Cazma u NOBu

7/21/2019 Cazma u NOBu

1/73

Cip

Nakladnik:

Savez antifaistikih boraca i antifaista RH

Za nakladnika:

Ratko Marii

Urednici:Branko ankovi, Miroslav Kirini i Slaan Lipovac

Suradnici:Jadranka Kruljac Sever i Ljerko Muini

Lektura i redaktura:Miroslav Kirini


2/73

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

AZMA U PROLOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

UOI DRUGOG SVJETSKOG RATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

RAZVOJ BORBENIH JEDINICA U MOSLAVINI 1941 1945 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O ZNAENJU FORMIRANJA BRIGADA I DIVIZIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

NEKA OD BORBENIH DJELOVANJA MOSLAVAKIH PARTIZANSKIH JEDINICA . . . . . . . . . . . . . . . .

STVARANJE I RAZVOJ ODREDA, BRIGADA, DIVIZIJA I VOJNO-TERITORIJALNIH USTANOVA 10. KORPUSA . . .

DESANKA MARI RENI: MOSLAVAKOJ ETI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PREGLED RTAVA KONCENTRACIJSKOG LOGORA JASENOVAC PO OPINAMA . . . . . . . . . . . . . . . .

GOVOR GENERALA URE BLAHE PRILIKOM OBILJEAVANJA 65. GODINJICE OSNIVANJA1. MOSLAVAKE BRIGADE I OSLOBOENJA AZME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

RUENJE ANTIFAISTIKIH SPOMENIKA U AZMI 19902000.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sadraj:


3/73


4/73

5

P

Ova broura posveena je svim sudionicima Narodnooslobodi-lakog pokreta (NOP) moslavakog i azmanskog kraja i rtvamafaistikog terora prigodom obiljeavanja . obljetnice osniva-

nja Prve moslavake brigade, Brigade Matija Gubec i osloboenjaazme.

Broura je namijenjena svima, a naroito mladima koji antifa-izam prihvaaju kao trajnu civilizacijsku vrijednost. U brouri jeopisan azmanski kraj prije i tijekom Drugog svjetskog rata, do-prinos i rtve itelja azme i Moslavine u Narodnooslobodilakojborbi (NOB) . Brourom e se pridonijeti da se ouvaju i

njeguju tekovine, tradicija, kulturna i spomenika batina NOB-a, te da se potuje ast i dostojanstvo sudionika i rtava u NOB-u.

Pri izradi broure koriteni su autentini materijali, graa, ko-pije i fotografije, objavljene u ranijim slinim brourama i knji-gama, kao i materijali pohranjeni u Gradskom muzeju azma.Koriteni su originalni izvodi iz knjiga: Poimenini popis rtavakoncentracijskog logora Jasenovac . s podatkom o

pogubljena itelja s podruja azme, kao i dijelovi knjige Ruenjeantifaistikih spomenika u Hrvatskoj ., koji se odnosena podruje bive Opine azma.

Objavljen je cjelovit govor generala ure Blahe prilikom obi-ljeavanja . obljetnice osnivanja brigada, kao svjedoka zbivanjatog vremena i kao partizanskog rukovodioca. Objavljeni su i pje-sma mlade partizanke iz Rogoe Moslavakoj eti iz . godine,

kopije fotografija iz tog vremena, koje prikazuju borce i rukovo-dioce NOB-a, prosvjetne, kulturne i sportske aktivnosti, koje su

Predgovor


5/73

6

G

razvijali pripadnici NOB-a na osloboenim podrujima. Slikuazme u plamenu od . lipnja . godine prema sjeanju na-slikao je zarobljeni njemaki vojnik.

U brouri je prikazano i gostoprimstvo itelja azmanskog

kraja prema partizanskim jedinicama i borcima NOV i POJ uvrijeme velike neimatine. Pri tome valja istaknuti i boravak naovom podruju . slovenske divizije . sijenja . godine pri-likom pohoda za tajersku, kojeg se prijatelji iz Slovenije sjeajusa zahvalnou.

U azmi je boravio i predsjednik Republike Hrvatske FranjoTuman, kao oficir komande . zagrebakog korpusa /,

odakle je otiao na dunost u Personalnu upravu Generaltaba uBeograd. azmu je predsjednik F. Tuman posjetio . uz kraezadravanje u tom gradu.

Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito posjetio je . rujna .naftna polja Struec, potom je . rujna . otkrio Spomenikrevolucije u Podgariu, a . prosinca . sudjelovao je u lovu uPletercu. Prilikom svakog boravka u Moslavini, predsjednik Tito

sastajao se s politikim i gospodarstvenim rukovodiocima az-me, Garenice, Ivani Grada i Kutine interesirajui se o iteljima,s kojima se takoer susretao, kao i o prirodnim bogatstvima i re-sursima te gospodarskom razvoju Moslavine.

Zahvaljujemo svim suradnicima, a posebno Centru za kulturuazma i Savezu antifaistikih boraca i antifaista Republike Hr-vatske, na uloenom trudu pri prikupljanju, oblikovanju i objav-

ljivanju grae u ovoj brouri..Udruga antifaistikih boraca i antifaista Grada azme


6/73

7

azma je grad duge i bogate povijesti. Prema arheolokima na-lazima azma je bila naseljena jo u rimsko doba. Prvi put sespominje u srednjem vijeku, . godine, kad je, pri osnivanju

Zagrebake biskupije maarski kralj Ladislav azmu (na mje-stu dananje Ivanske), kao posjed, darovao zagrebakom biskupu.Neko vrijeme iz azme je Herceg Koloman, brat kralja Bele IV,upravljao Hrvatskom. Kao godina utemeljenja azme uzima se, kad je na tom podruju osnovana upa i izgraen domini-kanski samostan te Crkva Marije Magdalene. Ve . u azmusu prodrli Mongoli. Godine . azmu su osvojili Turci i uinili

je dijelom sandakata s prirodnom granicom - rijekom esmom,odakle su upravljali tim dijelom Hrvatske. Budui da se u njojnisu mogli zadrati, . napustili su je i pritom je potpuno razo-rili. Potom je azma bila dijelom Vojne krajine do . godine,kad je potpala pod civilnu vlast. Potkraj . stoljea azma se ra-zvila kao sredite trgovine i kotarske oblasti.

azma je smjetena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske podnoMoslavake gore, koja prema rijeci esmi prelazi u plodne rav-

nice. Zbog svog poloaja i tih prirodnih granica azma je dugovremena predstavljala vano geostrateko, a time i administrativ-no, vjersko, trgovako, kolsko i gospodarsko sredite. Tadanjimcestama azma je bila primjereno povezana s ostatkom regije.Meutim, izgradnjom eljeznikih pruga krajem . i poetkom. stoljea azma je ostala izvan glavnih prometnih pravaca.

Zahvaljujui umjerenom klimatskom pojasu azmanski kraj

obiluje kvalitetnim zemljitem te umama, te je i stanovnitvo

azma u prolosti


7/73

8

G

veinom bilo orijentirano na poljoprivredu i preradu drveta, koja

je kasnije podignutu na razinu drvno-preraivake industrije. U. stoljeu u azmi se biljei razvoj zanimanja i obrta karakteri-stinih za gradsku sredinu, a donekle i industriju.

azma1877. godine


8/73

9

U

Radi povijesnih, moralnih i ljudskih razloga potrebno je istaknu-ti istinu i nepobitne injenice o Moslavini, dijelovima Bilogore izapadne Slavonije, te o temeljnim odrednicama i razvoju Narod-

nooslobodilakog pokreta (NOP) u tim krajevima. Pitomi su ipreteno poljoprivredni krajevi, prelijepi i prebogati duhom ljudivienacionalno obiljeeni stanovnicima: Hrvatima, Srbima, esi-ma, Maarima, Nijemcima, Romima i drugim nacionalnostima,koji su zajedno u slozi, solidarnosti i dobrosusjedskim odnosimaivjeli, meusobno se povezivale prijateljstvom, kumstvom i obi-teljski. Njihovo zajednitvo, briga, uvanje i spremnost rtvovanjaza susjeda i prijatelja bilo je neprocjenjiv i najdragocjeniji temeljkvalitetnog, asnog i dostojanstvenog ivota u prolosti. To je po-sebno dolo do izraaja u najteim trenucima okupacije zemlje iustake strahovlade.

Nerazvijena industrija i malobrojno radnitvo na tim prosto-rima nisu bili prepreka razvoju radnikog pokreta. Borba za so-cijalnu pravdu, za bolji i ovjeka dostojan ivot, bili su odrednicadaljih zbivanja, potaknuti nasilnikim reimom u kraljevini Ju-

goslaviji. Nositelji tog pokreta i borbe protiv nepravde bili su borciiz Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije, kao i panjolskoggraanskog rata, a dolazili su iz redova intelektualaca, obrtnika,naprednih seljaka, posebno radnika proletera drvne industrije ieksploatacije uma. umski radnici radili su i ivjeli u tekim ineljudskim uvjetima, radili su po sati dnevno, nekada i noui nedjeljom, za nadnice koje su jedva udovoljavale ivotnom mi-

nimumu ovjeka samca. Stanovali su u zemunicama, primitivnoureenim vlanim prostorima bez ikakvih higijenskih uvjeta, s

Uoi drugog svjetskog rata


9/73

10

G

najskromnijim obrocima, zbog ega su bili podloni estom obo-lijevanju i povredama na radu. Godine . u Garjevici je bilooko umarsko-industrijskih radnika-proletera, stranaca i si-romanih seljaka iz pasivnih umovitih i gorskih krajeva Hrvatskei Bosne, preteno Liana, Gorana, Bosanaca i Zagoraca, koji su sasobom dovodili i svoje porodice, a radili su na sjei uma za PilaneNaike u Novoselac Kriu i Garenikom Brestovcu. Preostalidio radnitva radio je kod privatnih poslodavaca u mlinovima,na ciglanama i kod raznih zanatlija, a manji dio na eljeznici ili uprosvjeti i javnim slubama.

Burni dani koji su potresli Europu poslije Oktobarske revolu-cije imali su velik odjek u tim krajevima. Revolucija je privremenopobijedila u Maarskoj, to je imalo velik utjecaj na itelje Slavo-nije i Moslavine, gdje su jaale revolucionarne snage zbog opegmetea, nezadovoljstva i povratka zelenog kadra. Ve . godi-ne formirane su partijske organizacije u azmi, Dubravi, Ivanigradu, Garenici i Kutini, a najjaa organizacija bila je u aram-povu Gornjem, sa sekretarom, postolarskim radnikom AlojzomVulincem Slogom.

Valja spomenuti znaajnu ulogu Komunistike partije (KP) urazvoju radnikog pokreta. Dolaskom Josipa Broza Tita na eloKP . godine uvjeti i metode rada bitno su promijenjeni. Pri-stupilo se organizacijskom sreivanju organizacija i proirenjulanstva te formiranju partijskih elija u svakom selu. U to vrije-me u dravi, pa tako i u azmi, vodila se ogorena borba izmeuprogresivnih snaga, koje je predvodila KP, i reakcionarnih snaga

i utjecaja desnog krila HSS-a pod vodstvom Vlatka Maeka, kojisu pothranjivali meunacionalnu, meuvjersku mrnju temelje-nu ne socijalnim, ideolokim i drugim razliitostima. Komunistiazme imali su znaajnu ulogu pri osnivanju Poljoprivredne za-druge u azmi, iji je zadatak bio sprjeavanje neobuzdane plja-ke seljaka. Zadruga je imala oko lanova u sela kotaraazma i bila je meu najjaim u Hrvatskoj. Zadruga je bila ijavna tribina KP, a . godine tijekom trajka umarskih rad-

nika zadrugari su po selima prikupljali hranu, organizirane su


10/73

11

U

kolektivne akcije, to je potvrivalo osjeaj zajednikog djelova-nja i drugarstva. Zadrugarima su se pridruili komunisti DVD-aazma kao jo jedna javna tribina i kontakt s drugim DVD-imana suradnji i politikom djelovanju. Zadrugarima i vatrogascimapridruila se i Hrvatska itaonica, u koju se je ulanio velik brojradnika i seljaka.

U proljee . godine, nakon martovskih demonstracija ipotpisivanja sramnog pakta s Njemakom, te nakon . travnjai napada Njemake na Kraljevinu Jugoslaviju, . travnja uspo-stavljena je Nezavisna Drava Hrvatska, tvorevina ustaa AntePavelia koju nije priznavala nijedna drava osim njihovih save-znika i gospodara, kojima su morali ustupiti teritorije Hrvatskei plaati odravanje njihove vojske. Visoki vojni i policijski du-nosnici te drave na elu s Eugenom Didom Kvaternikom eljnisu bili osvete i puni mrnje prema Srbima i svima onima koji ihnisu prihvaali. Od . do . travnja, nakon pobune . pukarazoruane Slavonske divizije, grupe vojnika lutale su bjelovar-skim krajem, a u sukobu sa HSS-ovom Seljakom zatitom koja

je prihvatila ustaki reim, njihove uniforme i oznake, u Donjim

Mostima poginulo je jedanaest itelja tog sela, koji su sudjelova-li u razoruavanju poraene vojske i pljaki njenih skladita. Tuakciju i sukob proglasili su kao Ustanak hrvatskog naroda. Udaljnjim sukobima poginulo je jo nekoliko itelja okolnih mjestahrvatske nacionalnosti. Za odmazdu, po nalogu E. Kvaternika sa. na . travnja masovno je pohapeno Srba iz GrubinogPolja, koje su progonili i prokazali sveenici Sivjanovi i Marja-novi. Sve uhienike utrpali su u stone vagone i otpremili u lo-

gor Danicu kod Koprivnice, a potom u Jadovno kod Gospia iPag, gdje su svi do jednog pogubljeni. Sutradan, . Travnja, ponalogu E. Kvaternika, pripadnici Seljake zatite kao poluvojni-ka ustaka postrojba na elu s naelnikom opine M. Paveiem izakletim ustaom Martinom Cikoem u Gudovcu kod Bjelovarai okolnim selima pohapsili su Srba, marljivih i potenih ljudi.U sumrak su provedeni kroz selo na sajmite gdje su masakrirani:ubijeno je uhapenih, a petero je uspjelo pobjei. Ti zloini,kao i neprestana uhienja, imali su velikog odjeka u bjelovarskom


11/73

12

G

i moslavakom kraju. Narod je bio uplaen i ogoren, a i njemakivojnici su se zgraali nad tim zloinima. Ustaka vlast donijela jezakon o progonu Srba, idova, Roma i Hrvata koji nisu prihva-ali njihov reim i odobravali njihove postupke.

Prema odluci CK KPH dr. Pavle Gregori Brzi bio je za-duen za organizaciju NOP-a u zapadnoj Slavoniji, Moslavini ibjelovarskom kraju. Nakon Okrune konferencije u arampovu,krajem svibnja, dogovoreno je prikupljanje oruja, hrane i odjee,kao i poetak diverzantskih akcija te jaanja i povezivanja partij-skih i SKOJ-evskih grupa i jedinica. Na putovanju za konspirativ-no boravite P. Gregori sastao se u Banovoj Jaruzi s Radom Kon-arom i drugim aktivistima zaduenim za organizaciju ustanka utim krajevima, te je potom nastavio put za svoje sjedite Jamu uVojaekovom mlinu u umi kod Hrastovca, nedaleko od Gare-nice, odakle je odlazio na teren na izvrenje zadataka.

Dana . lipnja . godine, kada je Njemaka napala SSSR,sastali su se komunisti Garenice u Carevom jarku, a azme naSvetom Vidu kod Grabovnice, gdje je dogovoreno formiranje gru-pa radi izvrenja diverzija, kao i drugi zadaci. Slini sastanci su

odrani i u drugim mjestima i sredinama s istim zadacima. Poet-kom kolovoza Kasim ehai Turin s komunistima iz Ivanskeu Gornjoj unjari formirao je oruanu grupu, ali je ona razbijenana putu za Kalnik. Prema odluci Okrunog komiteta KP, poet-kom mjeseca prosinca na Lugarici kod Andigola, nedaleko az-me, donijeta je odluka o prikupljanju i objedinjavanju naoruanihpartizanskih grupa u vee jedinice i formacije, pa je . prosinca

. godine formiran odred od azmansko-ivanike i garenikegrupe, koji je krenuo u prve vee akcije.


12/73

13

R

M

.

Godina .

Radi boljeg uoavanja razvoja borbenih jedinica na prostoru Mo-

slavine u . godini valja istaknuti tri faze.U prvoj fazi, od kapitulacije bive Jugoslavije, odnosno od

okupacije zemlje, do lipnja . godine, traje pripremno razdobljeu kojem Partija sreuje svoje organizacije, stvara prve elemente iorganizacije NOP-a, prikuplja oruje, sprjeava razbijanje svojihredova i povezuje sve organizacije u jednu cjelinu.

Druga faza je karakterizirana brim stvaranjem organizacija

NOP-a i formiranjem prvih jedinica i borbenih grupa. U kotare-vima azma, Sisak, Kutina i Garenica djelovalo je vie borbenihi udarnih grupa s do aktivista. One su djelovale ve od srpnja,vrei razne akcije, sabotae, prepade, te prikupljale oruje i opre-mu i irile propagandu i slino.

Zbog toga to je dio sisakog kotara s gradom Siskom bio u sa-stavu Moslavine, odnosno Okruga azma , a posebno zbog toga

to su Sisak i sisaki kotar dali veliki broj boraca i rukovodilaca,koji su se borili u Moslavini, valja navesti i formiranje Sisakogpartizanskog odreda. Naime, po Odluci OK KPH Sisak ve .lipnja . u blizini sela abno formiran je Sisaki partizanskiodred jaine boraca, lanova KP i SKOJ-a. To je prvi partizan-ski odred u Hrvatskoj sastavljen od komunista. Taj e odred ka-snije rasti, a zatim se dijeliti na dio koji odlazi na Baniju, a drugiostaje na irem podruju Siska i sredinom . godine spaja se s

Moslavakim partizanskim odredom.

Razvoj borbenih jedinica uMoslavini .


13/73

14

G

Odlukom Okrunog komiteta KPH Bjelovar i KPH Gareni-ca od . srpnja . poelo je prikupljanje boraca iz Garenicei Ivanske, te je . kolovoza . u Gornjoj unjari (jugozapad-no od Ivanske) formirana prva partizanska borbena jedinica s boraca na elu s Kasimom ehaiem Turinom, sekretaromOK KPH Bjelovar. To je i prva formirana jedinica NOP-a, iakobrojno malena, bez taba odreda i drugih elemenata vojne ratneformacije. Jedinica je tijekom mara ka Kalniku u borbi sa an-darima razbijena, da bi se kasnije partizanska jedinica ponovoformirala u kotaru Garenica.

U treoj fazi dolazi do spajanja partizanske jedinice koja jedjelovala na kotaru Garenica i azmansko-ivanikom podruju,koju je organizirao Okruni komitet KPH azma na elu s Aloj-zem Vulincem Slogom. Taj dio Moslavakog odreda formiran jekao borbena jedinica . prosinca . na podruju Kopi brda-

Andigole. Potom su . prosinca . spojene te dvije partizanskejedinice i formiran je Moslavaki partizanski odred. Odred jedobio naziv Sloga, a taj dan je uzet kao dan formiranja Mosla-vakog partizanskog odreda. Napadom na neprijateljsku strau

na podruju eljeznikog mosta Preec, zapadno od Ivani-Gra-da, gdje je zarobljen prvi pukomitraljez, poela je borba i u tomdijelu zemlje u punom smislu te rijei.. Kao to je poznato, iz togodreda kasnije su izrasle sve jedinice na tom podruju, poevi oddiverzantskih jedinica Komande moslavakog podruja i drugihdo . divizije.

Valja istaknuti injenicu da su te jedinice u Moslavini i sjeve-

rozapadnoj Hrvatskoj, iako brojno malene i bez klasinih tabo-va, ustvari partizanski odredi manjeg sastava, posebno kada seimaju na umu uvjeti, opa i posebna situacija, jaina i rasporedneprijateljskih snaga. Tada jo nisu postojali razraeni stavovi saSavjetovanja u Stolicama gdje je drug Tito, kao vrhovni koman-dant, donio odluku o organizaciji i formaciji partizanskih jedinicau Jugoslaviji.


14/73

15

R

M

.

Godina .

Od odreda Sloga formirana je . sijenja . na podrujuHumke na Moslavakoj gori partizanska eta Kasim ehai.Na elu joj je bio Pavle Vukmanovi Stipe, panjolski borac.

eta je imala sve potrebne elemente za komandu, desetine i vo-dove, sekretare partijske i SKOJ-evske organizacijske sekretare idruge organizacijske pretpostavke. Bio je to, zapravo, Moslavakiodred jaine partizanske ete.

U lipnju je formiran diverzantski vod u Moslavini u sastavuMoslavakog partizanskog odreda.

U podruju kote Crkvite, kod sela Veliki Prokop, u ko-taru Garenica, formiran je . Kolovoza, od ete Kasim eha-i i Banijsko-sisake ete iz Brezovice kod Siska, Prvi moslava-ki partizanski bataljon. Za komandanta je postavljen drug MijoBobetko, a za politikog komesara Ivan Turinovi Suri. Dakle,sredinom . godine u Moslavini je postojao partizanski bata-ljon.

Poslije intenzivnog borbenog djelovanja u sastavu grupe ba-

taljona, poslije napada na Gojilo, Veliku Mlinsku, Grubino Po-lje, Pitomau i panovicu, u selu Bijela, jugoistono od Daruva-ra, formiran je Moslavaki partizanski odred Hrvatske, koji je usvom sastavu imao dva partizanska bataljona, sa tabom odredai pritapskim dijelovima. Za komandanta odreda postavljen jeMarijan Cvetkovi, a za politikog komesara Franc Knebl. Bilo

je to tree formiranje Moslavakog partizanskog odreda, ali prvo

u punom smislu te rijei, jer je odred tek tada imao sve elementekoji su se zahtjevali po formaciji.

Krajem listopada i poetkom studenoga formirano je na po-druju Moslavine vie udarnih grupa i teritorijalnih vodova kojisu djelovali na uim i irim podrujima.

Poslije vrlo intenzivnog borbenog djelovanja u rujnu i listo-padu pri Moslavakom partizanskom odredu formirane su i po-

zadinske jedinice i ustanove: grupe za izradu tajnih skladita i


15/73

16

G

bolnica, ambulanata-bolnica, radionice (postolarska, krojaka,mesarska i druge), tiskara, a snabdijevanje je potpuno organizira-no od ete do odreda. Na terenu su organizirani sabirni punktovipreko MNO. Tada su ve zaivjeli u jednom broju mjesta seoskepartizanske strae. Formirano je vie novih udarnih grupa, ododjeljenja do voda, koje su samostalno sudjelovale u akcijama je-

dinicama odreda. U pravilu udarne grupe sainjavali su najboljiomladinci i omladinke, lanovi SKOJ-a.

Po odluci Vrhovnog taba i GH, radi stvaranja krupnijih ope-rativnih jedinica NOVJ izmeu Drave i Save, krajem prosinca. godine iz sastava MPO formiran je jedan bataljon (oko boraca) najboljeg kadra i naoruanja i upuen u sastav . omla-dinske brigade Joa Vlahovi, koja je ula u sastav . slavonske

divizije. Moslavaki je odred preformiran tako da su se u tabodreda na vie poloaje postavljali novi drugovi: za komandantaVjekoslav Janji Capo (Mlai) i za politikog komesara SlavkoKezele Slavni. Od borbenih jedinica u odredu je ostao jedanoslabljeni bataljon.

Poslijeakcijenaeljeznikimostudejanovcu(1942/43)


16/73

17

R

M

.

Godina .

Budui da su iz Moslavine tijekom te godine uopene snage u sa-stav drugih jedinica (dva kompletna bataljona s oko boracaza popunu jedinica u Slavoniji, jedan bataljon na Kalnik, a potom

jo jedan), preteni dio godine Moslavaki odred djelovao je samou Moslavini. Da nije bilo izmijetanja boraca Prva moslavakabrigada bila bi formirana znatno ranije. Dakako, to je uinjenopo odluci partijskih i vojnih rukovodstava.

Moslavaki odred oko . oujka ponovo je reorganiziran, teje u svom sastavu imao dva partizanska bataljona, od kojih je prvi(Busin) izmjeten u Slavoniju poetkom svibnja.

Poetkom travnja osnovana je eta diverzanata, koja je inten-zivno unitavala komunikacije neprijatelja.

Temeljem odluke taba Druge operativne zone i OK KPHazma formirana je . kolovoza . Udarna eta Moslavakogodreda, a ve . kolovoza i Udarni bataljon, koji je potom pripo-jen na Kalniku u sastav Brigade Braa Radi. Komandant togbataljona bio je Milo Kora, zamjenik Valent urii, komesar

Branko Dadasovi Cane, a zamjenik komesara Milivoj Mii.

Formiranjei. moslavakebrigade21. rujna1943.


17/73

18

G

Tih dana formirana je Komanda moslavakog podruja s Ili-jom Strikom na elu. Ta je komanda, kao vojno-teritorijalni or-gan, popunjena i reorganizirana . prosinca, kada je za koman-danta postavljen Karlo Remenar ibo.

U podruju Stare strae, kotar azma, . rujna formirana jePrva moslavaka brigada (II. brigada . operativne zone.). Za ko-mandanta brigade postavljen je Nikola Klikovi, a za komesara

Josip Horvat Joa. Brigada je formirana od bataljona Moslava-kog odreda i terenskih eta, odnosno od moslavakih jedinica.Ve . rujna reorganiziran je Moslavaki odred tako da su odudarnih grupa terenskih vodova i jednog bataljona formirana dvabataljona. Dakle, poetkom jeseni . godine postojala je Prvamoslavaka brigada, Moslavaki odred s dva bataljona, Komandamoslavakog podruja i druge jedinice na podruju Moslavine. Ulistopadu je u Pobjeniku kod azme formiran diverzantski bata-ljon, koji je znatno pojaao akcije na diverzantskom planu.

Dana . i . studenoga te godine formirani su Trei i etvrtibataljon Moslavakog partizanskog odreda koji su, pored Brigade,predstavljali solidnu vojnu snagu u Moslavini. Dakle, ukupno je

bilo osam bataljona s diverzantima, to je odgovaralo snazi punedvije, odnosno nepotpune tri brigade. Osim Komande moslava-

iii. bataljonii. moslavakebrigadenaosiguravanjuosloboenjaazme


18/73

19

R

M

.

kog podruja, . godine formirane su i komande mjesta na po-druju tadanjih opina ili dijelova kotara, kao to su Komandamjesta azma u azmi, Dubrava u Dubravi, Komanda mjestaKutina u Kamenici i Komanda mjesta Garenica u Diniku, a zaBerek u Bereku.

Sjedita komandi mjesta nisu uvijek bila u jednom mjestu, vesu se mijenjala ovisno o situaciji i potrebama. Komande mjestabile su i vojno-teritorijalni organi potinjeni Komandi Moslava-kog odreda. Osim komandi mjesta postojao je velik broj parti-zanskih mjesnih i pozadinskih straa, udarnih grupa, jedinicaza osiguranje kotarskih komiteta KPH, SKOJ-a i raznih drugihustanova.

Godina .

Ta je godina karakteristina po formiranju krupnih vojnih for-macija, divizija i korpusa, koje su izvodile ire operacije i na iremprostoru. Istodobno u Moslavini, pored Komande moslavakogpodruja, a kasnije i Vojne oblasti X. korpusa, postojao je i tabistone grupe odreda s jedinicama Moslavakog partizanskog

odreda, Bjelovarskog partizanskog odreda, Posavskog, a kasnijei Podravskog partizanskog odreda. Diverzantske snage su inile:grupa diverzantskih odreda, odred s dva diverzantska bataljona idruge. Naredbom V i GH od . i . sijenja . formirana

je . divizija i X. korpus NOVH - Zagrebaki. Od bataljona Mo-slavakog partizanskog odreda i . i . bataljona Prva moslavakebrigade formirana je Druga moslavaka brigada te su obje ule usastav . divizije, tako da je ona prilikom formiranja imala Prvumoslavaku udarnu brigadu i Drugu moslavaku brigadu. Netoranije, . prosinca, na Kalniku je formirana .divizija koja je s. divizijom inila glavninu X. korpusa Zagrebakog.

Formiranjem Korpusa rasformiran je tab II. operativne zonei sama zona. Za rukovoenje partizanskim jedinicama formiranisu tabovi zapadne i istone grupe odreda. Na Moslavini je for-miran tab istone grupe odreda . travnja .


19/73

20

G

Dakle, poetkom . godine u Moslavini su djelovali: parti-

zanska divizija, tab istone grupe odreda s Moslavakim, a kasni-je i Posavskim odredom, pod ijom komandom su bili Bjelovarskii Podravski partizanski odred. Interesantno je napomenuti da jete godine Moslavaki odred stalno imao vie bataljona, od jed-nog do tri, od kojih je jedan bio udarni. Bataljoni su se povreme-no izmjetali u brigadu. Te godine formiran je i Srpski bataljon,zatim eta, pa kasnije PPK bataljon, odnosno OZNA-bataljon iitav niz drugih jedinica za pozadinsko osiguranje, snabdijevanje

i zbrinjavanje.

Naredbom br. . X. korpusa Zagrebakog od Udarnog ba-taljona Moslavakog odreda, IV. bataljona XII. slavonske prole-terske brigade i I. i II. srpskog bataljona formirana je . rujna. u Trnovitikom Popovcu, kotar Garenica, III. moslavakabrigada Nikola Demonja koja je ula u sastav . divizije i u njoj

je ostala do kraja rata.

moslavakiPartizanskiodreduPokretu


20/73

21

R

M

.

Godina .

Te godine nije bilo znaajnijih promjena u pogledu formiranjajedinica, osim to je formirana brigade OZNE, smanjen broj isastav vojno-teritorijalnih komandi, rasformiran Moslavaki par-

tizanski odred . oujka , a njegova dva bataljona razmjetenasu po dijelovima u brigade . divizije i tu ostala do kraja rata.

Dakle, na prostoru Moslavine NOP se zaista razvijao organi-zirano. KPJ odnosno KPH kontrolirao je situaciju i bitno utjecaona razvoj borbenih jedinica i pokreta u cjelini. Uporno i kontinu-irano jaajle su borbene jedinice od ete do bataljona, brigada i di-vizija i ire od toga. S druge strane, Moslavaki partizanski odred

i druge jedinice djelovale su od . do .godine, ime je i natom prostoru oivotvorena Titova strategija i taktika u NOB-u isocijalistikoj revoluciji u Jugoslaviji.

(U O

. ).

PotPunaPobjeda: PredajanePrijateljskihzrakoPlovaca


21/73

22

G

Rujna . godine, uskoro poslije formiranja Prve brigade II.operativne zone Braa Radi na Kalniku, formirana je i Prvamoslavaka partizanska brigada (II. operativne zone) na Mosla-

vakoj gori, to je predstavljalo znaajan i odluan korak u stva-ranju operativnih jedinica i na tom prostoru. Zapravo, to je poe-tak stvaranja . divizije, jer je od dijela te brigade i Moslavakogodreda formirana i Druga moslavaka brigada.

Od rujna . do sijenja . Prva moslavaka brigada nara-sla je u solidnu vojnu snagu koja je vrlo uspjeno izvravala svojeosnovne zadatke, kako onaj u napadu na Vrbovec i druga manja

uporita, tako posebno onaj u osloboenju azme . i . stude-noga . Zbog toga je i dobila naziv udarna.

Samo ilustracije radi, valja navesti snage koje su sudjelovale uazmanskoj operaciji:

. partizanska udarna divizija (bez brigade) kao glavna snagaza osiguranje napada na neprijateljsko uporite azma;

Bjelovarski, Zagorski i Zagrebaki odred osiguravali su sa sje-verozapada, a Moslavaki s juga, od pravca Popovaa Ludi-na;

Prva moslavaka brigada s Prvim bataljonom Moslavakogodreda sudjelovali su kao snage za napad na neprijateljskouporite azma.

Na strani neprijatelja sudjelovale su znaajne snage: snage .gorskog zdruga, njegov kompletan Peti puk (pukovnija) iji je

O znaenju formiranjabrigada i divizija


22/73

23

O

prvi bataljon bio u azmi. Osim toga, neprijatelj je angairaosnage iz Zagreba, i to elitne snage iz sastava PTS-a i Prve pjeakedivizije s pravca Bjelovara i Krievaca.

Interesantno je napomenuti da su snage neprijatelja u azmi

bile brojno jae, solidno utvrene i borbeno spremne. Meutim,neprijatelj nije mogao odoljeti silini udara i borbenosti jedinicaPrve moslavake brigade i bataljona Moslavakog odreda. Valjaistaknuti da je neprijatelj imao teke gubitke, posebno u pogledubroja poginulih, tako da je zarobljeno samo oko neprijatelj-skih vojnika i starjeina. To je bio pun uspjeh jer je neprijatelj, po-sebno pripadnici Gorskog zdruga, gestapovci i andari, potuendo nogu i nikada vie nije uspio kontinuirano zadrati azmu,iako bi s vremena na vrijeme prodirao i ovladavao njome.

Poslije snanog razmaha Narodnooslobodilake borbe u sje-verozapadnoj Hrvatskoj, kojoj je pripadala i Moslavina, i nakonstvaranja jakih partizanskih odreda i brigada sazreli su uvjeti zaformiranje divizija i X. korpusa na podruju II. operativne zone.To je imalo veliko znaenje, posebno za prostor sjeverne Hrvatskei meurijeja Drava Sava, jer su jedinice X. korpusa bile prak-

tino na Kalniku, Zagrebakoj gori, oko Zagreba, na Bilogori iMoslavini i zajedno sa snagama ve jakog VI. slavonskog korpusa

PriPadniciii. moslavakebrigadePrelazerijekuesmuuoinaPadanaazmu


23/73

24

G

predstavljale su znaajne operativne snage koje su bile od velikogznaaja za osloboenje Jugoslavije.

Istodobno u Moslavini, a i u drugim dijelovima sjeverozapad-ne Hrvatske postojale su jake partizanske snage kojima su ruko-

vodili tabovi grupa odreda koje su, u zajednikom djelovanju sazaista jakim diverzantskim jedinicama, brojnim udarnim grupa-ma, jedinicama komandi podruja i komandi mjesta pored rue-nja komunikacija i akcija na njima, branile slobodno podruje irazmjetaj pozadinskih jedinica, rukovodstva Partije i drugih, tenapadali manje jedinice i uporita neprijatelja, ime su snage di-vizije i korpusa imale uvjete za akcije na irem operativnom pro-storu, za pogodnije manevre i vee uspjehe u cjelini.

Sve to svjetoi o tome da je preteni dio Moslavine bio slo-bodan, da su ivot i rad bili potpuno organizirani, da je narodmasovno sudjelovao na strani NOP-a, da je Partija imala snaanutjecaj na sve tokove Narodnooslobodilake borbe. Evo samo ne-kih podataka- sredinom . godine u Moslavini su djelovali:Oblasni komitet Zagreb, OK KPH azma, kotarski i opinskikomitet KPH, Oblasni komitet SKOJ-a, OK azma, kotarski i

opinski komitet OK USAOH-a, kotarska i opinska rukovod-stva, Okruni odbor AF-a do kotarskih i opinskih rukovod-stava, Okruni NOO sa svojim organima i slubama, kotarskiNOO-i, opinski i mjesni, Okruni odbor JNOH-a, Vojna oblast

X korpusa, Komanda moslavakog podruja s komandama mjestai partizanskim straama, pozadinske jedinice i ustanove, bolnicei itava industrija, aerodrom, partizanska eljeznica. Pored toga

postojale su i razne druge ustanove, organizirani su teajevi, kole,domovi, nastavne jedinice, jedinice OZNE i druge.

(U O

. D).


24/73

25

N

Godine . i . borbene akcije Moslavakog partizanskogodreda u poetku su bile neznatne po obujmu i intenzitetu. Me-uti, kako je rastao broj jedinica, tako je rastao i broj akcija i

napada na vanije objekte i mjesta, od Preeca, Humke, Veli-ke Mlinske, Grubinog Polja, panovice, do prvog osloboenjaazme, vreni su napadi na komunikacije i uspjene akcije protiv

jakih neprijateljskih snaga. Moslavaki odred bio je vrlo dinami-an u manevriranju, tako da ga neprijatelj niti jednom nije uspiodovesti u tei i neizvjesniji poloaj.

Objedinjavanju azmansko-ivanike i garenike grupe pret-

hodilo je nesretno ranjavanje Alojza Vulinca, koji je nakon neko-liko dana umro, tako da je prvi organizirani Odreda nosi njegovoime. Odred je iz mjesta formiranja, od zemunice kod Andigola

Neka od borbenih djelovanjamoslavakih partizanskihjedinica

borciii. moslavakebrigadeuPredahuodborbi


25/73

26

G

. prosinca . godine, krenuo u prvu akciju, napad na domo-bransku posadu koja je uvala eljezniki most na rijeci Lonji kodPreeca na pruzi Zagreb Beograd u blizini Ivani Grada. Podvodstvom S. Vukmanovia . sijenja . godine jedinica jeimala jedan od najteih ispita, borbu na Humki, vrhu Moslavine.U nevienim uvjetima, cie zime, kad su bukve pucale, branila segrupa partizana na Humki. Iako opkoljena sa svih strana, grupase uspjela odrati i probiti iz neprijateljskog obrua uz minimalnertve. Nakon toga slijedila je bitka i sraz s jakim neprijateljskimuporitem u Velikoj Mlinskoj koje su inili domai Nijemci (kul-turbund), a potom napad na neprijateljsko uporite u GrubinomPolju, nakon kojeg se reorganizirana eta otputila u Bijelu, u za-

padnu Slavoniju, gdje se zbilo tree formiranje formacijskog Mo-slavakog odreda jaeg sastava. Znaajna akcija u kojoj je sudjelo-vao odred u Slavoniji bio je napad slavonskih jedinica na poznatoustako uporite panovicu, uzorito selo za primjer u Pavelievojdravi, iz kojeg su ustae esto odlazili u progon, pljaku i borbepo susjednim selima, naseljenim preteno pravoslavnim ivljem.Nezaboravna je bila zdruena akcija u kojoj je Odred sudjelovaonapadom na neprijateljsko uporite i naftonosno polje na Gojilu,

odakle su se gorivom snabdijevale neprijateljske jedinice: jaa po-sada je razbijena, vea koliina oruja zarobljena, a naftonosna po-lja zapaljena, pa se sedam dana visoko dizao dim iz Gojila. Odredse esto zadravao na Crkvitu kod Dinika, odakle se polazilou este akcije, pa tako i u prvo osloboenje azme . listopada. godine.

este su bile i nebrojene akcije Odreda na potezu od Dubrave

do Slavonije i od Bilogore do Posavine, kuda se esto odlazilo nadiverzantske akcije iz Pobjenika gdje je bilo sjedite Diverzantskogodreda Ivana Haria (Ilije Gromovnika), naroito na komunika-cije i prugu Zagreb Beograd koja prolazi moslavakim krajem.

Formiranjem I. Moslavake brigade poduzimane su vee isnanije akcije. Jedna od prvih akcija bila je ona na vee nepri-jateljsko uporite u Vrbovcu, dizala se eljeznika pruga na ho-

ruk, zaplijenjena je velika koliina mesnih proizvoda iz tvornice


26/73

27

N

koja je radila za Nijemce, kolone zaprega odvozile su mast, meso,slaninu i drugu hranu za snabdijevanje partizanskih jedinica,ustanova i bolnica u Moslavini, a dio je prebaen preko Save zaKordun, Baniju i Liku. esto se organiziralo prebacivanje hraneu tom pravcu da bi se s druge strane dopremalo oruje. Neto ka-snije, . oujka . godine . Moslavaka brigada s lakim na-oruanjem i boraca sudjelovala je na osiguranju u Oborovo.Zbog loe organizacije i izdaje nadomak Zagreba Brigada se zadr-ala u tom mjestu tri dana zajedno s Posavskim odredom, kolomi delegatima ZAVNOH-a te partijskim komitetom. Desetkovanisu od jaeg neprijatelja Nijemaca, erkeza, ustaa i domobrana.Treina boraca brigade su poginuli, treina su zarobljeni, dok se

treina uspjela spasiti probojem prema Moslavini. Prilikom dru-gog osloboenja azme estoke borbe vodile su se . i . stu-denoga . godine. U azmi se nalazilo oko neprijatelj-skih vojnika. Brigada je uporno napadala potpomognuta drugimjedinicama, neprijatelj se borio do krajnjih granica i na upuenepozive nije se predavao, te su poginuli veliki broj neprijateljskihboraca, a najvie ih se utopilo u nabujaloj rijeci esmi. Nijemci suekali svoju priliku . lipnja . godine, te su napali i oplja-

kali azma, Derezu i okolna sela. azma je zapaljena, izgorjeloje preko kua, to je vjerojatno bila njemaka osveta za poraze.

jedinicazavezu


27/73

28

G

Uz vee jedinice ili u osloboenim mjestima uz komande na-lazile su se pritapske jedinice saniteta, veterinarske slube, kro-

jake, postolarsko-koarske i druge radionice, koje su bile na uslu-zi partizanskim jedinicama i mjetanima. Partizanska bolnica steim ranjenicima nalazila se u konspiraciji kod Podgaria, a par-tizanski aerodrom kod Grabovnice, gdje su savezniki avioni do-vozili ratni materijal, a odvozili ranjenike. Na osloboenim dije-lovima i mjestima odravali su se savjetovanja, teajevi za potrebejedinica veze, saniteta, veterine, opismenjavanja i rukovoenja.Za djecu su organizirane kole, za mjetane i jedinice organiziranisu sportski susreti i kulturno-umjetnike priredbe, kao i mitinziu vrijeme mira i odmora. Partizanski umjetnici stvarali su svoja

djela, a knjievnici pisali svoje dnevnike ili pjesme.Zajedno s razvojem NOP-a stvarani su u selima narodni odbo-

ri koji su se brinuli za logistiku jedinica, za uredovanje meu ljudi-ma, nabavu hrane, mobilizaciju i drugo. Prvi narodni odbor osno-van je . listopada . godine u Andigolama, a predsjednik mu

je bio Antun Klepac Staljin. Oni su imali zadatak prihvata prvihpartizana, kao i izradu zemunica za njihovo sklanjanje na podru-

ju Lugarice. Odbori su osnivani u Pobjeniku, Grabovnici, Derezi,Bosiljevu i drugim mjestima, s ciljem da prikupljaju oruje, preba-cuju partizanske grupe svojim podrujem ili da organiziraju ku-rirsku slubu. Potrebno je pritom spomenuti jednog od aktivnijihodbornika i vijenika, popa Kockovia iz Mikloua, koji je dijeliosudbinu svojih upljana, nesebino im pomaui i branei ih predneprijateljem u svakoj prilici, a na podruju Mikloua i Samari-ce nalazile su se vee radionice ili ustanove, pa i narodni sudovi

koji su sudili zarobljenom neprijatelju ili domaim izdajnicima.

Spomenimo jo jednog sveenika, mariborskog biskupa Gr-mia, koji je na obiljeavanju obljetnice formiranja . Slovenskedivizije u Senovu izmeu ostalog izjavio: Gdje je nada, tamo je ivjera. Kranski reeno, Bog je bio na vaoj strani iako takav znakniste nosili vi, nego upravo oni vojnici protiv kojih ste se vi borili,a onaj tko se bori za pravednu stvar, Bog ga vodi za ruku. U toj

jedinici na strani partizana poginula su i dva njihova sveenika.


28/73

29

N

u suradnjisnarodomiPrugesusedizalenaho-ruk


29/73

30

G

Poslije kapitulacije faistike Italije u Kalniki i Moslavaki parti-zanski odred doli su novi dobrovoljci i brojno stanje boraca ubrzose povealo. Narodnooslobodilaka se borba u Zagrebakoj obla-sti najire razmahala.

Intenzivan partijsko-politiki rad, uspjene borbe jedinica

NOV i POH u Moslavini, Podravini, Kalniku i Hrvatskom Za-gorju, povoljna vojna i politika situacija u zemlji i Evropi, napre-dovanje saveznika u Africi i Italiji i Crvene Armije na istonomfrontu, postojanje velikoga slobodnog teritorija u Hrvatskoj i Bo-sanskoj krajini, omoguili su popunu jedinica NOR-a mobiliza-cijom na iroj osnovi.

Kod Ludbrekog Ivanca je . rujna . od dva bataljonaKalnikog NOP odreda i Udarnog bataljona Moslavakog NOPodreda stvorena NO brigada Braa Radi . operativne zoneNOV i POH. Brigada je imala tri bataljona i pritabske jedinices ukupno boraca. Poslije prvih uspjenih borbi Brigada je, udrugoj polovici oktobra , formirala i etvrti bataljon.

Kalniki partizanski odred, nakon izdvajanja bataljona za for-miranje brigade Braa Radi, ostao je s dva bataljona, ali je za-hvaljui novopridolim borcima ve u studenom iste godine po-novo imao tri bataljona.

Stvaranje i razvoj odreda,brigada, divizijai vojno-teritorijalnihustanova . korpusa


30/73

31

S

,

,

-

.

Na Zagrebakoj gori je od samostalnih partizanskih grupas podruja Dugog Sela, Prigorja i Donje Stubice . rujna .stvoren Zagrebaki NOP odred od dva bataljona s. borca.Odred . oktobra formira i trei bataljon, a brojno stanje pove-ava se na boraca. Od naoruanja odred ima puaka, automata i pukomitraljeza. Odred . prosinca . iz svog

sastava izdvaja dva bataljona za formiranje NO brigade Mati-ja Gubec. Ve . prosinca od novih dobrovoljaca u Odredu sestvara i drugi bataljon. Odred . veljae . daje jednu etu zaformiranje Posavskog NOP odreda.

U umi Gari, na Moslavakoj gori, na Staroj strai, u bliziniazme, po nareenju i odobrenju Glavnog taba NOV i POH je,od boraca Moslavakog odreda, stvorena . brigada . operativne

zone NOV i POH. Brigada je imala oko boraca rasporee-nih u tri bataljona. Sredinom prosinca . brigada stvara etvrtibataljon, Prateu etu i etu za vezu s ukupno . boraca i ru-kovodilaca.

Od udarnih grupa koje su djelovale na podruju Bjelovarskogokruga, nareenjem taba . operativne zone je . rujna . g.formiran Bjelovarski NOP odred od dva bataljona s boraca

i rukovodilaca.

ambulantai. moslavakebrigadenaPoloaju


31/73

32

G

Odred je ve . oktobra . imao bataljona s boraca inaoruanjem od puaka, automata, pukomitraljeza i pitolja. Iz svog sastava Odred je . prosinca dao Udarni bataljonza formiranje brigade Matija Gubec. Poslije upuivanja Udar-nog bataljona Odred se reorganizirao i od dva stvorio tri bataljo-na. Odred je . sijenja . god. dao boraca za formiranjekomande Bjelovarskoga vojnog podruja, a . sijenja . svojtrei bataljon za formiranje . brigade . divizije NOVJ.

U selu Sambolii kod Selnice (sjeveroistono od Zlatara), ponareenju taba . operativne zone . oktobra . formiran jeZagorski NOP (odred poznat i pod imenom . zagorski partizan-ski odred) od dva bataljona s ukupno boraca i rukovodilaca.U Odred je . oktobra stupilo boraca i tada je stvoren njegov. bataljon. Do kraja godine je na podruju Hrvatskog Zagorjamobilizirano oko novih boraca, tako da je Odred dosegao boraca, s naoruanjem od puaka, automata, pukomi-traljeza i pitolja.

Od diverzantskih grupa Moslavakog, Bjelovarskog, Kalni-kog, Zagorskog i Zagrebakog NOP odreda je . studenog .

god. formiran . diverzantski bataljon . operativne zone. Od .sijenja . bataljon nosi naziv . diverzantski bataljon . kor-

narodsvojimborcimadonosihranu


32/73

33

S

,

,

-

.

pusa NOVJ. Pri formiranju Bataljon je imao tri ete s ukupno borca i rukovodilaca, uz naoruanje od puaka, automata i pitolja. Operativni sektor djelovanja bataljona bile su uglav-nom komunikacije u Hrvatskom zagorju, Prigorju, Kalniku, Me-imurju, Podravini, Moslavini i Posavini.

Uspjenim djelovanjem jedinica . operativne zone i . di-vizije u jesen . god., osloboen je Ludbreg, Novi Marof, Va-radinske Toplice, Koprivnica, azma i neka druga vea mjesta,osloboena je gotovo cijela Moslavina, dio Hrv. zagorja, ire po-druja Kalnikog gorja i Podravine od Varadina do Virovitice iBilogore izuzev Bjelovara. Domobranske je formacije zahvatilajaka demoralizacija, koja se u Zagrebakoj oblasti manifestiralaeim prelaenjem domobranskih jedinica, grupa i pojedinacana stranu NOV i POJ. Istovremeno je na veem dijelu teritorija uoima hrvatskog naroda razgoliena izdajnika politika Maeka ireakcionarnog dijela HSS-a.

Postojanje velikog slobodnog teritorija ubrzalo je stvaranjeNOO i komandi podruja i mjesta, to je u povoljnoj politikojklimi ubrzalo mobilizaciju novih boraca.

Nareenjem Glavnog taba NOV i POH . je prosinca .god. u selu Lipovani kod azme od jednog bataljona Moslava-kog odreda, . i . bataljona Zagrebakog odreda i udarnog bata-ljona Bjelovarskog odreda formirana NO brigada Matija Gubecod etiri bataljona.

Telegramom broj Glavnog taba od . . . javljeno je

tabu . operativne zone.Odobravamo formiranje divizije i . brigade. U sastavu di-

vizije da ue brigada Brae Radia i novoformirana . brigada ito kao . i . brigada u diviziji. Ova divizija operisae kao cjelinana prostoru KalnikIvanicaSutlaMedvednica tj. u Zagor-

ju. Pod komandom divizije moete staviti Zagorski i Zagrebakiodred. . brigada da nosi naziv brigada Matija Gubec.


33/73

34

G

Predloiemo V. S. tab divizije. Kdant trok, komesar Ro-

bi, v.d. naelnika Alibaba (Smeh Vjekoslav R. B.). Pozovitesve ove na dunost. Postavite: u brigadu Brae Radi za kdanta:Kui Stjepana, za komesara Rukavinu Zlatka, za zamjenika ko-mesara Blaha ura, a druga Niia (Mii R. B.) za zamjenikakomesara u Moslavakoj brigadi. Za komandanta . brigade po-stavite Manojlovia (Milo R. B), a za predloenog komesara(Ahmet Delibegovi R.B.) dajte nam potrebnije podatke.

Nareenjem Vrhovnog taba NOV i POJ . prosinca . g.Formirana je . (Zagorska) divizija NOVJ. Na dan formiranjataba divizije i pritabskih jedinica u Malom Pogancu . prosinca. divizija je imala . borca i rukovodioca i naoruanje od puke, pukomitraljeza, minobacaa, jedna protutenkov-ska puka protutenkovska topa, automata i pitolja.

Do formiranja . korpusa Divizija se nalazi u sastavu . Ope-rativne zone. Uspjena mobilizacija na podruju Moslavine omo-guila je koncem studenog formiranje . i . bataljona u Mosla-

Prijevozitaizmoslavineubaniju1943.


34/73

35

S

,

,

-

.

vakom odredu. Kako je ve spomenuto jedan bataljon je dao zaformiranje brigade Matija Gubec a . sijenja . dva bataljo-na za formiranje I. brigade . divizije. Tako je Moslovaki odredostao s jednim bataljonom i stavljen je pod neposrednu koman-du tabu . divizije. Dana . oujka . godine Odred ulaziu sastav novo formirane Istone grupe NOP odreda . korpusaNOVJ, a u prilog jo daje . bataljon za popunu II. brigade .divizije.

Naredbom broj . Glavnog taba NOV i POH od . . .g. divizije dobivaju naziv . i . divizija NOVJ.

Po nareenju Glavnog taba NOV i POH, . sijenja .

g. reorganizirane su jedinice . operativne zone. Tom prilikom jeod I. i II. bataljona . brigade . Operativne zone i dva bataljonaMoslavakog NOP odreda formirana prva brigada. Pri formira-nju Brigada je imala bataljona s ukupno borca i rukovodi-oca. Istovremeno je od . i . bataljona . brigade . Operativnezone i . bataljona Bjelovarskog NOP odreda formirana . brigada

vrijemeetve: narod, djecaiPartizani, zajednonasvimPoslovima


35/73

36

G

sastava tri bataljona s ukupno boraca i rukovodioca. Formi-ranjem . i . brigade prestala je postojati . brigada . Operativnezone NOV i POH. Po nareenju Vrhovnog taba . sijenja .u Koprivnici je formirana . divizija (Moslavaka) Narodnoo-slobodilake vojske Jugoslavije u koju su ule . i . brigada. Podneposrednom komandom taba . divizije do . oujka . g.nalazili su se Bjelovarski i Moslavaki NOP odred. U formiranju

je . divizija, bez odreda imala . boraca i rukovodioca. Istogdana ula je u sastav novoformiranog . korpusa Zagrebakogkao . divizija.

U sijenju . god. se s podruja Hrv. Zagorja i Kalnika ja-vilo u jedinice oko . boraca, to je omoguilo popunjavanjei reorganiziranje jedinica. Tako je . sijenja . god., uz tabKorpusa i . divizije () formiran i tab Zapadne grupe odre-da. U grupu su uli Kalniki, Zagorski i Zagrebaki partizanskiodred. Odmah poslije formiranja taba Grupe odreda formiran

je i Udarni bataljon Zapadne grupe odreda.

Pri formiranju Korpus je imao . boraca i rukovodilaca inaoruanje od . puaka, automata, pukomitraljeza,

mitraljeza, minobacaa, protutenkovska puka, protuten-kovskih topova i pitolja.

borci1. moslavakebrigadeuProlazukrozmoslavinu


36/73

37

S

,

,

-

.

Iz naredbe broj . taba . korpusa Zagrebakog NOV iPOJ od . . g. razvidno je formiranje Korpusa, prva postav-ljenja i imenovanja:

NAREDBA TABA DESETOG KORPUSA ZAGREBAKOGNOV JUGOSLAVIJE OD SIJENJA GOD.

O FORMIRANJU KORPUSA, TRIDESET TREE DIVIZIJEI ZAPADNE GRUPE NOP ODREDA

NAREDBA BR.

taba X. Korpusa Zagrebakog NOV i POJ od . I. g.

. Formiranje X. Korpusa Zagrebakog NOV POJ I. i II.Divizije i Zapadne grupe NOP odreda Hrvatske

Naredbom Glavnog taba Narodno-oslobodilake vojske ipartizanskih odreda Hrvatske formira se X. Korpus Zagrebaki.

U sastav X. Korpusa Zagrebakog NOV i POJ ulaze I. i II.Divizija NOVJ i Zapadna grupa partizanskih odreda Hrvatske.

I. Divizija formirana je iz U. brigade Braa Radi i BrigadeMatija Gubec.

II. Divizija formira se iz I. i II. Brigade i Moslavakog i Bjelo-varskog p. odreda.

I. Brigada II. Divizije NOVJ formira se iz I. I II. bataljona II.Brigade II. Oper. zone NOV i POH i dva bataljona Moslavakogp. odreda.

II. Brigada II. Divizije NOVJ formira se iz III. i IV. bataljona

II. Brigade II. Oper. zone NOV i POH i III. bataljona Bjelovar-skog p. odreda.


37/73

38

G

Moslavaki i Bjelovarski p. odred djeluju i dalje kao odredisvaki na svom sektoru, a pod neposrednom komandom taba II.Divizije NOVJ.

Zapadna grupa partizanskih odreda Hrvatske formira se iz

Kalnikog, Zagorskog i Zagrebakog p. odreda.

II. Postavljenja i imenovanja X. Korpus Zagrebaki

NOV i POJ.

Za komandanta X. Korpusa Zagrebakog

NOV i POJ imenuje se pukovnik drug Vladimir Mateti, dosada komandant II. Operativne zone NOV i POH.

Za politkomesara X. Korpusa Zagrebakog NOV i POJ ime-nuje se drug Ivan A. ibl, do sada v.d. politkomesara II. Operativ-ne zone NOV i POH.

Za pomonika politkomesara X. Korpusa Zagrebakog NOVi POJ imenuje se drug ime Balen.

Za naelnika taba X. Korpusa Zagrebakog NOV i POJimenuje se drug Josip Rukavina, do sada pomonik naelnikataba VI. Korpusa NOVJ.

I. Divizija NOVJ

Za naelnika taba I. Divizije NOVJ imenuje se drug MiloManojlovi, do sada komandant Brigade Matija Gubec.

Za operativnog oficira I. Divizije NOVJ imenuje se drug Stevoavi, do sada na raspoloenju taba II. Operativne zone NOVi POH.

Za zamjenika komandanta U. brigade Braa Radi imenu-je se drug Jovica Mandi, do sada komandant III. bataljona iste

brigade.


38/73

39

S

,

,

-

.

Za zamjenika politkomesara U. brigade Braa Radi imenujese drug Franjo Tuman, do sada zamjenik politkomesara Zagor-skog p. odreda.

Za naelnika taba U. brigade Brae Radi imenuje se drug

Smeh Vjekoslav, do sada zamjenik komandanta bataljona U. bri-gade Braa Radi.

Za komandanta Brigade Matija Gubec imenuje se drug Bo-betko Mijo, do sada zamjenik komandanta ehoslovake brigadeVI. Korpusa NOV i POJ.

Za politkomesara Brigade Matija Gubec imenuje se drug pi-ranec Josip, do sada komandant zagorskog p. odreda.

Za naelnika taba Brigade Matija Gubec imenuje se drugHeremi Mustafa, do sada zamjenik komandanta bataljona U.brigade Braa Radi.

II. Divizija NOVJ

Za komandanta II. Divizije NOVJ imenuje se major drug An-tolovi Josip.

tabii. moslavakebrigadeii. oPerativnezone: nikolaklikovi, alojzkovai, joajurkovi, vladomutak, milivojmii, ivankoak


39/73

40

G

Za politkomesara II. Divizije NOVJ imenuje se drug MutakVladimir, do sada politkomesar II. Brigade II. Operativne zoneNOV i POH.

Za naelnika taba II. Divizije NOVJ imenuje se drug Ku-

ec Boo, do sada naelnik taba II. Brigade II. Operativne zoneNOV i POH.

Za politkomesara I. Brigade II. Divizije NOVJ imenuje sedrug Jani Vjekoslav, do sada na slubi u tabu II. Operativnezone NOV i POH.

Za naelnika taba I. Brigade II. Divizije NOVJ imenuje sedrug Bobi Milan, do sada naelnik taba II. Brigade Brae Ra-dia.

Za komandanta II. Brigade II. Divizije NOVJ imenuje se drugKora Milo, do sada zamjenik komandanta U. brigade BraaRadi.

Za politkomesara II. Brigade II. Divizije NOVJ imenuje sedrug Delibegovi Ahmed, do sada v.d. politkomesara Brigade

Matija Gubec.

Za zamjenika komandanta II. Brigade II. Divizije NOVJ ime-nuje se drug Kobal Vladimir, do sada komandant Kalnikog p.odreda.

Za zamjenika politkomesara II. Brigade II. Divizije NOVJimenuje se drug Blaha uro, do sada zamjenik politkomesara U.brigade Braa Radi.

Za v.d. naelnika taba II. brigade II. Divizije NOVJ imenujese drug Mazalek Josip, do sada zamjenik komandanta bataljonaII. Brigade II. Op. zone NOV i POH.

Za komandanta Moslavakog p. odreda imenuje se drug Ko-sak Ivan, do sada komandant bataljona II. Brigade II. Operativnezone NOV i POH.


40/73

41

S

,

,

-

.

Zapadna grupa partizanskih odreda Hrvatske

Za komandanta Zapadne grupe partizanskih odreda Hrvat-ske imenuje se major drug Rade Bulat, do sada naelnik taba II.Operativne zone NOV i POH.

Za politkomesara Zapadne grupe partizanskih odreda Hrvat-ske imenuje se drug Stjepan Ivekovi, do sada zamjenik koman-danta Zagorskog p. odreda.

Za naelnika taba Zapadne grupe partizanskih odreda Hr-vatske imenuje se drug Cikojevi Branimir do sada na slubi utabu II. Operativne Zone NOV i POH.

Za komandanta Kalnikog p. odreda imenuje se drug Stevoukovi do sada komandant Moslavakog p. odreda.

Za zamjenika politkomesara Kalnikog p. odreda imenuje sedrug Jerko Novak, do sada zamjenik politkomesara II. bataljonaU. brigade Braa Radi.

Za v.d. komandanta Zagorskog p. odreda imenuje se drugDruinec Ivica, do sada komandant I. U. bataljona Brigade Ma-tija Gubec.

Dosadanji zamjenik politkomesara Kalnikog p. odreda, drugSanto Gabrijel, stavlja se na raspoloenje tabu X. Korpusa Za-grebakog NOV i POJ.

Ova se naredba ima proitati pred strojem i stupa na snagudananjim danom.

SMRT FAIZMU - SLOBODA NARODU!

K : P:

Vlado Mateti Ivan ibl(m.P.)


41/73

42

G

Formiranjem . korpusa i naredbom broj . Glavnog taba

NOV i POH od . . . god. prestao je djelovati tab . ope-rativne zone NOV i POH, a dio teritorija zone, juno od rijekeSave (umberak i Pokuplje), vie nije ulazio u teritorij . korpu-sa.

(P : ://.-.)

borci1. brigade


42/73

43

Proslavadanaena1944. uselumarani


43/73

44

G

Desanka Mari Reni

M

Sa Garia svie zora rana,proplanci se kupaju u rosi.Po njoj gazi eta partizana,Moslavina s njima se ponosi.

Moslavake livade miriu,gdje nam borci historiju piu.Moslavinu bedem na Balkanu,ne smijemo ustupit dumanu.

Oj Gariu duge su ti staze,gdje djevojke ko vojnici gaze.Pod titovke pletenice svile,

sa bombama pojas okitile.

Sa Garia svie nova zora,sa njom svie Republika nova.Sa njom gine Srbin do Hrvata,a sa njima sestra pored brata.

Moslavino zemljo napaena,nosimo ti mi nova vremena.Slobodu ti nose partizani,jer je pravda sad na naoj strani..

(M , . )


44/73

45

P

J

P

J

OPINA BROJ RTAVA KCL JASENOVACBjelovar 1221

azma 534

Daruvar 1316

Garenica 109

Grubino polje 994Ivani Grad 221

Kutina 277

P P

J . , I - J

. .

doPisnica, jasenovac

doPisnica, jasenovac


45/73

46

G

Potovani uzvanici, drugovi i drugarice!

ezdeset i pet godina je otkako se formirala I. Udarna moslava-

ka brigada. Upravo je nevjerojatno kako je brzo prolo to vrijeme.Stvarno je prekratak vijek ljudskog ivota. Meni se osobno inida se sve to to smo mi antifaisti preivjeli dogodilo prije neko-liko godina. To je valjda zato to je na oslobodilaki rat ostaviou naim sjeanjima tako upeatljivu sliku dogaaja kojih se i dodananjih dana ne moemo osloboditi.

Sretan sam i zadovoljan to sam bio prisutan kod formiranjaBrigade. Mogu rei da sam kao politiki komesar Moslavakogpartizanskog odreda bio moda jedina osoba koja je u to vrijemeformiranja Brigade doivjela psiholoki neto to se ovjeku u i-votu samo nekoliko puta dogodi, da bude u isto vrijeme zadovo-ljan i sretan, a istovremeno i alostan i tuan.

To je osjeaj koji doivljavaju skoro svi roditelji kad ene ili uda-ju svoju djecu. Zamislite, tada su iz Moslavakog odreda odlazilatri bataljona i skoro itav tab odreda, a nekoliko tjedana ranije oti-

ao je i Prvi udarni bataljon za formiranje Brigade Brae Radi.

Ostao sam u Moslavakom Odredu s novim tabom i jednimbataljonom boraca. S veseljem i tugom rastao sam se od divnihdrugova s kojima sam uspjeno suraivao. Otiao je Klikovi,Kuec, Kovai, olak, Laan, Kosak, Bobinac, Juras, uriii drugi. Sve su to bili odlini komandanti, politiki komesari iodani komunisti. Ja sam imao veliku ast da s takvim drugovima

zajedno ratujem u dragoj naoj Moslavini.

G B . . M


46/73

47

G

B

Mi ni na jednoj proslavi ne smijemo zaboraviti da je Moslava-ki odred odigrao vrlo vanu ulogu u razvoju partizanskih brigadai divizija, kako u Moslavini, tako i u irem podruju sjeveroza-padne Hrvatske.

Moslavaki odred je potkraj . godine u svom sastavu imaosvega boraca, a potkraj ima etiri bataljona. U tom istomperiodu u Slavoniju su otila jo tri kompletna bataljona i oko boraca i starjeina kao dopuna Kalnikom odredu. To znai daje Moslavaki partizanski odred preko boraca i starjeinaiz svog sastava dao za razvoj ostalih partizanskih snaga na ovimprostorima.

Narodnooslobodilaki pokret u Moslavini je naprosto bujao.Snano i brzo su se razvijale sve nae drutvenopolitike i vojneorganizacije. Za tako brz i kvalitetan razvoj partizanskih snagamoe se u prvom redu zahvaliti Komunistikoj partiji Hrvatske,koja je svojim pravilnim politikim radom uspjela ubrzati sazrije-

vanje politike svijesti naih naroda.

tabmoslavakogodreda1944: strika, caPo, blaha, suboti


47/73

48

G

Narod je uvidio to je faizam i tko su nosioci njegove ideo-logije.

Ta visoka politika svijest naroda vidljivo je dola do izraajaprilikom formiranja Brigade, kada je narod ovacijama i pljeskom

pozdravio predaju raporta postrojene Moslavake brigade.

Raport je predao komandant Nikola Klikovi drugarici AnkiBerus, sekretaru Povjerenstva Centralnog komiteta KPH za sje-vernu Hrvatsku.

Na maloj tribini okienoj zelenilom, cvijeem i zastavama bilaje slika druga Tita. Tu su bili rukovodioci taba II. Operativnezone, ostali lanovi povjerenstva CK za sjevernu Hrvatsku, la-novi Okrunog komiteta i Kotara azma: Vinko Jeut, KaticaKuec i drugi uzvanici.

U ime II. Operativne zone govorio je politiki komesar MarkoBelini, koji je emotivno i razumljivo objasnio od kakve je vano-sti i znaaja da se na ovom prostoru formira brigada, koja e svo-

jim operativnim djelovanjem omoguiti jo bri dolazak boraca izZagreba i njegove ire okoline, jer to je bio preduvjet za formiranjenovih brigada i divizija.

Sveano formiranje brigade zavrilo je govorom njezinog pr-vog politikog komesara Joe Horvata, a zatim se razvilo veselje ipjesma boraca i naroda koji se okupio na velikoj planinskoj livadikod Stare strae.

Nakon nekoliko dana organizacijskog sreivanja i odmora,

Brigada je dobila svoj prvi borbeni zadatak, da zajedno s Mosla-vakim odredom likvidira neprijateljsku posadu u Vrbovcu, kakobi se onemoguio daljnji rad tvornice mesa Predovi koja je bila

jedan od glavnih snabdjevaa mesom njemakih jedinica na pro-storu Hrvatske. Ta prva akcija Brigade u potpunosti je uspjela.

Doli smo do vrlo velikog plijena mesa, masti, eera, soli, ivestoke i svinja. O ovoj pobjedi govorila je cijela Hrvatska, a ona je

u znatnoj mjeri olakala oskudicu tim namirnicama na podrujuKorduna, Banije i Like.


48/73

49

G

B

Poslije niza velikih pobjeda I. Mo-slavaka brigada je s velikim zadovolj-stvom prihvatila zadatak da zajedno saZagrebakim i Moslavakim odredom. studenoga . oslobodi azmu.

tab II. Operativne zone i VI. Sla-vonski korpus naredili su Zagreba-kom odredu i XXVIII. Slavonskojdiviziji da zatvore sve mogue putovekojima bi se mogla dovesti vojna po-mo azmi.

Za osloboenje azme vodio se naj-dulji i najtei rat na podruju Moslavi-ne. Stvoren je veliki slobodni teritoriji ubrzo su se formirale nove brigade idivizije.

Na moslavakom, kalnikom i bilo-gorskom podruju formirala se XXXII.

i XXXIII. divizija.U tom razdoblju dolo je i do odluke vrhovnog komandanta

druga Tita da II. Operativna zona postane tab X. korpusa Za-grebakog.

azmanska pobjeda I. Udarne moslavake brigade i slavnihbrigada XXVIII. divizije nadmaila je sve dotadanje pobjede iuspjehe Narodno-oslobodilake vojske na prostoru izmeu Save i

Drave, istaknuo je u svom priopenju tab II. Operativne zone.

Treba posebno naglasiti da je Brigada u tekim borbama kojeje vodila u Moslavini, Kalniku, Bilogori, Zagorju i Podravini svedo konca rata izgubila na stotine svojih najboljih boraca, koji sudali svoje ivote na oltar domovine. Zato i ovom prilikom hva-la roditeljima, rodbini i narodu Moslavine, koji su izgubili takomoralne, borbene i asne ljude. Treba ponovo naglasiti da se na-

rod Moslavine prema partizanskim ranjenicima odnosio s puno

brigazanajmlaenarataje:

kolovanjePodhrastom


49/73

50

G

njenosti i roditeljske ljubavi. Narod Moslavine dao je sve to jeimao, pa i vlastitu postelju, da bi olakao bol i patnju ranjenih ibolesnih drugova , zato se te injenice i uspomene ne smiju nika-da zaboraviti.

Neprekidne borbe koje su se vodile tijekom . i . godi-ne zahtijevale su ogromne fizike napore boraca i starjeina. Ne-prekidni marevi naprijed, natrag, lijevo, desno doputali su vrlomalo odmora i spavanja.

Probijen je Sremski front, Crvena armija je nemilosrdno goni-la njemaku armiju, koja se itavim Istonim frontom povlailana zapad.

Te neprekidne pobjede Crvene armije na istoku i saveznikena zapadu dale su nam novu snagu, da poveamo svoje naporedo krajnjih granica.

I tako se na X. korpus Zagrebaki, najednom u sastavu IV.armije, naao pred Zagrebom. Tu je X. korpus i zavrio rat.

Poetkom svibnja . godine faizam je vojno i politiki ka-

pitulirao na svim frontovima u Europi. Poela je vojna predajaljudi i opreme. Taj se zadatak normalno odvijao s Nijemcima koji

glazba33. divizije1944.


50/73

51

G

B

su disciplinirano potivali uvjete predaje, ali se to nije dogaa-lo s ustaama koji nisu priznavali kapitulaciju i nastavili su rat.Ustae su u trenucima njemake kapitulacije izvrili posljednjumobilizaciju onih ljudi koji su se na bilo koji nain osjeali kri-vim za one bezbrojne zloine koji su uinjeni za vrijeme Pavelie-ve drave. Kod tih mobiliziranih simpatizera faista malo je bilonevinih ili zavedenih. Ta vojnika i civilna rulja pod komandomustakih generala vodila je odstupajui rat prema zapadnim gra-nicama Hrvatske.

Paveli, bjeei meu prvima, javio je svojim podinjenima daih eka na granici Hrvatske, gdje e izvriti reorganizaciju vojske,a potom e zajedno s Englezima napasti partizane i osloboditiHrvatsku.

Sve je to bila igra i propaganda raznih obavjetajnih slubi iPavelieve nerealne elje.

Ustae, odstupajui pod neprekidnom borbom, nisu na gra-nici naili na Pavelia, pa su produili bijeg u Austriju, s naomarmijom iza lea. Meutim, kod Bleiburga ustae su naletjeli na

savezniku oklopnu armiju i to je bio kraj njihovom bjeanju.Nali su se u potpunom vojnom okruenju.

Nisu se htjeli predati saveznicima, ve su od njih traili daih prihvate kao saveznike. No engleski oficiri su im odgovorili:Nai saveznici su Tito i njegovi partizani, a vi birajte kome etese predati.

Tako je dolo do pregovora izmeu predstavnika saveznika,

ustaa i nae armije. Naa je armija traila bezuvjetnu predaju lju-di i ratnog materijala, postavljajui razuman rok do kojeg e eka-ti da se ti zadani uvjeti izvre. Kada je zadani rok istekao, neke suse domobranske jedinice pokuale predati, ali je u tom momentuotvorena plotunska paljba iz svih ustakih poloaja s namjerom dau juriu izvre prodor naih poloaja i da se pokuaju vratiti u Hr-vatsku. No to je bio suludi pokuaj koji se nekoliko puta ponovio.

Kako znamo, u svijetu je poznato da se rat moe zavriti na


51/73

52

G

nekoliko naina, i to: diplomacijom, meusobnim dogovorom,bezuvjetnom kapitulacijom ili potpunim unitenjem neprijatelj-ske ive sile.

U Bleiburgu dogodilo se ovo posljednje. Svaki neprijateljski

vojnik koji se uspio predati ostao je iv. I to je istina o zavretkupartizanskog oslobodilakog rata.

Mistifikacija Bleiburga nastala je dolaskom Tumana i nje-govih sljedbenika Vinka Nikolia i uka, koji su se trudili svimsilama skinuti ili bar umanjiti ustaku odgovornost za grozne,bezbrojne zloine uinjene u Hrvatskoj u Jasenovcu i drugim lo-gorima.

Javno govorei, bez argumenata htjeli su izjednaiti ili poisto-vjetiti da su za sve ratne grozote koje su se dogaale u Hrvatskojpodjednako krivi i ustae i partizani. Takva je usporedba, narav-no, pravno neodriva.

Prije svega zato to su rtve u logorima stradale protuzakoni-tim postupkom ustakih vlasti i njezinih samovoljnih pojedinaca,dok su rtve Bleiburga stradale zato to nisu potivale zakonskeodredbe ratnog prava, koje govore o zarobljavanju ljudi i predajioruja. Druga je injenica to su u ta dva sluaja, to jest u logo-rima i u Bleiburgu, stradali ljudi potpuno suprotnih politikihopredjeljenja.

U logorima su stradali uglavnom antifaisti i nevini, samo zatoto su bili Srbi, idovi, Romi, komunisti i drugi. U Bleiburgustradaju faisti i njihovi sljedbenici od kojih su mnogi izvravali

zloine u zemlji i u brojnim logorima u toku rata.

Upravo je neshvatljivo da se jo i danas nalaze ljudi koji traeda se antifaisti ispriaju za takav zavretak rata u Bleiburgu. Ja sipostavljam pitanje tko je taj kome se trebaju ispriati pobjednicitog stranog rata.

Kada je poeo Drugi svjetski rat, Komunistika partija Jugo-

slavije je predloila da svi nai narodi donesu jedinstvenu osudufaizma. Ta osuda je glasila: Smrt faizmu sloboda narodu.


52/73

53

G

B

Tu osudu su usvojili svi narodi bive Jugoslavije i ona se zvaninoisticala na svim slubenim aktima narodne i vojne vlasti. Ta osuda

je javno istaknuta na svim zvaninim zasjedanjima ZAVNOH-ai AVNOJ-a. Na osnovu te narodne osude se vodio Narodnooslo-bodilaki rat.

Meutim, danas se u Hrvatskoj nalaze ljudi koji se prave da neznaju te injenice, iako istiu na svakom koraku svoju povijesnuznanost. Oni naprimjer tvrde da antifaist moe biti samo onajovjek koji je antikomunist.

Zamislite, oduzeti komunistima pravo da budu antifaisti, tomoe rei samo ovjek koji nema elementarne pameti, ili je to

podmukli neprijatelj ljudske slobode.

Povijesna je istina da je ve na poetku tog stranog antifa-istikog rata po prvi puta obinim ljudima pismeno i usmenoobjanjeno da se taj rat vodi radi unitenja faizma, kao najveegzla koje prijeti ovjeanstvu itavog svijeta.

Rukovodei ljudi koji su vodili na Narodnooslobodilaki ratsu pravilno ocijenili da nisu faisti svi oni ljudi koji se nalaze podvlau faizma i da treba strogo paziti da se smrtna osuda odnosisamo na faiste i njihove simpatizere, a da ostali ljudi budu po-teeni i zatieni.

u Predahuodborbinalosevremenaizanogomet


53/73

54

G

Da je tako, mi smo ivi svjedoci, da smo u nae partizanskeredove primili desetke i desetke tisua Maekovih domobrana,jer domobrani su bili Maekova, a ne Pavelieva vojska. udnoje da ti znanstvenici isputaju iz vida tu tako vanu injenicu.Domobrani su u naim redovima tretirani kao i svi ostali borciNarodnooslobodilakog rata.

Naalost, Maek je svojom politikom doveo na elo HrvatskePavelia i on je osnovni krivac to je dio Hrvata dao podrku Pa-veliu. On je zaveo dio hrvatske omladine da su ili u domobran-sku vojsku, raunajui da e preko njih u zgodnom momentu za-mijeniti Pavelia na vlasti. Ali se u svojoj raunici grdno prevario,

jer taj zgodni moment za njega nikada nije doao.

Drugovi i drugarice, hou na kraju jasno i glasno rei da svaova politika hajka koja se vodi oito ima za cilj rehabilitaciju fa-izma. Ona je poela . godine kada se po svijetu pokupilosve one politike protivnike tadanje Hrvatske, a koji su se uspje-li spasiti na zavretku antifaistikog rata. To su bili ljudi kojisu se pod tuim imenima skrivali u zapadnim zemljama, a kojisu to itavo vrijeme vodili neprekidnu borbu protiv Socijalistike

Hrvatske. Ti ljudi su nas htjeli prvo nacionalno podijeliti i u tojborbi je poginulo hiljade i hiljade ljudi, a sada pokuavaju da nasideoloki podijele postavljajui uvjete tko moe, a tko ne moebiti antifaist.

Ne moe se antifaizam u Hrvatskoj nacionalno, a ni ideolo-ki podijeliti. Antifaizam je bio i bit e neraskidiva i jedinstvenacjelina. To je povijesna istina, iskovana u zajednikoj borbi, i tu

injenicu se ne moe krivotvoriti nikakvim laima, pa bile oneizreene bilo od koga, na ovaj ili onaj nain.

Za faizam ne smije nikada biti milosti i saaljenja. Faizamnema nikakvih demokratskih prava. Ta ideologija je od itavogdemokratskog svijeta osuena na propast i ona ne smije nai ljud-ski oslonac. Svaki onaj ovjek koji podrava ili zagovara faizam,ozbiljan je protivnik demokracije i ljudskih sloboda.

Rei u vam jednu zgodu, koju sam doivio u vrijeme . i


54/73

55

G

B

. godine, kada smo s Moslavakim odredom napadali az-mu. Tada smo u prvom napadu zarobili oko domobrana, a udrugom preko stotinu. U ta dva navrata zarobili smo i jednog o-vjeka s kojim sam se kao dijete igrao i s kojim sam zajedno u Za-grebu iao u iste razrede osnovne kole i s kojim sam kao susjedomproveo itav niz predratnih godina.

Kod prvog i drugog zarobljavanja ostao je vei broj domobranau naim redovima, ali meu njima nije bilo mog kolskog kolege.U dva navrata sam s njim posebno razgovarao i nagovarao ga daostane kod nas, meutim on mi je i prvi i drugi puta odgovorio:Pusti me, uro, mojoj sudbini, ti slua Tita, a ja sluam Mae-ka, a on nama domobranima neprekidno poruuje da nije dolovrijeme da se ide u partizane.

Taj ovjek je dva puta ovdje u Moslavini otiao u gaama i ko-ulji kao i ostali u Zagreb i opet se za nekoliko tjedana vratio udomobranstvo u azmu. Zamislite, ostao je iv i kod treeg na-pada kada je azma konano osloboena. O tome mi je priaonekoliko godina kasnije, poslije rata, kada je radio kao tipografskiradnik u jednim zagrebakim novinama. Izmeu ostalog je rekao:

uro, mene je sram stajati pred tobom, ali ta mogu, tako je biloi ne ponovilo se nikada.

Iz ovog primjera se vidi kakve su sve sudbine ljudi bile u tomsvjetskom ratu. I sada, toliko godina poslije njega, nalo se ljudikoji izvru istinu da bi ostvarili svoje politike ambicije. Sramota.

Dragi moji sluatelji, skupo i preskupo smo mi platili nau slo-

bodu, tako skupo ju sigurno nije platio nijedan evropski narod.Budimo na krajnjem oprezu i uvajmo to nae slobodarstvo svimraspoloivim sredstvima.

Velika vam hvala to ste me sasluali, elim vam puno zdrav-lja. ivjeli!

U , . .

G B (-)


55/73

56

G


56/73

57

R

.

azma je predstavljala najvee partizansko sredite na podrujudananje Bjelovarsko-bilogorske upanije.

Na irem podruju opine azma, s osloncem na Moslava-ku goru, postojale su znaajne organizacije NOP-a i formiranesu prve partizanske grupe, zatim vee partizanske jedinice i .divizija.

U azmi je bilo sjedite II. operativne zone, kasnije . Za-grebakog korpusa, a tu je bio i centar rukovoenja NOB-om zasjeverozapadnu Hrvatsku.

Narod je podravao antifaistiki pokret. U borbama koje suse na tom podruju vodile protiv faista, od poetka rata do ko-nanog osloboenja, bilo je mnogo poginulih boraca i civila. Uznak sjeanja na njih narod im je podizao spomenike i druga spo-men obiljeja. Naalost, neofaisti su posljednjih dvadeset godi-na sruiti ili otetili ono to je narod godina uvao i njegovao.

Srueni ili oteeni spomenici NOB-a

P

U azmi ispred Narodnog sveuilita . godine otkriven jespomenik Poziv na ustanak, djelo Vojina Bakia. Spomenik je

miniran je i potpuno sruen

Ruenje antifaistikihspomenika u azmi.


57/73

58

G

Postament je uklonjen . godine, a povrina na kojoj je biopostavljen spomenik preureena je u park s vodoskokom.


58/73

59

R

.

D L

U Donjim Lipovanima kod Osnovne kole . godine po-dignut je spomenik u znak sjeanja na palih boraca NOR-ai rtava faistikog terora. Na tom mjestu osnovana je brigada

Matija Gubec , prosinca . Spomenik je oteen i s njega jeuklonjena zvijezda petokraka .


59/73

60

G

Spomenik je obnovljen .


60/73

61

R

.

D M

U Donjem Miklouu je . godine podignut spomenik uast palog borca i civilnih rtava. Oteen je. Unitena jezvijezda petokraka i razbijena ploa .

G D

U Gornjem Dragancu ispred osnovne kole je . godinepodignut spomenik za palih boraca i civila po projektu SaveVelagia i Milana Tribusona. Reljef na spomeniku ukjlonjen je. Spmenik nije do danas obnovljen.


61/73

62

G

G

U Grabovnici kod azme, na mjestu partizanskog aerodroma,. postavljen je avion kao spomen obiljeje. Avion je miniran.

S postamenta je uklonjen vojni zrakoplov . Dio zrakoplo-va nalazi se u Tehnikom muzeju u Zagrebu. Do danas spomeniknije obnovljen.

dananjiizgledsPomenikaugornjemdragancu


62/73

63

R

.

I

U Ivanskoj je . godine podignut spomenik sa spomen-plo-om za palih boraca i rtava faistikog terora. Spomenik jeuklonjen . Ploa s imenima palih boraca i rtava faistikog

terora izmjetena je na mjesno groblje.

Na mjestu uklonjenog spomenika podignut je spomenik bra-niteljima Domovinskog rata.


63/73

64

G

G D

U Gornjem Dragievcu podignut je spomenik palim borcima. godine. Spomenik je oteen .

G

U selu Gornja unjara, . godine podignut je spomeniku znak sjeanja na palih boraca i ubijenih civila. Spomenik

je oteen .

M

U Martincu je spomenik palim borcima i civilnim rtvamaoteen.

M

U Milaevcu je oteen spomenik podignut za palih boracai civila antifaista.

P

U selu Pobjenik je . godine podignut spomenik za pa-lih boraca i rtava faistikog terora. Oteen je, nema zvijezde

petokrake.

S

U selu Samarici . godine je podignut spomenik za palihboraca i civila. Oteen je, nema zvijezde petokrake.


64/73

65

R

.

S

U selu Sisanima je . godine podignut spomenik za pa-lih boraca i rtava faistikog terora. Oteen je.

S

U selu Srijedska . godine podignut je spomenik za pa-lih boraca i rtava faistikog terora. Oteen je . Do danasnije obnovljen.

S V - G

Na brdu Sveti Vid - Grabovnica sa spomenika je skinuta zvi-jezda petokraka .

U selu tefanju podignut je spomenik palim borcima i rtva-

ma faistikog terora. Otuena je zvijezda petokraka .


65/73

66

G

A

L

sPomenikborcimanob-anaPodrujuazme

sPomenobiljejenaFormiranjePartizanskogodredaalojzabulincasloge


66/73

67

R

.

S S

zemunicanalugariciukojojsusesklanjalimoslavakiPartizani

sPomenobiljejenaFormiranjeii moslavakebrigade


67/73

68

G

Spomen-kosturnice

- G

U azmi je ispred Zaviajnog muzeja (Gradina) podignuta .godine spomen-kosturnica s posmrtnim ostacima moslavakihpartizana. Kosturnica je djelo Fedora Wenzlera i Belizara Bahoria.

Na spomenik je . postavljen mozaik akdemskog slikaraEde Murtia.


68/73

69

R

.

Kosturnica je devastirana, te su razbijene ili uklonjene ploe simenima palih boraca.

Kosturnica je . djelomino obnovljena, a mozaik EdeMurtia u potpunosti je obnovljen.

N

U Narti je ispred pravoslavnog groblja . godine podignu-ta spomen-kosturnica poginulim borcima i rtvama faistikogterora.


69/73

70

G

Spomen-kosturnica je unitena ., a obnovljena je .


70/73

71

R

.

Spomen-ploe

U azmi na zgradi Policijske stanice podignuta je . godinespomen-ploa u znak sjeanja na Franju Vidovia. Skinuta ploa

je nestala.

Velika spomen-ploa u azmi na ulazu u Centar za kultu-ru Narodnog sveuilita u ast osloboenja azme . studenog. g. oteena je i uklonjena.

P

U Pobjeniku na kui Vukovi gdje je bilo sjedite diverzant-skog odreda narodnog heroja Ivana Haria (Ilije Gromovnika)skinuta je ploa.

V

U selu Vrtlinskoj nestala je spomen-ploa poginulom uiteljuLuji Kneeviu.


71/73

72

G

Zaviajni muzej i spomen-dom

U Zaviajnom muzeju u azmi postava radnikog pokreta iNOB u Moslavini u cijelosti je uklonjena, a eksponati djelominooteeni ili uniteni.

G

Iz spomen-doma u Gornjoj unjari otueni su ili uniteni ek-

sponati, dokumenti i slike, a ploa na ulazu je oteena.

(D R

H .)


72/73

73

Koritena literatura:

M. Brunovi i T. Sovi: .III. . Bitka kod Oborova,SUBNOR Dugo Selo, Narodni list, Zadar, .,

V. Karanovi:Moslavaki partizanski odred, Opinski odborSUBNOR-a Kutina, .,

V. Karanovi: Trei Diverzantski odred, Opina Ivani Grad,,.

V. Karanovi: Prva Moslavaka udarna brigada, Opina az-ma, .,

V. Karanovi: Od moslavakih odreda do . Divizije, NIROProsvjeta, Bjelovar, .

Dr. Z. Krni: . Divizija NOV Jugoslavije, Spektar, Zagreb,.,

Grupa autora: . Zagrebaki korpus, http://www.deseti-kor-pus.com

S. Ogrizovi: Fragmenti borbe u Moslavini, Kotarski komitetSKH Kutina, .,

Dr . P. Gregori: Sjeanja na . Godinu, NOP u ZapadnojSlavoniji, Moslavini i bjelovarskom kraju, Historijski institut Slavo-

nije, Slavonski brod, .,

Z. Glik: Partizanska godina, Epoha, Zagreb, .,

L. Tesla: to radite ljudi, pokolj u Gudovcu, Opinski odborSUBNOR-a Bjelovar, .,

M. Bastasi: Bilogora i Grubino Polje ., Menaer kom-

panija d.o.o., Banjaluka, .,


73/73

G

Slavko Degoricija i Josip Tropi: Tito u Moslavini, Muzej Mo-slavine Kutine, .

Iz borbe za azmu uz . god. Osloboenja,SUBNOR az-ma, .

godina osloboenja azme, OO SSRN azma, .

godina slobodne azme. Osnovna kola azma, .

Poimenini popis rtava koncentracijskog logora Jasenovac .

Grupa autora: Ruenje antifaistikih spomenika u Hrvatskoj

.

Fotografije, slike i ilustracije su preuzete iz objavljenih knjiga ibroura, a najvei dio iz fundusa Gradskog muzeja u azmi gdjesu pohranjene.

Cazma u NOBu

Documents

Transcript of Cazma u NOBu