CARNetov Portal za škole - ŽSV profesora...

ŽSV profesora informatike/računalstva PGŽ Rijeka, 23. travnja 2015.

Željka Travaš, dipl.pol.

1 Međupredmetno planiranje GOO,

Željka Travaš, prof. savjetnik

1. Početak GOO u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu

2. Odluka i Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO za srednje škole

3. Međupredmetno planiranje – PRIMJERI DOBRE

PRAKSE

4. Radionica



Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske 1999. godine te posebnom

Odlukom Vlade RH (14.listopada 1999.)obvezala Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na primjenu u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu.

Međupredmetno planiranje GOO, Željka Travaš, prof. savjetnik 3

donošenjem NOK-a provođenje građanskog odgoja i obrazovanja je postalo obvezno

jedna od osam ključnih kompetencija utvrđenih Europskim kompetencijskim okvirom

Okvir utvrđuje i definira, po prvi put na europskoj razini, ključne kompetencije koje su građanima potrebne za njihovo osobno ispunjenje, uključivanje u društvo, aktivno građanstvo i radnu osposobljenost za rad u društvu utemeljenom na znanju.


Preporuka EK uvodi osam ključnih kompetencija:

Komuniciranje na materinjem jeziku

Komuniciranje na stranim jezicima

Matematička pismenost, osnovna znanja iz znanosti i tehnologije

Digitalna kompetencija

Učiti kako se uči

Međuljudska i građanska kompetencija

Poduzetništvo

Kulturno izražavanje


NOK-om iz 2010. građanski odgoj i obrazovanje je utvrđen kao:

Obvezni kroskurikularni predmet u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu

jedna od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje

izborni predmet u višim razredima osn . šk.

redoviti predmet u srednjoj šk. (postojeći PiG)


do 2012. je provedba Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava bila je više na dobrovoljnoj osnovi

u tom razdoblju su ostvareni brojni primjeri dobre prakse

veći br. nacionalnih programa je integriran u odgojno-obrazovni sustav kroz GOO

2012. je dovršen novi Kurikulum GOO


IPA projekt i MMH

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Petrinja,

Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa,

Osnovna škola Siniše Glavaševića, Vukovar,

Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Velika,

Ekonomska i turistička škola, Daruvar i

Srednja škola Obrovac, Obrovac.

___________________________________________

* Odluka o eksperimentalnom provođenju Kurikuluma GOO-a i Kurikulum

nalaze se na www.azoo.hr i na www.mzos.hr



http://www.azoo.hr/

http://www.mzos.hr/

AZOO i MZOS

Osnovna škola „Đuro Ester“, Koprivnica,

III. osnovna škola Čakovec, Čakovec,

Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb,

Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb,

Gimnazija „Fran Galović“, Koprivnica i

Srednja škola Dugo Selo, Dugo Selo.



Eksperimentalnu provedbu Kurikuluma GOO-a

sustavno su pratili i vrednovali: ◦ Agencija za odgoj i obrazovanje ,

◦ Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

◦ Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s

◦ Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.

Rezultati dobiveni eksperimentalnom provedbom Kurikuluma te analize provedenoga praćenja i vrednovanja koristile su se u svrhu donošenja Programa GOO-a za obvezno uvođenje u sve škole.



Sastavnice: 1. Cilj i zadaće integriranja 2. Međupredmetni pristup u provedbi 3. Metode uspješnog poučavanja 4. Kompetencije nastavnika za poučavanje 5. Način stručnog praćenja i vrednovanja

međupredmetnog integriranja sadržaja GOO 6. Vođenje dokumentacije za praćenje postignuća

učenika 7. Plan integriranja u postojeće predmete 8. Tematska područja 9. Izvanučioničke aktivnosti 10. Vrednovanje i samovrednovanjee postignuća učenika 11. Integracija i korelacija s predmetnim temama



Ustav Republike Hrvatske (čl. 1.) “Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva

demokratska i socijalna država.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.”



Članak 3.

“ Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.”

“Škola je dužna učenike poučiti da opstanak demokracije ovisi o aktivnom sudjelovanju građana u odlučivanju na svim razinama.” (ZNANJA, VJEŠTINE, STAVOVI)



Na načelu integracije i korelacije Učenik-subjekt procesa učenja (Ne samo

zapamćivanje i reprodukcija!) OBAVEZNA MEĐUPREDMETNA PROVEDBA

(Svi su predmeti povezani s općim pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom, u svakom se traži razvoj nekih vještina i vrijednosti koje pridonose GOO)

SRO, stručni suradnici, školska knjižnica-informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole



Interaktivne, metode suradničkog učenja

Participativne metode

Osim u učionici, uče kroz izvanučioničnu nastavu i izvannastavne aktivnosti, koriste različite medije i kontekste kao izvore učenja, osobito lokalnu zajednicu gdje provjeravaju stečena znanja i vještine o aktivnom građanstvu



Opća profesionalna znanja i vještine

Strukovna znanja i vještine u području GOO (znanja iz strukturnih i funkcionalnih dimenzija)

Procesi učenja i poučavanja koji vode razvoju aktivnog građanstva (npr. međupredmetno planiranje...usmjerenost na ishode poučavanja

Metode učenja i poučavanja GOO

Metode vrednovanja i samovrednovanja u GOO

-stručna usavršavanja (Azoo i ŽSV)



NCVVO (30 osnovnih škola)

SAVJETNICI AZOO



Opisno u rubriku bilježaka u imeniku

Također vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja (zaseban predmet)

Razredna mapa za GOO

Učenička mapa osobnog razvoja



I. do IV. razred

MEĐUPREDMETNO – kroz sve općeobrazovne predmete, strukovne predmete, programe stručnih suradnika -razvijanje i predmetne i građanske kompetencije

20 sati godišnje

SAT RAZREDNOG ODJELA (teme predviđene planom sata i Zakonom o odgoju i obrazovanju

5 sati

IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI – suradnjom škole i lokalne zajednice Trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Npr. istraživačke, volonterske, organizacijske, proizvodno-inovativne aktivnosti ...

10 sati



Metodologija razvoja građanske kompetencije je spiralno-

razvojno postavljena Građanska kompetencija obuhvaća:

FUNKCIONALNE DIMENZIJE ◦ znanja i razumijevanja ◦ vještine i sposobnosti ◦ vrijednosti i stavove

STRUKTURNE DIMENZIJE ◦ ljudsko-pravna ◦ politička ◦ društvena ◦ međukulturna ◦ gospodarska ◦ ekološka

Naglasak je na ostvarivanju zadaća u stvarnom svijetu

npr. znati kako učiniti nešto,

znati zašto je nešto važno, znati o nečemu



3. ciklus

(1.- 4. razred

srednje šk.)

2. ciklus

(5. – 8. razred

osn. šk.)

1. ciklus

(1.-4. razred

osn. šk.)


učenik – građanin hrvatske domovinske zajednice

učenik – građanin razredne, školske i lokalne zajednice

učenik – građanin hrvatske domovinske zajednice te građanin europske i međunarodne zajednice

Sve strukturne dimenzije (tematska područja) su definirane, opisane, sistematizirane za svaki razred osnovne i srednje škole

Istaknuti su pripadajući ključni pojmovi

Navedeni su pripadajući OBRAZOVNI ISHODI

Obrazovni ishodi su temelj za međupredmetno planiranje i programiranje nastave GOO.



- dostojanstvo osobe, ljudska prava , slobode i

odgovornosti u nacionalnom, europskom i

međunarodnom pravnom sustavu

- ravnopravnost u odnosu na dob, spol, te etničku,

vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike

- vladavina prava i zaštita ljudskih prava

- suzbijanje neljudskog, ponižavajućeg i nepoštenog

(koruptivnog ) ponašanja

- suzbijanju društvene isključenosti na različitim

razinama



- određenje i značaj demokracije

- vlast i demokratsko upravljanje, razred, škola, lokalna zajednica, država, Europska unija, međunarodna zajednica

- sudjelovanje građana u demokratskom upravljanju

- istraživanje i rješavanje problema od školske do međunarodne razine

- suzbijanje neljudskog, ponižavajućeg i nepoštenog - koruptivnog ponašanja

- suzbijanje društvene isključenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini



- društvene komunikacijske vještine

- timski rad

- upravljanje grupnim radom

- upravljanje emocijama

- upravljanje sukobima

- volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti



- razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih

nacionalnih identiteta kao dijela hrvatskog

domovinskog identiteta te europskog i globalnog

identiteta

- interkulturna osjetljivost, komunikacija i dijalog

- osvještavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda



Gospodarska;

- odgovorno gospodarstvo, poduzetnost i poduzetništvo

- pravo na rad

- pravo na učenje za konkurentnost na tržištu,

- zaštita i moć potrošača, utjecaj na proizvodnju, tržište i

društvo potrošnjom

Ekološka;

- održivi razvoj Hrvatske, Europe i svijeta

- uloga građana u održivom razvoju



nadopuna pojedine međupredmetne tematske aktivnosti

povezane sa satom razrednika

samostalni projekti:

- Zakon u razredu

- Projekt građanin

- Radionica budućnosti

- Simulirana sjednica Sabora ...

- obilježavanje posebnih dana...



Opisno u rubriku bilježaka u imeniku

Također vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja (zaseban predmet)

Razredna mapa za GOO

Učenička mapa osobnog razvoja



Dnevnik rada

- Navesti nastavnu jedinicu prema planu i programu predmeta

- Dodati kraticu “GOO” ako je obrađena tema/ishod GOO


Svaki nastavnik opisno prati učenika u svom predmetu u rubrici za praćenje

Izvodi ocjenu koja je rezultat postignuća u usvajanju nastavnih sadržaja i stupnju razvijenosti ishoda predmeta koji su istodobno i ishodi GOO

U provjeru postignuća unutar određenog predmeta uključuje se provjera postignuća iz građanske kompetencije koju je nastavnik planirao i razvijao tijekom nastave svog predmeta

Nastavnici trebaju upoznati učenike s elementima praćenja i ocjenjivanja prema Pravilniku


“U nekim predmetima već postoje rubrike u koje se na integrirani način može vrednovati postignuće iz GOO

Npr. u Povijesti, Uočavanje uzročno-posljedičnih veza; u Prirodi, Praktični rad… Važno je da učitelji kad dogovaraju ishode koje će međupredmetno razvijati kod učenika dogovore i na koji način će provjeru učenikovih postignuća integrirati u provjeru predmetnih postignuća/kompetencija te da učenicima kažu što se od njih očekuje i kako mogu utjecati na poboljšanje svoje ocjene….”


znanje (činjenično znanje o programskim sadržajima/pojmovima GOO-a)

vještine za primjenu tog znanja (provedbeno znanje; primjena znanja kroz usvojene vještine; praktični radovi, rješavanje problema, usvojenost komunikacijskih vještina koja se pokazuju u grupnom radu, u izgradnji demokratskih odnosa u razredu kroz provedbu dogovorenih pravila razreda i druge aktivnosti i vještine utvrđene u Programu GOO-a)

vrijednosti (iskazivanje kroz učenikovo djelovanje; rezultat usvojenih znanja i vještina – vrijednosti se ne smiju vrednovati odvojeno ili zasebno već kao sastavni dio učenikove kompetencije koja se pokazuje i dokazuje učenikovim djelovanjem).


IZVEDBENI ŠKOLSKI PROGRAM međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO

Kopije PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE (svatko iz svojeg predmeta) u kojoj su jasno naznačene teme i ishodi GOO


UČENIK UPISUJE: - U kojim je aktivnostima sudjelovao

- Što je izradio u vezi GOO

- Osobna zapažanja

- Osvrt na naučeno

- Ideje i rješenja do kojih je došao

- Teškoće s kojima se je susretao...

PRILAŽE: potvrde o sudjelovanju u projektima

škole, natjecanjima, volontiranju, tečajevima, priznanja, ...


Može se pripremiti OBRAZAC

koji bi učenici

ispunjavali

Tko će i na koji način nadgledati vođenje mape?

Što ako učenik ne vodi mapu?


- da je evidentiranje i dokumentiranje njegovih postignuća

važno za njega i da mu može koristiti kao podloga u profesionalnom usmjeravanju i zapošljavanju;

- da evidentira što je otkrio tijekom učenja kao bitno za svoj odnos prema drugim ljudima i sebi i kakva su mu očekivanja, što treba učiniti da bi ih ostvario;

- da navodi razloge za svoje postupanje;”


“Takvi učenici će u praktičnim aktivnostima iskušati drugi način učenja – povezan sa životom te kroz uspješno rješavanje problema u suradnji s drugim učenicima iskusiti da i oni mogu biti uspješni. To može biti izvor motivacije za bolje učenje ali i prilika da evidentiraju svoje postignuće. ”


“ Nastavnici se trebaju dogovoriti da vode učenike daljnjem otkrivanju znanja stečenih u okviru pojedinih predmeta

kroz praktično, inovativno, izvanučioničko učenje; kroz istraživanje i rješavanje problema u društvenoj

zajednici; kroz otkrivanje mogućnosti praktične primjene

znanosti u stvarnom životu – npr. skupina učenika dobije zadaću da prikupi podatke i izradi prikaz (PPT) o inovativnim projektima koje su pokrenuli mladi, druga skupina napiše članak o tome što je utjecalo ili bilo uvjet da postanu inovatori i objavi ga, treća skupina pozove nekoga od inovatora ili znanstvenika s priznatim inovacijama u razred ili mu se obrati pismom itd.;”


SVRHA širi spektar, pokazatelj, namjena nekog programa – npr. Kurikuluma GOO-a

Svrhe poučavanja su širi iskazi o tome što će učenik biti u stanju učiniti jednom kad završi poučavanje. Svrhe se opisuju apstraktnim pojmovima Svrhe su opći iskazi koji se tiču obuhvatnih ciljeva ili intencija poučavanja. Npr. aktivan i odgovoran građanin Iz svrha proizlaze ciljevi, ISHODI.



a) iskazi kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti nakon što završi određeni proces učenja, poučavanja i vježbanja (građansko znanje i razumijevanje)

b) vještine koje je učenik u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja, poučavanja i vježba, tj. kako se nešto čini, stvara, primjenjuje … (građanske vještine i sposobnosti) c) vrijednosti kojima je privržen, uvjerenja, kritički odnos, zastupanja, sklonost, zalaganje za ... (građanske vrijednosti)

ISHODI (ciljevi) - definirani, operacionalizirani, mjerljivi, najjednostavniji koraci za postizanje svrha -moraju biti mjerljivi na neki konkretan način. Ciljevi učenja uključuju neki uvjet koji opisuje stupanj na kojem učenik pokazuje ono čime je ovladao. Ciljevi su pojedinačni stupnjevi koje učenik mora postići kako bi dosegao svrhe. Ciljevi se pokazuju ishodima.


Svrhe su općenite, ciljevi su specifični. Postoji više ciljeva nego svrha. Svrhe su poput strategija, ciljevi poput taktika.


1. izabrati ishode

2. odrediti svrhu

3. dati naziv

...


CARNetov Portal za škole - ŽSV profesora...

Documents

Transcript of CARNetov Portal za škole - ŽSV profesora...