Terezija Kusano-vić, mezzosopran, Ana Malovan, sopran, Špiro Boban, tenor, Vinko Maroević, tenor i Božo Župić, bas. U tom koncertu umjet-nici su svojim sjajnim kreacijama splitskoj široj publici podarili mogućnost da izbli-za doživi ljepotu opernih glasova i njihove pjevačke interpretacije. Jedna iznimno lije-pa koncertna večer.

Posljednja koncertna priredba pripala je najeminentnijim muškim i ženskim klapama iz Splita i okolice. Nastupilo je pet klapa, „Neverin“, „Kampaneli“, „Pod-vorje“, „Luše“ i „Contra“. Danas, kad su mnoge klape krenule u komercijalu, ovaj je koncert pokazatelj da još uvijek u ne-kim klapama tinja onaj iskonski duh lje-pote klasične klapske pjesme. U obra-dama tradicijskih marijanskih pjesama koje su nam dobro poznate, klapskim vi-šeglasnim slogom i profinjenom inter-pretacijom sama melodija i tekstualni predložak dobivaju sasvim novu dimen-ziju. Sve konferanse navedenih večer be-sprijekorno je vodila Suzana Mihaljević.

Fra Stipica Grgat

POSJET OGULJAŠA MARIBORSKE BISKUPIJE ZAGREBU

U subotu, 24. studenog 2018, održan je susret orguljaša i zborovođa

Mariborske nadbiskupije. Susret je zapo-čeo svečanom svetom misom na čast sv. Ceciliji u kapeli Zavoda A. M. Slomška u Mariboru koju je predvodio mariborski nadbiskup metropolit msgr. Alojzij Cvikl. Nadbiskup je u svojoj homiliji istaknuo kako je naše pjevanje “bogat izraz naše vjere, molitve i pouzdanja u Boga”.

Svetoj misi je uslijedilo predavanje s na-zivom “Ne pjevamo na misi – pjevamo misu”, na kojem su dr. Cecilija Oblonšek i Danijel Lasbaher govorili o važnosti pje-vanja tekstova iz misala i lekcionara te o različitim načinima implementacije na-

čela “pjevanja mise” u nedjeljnu glazbenu praksu s uključivanjem zajednice kao važ-ne i aktivne sastavnice glazbenih dijelova mise. U popodnevnom dijelu su sudioni-ci susreta posjetili Zagreb gdje ih je do-čekao prof. mr. art. Miroslav Martinjak koji je održao predavanje o značajnim Slovencima koji su djelovali u Hrvatskoj, a među njima je posebno istaknuo glaz-benike. Valja spomenuti da je među nji-ma bio i Janko Barlè (1869–1941), dugogo-dišnji urednik Svete Cecilije. Predavanju je slijedio posjet Muzeju bl. Alojzija Ste-pinca i riznici zagrebačke katedrale. Su-sret je završio posjetom kora zagrebačke katedrale gdje je katedralni orguljaš, Ne-ven Kraljić, okupljenima predstavio ka-tedralne orgulje.

Luka Hrgarek

Page 69: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

67Sveta Cecilija3-4 – 2018.

SUSRET CRKVENIH ZBOROVA GRADA ZAGREBA O SPOMENDANU SV. CECILIJE

U prigodi spomendana Sv. Cecilije u organizaciji Hrvatskog društva

crkvenih glazbenika, održan je 21. stude-noga 2018. godine Susret crkvenih zbo-rova grada Zagreba u župnoj crkvi Svete Obitelji u ulici Marina Držića u Zagrebu.

Svečano Euharistijsko slavlje pred-vodio je župnik župe Sv. Male Terezi-je od Djeteta Isusa, vlč. Mario Pavić. U svečanom misnom slavlju sudjelovalo je više od dvjesto pjevača i voditelja žu-pnih zborova iz jedanaest župa Zagre-bačkih dekanata: mješoviti zbor „Papa Dobri“ iz Župe sv. Ivana XXIII., župni zbor „Crux“ župe Muke Isusove u Vuko-mercu, mješoviti zbor Župe sv. Mihaela Arkanđela iz zagrebačke Dubrave, župni mješoviti zbor Gospe Stenjevečke, Uzne-senja BDM Stenjevec – Kustošijanski - Susedgrad, župni zbor „Marija Pomoć-nica“ župe Marije Pomoćnice na Knežiji, mješoviti zbor župe sv. Franje Ksaver-skog iz Vugrovečko-sesvetskog dekana-ta, mješoviti župni zbor „Marijan Mihel-čić“ župe Svete Obitelji, župni zbor župe sv. Mateja u Dugavama, mješoviti župni zbor Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa iz Trnja, župni zbor Sv. Benedikta iz Mičev-ca, te župni zbor župe sv. Marka ev. iz Ja-kuševca.

U pozdravnom govoru vlč. Mario Pa-vić uputio je pjevačima toplu dobrodoš-licu, istaknuvši kako je prekrasan doživ-ljaj biti u crkvi u kojoj cijela zajednica pjeva; ona svjedoči da je dobar glas Bož-ji dar i potiče nas da budemo zahvalni na tom primljenom daru. Nadalje, vodi-telj misnog slavlja je istaknuo, da „onaj koji pjeva, dvostruko moli“, jer znamo, da tamo gdje su dvoje ili troje sabrani u Božje ime, predstavljaju zajednicu moli-telja i svjedoče da je u toj zajednici pri-

sutan Bog, a napose u ovakvoj prigodi kad je crkva puna darovitih pjevača, koji skladnim glasom i srcem pjevaju i dvo-struko mole!

Organizaciju ovog susreta vrlo pažlji-vo i temeljito, počevši od izbora progra-ma, pa preko zajedničkih proba do sa-mog održavanja susreta, vodili su doc. mr. art Ruža s. Domagoja Ljubičić i Tiho-mir Prša, prof. koji je uvježbao okupljene zborove te dirigirao na euharistijskom slavlju. U skladnom zajedničkom pjeva-nju mogli smo čuti skladbe naših uvaže-nih skladatelja, poput nedavno premi-nulog A. Klobučara. Izvedena je njegova skladba Zdravo budi, Marijo u obradi M. Martinjaka, zatim Velika mi djela učini Svesilni i Veliča za četveroglasni zbor u obr. T. Prše, Aleluja M. Martinjaka, Što da uzvratim Gospodu M. Lešćana, O sveta gozbo s. J. Kirn, Zdravo, Majko, Djevice A. Vidakovića – Š. Marovića, Ce-cilijo s. T. Fosić, te Kyrie, Sanctus i Agnus Dei iz gregorijanske mise De Angelis. U želji da nam sv. Cecilija izmoli milost trajnog služenja Bogu, svim crkvenim zborovima i njihovim voditeljima u žu-pama diljem Lijepe Naše čestitamo blag-dan sv. Cecilije!

Irena Markulin

vije

sti

Page 70: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

68 Sveta Cecilija 3-4 – 2018.

vije

sti

GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG DRUŠTVA CRKVENIH GLAZBENIKA

U petak 19. listopada 2018. godine u prostorima Instituta za crkvenu

glazbu katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je redovna godišnja skupština Hrvatskog društva crkvenih glazbenika koja je okupila velik broj članova. Susret je započeo molitvom i prigodnom uvodnom riječi predsjednice doc. mr. art. Ruže s. Domagoje Ljubičić. Predsjednica je izvijestila članove o radu Društva u protekloj godini te istaknula jednu od vrlo važnih aktivnosti, a to su pri-jedlozi pjesama za liturgijsku godinu, ažu-riranje i prilagodba sadržaja na mrežnim stranicama Društva te usklađivanje s današ-njim potrebama Crkve i liturgijske glazbe. Tajnik i administrator mrežne stranice

Društva, Kristijan Palčec, mag. mus. iznio je izvješće o radu mrežne stranice te također o velikom broju posjeta. Uputio je i riječi zahvale Matei Antolić koja svojim radom zaista mnogo doprinosi Društvu. Prisutni članovi pokrenuli su raspravu o problema-tici liturgijske glazbe s kojom se susreću te je predloženo osnivanje podružnica HDCG-a kako bi se izbjegli potencijalni problemi i podigla svijest o liturgijskoj glazbi. Iz istog razloga predloženo je i da notni arhiv na mrežnoj stranici bude dostupan svima. Predsjednica je još jednom napome-nula da će se susret zagrebačkih zbo-rova povodom blagdana Sv. Cecilije održati 21. studenog 2018.godine u župnoj crkvi Sv. Obitelji u Zagrebu. Susret je završio završnom riječi i pozdra-vom predsjednice.

Petra Hrvačić, mag. mus

KONCERT POVODOM OBILJEžaVaNJa 35. GODIšNJIcE DJELOVaNJa ZaGREBaČKOG žUPNOG MJEšOVITOG ZBORa „SV. MATEJ“ IZ DUGAVA

P ovodom 35. obljetnice djelovanja župnog zbora Sv. Matej iz Dugava,

njihov voditelj, Tihomir Prša, prof. pripre-mio je koncert 18. rujna 2018. godine zna-kovito nazvanog Cantabo Domino (Pjevat ću Gospodinu), a koji osvjetljuje temeljni smisao, poslanje i funkciju liturgijskog zbora. Koncert je obilovao unikatnim pri-mjerima bogoslužne glazbe, od gregori-janskog pjevanja sve do liturgijske glazbe 21. stoljeća. U toj lepezi programa čula su se djela koja se doista rijetko mogu čuti. Uz gregorijaniku i nezaobilaznog Palestrinu, posebno je bila zanimljiva skladba skla-dateljice iz 12. stoljeća, sv. Hildegarde iz Bingena. Pomalo zaboravljena ostav-ština hrvatske crkvene glazbene tradicije i umijeća, odzvanjala je u napjevima iz Pavlinske pjesmarice, Cithare octochorde, u pjesmi Atanazija Jurjevića, pa sve do važnih skladatelja, poput cecilijanaca Albe

Vidakovića i Matije pl. Ivšića te nedavno preminulog Anđelka Klobučara. Uz nave-dene skladatelje mogla su se čuti djela velikih majstora poput Anđelka Igreca, Cesara Franka i Domenica Bartoluccija. U skladateljskoj ulozi okušao se, vrlo uspješno i spretno, voditelj zbora Tihomir Prša te time doprinio raznovrsnosti i lje-poti koncerta. Uz svečarski zbor nastu-pao je zbor Sv. Benedikt iz Mičevca, iz župe sv. Marka ev. u Jakuševcu koje vodi prof. Irena Markulin. Bogatstvu koncerta dopri-nijelji su svojim vještim solističkim nastu-pima zborski solisti i psalmisti zbora Sv. Matej: Nada Carević (sopran), Tanina Ivček (alt), Andro Bojanić (tenor) te gošća Irena Markulin (sopran). Orguljskom pratnjom i solističkim orguljaškim skladbama Bacha i Boëllmanna koncert je obogatio orguljaš prof. Božidar Ljubenko.

Ovaj koncert sadržajem je pokazao mali djelić tisućljetne bogate sakral-ne ostavštine, dajući perspektivu svije-tle budućnosti crkvene glazbe jer posto-je snažni zagovornici, ljubitelji, čuvatelji, izvoditelji i stvaratelji glazbe.

Jelena Blašković

Page 71: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

CecilijaGLASILO INSTITUTA ZA CRKVENU GLAZBU

KBF SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I HRVATSKOG DRUŠTVA CRKVENIH GLAZBENIKA

Godište LXXXVIIIBroj 3-4 – 2018.

PREDSJEDNIK UREDNIŠTVADr. Franjo Komarica

UREDNIŠTVORuža s. Domagoja Ljubičić, Miroslav Martinjak, Niko Luburić, Katarina Koprek, Ante Crnčević

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. mr. art. Miroslav Martinjak

ZNANSTVENO VIJEĆE ČASOPISA Giacomo Baroffio (Italija), Josip Gregur (Njemačka),

s. Katarina Koprek (Hrvatska), Štefan Ferenčak (Slovenija)

UREDNICA GLAZBENOG PRILOGA Ruža s. Domagoja Ljubičić

GRAFIČKO OBLIKOVANJE

Blaženka Matić

IZDAVAČGlas Koncila

Kaptol 8, Zagreb

ZA IZDAVAČAmons. Ivan Miklenić

PRETPLATAGodišnja pretplata 100 kuna

Inozemstvo: USA – 40 USD; EU – 28 EUR

ŽIRO RAČUN BROJ 2360000-1101212419

BROJ I NAZIV DEVIZNOG RAČUNA:Zagrebačka banka 244116021

Časopis izlazi dva puta godišnje.

SURADNJU SLATI NA:Uredništvo časopisa »Sv. Cecilija«

Kaptol 8, 10000 Zagrebili na e-mail: [email protected]

[email protected]

Rukopisi se ne vraćaju, a fotografije prema dogovoru.

Članke Sv. Cecilije registrira RILM, New York

Sv. Cecilija izlazi uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske

TISAK: HLAD-PLUS d.o.o., Zaprešić

ISSN 1330-2531 UDK 783

ČASOPIS ZA SAKRALNU GLAZBU

S V E T A

Sveta Cecilija izlazi uzfinancijsku potporu

Grada Zagreba

Page 72: Cecilija sveta - Katolički bogoslovni fakultet · 2019-01-29 · Vranjica, Mravinaca i Kučina - transkripcije i komparativna analiza Miroslav Martinjak Orguljska pratnja gregorijanskih

PRVA HRVATSKA GRADIONAORGULJA, HARMONIJA I GLASOVIRA

Hrvatska liturgijska pjesmarica

Pjevajte Gospodu pjesmu novuIII. popravljeno i dopunjeno izdanje

Format: 12x18 cm 800 str.Uvez: tvrdiCijena: 80 kn

Glas Koncila objavio je treće popravljeno i dopunjeno izdanje »Pjevajte Gospodu pjesmu novu«.

Nasljednica šezdesetak raznoraznih dosada objavljenih hrvatskih pučkih crkvenih pjesmarica, od prvih hrvatskih tekstova s notnim zapisom iz XIV. stoljeća, preko velikih izdanja iz XVII. i XVIII. stoljeća, pa do najnovijih, iz-raslih na korijenima posljednje koncilske obnove, pjesmarica sada dolazi sa znatno poboljšanim notnim zapisom i bez pogreška pret hodnih izdanja.

Uz to što je obogaćena novim skladbama za liturgijsku uporabu, pjesmarica nudi i izbor pjesama za slavljenje sakramenata i blagoslovina.

Glas Koncila • Kaptol 8, p.p. 216, 10001 Zagreb • Tel.: 01/4874 315 • Faks: 01/4874 319 • www. glas-koncila.hr • E-pošta: [email protected]