č GRAD RIJEKA -...

z a p r o j e k t i r a n j e i g r a d i te lj s t v o, Z a g r e b

Projektantski ured: H5 PROJEKT d.o.o. Nova cesta 115, 10000 Zagreb OIB: 39319917274 Naruitelj: GRAD RIJEKA Korzo 16, 51000 Rijeka OIB: 54382731928

Graevina: UREENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB na k.. 3892 k.o STARI GRAD na adresi Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka Lokacija: k.. 3892 k.o STARI GRAD Vrsta projekta: GRAEVINSKI PROJEKT Vrsta projekta: GLAVNI PROJEKT Broj mape: MAPA 2 Zajednika oznaka projekta: ZO_GP 50/16 Broj T.D.: 32/16 Glavna projektantica: IDA KRIAJ LEKO, mag.ing.arch.

Projektant: HRVOJE ORLUKA dipl.ing.gra.

Struna suradnica: IVANA PARAILOVAC dipl.ing.gra.

Direktor:

JOZO ORLUKA ing.gra.

ZAGREB, STUDENI 2016.

Projekt UREENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB Lokacija k.. 3892, k.o STARI GRAD Adresa Ivana Grohovca 1a, Rijeka

studeni, 2016.g.

SADRAJ

A. OPI DIO

B. TEHNIKI DIO

1. Tehniki opis........................6

2. Grafiki prilozi.9

3. Analiza optereenja..10

4. Statiki proraun..12

5. Dimenzioniranje.21

6. Procjena trokova..38

7. Program kontrole i osiguranja kvalitete.39


studeni, 2016.g.

A. OPI DIO


studeni, 2016.g. 2

IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA


studeni, 2016.g. 3

RJEENJE O UPISU U IMENIK OVLATENIH GRAEVINARA


studeni, 2016.g. 4

RJEENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA Zagreb,Studeni 2016.

INVESTITOR:

GRAD RIJEKA Korzo 16, 51000 Rijeka OIB: 54382731928

GRAEVINA:

STAMBENO POSLOVNA ZGRADA na k.. 3892 k.o STARI GRAD na adresi Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka

NAZIV PROJEKTA: UREENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB na k.. 3892 k.o STARI GRAD na adresi Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka

RAZINA PROJEKTA GLAVNI PROJEKT

ZOP / T.D. : ZO_GP 50/16 / 32/16

Temeljem lanka 51. Zakona o gradnji (NN 153/13) daje se slijedee

RJEENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

Kojim se imenuje HRVOJE ORLUKA dipl.ing.gra. zaposlen u H5 PROJEKT d.o.o. za projektanta na izradi GLAVNOG GRAEVINSKOG PROJEKTA UREENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB na k.. 3892 k.o STARI GRAD na adresi Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka Imenovani ispunjava sve uvjete propisane gore navedenim zakonom.

Direktor:

JOZO ORLUKA, ing. gra.


studeni, 2016.g. 5

B. TEHNIKI DIO


studeni, 2016.g. 6

1. TEHNIKI OPIS

Uvod i postojee stanje konstrukcije

Predmet Glavnog projekta je ureenje interijera prostora RiHub kao prenamjene poslovnog prostora u javni prostor uredske namjene. Prostor se nalazi u dijelu prizemne etae na adresi Ivana Grohovca 3a i na dvovisinskom prizemlju s galerijom na adresi Ivana Gorhovca 1a unutar stambeno-poslovne zgrade u Rijeci, na k.. 3892 k.o. Stari grad, a koja je izgraena u periodu od 1914. do 1916.g. i nalazi se unutar kulturno-povijesne cjeline grada Rijeke. Predmet graevinskog glavnog projekta je prenamjena galerije (u Situaciji naznaeno sa Podruje zahvata A) te ureenje prostora oko stubine AB jezgre nekadanjeg lifta ( u Situaciji naznaeno s podruje zahvata B). Galerija je izgraena sredinom druge polovice 20.st,nalazi se na visini +2.81m tlocrtne je povrine 240 m2 s pristupom preko dva elina stubita. Prvotna namjena galerije je poslovna tj. prodajni prostor koji se prenamjenjuje u prostor uredske namjene. Mjestiminim istranim radovima je pretpostavljena nosiva konstrukcija galerije kao sustav drvenih sekundarnih greda 24/8cm (platica) oslonjenih na glavne eline nosae IPN 240. Rasponi sekundarnih drvenih greda su promjenjivi od 1.40-5.50 m sa meusobnim svijetlim razmacima 25 cm. Raspon glavnih elinih nosaa je 6.58m. elini nosai su upeti u nosive zidove debljine 100cm. Pod galerije su drvene ploe prekrivene tepisonom. Prenamjenom prostora nee se zadirati u nosivost postojee glavne nosive konstrukcije , kako galerije tako I objekta u cjelini. Ploha galerije promijeniti e oblik, no samo u smislu podne obloge s potkonstrukcijom, glavna nosiva konstrukcija od niza IPN 240 elinih profila se zadrava, kao i postojea stubita. Analizom optereenja prethodne namjene objekta (poslovno- prodajni prostor) I novog projektiranog stanja, dokazano je, da e optereenje novog stanje biti manjeg intenziteta od optereenja prvotne namjene prostora.

Svi podatci o materijalima, dimenzijama i geometriji objekta uzeti iz MAPA I. ARHITEKTONSKI GLAVNI PROJEKT, izraen od IDA d.o.o., Trpimirova 2, Rijeka.

Opis nove sekundarne konstrukcije

Nova podkonstrukcija prostora eline galerije (u Situaciji naznaeno sa Podruje zahvata A) se sastoji od AB ploe poz 100a, d=4cm, C25/30, armirane s Q-188,zatitni sloj 2cm, B500A, preklop armature 20cm, oslonjene na niz sekundarnih elinih nosaa IPE140, poz SN1-SN12, kvalitete elika S235. Rubni sekundarni nosai galerije su UPE 140 elini profili, poz RN1-RN18, kvalitete elika S235. Unutarnji i rubni nosai su razliitih meusobnih osnih razmaka, od 38cm do 56 cm,promjenjivih raspona od 1.40 do 5.50m. Unutarnji i rubni nosai poz SN I RN su povezani sa postojeim glavnim elinim nosaima IPN 240, pretpostavljene minimalne kvalitete elika S235, poz GN1-GN13. Kontakt sekundarnih I glavnih nosaa je ostvaren preko krute veze, eline papue, d=4mm,S235 elini nosai poz. GN2, GN5, GN9 I GN12 su grede na dva raspona poduprte s stupovima poz S1, S2, S3 I S4. Stupovi poz S su SHS elini profili, 15/15cm, pretpostavljene debljine stijenke 5mm I kvalitete elika S235. Nosai GN2 I GN3 , te GN11 i GN12, djelomino nose optereenje postojeeg eliinog stubita.

Na gornju pojasnicu sekundarnih elinih profila su zavareni modanici od armaturnih ipki 16, duljine 2cm, B500B, debljina vara 2mm, na razmacima svakih 30cm duljine nosaa, radi stabilizacije I ostvarivanja zajednike krutosti AB ploe I sekundarnih elinih nosaa. Oplata AB ploe je elini lim d=2mm, S235 koji se postavlja izmeu sekundarnih elinih nosaa, na gornju pojasnicu elinih profila


studeni, 2016.g. 7

sa nalijeganjem 4cm do zavarenih modanika 16. elini lim je potrebno tokasto zavariti zavarom d=2mm za elini profil zbog stabilizacije prilikom betoniranja AB ploe.

Na Podruju zahvata B, u sklopu ureivanja prostora i slojeva poda, potrebno je izvesti meukatnu konstrukciju u podruju AB jezgre nekadanjeg lifta. AB jezgra je dimenzija 2.70 x 3.66m, debljine zidova d= 20cm. Meukatna konstrukcija se sastoji drvenih greda meukatne konstrukcije Podruja zahvata A koji e se prekrojiti u drvene grede poz SN15. Drvene grede poz SN15 su 8/25cm, piljena graa, pretpostavljenog II. razreda vrstoe. Drvene grede se sidre u AB jezgru preko eline papue,skrojene od elinog lima, d=4mm, S235,debljine vara 3mm . Drvena greda je fiksirana za elinu papuu sa dva vijka M12, rasporeenih po visini drvene grede.

Zatita od poara

Temeljem Pravilnika o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje gradevine moraju zadovoljiti u slucaju poara i Pravilnika o izmjenama i dopunama. (N.N. 29/13 I 87/15) graevina sa predmetnim poslovnim prostorom se moe temeljem clanka 4. Stavak 1. podstavka 5 svrstati u zgrade podskupine 5 (ZPS 5). Navedenim svrstavanjem potrebno je ostvariti u poarnom sektoru temeljem priloga 1. otpornost na poar REI 90 minuta (za suteren, prizemlje, i katove, bez potkrovlja).

Parametri prorauna Nosiva konstrukcija podruja A je proraunata u programskom paketu SCIA 2015. Nosiva

konstrukcija je AB ploa pozicije 100a , oslonjena na sekundarne nosae pozicija SN koji su zglobnim vezama povezani sa glavnim elinim nosaima pozicija GN. Nosai GN su krutom vezom povezani sa nosivim zidovima. Stupovi S1-S4, unutranji oslonci elinih greda GN2,GN3,GN11 i GN12 su provjereni na uzdunu tlanu silu.

Nosiva konstrukcija podruja B su drvene ploe oslonjene na sustav drvenih platica poz DN 25x8

cm, na meusobnim svijetlim razmacima 25cm. Drvene platice poz DN su zglobno vezane za glavne eline nosae pozicija GN. Nosai GN su krutom vezom povezani sa nosivim zidovima.

Vertikalno optereenje : Stalno optereenje podruja A 1.50 kN/m2 Uporabno optereenje podruja A 2.00 kn/m2 Stalno optereenje stubita 0.80 kN/m Uporabno optereenje stubita 1.60 kn/m

Stalno optereenje podruja B 0.76 kN/m2 Uporabno optereenje podruja B 2.00 kn/m2 NAPOMENA - Na podruju galerije podruje A su predviene lagane aluminijske konstrukcije s staklenom stijenkom ija ukupna pojedinana teina mora iznositi maksimalno 200 kg.

Horizontalno optereenje : Vjetar - Nema utjecaja na nosivu konstrukciju podruja zahvata Potresno optereenje - Nema utjecaja na nosivu konstrukciju podruja zahvata


studeni, 2016.g. 8

Predradnje zahvatu na konstrukciji Nakon to se uklone slojevi poda galerije i postojea sekundarna konstrukcija a prije bilo kakvih

radova na postavljanju nove konstrukcije, potrebno je obaviti pregled postojee konstrukcije tj. obuhvatiti sve radnje naznaene od a) do h).

a) utvrditi stvarni raspored,meusobne razmake, raspone nosivih elemenata I usporediti s projektiranim stanjem u glavnom arhitektonskom projektu.

b) utvrditi stvarne dimenzije svih nosivih elemenata I usporediti ih s projektiranim stanjem u glavnom arhitektonskom projektu.

c) pregledati sve eline IPN 240 nosae i utvrditi ouvanost profila, posebno u podruju oslanjanja elinog profila u nosivi zid. Ukoliko se primjete mehanika oteenja, oteenja od korozije ili listanje nosaa potrebno je potraiti dodatno miljenje inenjera konstrukcije.

d) pregledati sve eline IPN 240 nosae i utvrditi ouvanost profila, posebno u podruju oslanjanja elinog profila u nosivi zid. Ukoliko se primjete mehanika oteenja, oteenja od korozije ili listanje nosaa potrebno je potraiti dodatno miljenje inenjera konstrukcije.

e) pregledati sve leajeve tj. mjesta oslanjanja elinih IPN 240 nosaa u nosive zidove i utvrditi da nema oteenja zida ispod elinog nosaa IPN 240. Potrebno je utvrditi postojanost betonske podloge na koju se nosa oslanja I ravnomjerno rasporeuje optereenje na nosivi zid. Ukoliko se primjete mehanika oteenja I nepostojanje betonske podloge potrebno je potraiti dodatno miljenje inenjera konstrukcije.

f) pregledati eline stupove S1S4 i utvrditi ouvanost profila, posebno u podruju oslanjanja elinih nosaa IPN 240 na stupove. Ako je oslanjanje eline grede ekscentrino, u odnosu na elini stup, potrebno je dodatnim plosnatim elinim ukrutama, d=4mm, osigurati to ravnomjerniji prijenos uzdune tlane sile. Ukoliko se primjete mehanika oteenja, oteenja od korozije ili listanje nosaa potrebno je potraiti dodatno miljenje inenjera konstrukcije.

g) utvrditi da li na elinim nosaima u neoptereenom stanju postoji trajni progib od dosadanjeg optereenja konstrukcije. Ukoliko se primjete progibi potrebno je potraiti dodatno miljenje inenjera konstrukcije.

h) pregledati svu drvenu grau koja e se koristiti za nosive elemente. Ukoliko se primjete mehanika oteenja, napuknua ili oteenja drvene grae od insekata potrebno zamjeniti elemente drvenom graom, istih ili boljih mehanikih karakteristika.

Ukoliko se utvrdi bilo koja netonost pretpostavljenih projektnih parametara naznaenih od a) do h), dobivenih istranim radovima I arhitektonskim glavnim projektom, potrebno je kontaktirati ovlatenog inenjera konstrukcije za dodatno miljenje

Hrvoje orluka d.i.g.


studeni, 2016.g. 9

2. GRAFIKI PRILOZI

-0.04

+2,87

+2,87

H5 PROJEKT d.o.o.

Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka

+2,87

POLJE 1550 cm

POLJE 2335 cm

POLJE 3215 cm

POLJE 4510 cm

POLJE 5140 cm

POLJE 6495 cm

POLJE 7150 cm

POLJE 8280 cm

POLJE 9400 cm

POLJE 10280 cm

POLJE 11335 cm

POLJE 12455 cm

+2,87

A'

A

A'

A

B

B

H5 PROJEKT d.o.o.


505

297

+/-0,00

+2,87

+/-0,00

+2,87

+/-0,00

+2,87

+/-0,00

-5,22

665

297

H5 PROJEKT d.o.o.


+2,87

+/-0,00

+2,87

+/-0,00+/-0,00

-5,22

+2,87

+/-0,00

665

297

H5 PROJEKT d.o.o.


+2,87

+/-0,00

-4,02

H5 PROJEKT d.o.o.



studeni, 2016.g. 10

3.ANALIZA OPTEREENJA 3.1.) Analiza optereenja poz. 100a Podruje A

a) Stalno optereenje Slojevi poda Pod P7 - POD GALERIJE

1. GUMA 0,5 CM 2. SUHI ESTRIH 2,5 CM 3. PE FOLIJA 0,015CM 4. MINERALNA VUNA (ZVUNA IZOLACIJA) 2,0 CM 5. TLANA AB PLOA 4,0 CM 6. ELINA POTKONSTRUKCIJA IPE 140 14,0 CM

ELINA KONSTRUKCIJA (I 25,5X11 CM) 25,5 CM

sloj materijal Specif.teina (kN/m3)

Debljina (m)

Optereenje sloja (kN/m2)

1. Mineralna vuna 2.00 0.02 0.04 2. Suhi estrih 10.00 0.025 0.25 3. Linoleum 10.00 0.005 0.05 4. AB ploa 25.0 0.04 1.00 5. elini lim 78.5 0.002 0.16 UKUPNO: 1.50 - stalno optereenje stubita poz G2,G3,G11 I G12 - 0.80 kN/m

b) Korisno optereenje Uporabno optereenje sloj vrsta Specif.teina

(kN/m3) Debljina

(m) Optereenje

(kN/m2) 1. Uporabno / / 2.00 UKUPNO: 2.00 - korisno optereenje stubita poz G2,G3,G11 I G12 1.60 kN/m

3.2.) Analiza optereenja poz. 200b Podruje B

a) Stalno optereenje Slojevi poda Pod P9 - POD PRIZEMLJA U SOBI ZA 1. TEPIH 1,0 CM 2. SUHI ESTRIH 2,5 CM 3. MINERALNA VUNA (ZVUNA IZOLACIJA) 2,0 CM 4. DRVENA OPLATA 2,5 CM 5. KONSTRUKCIJA OD DRVENIH GREDICA (8,0X25,0 CM) 25,0CM /POSTOJEE PREKROJENE/ 6. METALNA POTKONSTRUKCIJA ZA SPUTENI STROP 6,0 CM 7. DVOSTRUKE GIPSKARTONSKE PLOE 2,5 CM


studeni, 2016.g. 11

sloj materijal Specif.teina (kN/m3)

Debljina (m)

Optereenje sloja (kN/m2)

1. Mineralna vuna 2.00 0.03 0.06 2. Suhi estrih 10.00 0.025 0.25 3. Linoleum 10.00 0.0025 0.025 4. Drvene daske 7.0 0.03 0.21 5. Gips ploe 4.0 0.025 0.21 UKUPNO: 0.76

b) Korisno optereenje Uporabno optereenje sloj vrsta Specif.teina

(kN/m3) Debljina

(m) Optereenje

(kN/m2) 1. Uporabno / / 2.00 UKUPNO: 2.00

4. STATIKI PRORAUN4.1. Karakteristike 3D modela4.1.1. Prikaz 3d modela nosive konstrukcije

4.1.2. Geometrija 3D modela

4.1.3. Popreni presjeci

Name Type Item Fabrication A Ay Iy Wel.y Wpl.ymaterial [cm2] [cm2] [cm4] [cm3] [cm3]

Detailed Az Iz Wel.z Wpl.z[cm2] [cm4] [cm3] [cm3]

CS6 IPE140 S 235 rolled 16.4000 10.3428 541.0000 77.3000 88.30006.6249 44.9000 12.3000 19.3000

CS7 UPE140 S 235 rolled 18.4000 11.0003 599.0000 85.6000 98.8000

12studeni, 2016.g.

XYZ

X

Y

Z

Name Type Item Fabrication A Ay Iy Wel.y Wpl.ymaterial [cm2] [cm2] [cm4] [cm3] [cm3]

Detailed Az Iz Wel.z Wpl.z[cm2] [cm4] [cm3] [cm3]

7.1956 78.7000 18.2000 32.6000CS8 RECT C14 timber 208.0000 173.3337 11717.3333 901.3333 901.3333

80; 260 173.3333 1109.3333 277.3333 277.3333CS9 INP240 S 235 rolled 46.1000 29.6117 4250.0000 354.0000 412.0000

21.0100 221.0000 41.7000 70.0000

4.2. Prikaz optereenja4.2.1. Stalno optereenje - Povrinsko - (kN/m2)

4.2.2. Korisno optereenje - Povrinsko - (kN/m2)

13studeni, 2016.g.

XY

Z

XY

Z

4.2.3. Stalno optereenje - Linijsko - (kN/m')

4.2.4. Korisno optereenje - Linijsko - (kN/m')

4.2.5. Sluajevi optereenja

Ime Opis Vrsta optereenja Grupa Smjeroptereenja

- -Vlastita teina Permanent LG1 -Z

Self weightStalno Permanent LG1

StandardKorisno Variable LG2

Standard Static

14studeni, 2016.g.

XY

Z

XY

Z

4.2.6. Grupe optereenja

Ime Optereenje Vrsta TipLG1 PermanentLG2 Variable Standard Cat A : Domestic

4.2.7. Kombinacije optereenja

Naziv Opis Vrsta Sluajevi optereenja Koeficijenti[-]

CO1 - GSU Envelope - ultimate Vlastita teina 1.00Stalno 1.00Korisno 1.00

CO1 - GSN Envelope - ultimate Vlastita teina 1.00Stalno 1.35Korisno 1.50

4.2.8. Prikaz dijagrama unutarnjih sila za mjerodavne kombinacije4.2.8.1. elini nosa IPE140 - poz SN1-SN164.2.8.1.1. Dijagram maksimalnih momenata My po poljima - kombinacija "GSN"-[kNm]

4.2.8.1.2. Dijagram sila Vz - kombinacija "GSN"-[kN]

4.2.8.1.3. Dijagram progiba - za kombinaciju "GSU" - [ mm ]

15studeni, 2016.g.

XY

Z

XY

Z

XY

Z

4.2.8.2. elini nosa IPN240 - poz GN1-GN204.2.8.2.1. Dijagram momenata My - kombinacija "GSN"-[kNm]


16studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ

4.2.8.2.3. Dijagram momenata My - kombinacija "GSN"-[kNm]


17studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ



18studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ

4.2.8.3. Drveni nosai 8/25 - poz SN13-SN164.2.8.3.1. Dijagram momenata My - kombinacija "GSN"-[kNm]


19studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ


4.2.8.4. Reakcije u leajevima greda poz "GN1"-"GN20"- za kombinaciju "GSN"-[kN]

20studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ

5. DIMENZIONIRANJE KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA5.1. Dimenzioniranje elinih nosaa poz 'SN1'-'SN12'

1. Geometrija i statiki sustavqd

Raspon nosaa:

L = 5500 mmNSd NSd

2.Popreni presjek

Odabrani profil: IP-E 140

Tip pop. presjeka: valjani

h = 140 mm tf = 6.9 mm d =h-2c= 112 mmb = 73 mm tw = 4.7 mmA = 16.4 cm2 iy = 5.74 cm iz = 1.65 cmIy = 541 cm4 Wy = 77.3 cm3 Wpl.y = 88.3 cm3

Iz = 44.9 cm4 Wz = 12.3 cm3 Sy = 44.2 cm3

Iw = 1980 cm6 It = 2.45 cm4

3. Osnovni materijal Fe 360 t < 40 mm

Granica poputanja fy = 23.5 kN/cm2 e = 1Vlana vrstoa fu = 36 kN/cm2

Modul elastinosti E = 21000 kN/cm2

Modul posmika G = 8077 kN/cm2

Poissonov koeficijent n = 0.3

4. Parcijalni faktori sigurnosti gM0 = 1.1 gM1 = 1.1 gM2 = 1.25

5. Klasifikacija poprenog presjeka:hrbat

d/tw = 23.83 a = NSd/2twfy/M0 = 0.0 cma = (d/2 + a)/d = 0.50 < 0.5 a = 0.50

uvjet za klasu 1: d/tw 396e/(13a-1) 23.83 < 72.00 Hrbat je klase 1

pojasnicauvjet za klasu 1: c/tf 10e/a 5.29 < 20.00 Pojas je klase 1

c = b/2 = 36.5 mm Presjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 21

6. OTPORNOST POPRENOG PRESJEKA

6.1. Otpornost poprenog presjeka u tlaku

Npl.Rd = Afy/gM0 = 350 kN uvjet nosivosti NSd < Npl.Rd

6.2. Otpornost poprenog presjeka izloenog savijanju

Sudjelujua irina: c = 36.5 mm < L0/20 = 275 mmL0 - udaljenost nultoaka momentnog dijagrama Reduciranje irine nije potrebno.

Mc.Rd = Mpl.Rd = Wplfy/gM0 = 1886 kNcm uvjet nosivosti: My.Sd/Mc.Rd < 1

6.3. Posmina otpornost poprenog presjeka

Kontrola stabilnosti hrpta:d / tw = 23.83 < 69 x e = 69

Nije potrebna provjera izboavanja hrpta na posmik.Avz = 1.04htw = 7 cm2

Vpl.z.Rd = Avzfy/(31/2gM0) = 84.4 kN uvjet nosivosti: Vz,Sd/Vpl,z,Rd < 1

6.4. Interakcija M,V i N (savijanje,poprena i uzduna sila) po presjecima

Savijanje oko osi y-y

Poprena sila: Vz.Sd 0,5 Vpl.z.Rd MN.V.y.Rd = My.RdNiska razina uzdune sile: NSd < 0,25Npl.Rd Uvjet nosivosti: My.Sd < MN.V.y.Rd

Poprena sila: Vz.Sd > 0,5 Vpl.z.Rd r =(2VSd/Vpl,Rd-1)2

Niska razina uzdune sile: NSd < 0,25Npl.Rd MN.V.y.Rd / My.Rd = 1 - rUvjet nosivosti:My.Sd < MN.V.y.Rd

Poprena sila: Vz.Sd 0,5 Vpl.z.Rd n =NSd/Npl,RdVisoka razina uzdune sile: NSd > 0,25Npl.Rd MN.V.y.Rd / My.Rd = 1,11(1-n)

Uvjet nosivosti:My.Sd < MN.V.y.Rd


Visoka razina uzdune sile: NSd > 0,25Npl.Rd MN.V.y.Rd / My.Rd = 1,11(1-n-r)Uvjet nosivosti:My.Sd < MN.V.y.Rd

studeni, 2016.g. 22

7. OTPORNOST ELEMENTA IZLOENOG DJELOVANJU UZDUNE SILE I MOMENTA SAVIJANJA

7.1. Otpornost elementa na savijanje

Elastini kritini moment bonog izvijanja:

Mcr = C1p2EIz/(kL)

2 x (C2g + ((k/kw)2(Iw/Iz) + (kL)

2GIt/(p2EIz) + (C2g)

2)1/2)

razmak toaka bonog pridranja L= 50 cm

Mjesto unosa sile: g = - h/2 = -7 cm G = E / (2(1+n)) = 8077 kN/cm2

faktori efektivne duine k = 1 kW = 1faktori ovisni o uvjetima optereenja C1 = 1.132 C2 = 0.459

Mcr = 190.12 kNm = 19012 kNcm bw = 1.00

Svedena vitkost: l'LT = (bwWpl.yfy/Mcr)1/2 = 0.33 < 0.4

Odreivanje faktora redukcije cLT: odabir linije izvijanja: a Nije potrebno provoditi dokaFLT = 0,5(1+aLT(l'LT - 0,2)+l'

2LT) = 0.57

cLT = 1/(FLT+(F2LT - l'

2LT)

1/2 = 0.970

Granina vrijednost za bono izvijanje: Mb.Rd = cLTbW Wplfy/gM1 = 1830 kNcm

uvjet nosivosti My.Sd / Mb.Rd 1

7.2. Uzduna tlana otpornost

Dokaz nosivosti prema c postupku. Nb.Rd = c Nc.Rd l1 =p (E/fy)1/2 = 93.9

l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

duina izvijanja

efektivna vitkost

svedena vitkost

faktor redukcije

tlana otpornost

os li (cm) l l' c Nb.Rd (kN)

y - y 50 8.7 0.09 b 0.486 1.038 363.7 z -z 50 30.3 0.32 c 0.582 0.937 328.5

7.3. Interakcija M-N (savijanje i uzduna sila) bez problema bonog izvijanja

bM,Q = 1.3my = l'y(2bMy-4) + (Wpl.y-Wel.y)/Wel.y = 0.01 < 0.9

ky = 1 - (myNsd)/(cyAfy) < 1,5uvjet nosivosti: (NsdgM1)/(cyAfy) + (kyMySdgM1)/(Wpl.yfy) < 1

7.4. Interakcija M-N (savijanje i uzduna sila) sa problemom bonog izvijanja

bM,LT = 1.3mLT = 0.15l'zbMLT - 0.15 = -0.087 < 0.9

kLT = 1 - mLTNSd/(czAfy) < 1uvjet nosivosti: (NsdgM1)/(czAfy) + (kLTMySdgM1)/(cLTWpl.yfy) < 1

mjerodavna linija izvijanja

faktor F

studeni, 2016.g. 23

8. DOKAZ NOSIVOSTI PO PRESJECIMA - Mjerodavna kombinacija "GSN"

0.00 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.002.75 0.00 9.00 0.00 0.00 0.48 0.00 0.48 0.48 0.495.50 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!

9. DOKAZ DOPUTENOG PROGIBA - Mjerodavna kombinacija "GSU"

L = 5500 mm

uz = 16.1 mm

doputeni progib = L/300 = 18.33 mm > 16.1 mm

Zadovoljava!

Vz,Sd/Vpl,z,Rd Int. M-V-NM-N int. bez

bonog izvijanja

M-N int. sa bonim

izvijanjemx (m) NSd(kN) My.Sd (kNm) Vz.Sd (kN) NSd/NPl.Rd My.Sd/Mc.Rd

studeni, 2016.g. 24

5.2. Dimenzioniranje elinih nosaa poz 'RN1'-'RN18'


Raspon nosaa:

L = 5500 mmNSd NSd

2.Popreni presjek

Odabrani profil: UPE 140


h = 140 mm tf = 9 mm d =h-2c= 122 mmb = 65 mm tw = 5 mmA = 18.4 cm2 iy = 5.71 cm iz = 2.07 cmIy = 599 cm4 Wy = 85.64 cm3 Wpl.y = 98.84 cm3

Iz = 78.7 cm4 Wz = 18.19 cm3 Sy = 103 cm3

Iw = 2200 cm6 It = 4.05 cm4











c = b/2 = 32.5 mmPresjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 25





Sudjelujua irina: c = 32.5 mm < L0/20 = 275 mmL0 - udaljenost nultoaka momentnog dijagrama Reduciranje irine nije potrebno.















studeni, 2016.g. 26




Mcr = C1p2EIz/(kL)

2 x (C2g + ((k/kw)2(Iw/Iz) + (kL)


2)1/2)




Mcr = 248.43 kNm = 24843 kNcm bw = 1.00


Odreivanje faktora redukcije cLT: odabir linije izvijanja: a Nije potrebnoFLT = 0,5(1+aLT(l'LT - 0,2)+l'

2LT) = 0.56


2LT)

1/2 = 0.976





l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

duina izvijanja

efektivna vitkost

svedena vitkost

faktor redukcije

tlana otpornost


y - y 50 8.8 0.09 b 0.486 1.038 408.0 z -z 50 24.2 0.26 c 0.547 0.971 381.6





bM,LT = 1.3mLT = 0.15l'zbMLT - 0.15 = -0.100 < 0.9



faktor F

studeni, 2016.g. 27

8. DOKAZ NOSIVOSTI PO PRESJECIMA

0.00 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.002.75 0.00 9.00 0.00 0.00 0.43 0.00 0.43 0.43 0.445.50 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!


L = 5500 mm

uz = 7.8 mm


Zadovoljava!


bonog izvijanja

M-N int. sa bonim


studeni, 2016.g. 28

5.3. Provjera elinih nosaa poz 'GN1'-'GN20'


Raspon nosaa:

L = 6600 mmNSd NSd

2.Popreni presjek

Odabrani profil: IP-E 240


h = 240 mm tf = 13.1 mm d =h-2c= 190 mmb = 106 mm tw = 8.7 mmA = 46.1 cm2 iy = 9.59 cm iz = 2.2 cmIy = 4250 cm4 Wy = 354 cm3 Wpl.y = 412 cm3

Iz = 221 cm4 Wz = 41.7 cm3 Sy = 70 cm3

Iw = 37390 cm6 It = 25 cm4











c = b/2 = 53 mmPresjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 29





Sudjelujua irina: c = 53 mm < L0/20 = 330 mmL0 - udaljenost nultoaka momentnog dijagrama Reduciranje irine nije potrebno.















studeni, 2016.g. 30




Mcr = C1p2EIz/(kL)

2 x (C2g + ((k/kw)2(Iw/Iz) + (kL)


2)1/2)




Mcr = 1865.27 kNm = 186527 kNcm bw = 1.00


Odreivanje faktora redukcije cLT: odabir linije izvijanja: a Nije potrebnoFLT = 0,5(1+aLT(l'LT - 0,2)+l'

2LT) = 0.53


2LT)

1/2 = 0.994





l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

duina izvijanja

efektivna vitkost

svedena vitkost

faktor redukcije

tlana otpornost


y - y 50 5.2 0.06 b 0.477 1.052 1035.9 z -z 50 22.7 0.24 c 0.540 0.979 963.8





bM,LT = 1.3mLT = 0.15l'zbMLT - 0.15 = -0.103 < 0.9



faktor F

studeni, 2016.g. 31


0.00 0.00 65.00 50.00 0.00 0.74 0.19 0.74 0.74 0.743.30 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.006.60 0.00 65.00 50.00 0.00 0.74 0.19 0.74 0.74 0.74

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!


L = 6600 mm

uz = 7.5 mm


Zadovoljava!


bonog izvijanja

M-N int. sa bonim


studeni, 2016.g. 32

5.4. Provjera drvenih nosaa poz 'SN13'-'SN16' Klasa 1 Presjek:

B = 80 mmC27 1 H = 240 mm

C30 2 A = 1.92 E+4 mm2

C35 3 Wy = 7.68 E+5 mm3

C40 4 Wz = 2.56 E+5 mm3

Dodani presjek:D30 5 DA = 0.00 E+0 mm2 Vlanost 3

D35 6 DWy = 0.00 E+0 mm3 u 12% 1

D40 7 DWz = 0.00 E+0 mm3 12%

5.5. Provjera elinih stupova poz 'S1'-'S4'


Raspon nosaa:

L = 2600 mmNSd NSd

2.Popreni presjek

Odabrani profil: 150 x 150 x 5.0


h = 150 mm t = 5 mm d =h-3t= 135 mmb = 150 mmA = 55.7 cm2 iy = 5.9 cm iz = 5.9 cmIy = 970 cm4 Wy = 129 cm3 Sy = 151 cm3

Iz = 970 cm4 Wz = 129 cm3








d/tw = 27.00 a = 0,5NSd/2twfy/M0 = 1.4 cma = (d/2 + a)/d = 0.60 > 0.5 a = 0.60

uvjet za klasu 1: d/tw 396e/(13a-1) 27.00 < 57.79 Hrbat je klase 1pojasnica

uvjet za klasu 1: (b-3tf)/tf 33e 27.00 < 33.00 Pojas je klase 1Presjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 34








Nije potrebna provjera izboavanja hrpta na posmik.Avz = 2dmt = 14.5 cm2 dm = h-t = 14.5 cm











studeni, 2016.g. 35



l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

duina izvijanja

efektivna vitkost

svedena vitkost

faktor redukcije

tlana otpornost

os li (cm) l l' c Nb.Rd (kN)y - y 260 44.1 0.47 a 0.639 0.933 1110.8 z -z 260 44.1 0.47 a 0.639 0.933 1110.8


bM,y = 1.59my = l'y(2bMy-4) + (Wpl.y-Wel.y)/Wel.y = 0.96 > 0.9

ky = 1 - (myNsd)/(cyAfy) < 1,5

uvjet nosivosti: (NsdgM1)/(cyAfy) + (kyMySdgM1)/(Wpl.yfy) < 1


0.00 60.00 0.00 0.00 0.05 0.00 0.00 0.00 0.052.60 60.00 0.00 0.00 0.05 0.00 0.00 0.00 0.05

0.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.000.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!


bonog izvijanja


x (m) NSd(kN) My.Sd (kNm) Vz.Sd (kN) NSd/NPl.Rd My.Sd/Mc.Rd

mjerodavna linija izvijanja faktor F

studeni, 2016.g. 36

6. PROCJENA TROKOVA

Stav.pred.

Opis stavke Jed. mjere Koliina

Jedinina Ukupna1 2 3 4 5 6

1. Nabava, doprema i ugradnja materijala zaizvedbu tlane armiranobetonske ploegalerije debljine 4 cm:

a) beton tlane vrstoe C25/30. Ploa se izvodina galeriji od elinih profila na postavljenojoplati od elinog lima debljine 2 mm.

m2 215,00 88,00 18.920,00b) armaturne mree Q188 kg 657,90 10,00 6.579,00c) oplata od elinog lima debljine 2 mm. Stavka

ukljuuje zavrnu obradu (ienje), 2*temeljnipremaz bojom za metal i premaz zavrnimlakom. m2 215,00 160,00 34.400,00Napomena: u cijenu ukljuena sva potrebnaspojna sredstva i materijal.

2. Nabava, doprema i ugradnja elinihnosaa oznake RNn, profil UPE 140.Stavka ukljuuje zavrnu obradu(ienje), 2*temeljni premaz bojom zametal i premaz zavrnim lakom te svapotrebna spojna sredsta i materijal.Obraun po m' ugraenih profila.

kg 1.102,00 28,00 30.856,00

3. Nabava, doprema i ugradnja elinihnosaa oznake SNn, profil IPE 140. Stavkaukljuuje zavrnu obradu (ienje),2*temeljni premaz bojom za metal ipremaz zavrnim lakom te sva potrebnaspojna sredsta i materijal. Obraun po m'ugraenih profila.

kg 4.321,50 28,00 121.002,00

211.757,0052.939,25

264.696,25

Cijena [kn]

U K U P N OPDV 25 %

S V E U K U P N O

Studeni, 2016.g. 38


Studeni, 2016.g. 39

7. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

1. Openito

Program kontrole i osiguranja kvalitete obuhvaa skup sustavno planiranih aktivnosti radi postizanja propisanih tehnikih svojstava materijala, proizvoda i radova, ime se ostvaruje propisana razina kakvoe graevine tijekom uporabe. Sadraj istog propisan je 'Pravilnikom o obveznom sadraju i opremanju projekata graevina (NN 64/14., 41/15., 105/15., 61/16.).

Svi materijali i proizvodi, bez obzira na vrstu i koliinu, bit e odobreni ako zadovoljavaju odredbe programa kontrole i osiguranja kvalitete te ako su proizvedeni prema vaeim normama i tehnikim propisima.

Graevni proizvod moe se staviti u promet i koristiti za graenje samo ako je dokazana njegova uporabljivost na nain propisan Zakonom o gradnji (NN 153/13) i Zakonu o prostornom ureenju (NN 153/13) te drugim posebnim propisima. Graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva takva da udovoljavaju bitnim zahtjevima za graevinu, a odreena su tehnikim specifikacijama ili tehnikim propisom. Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se ocjenjivanjem sukladnosti tehnikih svojstava proizvoda s tehnikim specifikacijama, to se dokazuje originalnom potvrdom (certifikatom) sukladnosti ili izjavom proizvoaa o sukladnosti. Dokaz uporabljivosti u originalu izvoa mora pravodobno predati nadzornom inenjeru na odobrenje. Nadzorni inenjer ima pravo i dunost provjere dokaza uporabljivosti pomou kontrolnih ispitivanja, prema odredbama programa kontrole i osiguranja kvalitete.

Za materijale, proizvode i radove za koje nije utvren postupak dokazivanja uporabljivosti provode se ispitivanja prema odredbama iz programa kontrole i osiguranja kvalitete. Sva ispitivanja provodi ovlateni laboratorij ili laboratorij pod nadzorom ovlatenog tijela, a obuhvaaju najmanje:

prethodna ispitivanja (izvoa) kao dokaz uporabljivosti, vlastita ispitivanja proizvoaa (izvoaa) tijekom proizvodnje (tekua ispitivanja),

kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora (nadzornog inenjera). Provode se na osnovi izraenog programa ispitivanja uzimajui u obzir: tekua ispitivanja, vizualna zapaanja mjesta (uzoraka) ispitivanja, uz primjenu provjerenih statistikih metoda.

Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inenjer i ne mogu se mijenjati bez njegova odobrenja.

Po donoenju materijala na gradilite, uz poziv izvoaa, nadzorni inenjer e ga pregledati i njegovo stanje konstatirati u graevinskom dnevniku. Ukoliko se tijekom gradnje ukae opravdana potreba za manjim odstupanjima od projekta, ili njegovim izmjenama, izvoa je


Studeni, 2016.g. 40

obvezan prethodno pribaviti suglasnost projektanta i nadzornog inenjera. Izvoa je obvezan putem dnevnika registrirati sve izmjene i eventualna odstupanja od projekta, a po dovretku gradnje obvezan je predati investitoru projekt izvedenog stanja objekta (sastoji se od arhitektonsko-graevnog projekta, te svih projekata u kojima je dolo do izmjene). Ako bi izvoa uporabio materijal za koji se kasnije ustanovi da nije odgovarajui te ukoliko bi dolo do bitnog odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoe, na zahtjev nadzornog inenjera izvoa mora provesti dodatna ispitivanja ili isti odstraniti s objekta i postaviti drugi koji odgovara propisima. Pored materijala i sam rad mora biti kvalitetno izveden, a to bi se u toku rada i poslije pokazalo nekvalitetno izvoa je obvezan o svom troku ispraviti. Prije izvoenja svakog rada mora se izvriti tono razmjeravanje i obiljeavanje na zidu, stropu ili podu.

Ukoliko izvoa radova dopremi na graevinu materijal bez odgovarajueg certifikata o kvaliteti materijala, duan je da u roku prije ugradbe dopremljenog materijala o svom troku dobavi propisana uvjerenja o kvaliteti. Ukoliko spomenutim standardima ili tehnikim propisima nisu utvreni boja, veliina, sastav, zrnatost, vrstoa, posebna zapreminska teina, toplinska, zvuna i difuzna vidljivost ili druge fizikalne ili kemijske karakteristike materijala, izvoa radova je obvezan po nalogu projektanta ili nadzornog inenjera, kao i po nalogu investitora ugraditi materijal odgovarajuih osobina uobiajenih za odnosni materijal.

Investitor e (nadzorni inenjer) provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s odredbama programa kontrole i osiguranja kvalitete, ali i prema vlastitoj procjeni.

Izvoa mora nadzornom inenjeru omoguiti nesmetan pristup proizvodnom pogonu i laboratoriju radi potrebnih provjera i/ili uzimanja uzoraka za kontrolna ispitivanja ukljuivo fiziko otkrivanje (skidanje) prethodno pokrivenih slojeva ili konstrukcija.

Posebnu panju treba posvetiti kontroli radova o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.

Materijali koji odstupaju od projektom propisanih normi smiju se ugraivati ako izvoa dostavi jedan primjerak mjerodavnih tehnikih pravila nadzornom inenjeru najkasnije 90 dana prije poetka one faze radova na koje se pravila odnose. Nakon dovretka ugovorenih radova ti dokumenti postaju vlasnitvo investitora.

2. Projektantski nadzor

Projektantski nadzor obavlja projektant. Nakon uvida u Projekt organizacije graenja odredit e se dinamika projektantskog nadzora. Detalji izvedbe koji ovise o tehnologiji koju e primijeniti Izvoa te nisu u potpunosti rijeeni projektom, rjeavat e se u sklopu projektantskog nadzora.


Studeni, 2016.g. 41

3. Demontae i ruenja

Svim radovima na ruenjima i demontai mora se prii s velikim oprezom, svim potrebnim osiguranjem objekta, odnosno dijela gdje se ruenje ili demontaa obavlja. Nakon to se uklone slojevi poda galerije i postojea sekundarna konstrukcija a prije bilo kakvih radova na postavljanju nove konstrukcije, potrebno je obaviti pregled postojee nosive glavne konstrukcije tj. obuhvatiti sve radnje naznaene u 'Tehnikom opisu' ovog glavnog projekta. Za tu vrstu radova potrebno je imati odgovarajuu strukturu radne snage i to visokokvalificiranu radnu snagu za osiguranja podupiranja, izradu zatitnih ograda, te stalnu kontrolu na mjestima gdje se obavlja demontaa - ruenje. Prije nego se zapoinje s bilo kakvom demontaom ili ruenjem potrebno je da nadzorni inenjer s rukovoditeljem radova obie detaljno objekt i da se tono odrede mjesta koja e se ruiti - demontirati. Bez ovakvog dogovora i upisa u graevinski dnevnik izvoa ne smije zapoeti s bilo kojom vrstom radova. Optereenje stropne konstrukcije s materijalom takoer nije dozvoljeno, ve se sav materijal - uta dobivena ruenjem mora deponirati na za to predvienom mjestu unutar granice obuhvata, a mjesto e se odrediti u dogovoru sa nadzornim inenjerom odnosno po prihvaenoj shemi gradilita. Zabranjuje se upotreba kompresora prilikom ruenja odnosno probijanja zidova, odnosno sav rad se mora obavljati runo. Odmah po uvoenju u posao izvoa je duan blindirati sve postojee instalacije. Ne dozvoljava se isputanja bilo kakve vode i ispiranja stroja, povrina i sl. u temeljnu kanalizaciju. Da bi se to izbjeglo potrebno je izraditi talonicu prije uputanja vode u kanalizaciju. Isto tako je zabranjeno razlijevanje vode po objektu, priprema morta, betona i sl., odnosno sve to moe prouzroiti natapanje stropne konstrukcije i zidova.

Zakoni i pravilnici kojih se tokom izvoenja ovih radova potrebno pridravati su:

Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu (NN 18/83 i 59/96, Sl. list br. 42/1968 i 45/1968)

Zakon o zatiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)

4. Zbrinjavanje graevnog otpada

Nain zbrinjavanja graevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi iz tog podruja su:

Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o zatiti okolia (NN 80/13) Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom (NN 38/08)

Prema 'Pravilniku o gospodarenju graevnim otpadom (NN 38/08), graevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje graevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odravanja postojeih graevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne moe bez prethodne oporabe koristiti za


Studeni, 2016.g. 42

graenje graevine zbog kojeg graenja je nastao. Pravilnik takoer definira pojam 'posjednik graevnog otpada osobu koja ima pravo raspolaganja odnosno posjednitva nad graevnim otpadom a to moe biti vlasnik graevine, investitor, izvoa ili neka trea osoba.

U tom smislu propisano je da se graevni otpad ne smije odloiti na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje nisu za to predviene te da posjednik graevnog otpada duan je snositi sve trokove gospodarenja graevnim otpadom.

Posjednik graevnog otpada duan je osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno skladitenje graevnog otpada.

Graevni proizvod nastao materijalnom oporabom graevnog otpada moe se ponovo uporabiti u graevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom.

Graevni otpad predvien za odlaganje predaje se ovlatenim osobama koje upravljaju odlagalitima otpada sukladno uvjetima propisanim posebnim propisom.

Nakon zavretka radova gradilite treba oistiti od otpadaka i suvinog materijala, postupiti prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje najkasnije u roku od mjesec dana nakon izdavanja uporabne dozvole.

Sve zemljane i druge povrine terena koje su na bilo koji nain degradirane otpadnim materijalom kao posljedica izvoenja radova, izvoditelj radova je duan dovesti u stanje urednosti.

5. Zahtjevi za proizvode

Propisana svojstva, potvrde o uporabljivosti, potvrde o sukladnosti i oznaavanje graevinskih proizvoda, kontrola graevinskih proizvoda, specifinosti tijekom projektiranja i izgradnje, postupci obavezne kontrole i ostali zahtjevi koje graevinski proizvodi moraju ispuniti nalaze se u:

Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12) Tehnikom propisu za zidane konstrukcije (NN 01/07) Tehnikim propisom za drvene konstrukcije (NN 121/07., 58/09., 125/10., 136/12.) Tehnikim propisom za eline konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12 i 136/12)

i ostalim propisima.

Graevinski proizvod proizveden u tvornici izvan gradilita moe biti ugraen u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve iz Propisa i ako je za njega izdana potvrda o sukladnosti u skladu s odredbama posebnih propisa.


Studeni, 2016.g. 43

Predgotovljeni elementi proizvedeni na gradilitu za potrebe tog gradilita mogu biti ugraeni u betonsku konstrukciju ako je njihova uporabljivost dokazana u skladu s projektom betonske konstrukcije i Propisom.

U sluaju nesukladnosti graevinskog proizvoda s tehnikim svojstvima za taj proizvod i/ili projektom betonske konstrukcije, proizvoa graevinskog proizvoda ili Izvoa koji izvodi betonsku konstrukciju mora odmah zaustaviti proizvodnju tog proizvoda i poduzeti mjere za odreivanje i otklanjanje greaka koje su uzrokovale neusklaenost.

Ako doe do isporuke neusklaenog graevinskog proizvoda, proizvoa ili uvoznik mora bez odgaanja o tome obavijestiti sve kupce, distributere, ovlatenu pravnu osobu koja je izdala potvrdu o sukladnosti te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja.

Proizvoa ili uvoznik i distributer graevinskog proizvoda obavezan je poduzeti odgovarajue mjere kako bi se svojstva graevinskog proizvoda odrala tijekom rukovanja, skladitenja i prijevoza, kao to je Izvoa betonske konstrukcije duan uiniti isto tijekom prijevoza, rukovanja, skladitenja i ugradnje graevinskog proizvoda.

6. Betonski i armiranobetonski radovi

a) Openito

Beton proizveden prema odredbama Tehnikog propisa za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10, 136/12) i ovih tehnikih uvjeta ugrauje se u betonsku konstrukciju prema projektu.

Izvoa mora prije poetka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona dolo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnika svojstva betonske konstrukcije.

Kontrolni postupak utvrivanja svojstava svjeeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa projektom betona ili betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

Kontrolni postupak utvrivanja tlane vrstoe ovrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugraivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvoaa.

Ako je koliina ugraenog betona vea od 100 m3, za svakih slijedeih ugraenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona.


Studeni, 2016.g. 44

Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvoaa evidentiraju se uz navoenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navoenje oznake pojedinanog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugraivao u trenutku uzimanja uzoraka.

Kontrolni postupak utvrivanja tlane vrstoe ovrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristine tlane vrstoe betona provodi se odgovarajuom primjenom kriterija iz vaee norme.

Za sluaj nepotvrivanja zahtijevanog razreda tlane vrstoe betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugraen beton nedokazanog razreda tlane vrstoe provesti naknadno ispitivanje tlane vrstoe betona u konstrukciji.

b) Isporuka svjeeg betona

Informacije korisnika betona proizvoau

Korisnik e usuglasiti s proizvoaem:

datum isporuke, vrijeme i koliinu,

i informirati proizvoaa o:

posebnom transportu na gradilite, posebnim postupcima ugradnje, ogranienjima vozila isporuke, npr. tipa (rotirajua ili nerotirajua oprema), veliine, visine

ili bruto teine.

Informacije proizvoaa betona korisniku

Kada naruuje beton, korisnik e zahtijevati informacije o sastavu mjeavine betona radi primjene pravilne ugradnje i zatite svjeeg betona i utvrivanja razvoja vrstoe betona.

Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvoa prije isporuke betona, ve prema tome kako odgovara korisniku.

Kad je posrijedi tvorniki proizvedeni beton, informacije, kad se zatrae, mogu biti dane i referencama proizvoaeva kataloga sastava mjeavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti o klasama vrstoe, klasama konzistencije, teina mjeavine i drugi mjerodavni podaci.


Studeni, 2016.g. 45

Informacije za utvrivanje vremena zatite betona prema razvoju vrstoe mogu biti iskazane nazivima iz tablice ili krivuljom razvoja vrstoe betona pri 20C izmeu 2 i 28 dana.

Razvoj vrstoe Omjeri vrstoe 2 /28 Brz >0,5 Srednji >0,3 i 0,15 i


Studeni, 2016.g. 46

Otpremne informacije za gradilini beton

Odgovarajue informacije traene za otpremnicu tvorniki proizvedenog betona mjerodavne su i za beton proizveden na velikom gradilitu, ili kad ukljuuje vie tipova betona.

Konzistencija pri isporuci

Openito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim sluajevima voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornou proizvoaa i primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravajui da uvjetovane granine vrijednosti nisu prekoraene i da je dodatak kemijskog dodatka ukljuen u projekt betona. Koliina svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti upisana u otpremni dokument u svim sluajevima.

Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima sukladnosti prilagoenim unaprijed radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje.

Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajuim ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati od tih utvrenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskim uvjetima.

Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u ovom poglavlju.

Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona i sastav betona znaajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke.

Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti, treba ih uzeti u obzir pri vrednovanju sukladnosti. Proizvoa moe koristiti i druge rezultate ispitivanja isporuenog betona u prihvaanju sukladnosti.

Sukladnost ili nesukladnost prosuuje se prema kriterijima sukladnosti. Nesukladnost moe voditi daljnjim akcijama na mjestu proizvodnje i na gradilitu.


Studeni, 2016.g. 47

Kontrola proizvodnje

Proizvoa je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnje.

Kontrola proizvodnje obuhvaa sve mjere nune za odravanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima.

To ukljuuje:

izbor materijala, projektiranje betona, proizvodnju betona, preglede i ispitivanja, uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjeeg i ovrslog betona i opreme, kontrolu sukladnosti.

Sustav kontrole proizvodnje treba sadravati odgovarajue dokumentirani postupak i upute. Namjeravanu uestalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati. Rezultate ispitivanja i kontrola treba evidentirati izvjetajima.

Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadrani u izvjetajima), Izvjetaje o kontroli proizvodnje treba uvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne trae due razdoblje.

Vrednovanje i potvrivanje sukladnosti

Proizvoa je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima. U tu svrhu proizvoa mora provoditi sljedee:

poetno ispitivanje kad je traeno kontrolu proizvodnje kontrolu sukladnosti

Proizvoaevu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C 16/20 vrednovati i pregledavati ovlateno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlateno certifikacijsko tijelo.

Proizvoa je odgovoran za odravanje sustava kontrole proizvodnje.


Studeni, 2016.g. 48

c) Skele i oplate

Osnovni zahtjevi

Skele i oplate, ukljuujui njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su:

otporne na svako djelovanje kojem su izloene tokom izvoenja, dovoljno vrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i

sprijee oteivanje konstrukcije. oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroeni ni oteeni

svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem. skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme.

Materijali

Openito:

Moe se upotrijebiti svaki materijal koji e ispuniti uvjete konstrukcije ovih tehnikih uvjeta. Moraju zadovoljavati odgovarajue norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih materijala.

Oplatna ulja:

Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na nain da ne tete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju tetno na okolinu.

Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju tetno utjecati na valjanost povrine, njezinu boju ili na posebne povrinske premaze.

Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvoaa ili isporuitelja.

Skele:

Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle tetne pukotine u mladom betonu. To se moe postii:

ogranienjem progibanja i/ili slijeganja, kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.

Oplate:

Oplata treba osigurati betonu traeni oblik dok ne ovrsne.

Oplata i spojnice izmeu elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da sprijee gubitak finog morta.


Studeni, 2016.g. 49

Oplatu koja apsorbira znaajniju koliinu vode iz betona ili omoguava evaporaciju treba odgovarajue vlaiti da se sprijei gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena.

Unutarnja povrina oplate mora biti ista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu povrinu betona.

Posebne oplate:

Pri izvedbi konstrukcije kliznom oplatom, projekt takvog sustava mora uzeti u obzir materijal oplate i osigurati kontrolu geometrije radova.

Za osiguranje traenog zatitnog sloja betona, usklaenog s tolerancijama definiranim ovim tehnikim uvjetima, treba koristiti odgovarajue vodilice ili distancere oplate od armature.

Povrinska obrada:

Posebnu povrinsku obradu betona, ako se trai, treba utvrditi projektnim specifikacijama.

Za prihvaanje zadane kvalitete povrinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli.

Vrsta i kvaliteta povrinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zatiti tijekom izvedbe.

Oplatni uloci i nosai:

Privremeni drai oplate, ipke, cijevi i slini predmeti koji e se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugraeni elementi kao npr. ploe, ankeri i distanceri trebaju:

biti vrsto fiksirani tako da ouvaju projektirani poloaj tijekom betoniranja, ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju, ne reagirati tetno s betonom, armaturom ili prednapetim elikom, ne uzrokovati neprihvatljivi povrinski izgled betona, ne tetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugraeni dio treba imati dovoljnu vrstou i krutost da zadri oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadravati tvari koje mogu tetno djelovati na njih same, beton ili armaturu.

Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i zavrno obraditi materijalom kakvoe sline okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi nain obrade specificiran.

Otputanje skela i uklanjanje oplate:

Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu vrstou:


Studeni, 2016.g. 50

otpornu na oteenje povrine skidanjem oplate, dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, da izbjegne deformacije vee od specificiranih tolerancija elastinog ili neelastinog

ponaanja betona.

Uklanjanje oplate treba izvoditi na nain da se konstrukcija ne preoptereti i ne oteti.

Optereenja skela treba otputati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba odravati pri oslobaanju i uklanjanju optereenja.

Postupak podupiranja ili otputanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja poetnog optereenja, sukcesivno optereenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.

d) Armatura i ugradnja armature

Armatura izraena od elika za armiranje prema odredbama ugrauje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN 13670:2010, normama na koje ta upuuje.

Rukovanje, skladitenje i zatita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehnikih specifikacija koje se odnose na elik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama ovoga Priloga.

Izvoa mora prema normi HRN EN 13670:2010 prije poetka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladitenja armature dolo do njezinog oteivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnika svojstva betonske konstrukcije.

Nadzorni inenjer neposredno prije poetka betoniranja mora:

provjeriti postoji li isprava o sukladnosti elika za armiranje odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,

provjeriti je li armatura izraena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graevinski dnevnik.

Materijali

elik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete HRN EN 10080:2012 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki proizvod treba biti jasno oznaen i prepoznatljiv.

Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete HRN EN 1992-1-1:2013, priznatih propisa navedenih u TPBK i uvjete projekta.


Studeni, 2016.g. 51

Povrina armature mora biti oiena od slobodne hre i tvari koje mogu tetno djelovati na elik, beton ili vezu izmeu njih.

Galvanizirana armatura moe se koristiti samo u betonu s cementom koji nema tetnog djelovanja na vezu s galvaniziranom armaturom.

Savijanje, rezanje, prijevoz i skladitenje

elik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome:

savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, savijanje elika pri temperaturi ispod -5 C, ako je doputeno projektnim specifikacijama,

treba izvoditi uz poduzimanje odgovarajuih posebnih mjera osiguranja, savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim

specifikacijama.

Promjer trna za savijanje ipki treba biti prilagoen stvarnom tipu armature

e) Betoniranje

Uvjeti kakvoe betona

Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz HRN EN 206:2014 i ovim tehnikim uvjetima.

Isporuka, preuzimanje i gradilini prijevoz svjeeg betona

Nadzor i kontrolu kakvoe treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovim tehnikim uvjetima.

Meu ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvreni nadzor.

Kontrola prije betoniranja

Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predviene ovim Tehnikim uvjetima i projektom, a ako ne postoji projekt, a prema sloenosti izvedbe je neophodan potrebno ga je uzraditi.

Treba, po potrebi, izvesti poetno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe dokumentirati.

Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no to ugradnja betona pone.

Konstrukcijske spojnice moraju biti iste i navlaene. Oplatu treba oistiti od prljavtine, leda, snijega ili vode.


Studeni, 2016.g. 52

Ako se beton ugrauje izravno na tlo, svjei beton treba zatititi od mijeanja s tlom i gubitka vode.

Konstrukcijske elemente treba podlonim betonom od najmanje 3-5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za odgovarajuu vrijednost poveati donji zatitni sloj betona.

Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati temperaturu koja nee uzrokovati smrzavanje betona prije no to dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije doputena ako za takve sluajeve nisu predviene posebne mjere.

Predvia li se temperatura okoline ispod 0C u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zatite betona od oteenja smrzavanjem.

Povrinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idueg sloja treba biti iznad 0C. Ako se predvia visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zatite betona od tih negativnih djelovanja.

Ugradnja i zbijanje

Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloeni elementi dobro obuhvate betonom i osigura zatitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traenu vrstou i trajnost.

Posebnu panju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suenja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

Vibriranje, osim ako nije drugaije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uloiti to blie konanom poloaju u konstrukcijskom elementu: Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlaiti kroz oplatu i armaturu.

Normalna debljina sloja ne bi smjela biti vea od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se povrina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje povrinskog sloja preporuljivo i radi izbjegavanja plastinog slijeganja betona ispod gornjih sipki armature.

Vibriranje povrinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona oslobaa zarobljeni zrak.

Prekomjerno povrinsko vibriranje koje slabi kvalitetu povrinskog sloja betona treba izbjei. Kad se primjenjuje samo povrinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obino ne treba prelaziti 100 mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano drugaije. Korisno je dodatno vibriranje povrina uz podupore.


Studeni, 2016.g. 53

Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preoptereenje oplate i skela. Hladna spojnica se moe stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugraenog sloja vee prije ugradnje i zbijanja narednog.

Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za povrinsku obradu.

Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru.

Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zatiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kie i snijega.

Naknadno dodavanje vode, cementa, povrinskih otvrivaa ili slinih materijala nije doputeno.

Njegovanje i zatita

Beton u ranom razdoblju treba zatititi:

da se skupljanje svede na najmanju mjeru, da se postigne potrebna povrinska vrstoa, da se osigura dovoljna trajnost povrinskog sloja, od smrzavanja, od tetnih vibracija, udara ili drugih oteivanja.

Pogodni su sljedei postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno:

dranje betona u oplati, pokrivanje povrine betona paronepropusnim folijama, posebno uvrenim i osiguranim

na spojevima i na krajevima, pokrivanjem vlanim materijalima i njihovom zatitom od suenja, dranjem povrine betona vidljivo vlanom prikladnim vlaenjem, primjenom zatitnog premaza utvrene uporabivosti (potvrene certifikatom ili tehnikim

doputenjem).

Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz povrinskog sloja betona ili drati povrinu stalno vlanom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog njegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlanom, kinom ili maglovitom vremenu. Njegovanje povrine betona treba bez odgode zapoeti odmah po zavretku zbijanja i povrinske obrade. Ako slobodnu povrinu betona treba zatititi od pucanja zbog plastinog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije povrinske obrade.


Studeni, 2016.g. 54

Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u povrinskom sloju ovisno o omjeru:

vrstoe i zrelosti betona, osloboene topline i ukupne topline osloboene u adijabatskim uvjetima.

Primjena zatitnih premaza nije doputena na konstrukcijskim spojnicama, na povrinama koje e se naknadno obraivati ili na povrinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako se prethodno potpuno ne uklone prije te sljedee operacije ili ako dokazano ne djeluju tetno na tu sljedeu operaciju.

Ako projektnim specifikacijama nije naglaeno doputeno, zatitni premazi se ne smiju koristiti ni na povrinama s uvjetovanim posebnim izgledom povrine.

Povrinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0C dok povrina betona ne dosegne vrstou dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obino iznad 5 N/mm2).

Najvia temperatura betona ne smije prijei 65C.

Mogui negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja ukljuuju:

znaajno smanjenje vrstoe, znaajno poveanje poroznosti, odloeno formiranje etringita, poveanje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.

Aktivnosti poslije betoniranja

Nakon skidanja oplate nadzorni inenjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu povrine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima.

Povrinu betona treba tijekom izvedbe zatititi od oteivanja i remeenja povrinske teksture.

Potrebe ispitivanja betona na graevini (svojstvo, uestalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetima izvedbe i eksploatacije graevine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedbe radova.

Konstrukcijske spojnice

Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neoteeni, tono postavljeni i ispravno izvedeni tako da osiguraju uinkovito ponaanje konstrukcije.


Studeni, 2016.g. 55

Geometrijske tolerancije

Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najveih doputenih odstupanja radi izbjegavanja tetnih utjecaja na:

mehaniku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju, ponaanje tijekom uporabe graevine, kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih ne konstrukcijskih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju znaajniji utjecaj na ponaanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti.

Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, vaeim normama i traenoj razini sigurnosti.

Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka meu kontrola tih dijelova mora potivati uvjete konane kontrole izvedene konstrukcije.

Ako je odreeno geometrijsko odstupanje pokriveno razliitim zahtjevima (pred uvjetovano), primjenjuje se stroi uvjet.

Dimenzije poprenog presjeka, zatitni sloj betona i poloaj armature ne smiju odstupati od zadanih vrijednosti vie no to je prikazano u slijedeoj tablici:


Studeni, 2016.g. 56

N Tip odstupanja Opis Doputeno odstupanje

A Dimenzije poprenog presjeka + 10 mm B Poloaj obine armature u poprenom

presjeku

Za sve h vrijednosti je: (minus) a pozitivno za h < 150 mm h = 400 mm h > 2500 mm uz linearnu interpolaciju meuvrijednosti

- 10 mm

+ 10 mm + 15 mm + 20 mm

Cmin = traeni najmanji zatitni sloj betona Cn = nominalni zatitni sloj = c + l(minus)l C = stvarni zatitni sloj = doputeno odstupanje od Cn h = visina poprenog presjeka Uvjet: C + (plus) > Cn - l(minus)l Doputeno pozitivno odstupanje zatitnog sloja temelja i elemenata u temeljima moe se poveati za 15 mm. Dano negativno odstupanje ne moe. C Preklopni spoj I preklopna duljina -0,06 I D Okomitost poprenog presjeka A - duljina dimenzije

poprenog presjeka Ne vie od 0,04 a ili

10 mm

E

ravnost Oplaena ili zaglaena povrina Ne oplaene povrine:

globalno lokalno

L= 2,0 m L= 0,2 m L= 2,0 m L= 0,2 m

9 mm 4 mm 15 mm 6 mm

F Zakoenost poprenog presjeka Ne vee 0d h/25 ili b/25 ali ne vie od 30 mm G Ravnost bridova Za duine

>= 1,0 m > 1,0 m

8 mm 8 mm / m ali ne vie Od 20 mm

H Otvori u uloci 1; 2; 3 25 mm

Betoniranje cijelog temelja izvodi se jednokratno, bez prekida, s:

koritenjem cementa niske topline hidratacije (npr. CEM III/B 32,5N SR-LH) niska koliina vode (niski v/c omjer) (superplastifikatori) najvea veliina zrna agregata Dmax = 32 mm


Studeni, 2016.g. 57

beton se ugrauje u slojevima, a transport, brzina ugradnje i zbijanje moraju biti izvedeni tako da se izbjegnu 'hladne spojnice tokom betoniranja, ako beton ugraenog sloja vee prije ugradnje i zbijanja narednog sloja

beton se u ranom razdoblju mora njegovati i zatititi, tako da se skupljanje svede na najmanju mjeru, te da se postigne potrebna povrinska vrstoa, i osigura trajnost povrinskog sloja

postupci njege moraju osigurati malu brzinu isparavanja iz povrinskog sloja betona ili drati povrinu stalno vlanom.

Beton je klase vrstoe C35/45, a klase izloenosti su XC4, XD1, XA1, te XF1 (gornji dio temelja).

Razred sadraja klorida Cl 0,20.

f) Tehniki propisi i norme

Tehniki propisi

Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN139/09, 14/10, 125/10)

Norme

Beton:

HRN EN 206:2014, Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206:2013),

HRN 1128:2007, Beton - Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1.

Armatura:

HRN 1130-1:2008, elik za armiranje betona - Zavarljivi elik za armiranje - 1. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda A,

HRN 1130-2:2008, elik za armiranje betona - Zavarljivi elik za armiranje - 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda B,

HRN 1130-3:2008, elik za armiranje betona - Zavarljivi elik za armiranje - 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C,

HRN 1130-4:2008, elik za armiranje betona - Zavarljivi elik za armiranje - 4. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih mrea,

HRN 1130-5:2008, elik za armiranje betona - Zavarljivi elik za armiranje - 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke reetkastih nosaa,

HRN EN 10080:2012, elik za armiranje betona - Zavarljivi elik za armiranje - Openito (HRN EN 10080:2005)

HRN EN 10020:2008, Definicija i razredba vrsta elika (EN 10020:2000),


Studeni, 2016.g. 58

HRN EN 10027-1:2007, Sustavi oznaavanja za elike - 1. dio: Nazivi elika (EN 10027-1:2005),

HRN EN 10079:2008, Definicija elinih proizvoda (EN 10079:2007).

Cement:

HRN CR 14245:2004, Smjernice za primjenu EN 197-2 "Vrednovanje sukladnosti" (CR 14245:2001),

HRN EN 197-1:2012, Cement - 1. dio: Sastav, specifikacije i kriterij sukladnosti cemenata ope namjene (EN 197-1:2011),

HRN EN 197-2:2014, Cement - 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2014),

HRN ENV 196-4:2004, Metode ispitivanja cementa -- 4. dio: Kvantitativno odreivanje sastojaka (ENV 196-4:1993)

Agregat:

HRN EN 12620:2008, Agregati za beton (EN 12620:2002),


Dodatci betonu:

HRN EN 934-1:2008, Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje1. dio: Opi zahtjevi (EN 934-1:2008),

HRN EN 934-2:2012, Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 2. dio: Dodaci betonu Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaivanje i obiljeavanje (EN 934-2:2009/A1+2012),

HRN EN 1008:2002, Voda za pripremu betona Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrivanje prikladnosti vode, ukljuujui vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002),


Spravljanje betona:

HRN EN 1008:2002, Voda za pripremu betona Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrivanje prikladnosti vode, ukljuujui vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002),



Odravanje i izgradnja betonskih konstrukcija:

HRN EN 13670:2010, Izvedba betonskih konstrukcija - 1. dio: Openito (ENV 13670-1:2009),


Studeni, 2016.g. 59

HRN ISO 4866:1999, Mehanike vibracije i udari - Vibracije graevina - Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na graevine,

HRN EN 13791:2007, Ocjena in-situ tlane vrstoe u konstrukcijama i predgotovljenim betonskim dijelovima (EN 13791:2007),

HRN ISO 15686-1:2011, Zgrade i druge graevine - Planiranje vijeka uporabe - 1. dio: Opa naela (ISO 15686-1:2011),

HRN ISO 15686-2:2013, Zgrade i druge graevine - Planiranje vijeka uporabe - 2. dio: Postupci predvianja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2012),

HRN ISO 15686-3:2004, Zgrade i druge graevine - Planiranje vijeka uporabe - 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO 15686-3:2002),

HRN EN 12504-1:2009, Ispitivanje betona u konstrukcijama - 1. dio: Izvaeni uzorci - Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane vrstoe (EN 12504-1:2009),

HRN EN 12504-2:2012, Ispitivanje betona u konstrukcijama - 2. dio: Nerazorno ispitivanje - Odreivanje indeksa sklerometra (EN 12504-2:2012),

HRN EN 12504-3:2005, Ispitivanje betona u konstrukcijama - 3. dio: Odreivanje sile upanja (pull-out) (EN 12504-3:2005),

HRN EN 12390-1:2012, Ispitivanje ovrslog betona - 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-1:2012)


Studeni, 2016.g. 60

7. eline konstrukcije

a) Opi uvjeti

Izvoditelj radova mora udovoljiti svim propisima koji odreuju uvjete i zahtjeve u projektiranju, izradi i postavi nosivih elinih konstrukcija te se obvezno pridravati normi o kakvoi materijala i radova.

U tehnikoj dokumentaciji predviena je vrsta i kvaliteta materijala od kojeg treba izraditi konstrukciju. Materijal druge vrste i kvalitete ne moe se upotrijebiti bez suglasnosti i odobrenja projektanta. U istoj tehnikoj dokumentaciji definiran je oblik, kvaliteta i pozicije. Za svaku promjenu potrebno je prethodno ishoditi odobrenje projektanta.

b) Podloge za izradu tehnologije zavarivanja i dokaza kvalitete

Tehnologiju zavarivanja potrebno je uskladiti sa slijedeim zahtjevima:

Potrebno je izvriti kontrolu zavara nerazornim metodama i to dimenzionalnom i vizualnom kontrolom

Doputena razina pogreaka (kvaliteta zavara) odreuje se prema HRN EN ISO 5817 za grupu B

Prilikom nabave materijala obvezatno je posjedovati odgovarajue ateste za osnovni i dodatni materijal. Kvaliteta elektrode definirana je prema HRN EN ISO 18274:2011 i usvaja se u ovisnosti o odabranoj kvaliteti elika.

Kod zavarivakih radova potrebno je osigurati stalnu kontrolu prije, u tijeku i nakon izvedenih radova. Povrine za zavarivanje moraju biti kvalitetno pripremljene, bez masnoa, hre i drugih prljavtina. Prije izvedenih zavarivakih radova potrebno je obaviti dimenzionalnu i vizualnu kontrolu te ostale kontrole predviene u toki 1. ovog programa. Prilikom izvoenja zavarivakih radova potrebno je voditi rauna da elementi konstrukcije nakon hlaenja ne poprime neeljeni deformirani oblik. Ne doputa se zavarivanje na temperaturi nioj od 0C. Za radove koji nakon potpunog sklapanja konstrukcije nee biti vidljivi, potrebno je napisati zapisnik o preuzimanju u trenutku dostupnosti pregledanju svih dijelova konstrukcije (posebna pozornost na leajeve).

c) Dokazi kvalitete prije poetka izrade eline konstrukcije

Prije poetka izrade eline konstrukcije potrebno je posjedovati sljedee:

rjeenja za voditelja izrade i montae eline nosive konstrukcije atesti materijala od kojih e biti izraena elina konstrukcija, atesti za spojni materijal (vijci, elektrode),


Studeni, 2016.g. 61

svjedodbe tehnologa zavarivanja i zavarivaa koji e raditi na ovoj konstrukciji, tehnologija izrade (tehnologija zavarivanja), tehnologija montae, plan kontrole.

Ova dokumentacija ovjerena po nadzornom inenjeru odnosno projektantu sastavni je dio dokumenata za tehniki pregled konstrukcije.

Ukoliko se materijal nabavlja tijekom rada, potrebno je ateste materijala prije poetka izrade dostaviti nadzornom inenjeru na ovjeru.

d) Kontrola u tijeku izrade, transporta i montae

Tijekom izrade konstrukcije u radionici i montae izvoditelj je duan voditi zakonom propisane dnevnike i provoditi svoju kontrolu u skladu s plan

č GRAD RIJEKA -...

Documents

Transcript of č GRAD RIJEKA -...