BULLETIN 34 • vidi više

bulletinAtlant PROSINAC 2014.

ISSN 1332-4594 broj: 34

DODJELA NAGRADE

„DOBRO MORE“

m/b AP STONm/b AP STON

Evo, bliži nam se još jedan kraj godine, dolaze nam drage nam feste: Festa Sv.

Nikole, Dan Atlantske plovidbe, Božić i Nova godina, a s njima i vrijeme da se osvrnemo na godinu za nama. Prije službenog godišnjeg izvješća o poslovanju ovaj Bulletin je prva prigoda da se osvrnem na glavna obilježja poslovanja u godini koja završava, a ujedno i zahvalim svim pomorcima i zaposlenicima na nesebičnom trudu i zalaganju u ovim iznimno teškim vremenima.Kako smo prošle godine i predviđali ponovno smo bili svjedoci nepredvidljive i volatilne godine. Nakon snažnog ulaska u 2014. godinu tržište rasutih tereta je potpuno izgubilo dah tijekom drugog i osobito trećeg

kvartala kada su iščezle sve nade i optimizam brodara i investitora za ovu kalendarsku godinu. Najteže je pogođen Panamax sektor gdje su se vozarine prepolovile, a na Transatlantskoj ruti čak dosegle svoje povijesne minimume. Pad vozarina pratio je i značajan pad vrijednosti secondhand brodova. Ulazeći u zadnji kvartal tržište je doživjelo uobičajeni sezonski rast ali u znatno manjoj mjeri nego prošle godine tako da su prosječne vozarine u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nedovoljne za ostvarivanje dobiti u svim sektorima tržišta rasutih tereta. Kao i tijekom proteklih godina kretanja na našem tržištu su uvelike uvjetovana kretanjima kineskog uvoza sirovina. Uvoz željezne rude, ugljena i žitarica je krajem 2013. godine dosegao

rekordne razine te je bio glavni razlog snažnog tržišta u posljednjem kvartalu prošle godine i tijekom siječnja 2014. Ali, smanjivanjem uvoznih kvota žitarica i osobito ugljena tijekom 2014. tržište je drastično oslabilo. Gledajući naprijed moramo reći da još uvijek postoje razlozi za zabrinutost unatoč značajnom smanjenju rasta svjetske flote u odnosu na prethodne godine. Značajno smanjenje cijene nafte uzrokovano pojačanom američkom proizvodnjom iste iz škriljevca imat će u konačnici negativan efekt na pomorsku trgovinu. Naime, nestat će potreba za plovidbom smanjenim režimom vožnje zbog manje potrošnje goriva, te će se na taj način smanjiti i ton-mile efekt te osloboditi dodatni brodski

Poštovani dioničari, drage kolege pomorci, radnici Glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe!

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave

kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing. član Uprave

za komercijalne poslove

MARIN MATANA, dipl.ing. član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ RELJA, dipl.oecc.

član Uprave za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.član Uprave

za pravne poslove

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

predsjednik kap. VLAhO LONZA, dipl. ing; zamjenik predsjednika mag.oec, NIKOLA MIŠETIĆ, članovi: kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing; BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing; kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing; kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing.

2

kapaciteti. Kineski rast BDP-a je usporen sa oko 10% u prošloj dekadi na nešto preko 7% u 2014. godini i mnoge dugoročne prognoze govore da ćemo biti svjedoci daljnjeg usporavanja kineskog gospodarstva. U vezi s time je i smanjenje rasta kineske proizvodnje čelika s 9% u 2013. godini na nepunih 4% tijekom 2014. godine. I posljednje, ali ništa manje za nas važno, je pitanje kineskog uvoza ugljena koji je dramatično pao tijekom posljednjih šest mjeseci. Taj je pad prvenstveno uzrokovan novim mjerama i naporima kineskih vlasti da zaštite domaće rudnike i proizvođače ugljena te promoviranjem politike borbe protiv onečišćenja. U skladu s navedenim, očekivanja za 2015. godinu ne

smiju biti visoka, uz nadu da će nam trgovanje željeznom rudom i smanjenje porasta svjetske flote ipak donijeti neke pozitivne pomake. U 2014. godini završili smo projekt Atlant Centar te se uselili u naše nove prostore zajedno sa ostalim suvlasnicima koji su prepoznali kvalitetu projekta. Zgrada je u „oživjela“ u punom smislu te riječi te s ponosom možemo reći kako je to novi poslovni centar Grada.Tijekom 3. kvartala realizirali smo prodaju hotela hilton Imperial Maistri d.d., tvrtki u sastavu Adris Grupe. Mislim da je suvišno naglasiti da smo pomno izabrali „nasljednika“, tvrtku čije ulaganje u izvrsnost nikad nije dolazilo u pitanje. A za nas je došlo vrijeme da se

ponovno fokusiramo na našu osnovnu djelatnost – brodarstvo. U konačnici nikad nismo ni željeli biti hotelijeri, uvijek smo isticali i posebno naglašavali da smo pomorci te da u tom smjeru želimo ići naprijed.Atlantska plovidba je kroz povijest, prvenstveno snagom i brigom svojih pomoraca i zaposlenika, uvijek znala prebroditi najteže dane pa s tom mišlju nastavljamo i u budućnost.Svima vama, a posebice našim pomorcima koji zbog prirode svog posla neće biti u prilici osjetiti blagost, mir i svetost dubrovačke božićne noći, želim blagoslovljen i veseo Božić, te sretnu i uspješnu Novu godinu!

kap. PERO KULAŠ dipl.ing.

predsjednik Uprave

3

Slijedom dvadesetsed-mogodišnje prakse, od 1985. godine, a sukladno odredbama Pravilnika o ustanovljenju i dodjeli javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d. prigodom obilježavanja njezina osnutka (15. prosinca), dodijelit će se našim pomorcima i zaposlenici-ma u Kopnenim služba-ma statua „Dobro more“ (rad sada već preminu-log akademskog kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom pjesmom dubrovačkog akademika i književnika Luka Paljet-ka, kao znak posebnog priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d.

„DOBRO MORE“

Frano Brajević, konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 22.05.1984. godine u svojstvu po-moćnog konobara. Od 26.12.1990. godine plovi u svojstvu konobara. Iskrcan 13.06.2014. godine sa m/b AP Argosy .

Mladen Orlić, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 28.11.1981. godine u svojstvu kadeta. Plovi na brodovima Društva u svojstvu mornara, kormilara, časnika palube i zapo-vjednika male i velike plovidbe. Prodajom brodova Mokošica i Šipan prelazi na brodove duge plovidbe gdje plovi u zvanju 2. časnika palube. Ukrcan na m/b AP Argosy 30.11.2014. godine.

Lukša Radovac, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 02.08.1984. godine u svojstvu mladića sobe, pomoćnog konobara i ko-nobara.

Od 27.10.2003. plovi u svojstvu glavnog kuhara. 30.08.2014. godine ukrcan na m/b AP Držić.

Ovogodišnji su dobitnici:

44

DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plo-vidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobijaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu.

„DOBRO MORE“

10 godina

Ivica BilićLjubomir BrailoLeon GlaviškićZoran MilatSrđan PreljevićDubravko RilovićDarijo SaulanZlatko TončićMiho Zedniček

15 godina

Ivo BurmasAntonio PačeMario Soko

20 godina

Miranda Vidak BjelokosićZdravko LovićZoran PošaEdo Taslaman

25 godina

Ante BoroDubravko BuratovićŽelimir JurišićVlaho Šoletić

30 godina

Frano BrajevićMirjana MoretićMarijana OgrestaMladen OrlićLukša RadovacEmilijo Stražičić

35 godina

Marin BrboraMagdelena BušljeBlaženko CarevićTonći CivadelićNikola ĆorakJosip GregušAna JeminJozo MatijevićIvo PrceVicko UrsićNiko Vrtiprah

40 godina

Mato BajoJoso BukaricaSlavko DidakPavo ĐurićNikša GavrilicaIvan MarinovMarin MatanaMirjana MemedDesimir SurjanMiho VlašićIvica Zupčić

Emilijo Stražičić, brodski kuhar. Za-poslen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 29.10.1982. godine u svojstvu mladi-ća palube i mornara. 14.03.1987. odine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća 05.04.1988. godine te plovi u svojstvu mornara, pomoćnog i glavnog kuhara. 23.11.2014. godine ukrcan na m/b AP Sveti Vlaho.

Marijana Ogresta, referent nabave . Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 04.10.1984. godine. Od 06.11.1998. go-dine zaposlena kao referent nabave a od 01.01.2002. do 31.03.2009. godine obav-lja poslove šefa odjela nabave. Prema siste-matizaciji radnih mjesta od 01.04.2009. godine radi kao referent nabave.

Mirjana Moretić, knjigovođa. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 02.10.1984. godine kao administrator i knjigovođa u financijskom odjelu.

5

Razgovor

Kapetan NIKŠA BJELOKOSIĆ„KADA NEŠTO PRIČAM O ATLANTSKOJ NE

MOGU BITI OBJEKTIVAN“

- Kapetan Nikša ili Lukša Bjelokosić?

- A, Nikša, mi je pravo ime. Lukša me svi zovu.

- Kako to?

- Po djedu Luki. Lukša. Isto je bio pomorac. Navego između dva rata. Najduže ostao na brodu 37 mjeseci. U komadu. Bez mobitela, bez pošte, bez ičega. Čile. Mislim da se brod zvao Carica Marija, brod Dubrovačke plo-vidbe. Imam doma njegovu matriku-lu. Mislio sam je kopirat, i stavit je na zid, da gledaju što je sve pisalo u njoj. Ako ukradeš kruh na brodu, pet dina-ra ti odbiju od plaće. Zadnja opomena.

- I danas vas ovdje zovu: Lukša.

Nikša Bjelokosićvoditelj flotnog tima

rođen 07.12.1954.

13.08.1973. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. kao kadet.

21.09.1974. Odlazi u Višu pomorsku školu.

19.06.1975. Plovi kao 3. časnik palube.

21.07.1976. Raskinut radni odnos zbog odsluženja vojnog roka i završetka Više pomorske škole.

23.01.1980. Plovi kao 2. i 1. časnik palube.

18.04.1986. Plovi kao zapovjednik.

10.05.1996. Radi kao nautički ispektor i voditelj flotnog tima. Uz rad završio Menadžment u pomorstvu.

- Svi me tako zovu. Kada rečeš Nikša, ne znaju tko je taj.

- Kadet, prvi brod, časnik palube? Ovdje piše: drugi časnik...

- I treći sam bio, kako ne. Na tri bro-da. Nego, poslije Više pomorske, pošo sam odmah za drugog časnika.

- Kadet, od 1973.godine.

- Na brodu Cavtat i s njime doživio brodolom. Sudar. Grubo iskustvo, ali sve je prošlo dobro. Nije bilo ljudskih žrtava. Svi smo se spasili. Živi i zdra-vi došli doma, ali je to svakako bio stres. Već sam bio skoro godinu dana na brodu. Trebao ići doma, iz Rijeke se iskrcat. Sudar se dogodio ujutro, u četiri sata i dvanaest minuta. Udarac. Škripa. Kao da netko škripi noktima po metalnom kadinu. Prvo sam po-mislio da smo se nasukali na nekakvu plažu. Međutim, udarac je bio tako jak, da je brod poslije nekoliko sati po-tonuo. Nije se mogo spasit.

- Najviše se pomorci sjeća-ju baš tog prvog ukrcaja na brod.

- Bilo je lijepo. Imao sam sreću. Dobru posadu, dobre zapovjednike i dobre prve. Prvo je bio, 35 dana, kapetan Šoša. Onda ga je zamijenio kapetan Nikša Lučić. On je bio do kraja, s nama. Za prvoga, prije, pokojni, isto kapetan Ðino Stražičić, a zamijenio ga je, zadnjih mjesec dana, prije tog udesa, kapetan Niko Vojvoda. Sve su to bili vrijedni ljudi. Od njih se moglo nešto naučit. Tada, to potonuće nisam doživljavao kao neki stres. Mlad, ono, ne obadaš, što se moglo dogodit.

6

- Časnik na brodu već 1975.godine.

- I na Cavtatu, praktično, bio sam, na-kon mjesec dana, v.d. treći. Tada se to moglo.

- Poslije završetka Više po-morske?

- Da. Završio jednu godinu. I opet na brod. Za trećega. Na brod Korčula, pa na Dubrovnik. Nastavio Višu pomor-sku. Nakon vojske, vratio se, navego, bez prekida, do 96-te. I nakon toga došo ovdje u poduzeće.

- Prije toga, 1986., posta-li ste jedan od zapovjedni-ka na brodovima Atlantske plovidbe.

- Na brodu Molunat. Uglavnom teš-kaši. Bio sam zapovjednik i na brodu Ruđer Bošković, Mljetu, a zadnji brod bio je hAMBER ex Cast Otter. Razli-ka između teškaša i brodova za rasuti teret je u samom poslu. Navegacija je ista, s tim što su teškaši manji brodovi specijalizirani za prijevoz teških tereta. Obišao sam sve one manje luke, što je meni bilo interesantno. Za razliku od velikih brodova, koji uvijek idu u velike, gdje se iskrcava/ukrcava rasuti teret. Sa teškašimo smo išli po cijelom svijetu. I normalno, posao je bio inte-resantan. Puno više luka u toku jedne navegacije. Recimo, u 8 mjeseci, ne-vjerovatnih, 25 do 35 luka. Čovjek se, interesantno, sjeća tih lijepih trenuta-ka, a što je bilo loše, zaboraviš. Bila su tu i dva požara kao i jedno nasuka-vanje, kada sam bio zapovjednik, ali sam se i odsukao. To je bilo, 87.-88-me. Mulj. Blato. I prošlo je bez neka-kvih većih šteta.

- Zapovjednik ste bili deset godina.

- Do 1996. Bio si mlađi, pa su to bili, uglavnom, lijepi trenuci. Ne mogu se nečega lošega sjetiti iz tih vremena. Eto to nasukanje, pa brod Ston, kada se dogodio veliki kvar u makinji, kad se brod morao tegliti. Nakon 45 dana se prodao tj. prepustio osiguranju. Nije se mogao popravit. Bila je velika šteta i popravak se nije isplatio.

- Gdje je to bilo?

- U Crvenom moru. Isplovili smo iz Etiopije. Iz luke Assab. Došlo je do kvara na stroju, koji se nije mogao popraviti, pa smo se usidrili. Poslije nekoliko dana odvukao nas je brod Matko Laginja, bivše Jugolinije, opet do Akabe. I tu smo ostali 45 dana. Bez pogona. Imali smo dovoljno hrane.

- Koje godine?

- 89-te. Tih 45 dana misliš što će biti s brodom, organizirat posadu da sve prođe kako treba. Nakon što se brod prodao, vratili smo se doma i zaposlio se, ovdje, u Atlantskoj. Mene i nešto ranije kapetana Baja pozvao je kape-tan Uskoković. I danas smo voditelji timova. S drugim, tehničkim inpek-torima, zaduženi za grupu brodova. To je zajednički posao i ne treba ni-koga posebno izdvajati. Surađuje se i sa ostalim službama u firmi a najviše sa komercijalnim odjelom. Bez toga nema uspjeha.

- Odlazak u mirovinu, uvi-jek nosi i neke posebne po-ruke.

- Cijeli radni vijek sam u Atlantskoj i kada nešto pričam o njoj ne mogu biti objektivan. Znači da mi je dobro. Baš nikad nisam imao velikih primjedbi na Atlantsku plovidbu, na firmu u kojoj sam zaposlen. Držim se one „Manje, a slađe“. Poznaš ljude. Ne daj Bože, ako ti nešto treba, dobit ćeš podršku od svih, uključujući Upravu i sve koji ov-dje rade. Idem u mirovinu zadovoljan, s onim što sam učinio, gdje sam radio, s ljudima koje sam upoznao, a nikoga ne bi posebno izdvajao.

- Uz ovogodišnji blagdan Svetoga Nikole, zaštitnika pomoraca, u takozvanom zimskom broju Atlant bulle-tina, pred odlazak u miro-vinu, najvažniji ste gost. Posebno se zahvaljujemo Svetome Nikoli za sretnu plovidbu naših pomoraca i brodova prepoznatljivih imena.

- Tako je. Uglavnom, svi naši brodovi, pogotovo nakon osamostaljenja hr-

vatske, imaju imena direktno vezana uz Grad. Ne znam nijedan brod, koji nema poveznicu. I prije i sada. Krize su bile i prolaze, pa će proći i ova. Ovako dugo nijedna nije trajala. Mislim, uz sve napore na izgradnji flote, a u ob-novu velika su se financijska sredstva utrošila, da će se to, u konačnici, ispla-titi. Jednostavno, kada dođe vrijeme i povećaju se vozarine, kada krene na-bolje, vjerujem, da Atlantska ima svo-ju, kako se kaže, svijetlu budućnost. Ne sumnjam, da će uspjet, da će se ploviti i da će biti dobro. Imamo novu flotu, većina su moderni brodovi. I ovi novi koji se grade, vrhunac su tehno-logije i zaštite okoliša.Nakon svega svim pomorcima na brodovima, svima koji rade u direkciji želim da u konač-nici, završe kao i ja. Sa puno zdravlja i sa ovoliko zadovoljstva da odu u zaslu-ženu mirovinu.

- Čime ćete se baviti u mi-rovini?

- Imam brodić, desetak metara i malu barku, tri i pol metra, za ribanje. Imam poštanske marke, koje skupljam cijeli život. Kada bi njih, svaki dan slagao, ne bi uspio u sljedećih 25 godina.

- Kapetan i filatelija?

- Interesantno, počeo sam u osnovnoj školi Ivana Gundulića. Kada sam na-vegavao, kupovao sam marke, po cije-lom svijetu, mijenjao i potrošio neke novce za prave vrijedne marke. Reci-mo, imam Black Penny, ne onu najvri-jedniju marku na svijetu, već drugo ili treće izdanje, prvu marku u povijesti korištenu u poštanskoj službi. Štam-pane su 1840. godine. Na marki je lik kraljice Viktorije. Svaka od njih po-kazuje gdje je njezino mjesto u arku. Imam seriju, koja je sada rijetka, ali manje vrijednu. Recimo, 100 funta. Imam i Blue Penny, krasnu marku, indigo boje.

- Član ste filatelističkog kluba u Dubrovniku?

- Nisam. Možda ću se učlaniti kad bu-dem imao više slobodnog vremena.

- Zašto filatelisti, svoje mar-ke, rijetko javno pokazuju?

- Ne znam, vjerojatno zbog toga što se filatelijom bavi ipak manji broj ljudi.

7

Nakon niza napisa prote-klih godina u Buletinu tijekom izgradnje Atlant

centra ovo je prvi napis o Centru kao dovršenoj funkcionalnoj cjelini. Na-kon svečanog otvorenja, o čemu je više riječi bilo u posljednjem broju, Centar je odmah prepoznat od gra-đana ali i turista kao sadržajni pro-stor vrijedan pažnje što se najbolje vidi po broju korisnika garaže ali i po broju ljudi koji svakodnevno pro-laze Centrom.

Gledajući prizemlje i prvi kat kao zasebnu trgovačko - poslovnu cje-linu do Božićno – novogodišnjih blagdana se očekuje popunjenost od preko 75 posto ukupne neto iskori-stive površine. U samom prizemlju su trenutno svi prostori prodani ili u višegodišnjem zakupu što je izu-zetan uspjeh s obzirom na slabu

gospodarsku sliku hrvatske te na veliku ponudu poslovnih prostora u okruženju. To je još jedan znak da su poslovni subjekti prepoznali kvalitetu projekta Atlant centra kao prostor za svoje rad. U poslovnom dijelu zgrade od drugog do petog kata već od prije nema raspoloživih prostora budući su tu svoj prostor našli uredi Atlantske Plovidbe kao i tvrtke u djelomičnom ili potpunom

vlasništvu Atlantske Plovidbe: Laus CC, Atlantska pomorska agencija i Atlant poslovni centar dok je Atlant putnička agencija koja je zbog nara-vi svog posla orijentirana na direk-tan kontakt s klijentima svoj pro-stor našla u prizemlju zgrade. Osim spomenutih tvrtki dobru lokaciju i funkcionalnost građevinu su prepo-znali i konzulati Mađarske i Italije koji su pronašli svoj prostor u Cen-

Marko Asić, voditelj prodaje i marketinga

APC Atlant poslovni centar

APC Atlant poslovni centar

8

Za više informacija posjetite

www.apc.hr

tru uz već postojeći konzulat Kralje-vine Nizozemske.

Stambeni dio Centra, na dijelu treće, četvrte i pete etaže, koji se sastoji od 33 stambene jedinice površine od 55 do 100 metara kvadratnih, također je privukao pažnju kupaca pa je do dana pisanja teksta pribiližno pola stanova prodano dok je dio njih i useljen. Velika je potražnja za sta-novima manje površine te stanovima koji su prostranim loggiama orijen-tirani prema Gruškom zaljevu zbog izuzetno atraktivnog pogleda pa takvih stanova skoro da više nema u ponudi. Prodaju stanova znatno je pomogla i mogućnost da stanari kupe i mjesto u podzemnoj garaži te na taj način riješe pitanje parkinga koje je do otvorenja Atlant centra bilo gorući problem na području Gruškog polja.

Na primjeru podzemne garaže koja broji ukupno 222 parkirna mjesta

od kojih je 142 na etažama -1 i -2 slobodno za javnost po principu jav-ne garaže možda se najbolje može prikazati koliko je Centar zaživio u prvih pola godina od otvorenja. Za usporedbu, tijekom travnja, pr-vog mjeseca rada garaže u garaži je ostvaren ukupan promet od 1501 vozila dok je u listopadu zabilježen promet od 7989 automobila što je pet puta više u odnosu na travanj uz stalan trend rast broja korisnika.

9

Dobar dan

Javljam se s m.b. „AP Ston“. To je jedan od brodova blizanaca iz-građenih u brodogradilištu Jinhae, Južna Koreja 2012. godine. Budući je posljednji u nizu, kao takav je i naj-mlađi brod u floti Atlantske plovidbe i to će potrajati još par mjeseci do za-vršetka gradnje jednog od ‘Green Do-lphin’ brodova u jednom od kineskih brodogradilišta.

m/b AP STON Zapovjednik m/b ‘AP Ston’kap. Leon Bjelokosić

M.b. AP Ston je moderan brod, tipa Supramax, 57.000 DWT, duljine 190 m, širine 32,26 m, gaza 13.019 m na ljetnoj vodenoj liniji. Brod ima 5 skla-dišta, opremljen je s 4 palubne diza-lice, svaka nosivosti 36 tona. Pogoni ga stroj MAN-diesel, snage 9.480 Kw (12.924 hP), te postiže brzinu od 14.5 čvorova uz dnevnu potrošnju od 33 tone teškog goriva.

Posadu čine hrvatski i filipinski po-morci. Zapovjednik, upravitelj stro-ja, 1. časnik palube i elektroničar su hrvati, ostali časnici i članovi posade filipinci.

Trenutno plovimo južnim dijelom In-dijskog Oceana prema luci Singapore, gdje bi trebali krcati gorivo, i nastaviti

dalje prema luci iskrcaja Lianyungang, Jugoistočna Kina.Teret na brodu je kromova rudača, 52.802 mt, ukrcana u lukama Ma-puto /Mozambique/ i Richards Bay /South Africa/. Nimalo ugodan teret u ovo doba godine na južnom dijelu Indijskog oceana, gdje je upravo zavr-šila zima i započelo proljeće te još uvi-jek ima dosta mrtvog mora koje valja brod, nakrcan teretom rudače, gdje je metacentarska visina 6.85 m i period valjanja između 8 i 9 sekundi.

Prva luka ukrcaja Maputo nije laka luka za pomorce. Prilaz peljarskoj postaji dugačak je cca 25 nm, kanal dubine 10,5 m, širine samo 100 m. Kanal je lošije održavan (kao i u svim afričkim lukama) te uvijek nedostaje

10

m/b AP STON poneka plutača koja obilježava kanal, ponekad neka od plutača ne svijetli. Sidrište izabirete sami. Mi smo usidrili između plutača br. 4 i br. 5 na dubi-ni od cca 25 m. Ovo opisujem detalj-no jer može koristiti pomorcima koji budu ticali ovu luku, a pozicija sidrišta je prepuna ribama težine od nekoliko kilograma, prevladavaju kjerne (kir-nje). Naravno, ribanje nakon radnog vremena trebate uskladiti s držanjem straža, u svrhu spriječavanja krađa koje su ovdje učestale. Prije ukrcaja peljara, Maputo Port Control vas zove da presidrite blize plutači br. 6, gdje se krca peljar i tu se ostaje na sidru u pravilu kraće vrijeme, ali dovoljno da uhvatite nešto liganja kojih ovdje ima u izobilju.

Peljarom prosljeđujete prema vezu broda. Ovaj put kanal je nešto kraći (15-20 nm, ovisno o poziciji veza bro-da), ali jednako plitak 10,5 m i uzak, cca 100 m. Velika i frekventna je ovo luka, s terminalima za ukrcaj rasutih tereta, kontejnerskim terminalima, ro-ro terminalima. Afrika se otvorila

za prihvat i ukrcaj brodova u zadnje vrijeme što je dobro jer daje nadu da će vozarine rasti u naredno vrijeme.

Teret kromove rude je krcan brodskim dizalicama gdje su se upravitelj stroja, Dinko Radić i elektroničar Josip Ce-

tiinić pokazali vrlo dobri u izvršavanju svojih zadataka nadzora dizalica s ci-ljem spriječavanja bilo kakvih zastoja.

O samom Maputu nemamo ništa po-sebno za napisati jer nitko od članova posade nije izašao vani zbog aktual-

11

nog virusnog oboljenja ebole, koje je ostavilo traga na psihi svih koji svrate u ovu luku, premda je Maputo na su-protnoj, istočnoj strani Afrike.

Gledala su se ‘sva’ tri kanala lokalne televizije. U Mozambique-u su bili u tijeku predsjednički izbori, poklopio se i Dan oružanih snaga pa su lukom glisirali vojni brzi čamci i demonstrira-li pomorsku vojnu ‘silu’. Jedini zani-mljivi televizijski program prikazivao je, između podne i 13:00, pjevačice u improviziranom studiju koje su ovdje zaista vrlo zanimljive jer su mješavina portugalaca (portugalski je inače ovdje službeni jezik) i lokalnog stanovništva. Inače su kao narod vrlo veseli, rasple-sani i raspjevani.

Prije završetka ukrcaja i isplovljenja Maputo, potrebno je detaljno pregle-dati brod u svrhu pronalaska ‘slijepih’ putnika koji su ovdje u vječitom pora-stu, a sami Maputo slovi kao jedna od najgorih luka po tom pitanju.

Nakon završetka ukrcaja i iskrcaja pe-ljara čeka se usidren na visoku vodu i prolaz kanalom zbog nedovoljne du-bine.

Prosljeđuje se prema drugoj luci ukr-caja Richards Bay i nadopuni tereta.Richards Bay je smješten u jugoistoč-nom dijelu Južne Afrike. Sidrište je otvoreno i za vrijeme boravka na si-drištu valovi mrtvog mora konstan-tno valjaju brod jer se brod postavlja na morske struje, koje su ovdje dosta jake, a valovi mrtvog mora dolaze boč-no. Nema ribe na sidrištu, ali je zato televizijski program bolji. Peljar se zbog visokih valova mrtvog mora krca pomoću helikoptera. Po pravilima morate pripremiti 2 grupe članova posade na palubi broda. Pro-tupožarnu grupu u slučaju udara he-likoptera u brod i grupu spremnu na brodici za prikupljanje, u slučaju pada peljara u more.

Iznenađenje, žena je peljar i nažalost vrlo malo iskusna u peljarenju. Izrav-

no s koledža na brod, ‘Welcome to new South Africa’. Na sreću, ovo je zapovjedniku broda 19-i brod za za-povjednika pa me to nije odviše uzbu-dilo. Inače ima žena iskusnih i dobrih peljara, kakva je npr. u australskoj luci Gladstone, čak bolja od većine muš-karaca.

Na ulasku u Richards Bay, s desne strane prilaznog kanala, nimalo lijepa slika. Podrtina puknutog Panamax-a, kao rezultat loše koordinacije pilota i zapovjednika prilikom izlaska nakrca-nog broda i nasukavanja te naknad-nog puknuća broda na 2 dijela koje se dogodilo u kolovozu prošle godine, kada su valovi mrtvog mora dosegli visinu od 10 metara.

U Richards Bay-u nadopuna tereta ponovno s brodskim dizlicama.

Ovdje je zapovjednik broda izašao vani i kupio, između ostalog, pravog maslinovog ulja. Po redu najbolje ulje je grčko, Kalimata, zatim talijansko

12

Colavita, a onda na red dolaze španjol-sko i južnoafričko.

Pred odlazak ponovno pregled bro-da u svrhu pronalaska slijepih putni-ka, koje ovaj put vršimo uz ispomoć lokalne kompanije APEX. 4 osobe i 3 obučena psa detaljno pregledavaju brod.

Čeka nas putovanje do bunker postaje Singapore od 19 dana i zatim dodat-nih 9 dana do iskrcajne luke Lianyun-gang, u Kini.

U Singapore-u bi se, uz nadokrcaj goriva i brodskih potrepština, trebala izvršiti smjena upravitelja stroja, a u Kini i ostalih članova hrvatske posade.

Ponovno nas čeka valjanje na valovima mrtvog mora.

Prolaskom jugoistočnog dijela Mada-gascara gubi se satelitski signal zbog loše pokrivenosti ovog dijela Indijskog oceana. To najteže pada našem elek-troničaru koji često zove na telefon i već je spreman rastavljati antenu te

tražiti eventualni uzrok - puknuće re-mena i sl. Zapovjednik ne daje zeleno svjetlo, objašnjenjem da će se signal ubrzo pojaviti kad uhvatimo granicu Asia-Pacific satelita. Tako se i događa te nakon 2-3 dana ponovno imamo jaki signal i telefonsku vezu s našim obiteljima.

Sinoć smo prošli pored jedrenjaka ‘Wind Wonderer’ koji je isplovio iz Australije pred 23 dana i ide baš pre-ma južnoafričkoj luci Richards Bay. Je-drenjak je dug 43 m, ima gaz od 3.5 m i plovi brzinom od 3.5 čvora koristeći jedro, a ne stroj. Ovom brzinom po-trebno mu je još cca mjesec dana do Richards Bay-a. Zaljubljenika u more i avanturista uvijek je bilo i bit će.

Danas je rođendan 1. časniku palube, Ivu Maždinu.Filipinski kuhar, koji je prije bio čistač i napredovao do kuhara, i konobar, koji je nekad bio bagerist na građevi-ni, potrudili su se, u skladu s njihovim mogućnostima, napraviti kolač - du-brovačku rozatu.

Za doručak su pripremili i palačinke jer naš prvi časnik, iako slavi 63-i ro-đendan, uživa u slatkome kao malo di-jete. Zaista ga je uživanje gledati kako maže na palačinke mješavinu Nutelle i marmelade, onako polagano i s gu-stom, povremeno oblizujući žličicu i nož. To ce mi zaista ostati u dugotraj-nom sjećanju.

Ovo pisanje moram pomalo privoditi kraju jer nas subotom popodne očeku-ju redovne uzbune, koje je po Marshall Islands zastavi potrebno izvoditi svaki tjedan.

Neka naš lijepi m.b. AP Ston plovi i sretno dođe do svojih odredišta. Neka njega i njegove posade na tim puto-vanjima uvijek prati dragi Bog i naša pomoćnica, Zvijezda mora, Kraljica neba i zemlje, Gospa od Danača. Neka to traje dugi niz uspješnih godina.

S južnog dijela Indijskog oceana naj-ljepše pozdrave šalju zapovjednik, kap. Leon Bjelokosić, časnici i posada m.b. AP Ston.

13

m/b AP STONm/b AP STON14

m/b AP STONm/b AP STON15

Pozivajući se na fran-

cusku informativ-

nu agenciju ‘havas’

splitski je dnevnik ‘Novo doba’ u

četvrtak 30. prosinca 1937. godine

na naslovnici objavio tek nekoliko

redaka veliku vijest iz Amsterdama o

stradanju dubrovačkoga parobroda i

nestanku dvojice članova posade. U

naslovu se govori o ‘Srgju’, a u tekstu

se zlosretni brod naziva ‘Srđ’. Sutra-

dan list donosi detalje nesreće, pa u

naslovu piše o katastrofi ‘Srđa’, a u

tekstu se spominje parobrod ‘Srgj’.

Najmanje je važno što se u

trenutku brodoloma parobrod zapra-

vo zvao ‘Srdj’, jer se iza te jezične zbr-

ke krila jedna od dramatičnih nesreća

dubrovačkih brodova. I dok o njoj po-

stoje zapisi u pomorskim crnim kro-

nikama, potpuno je nepoznata prva

Nakon sudara s francu-skim brodom ‘Niger’ u ma-glom pokrivenome Mra-mornome moru, u svibnju 1910., parobrod ‘Srgj’ je samo čudom izbjegao po-tonuće. Ponovno u ma-gli, na rijeci Scheldi i pod imenom ‘Srdj’, sudario se u prosincu 1937. sa šved-skim parobrodom ‘Haga’. Novo čudo se nije dogodi-lo...

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE Zaboravljeni

brodolomi triju

dubrovačkih

parobroda

Marijan Žuvić

16

‘Srgj’ u Mramornome moru u lipnju 1910.

‘Srdj’ je umro na Scheldi

nesreća ‘Srgja’ iz svibnja 1910. godi-

ne. Pođimo zato redom, točnije vrati-

mo se u 1904. kada je Parobrodarsko

udruženje ‘Unione’ u brodogradilištu

John Readhead & Sons u South Shiel-

dsu, naručilo dva parobroda. Bili su

to klasični tramperi britanskoga kro-

ja, a upravo u South Shieldsu, gradiću

na ušću rijeke Tyne u Sjeverno more,

bit će izgrađen veliki broj jadranskih

parobroda.

Prvi brod porinut je 7. pro-

sinca 1904. godine i na prigodnoj je

svečanosti dobio ime ‘Srgj’, sukladno

tadašnjoj jezičnoj praksi. Bio je dug

104 i širok 14.2 metra, nosivosti

6300 tona. Pokretao ga je stapni par-

ni stroj trostruke ekspanzije od 1600

konjskih snaga, tada više nego zavid-

nom brzinom od 11.5 čvorova. Kod

porinuća brod je bio gotovo u cijelo-

sti dovršen, tako da je već u siječnju

1905. godine predan Dubrovčanima.

Drugi brod, tek 1.8 metara dulji,

porinut je početkom studenoga pod

imenom Maria Immaculata, a preu-

zet je već u prosincu 1905. godine.

Na velikim se kušnjama ‘Srgj’

prvi puta našao 1910. godine. Pod za-

povjedništvom pelješkoga kapetana

Antuna Štuka parobrod je plovio Mra-

mornim morem kada ga je 31. svibnja

u gustoj magli udario putnički brod

‘Niger’ poznate francuske brodarske

tvrtke Messageries Maritimes. Pramac

se silovito zario u desni bok ‘Srgja’, ne-

posredno ispod zapovjedničkog mosta,

dubrovački se parobrod počeo puniti

morem, a ‘Niger’ je bez zaustavljanja

nastavio plovidbu.

Kap. Štuk je zapovijedio da

sva posada napusti parobrod, a on je

ostao sam, nadajući se da bi doskora

mogao naići neki brod koji bi ga ote-

glio do nedaleke obale. I nakon sat

vremena čudo se dogodilo: pojavio

je ‘Cyclops’, snažni spasilački brod

tršćanske tvrtke bokeljskih korijena

Tripcovich S.A. di navigazione Ri-

morchi e Salvataggio. Posve prazni

‘Srgj’ nasukan na jugozapadnu obalu

Mramornoga mora, kod mjesta Peri-

statis, danas poznatoga pod turskim

imenom Sarköy. Nakon što su ošteće-

nja zatvorena betonskim ‘zakrpama’,

otegljen je na popravak u Genovu.

Talijanski pomorski kroničar

i vrsni poznavatelj jadranskog bro-

darstva Nereo Castelli uspio je pri-

je nekoliko godina u arhivu tvrtke

17

Tripcovich u Trstu pronaći raritetnu

fotografiju iz Mramornoga mora.

Upravo tu snimku, na kojoj je uz

bok teško oštećenoga ‘Srgja’ spasi-

lački brod ‘Cyclops’, objavljujemo u

Atlant Bulletinu. Spašavanje i popra-

vak ‘Srgja’ stajali su Parobrodarsko

udruženje ‘Unione’, tada golemih,

200 tisuća kruna. No, cijeli su tro-

šak u konačnici podmirili osiguratelji

‘Nigera’, jer je istraga pokazala da je

francuski parobrod bio krivac za ne-

sreću. Zanimljivo je kazati da je ‘Ni-

ger’ bio blizanac broda ‘Senegal’ koji

je još u rujnu 1896. godine posjetio

Dubrovnik kao jedan od pionira tu-

rističkih kružnih putovanja po Sredo-

zemlju.

U drugome srazu, 27 godina

poslije, parobrod koji je od 1918. no-

sio oznake Dubrovačke parobrodar-

ske plovidbe, nije imao sreće. Upra-

vo je 1937. bila primijenjena nova

jezična norma pa se brod zvao ‘Srdj’.

Premda je Lloyd’s Register of Ship-

ping u svoje knjige odmah unio novo

ime, u pomorskome svijetu se gotovo

isključivo koristilo ime ‘Srgj’ koje je

brod nosio više od tri desetljeća. No-

vine u Jugoslaviji su znamenito du-

brovačko brdo nazivale Srđ, pa otud

tri imena istoga broda.

Smrt je ‘Srdja’ stigla na rije-

ci Scheldi, na samome kraju dugoga

puta, tek nekoliko sati plovidbe od

odredišta, belgijske luke Antwerpen.

Brod je plovio iz ciparskoga zaljeva

Morphou gdje je na sidrištu ukrcao

5700 tona pirita. Zapovjednik je bio

kap. Božo Nardelli, a posada je broji-

la 30 članova. Već duboko u Scheldi u

mrkloj noći naišao je na izuzetno loše

vrijeme: gustu maglu, gusti snijeg i

temperaturu dobrano ispod ništice.

U 23.20 sati, kad se brod još

nalazio u nizozemskim vodama, su-

bočice zaseoku Baalhoek, udaren je u

krmu i voda je odmah počela prodi-

rati. Drugi je brod nastavio plovidbu,

a ‘Srdju’ nije bilo spasa. Prije nego je

potonuo posada je dijelom uspjela ući

u čamce za spašavanje, no mnogi su

morali skakati u ledenu Scheldu. Kad

su se na okupili na obali manjkala su

dva člana posade: ložač Krsto Bašić

iz Vira i kuhar Šime Šarić iz Krapnja.

Kako su točno stradali nikad se nije

saznalo. Prošli su sati prije nego su ni-

zozemske lučke vlasti utvrdile koji je

brod izazvao sudar i pobjegao niz ri-

jeku. Bio je to parobrod ‘haga’ šved-

ske tvrtke Erik Bancks Rederi A/B.

Parobrodarsko udruženje

‘Unione’ već je na početku svoga dje-

lovanja izgubilo dva broda, no ti su

brodolomi pokriveni stoljetnim zabo-

ravom. Valja podsjetiti da je udruže-

nje 1890. godine utemeljila skupina

karatista predvođena kap. Ivom Ra-

čićem kako bi upravljala parobrodom

‘Oscar’. Taj neveliki teretnjak, dug

71.3 i širok 10.5 metara, porinut je

21. veljače 1891. u brodogradilištu

Sir Rayton Dixon & Co. Ltd. u Midd-

lesbroughu na rijeci Tees, a isporučen

je početkom travnja.

Osam godina poslije, 21.

ožujka 1899., ‘Oscar’ je stradao na

zloglasnoj Obali smrti (Costa de la

muerte)! Samo ime dostatno govori

o tome pogibeljnome dijelu krajnje

sjeverozapadne španjolske obale u

Galiciji. Ploveći iz Varne u Nantes s

teretom od 1800 tona kukuruza, ‘Os-

car’ se nasukao na pličinu Los Barro-

sos, nedaleko gradića Corne, a dva-

desetak milja od La Corune. Udar u

kameno dno je bio tako silovit da se

parobrod prepolovio i vrlo brzo poto-

nuo. Srećom nitko od članova posade

nije stradao.

Nepune dvije godine prije,

u lipnju 1897., u dubinama je ne-

stao parobrod ‘North Erin’ kojega

bi po imenu teško mogli povezati s

Dubrovnikom. No, stradao je kratko

nakon što je kupljen, a s promjenom

imena očito se nije žurilo. Bio je to

brod dug 84 i širok 11 metara, no-

sivosti 3500 tona. Brodogradilište

Palmer’s Shipbuilding & Iron Co.

Ltd. u Newcastle-on-Tyneu izgradi-

lo ga je 1883. godine za londonsku

kompaniju North Shipping Co. Ltd.,

čiji je vlasnik bila tvrtka hugh Ro-

berts & Son.

‘North Erin’ je odmah po

kupnji uključen u tada cvatući posao

prijevoza hrastovih dužica za bačve iz

Rijeke u Bordeaux. S tim je teretom

19. lipnja 1897. brodio Jonskim mo-

rem, a netom je bio prošao rt Santa

Maria di Leuca, na samoj peti talijan-

ske čizme, kad je izbio požar. Brod

pun hrastovine doskora je sav gorio,

pa ga je posada napustila. No ‘North

Erin’ nije potonuo nego je zapaljen

nastavio plutati. Da ne bi ugrožavao

plovidbu Talijani su sutradan poslali

ratni brod ‘Rapido’ koji ga je s neko-

liko topovskih granata poslao u du-

bine...

18

Načini na koje su pomorci tijekom povijesti stjecali temeljna znanja o plovidbi

poglavito su se odnosili na razvija-nje praktičnih vještina za boravka na moru, gdje je presudnu ulogu u svla-davanju navigacije imalo prenošenje iskustava sa starijih generacija na mlađe. Život pomoraca nikada nije bio lagodan, a uvjeti života i rada na brodu u prethodnim su razdobljima bili znatno nepovoljniji nego danas. Naukovanje za pomorsko zvanje za-počinjalo je rano, još u dječačkoj dobi, kada su budući mornari tijekom du-

gogodišnje plovidbene prakse svlada-vali osnovna znanja i stjecali iskustva prijeko potrebna za sigurnu plovidbu. Na dubrovačkim brodovima u pra-vilu je bilo ukrcano više vježbenika koji su redom bili ispod 18 godina, a pripremali su se za pomorsko zvanje. Dubrovački statut naziva ih pueri, da bi se u kasnijim razdobljima za njih uvriježio izraz: mali. Tada je to bio i jedini mogući način njihova obrazo-vanja. Brod i njegov teret oduvijek su bili velika vrijednost pa se stoga potreba za vještom i pouzdanom po-sadom nametala kao nužan uvjet jer

sigurnost broda i tereta nije smjela biti ugrožena.

U statutima dalmatinskih gradova bile su razrađene pomorsko-pravne norme koje su jasno naglašavale ob-veze posade s aspekta sigurnosti bro-da, ali i ulogu zapovjednika. Iz njih jasno proizlazi da je kriterij za dobi-vanje viših službi na brodu moglo biti isključivo umijeće iskazano u naviga-ciji.

Povremeno održavanje privatnih na-utičkih tečajeva u Dubrovniku spo-

Ljerka Dunatov, prof.

Obrazovanje pomoraca u Dubrovniku

Učitelji i učenici

19

minje se u 18. i 19. stoljeću. Takve tečajeve su pretežno držali stari, isku-sni zapovjednici jedrenjaka. Baltazar Bogišić je, u svojim mlađim danima, pohađao takav tečaj kod Antuna Ca-silarija. Prema njegovom opisu knjige iz koje su morali učiti: “Knjiga je, po-vrh trgovačko-pomorskih uputstava, prepuna trigonometričkim računima, fiziko-astronomskim figurama, nau-tičkim problemima koji bi dali dosta posla i stručnom matematičaru“.

U situaciji kada statutarni propisi nisu više zadovoljavali potrebe sve razvijenijeg pomorskog prometa, po-taknutog povećanjem prekomorske trgovine, intenzivirane su aktivnosti koje su vodile u pravcu osuvremenji-vanja pravnih propisa pomorske pro-venijencije. U Dubrovniku je 1794. godine bila izdana zbirka propisa, tzv. Regolamenti della Republica di Ragusa per la navigazione nazionale, dopunje-no izdanje zbirci iz 1784. godine, a sadržavala je zbroj svih pomorskih odredbi koje je Dubrovačka Repu-blika donosila u periodu od 1745. do 1793. godine. Ubrzo nakon tiskanja spomenute zbirke, Republika se našla u vrtlogu političkih promjena koje su dovele do njena ukidanja, da bi na-kon Bečkog kongresa 1815. godine na polju pomorskog zakonodavstva, na nekadašnjem njezinom području

započela primjena austrijskog Poli-tičkog edikta iz 1774. godine. Za ma-nje zahtjevne službe na brodu, koje su obavljali mornari, praktična izo-brazba stečena plovidbom bila je do-voljna, dok se za službu časnika - a Ediktom su časnicima smatrani pisar, peljar i vođa palube – očekivao viši stupanj obrazovanja. Time su rasle potrebe pismenosti, znanja i vještina potrebne za upravljanje brodom.

Začetke javnog pomorskog školstva na istočno jadranskoj obali pratimo od 1754. godine, kada je carica Ma-rija Terezija u Trstu osnovala školu za izobrazbu pomoraca Scuola di Idrogra-fia. Nastojanje da se javne (državne) pomorske škole osnuju i izvan Trsta, dovelo je do odluke cara Franje Josipa I. 24. rujna 1849. godine, da se takve škole, u kojima će školovanje trajati dvije godine, ustanove u Bakru, Za-dru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Reforma pomorskog školstva pretpo-stavila je donošenje novog nastavnog plana i programa u cilju osuvreme-njivanja nastavnog procesa. Nautič-ka škola u Dubrovniku započela je s radom 16. ožujka 1852. godine. Za prvog, i tada jedinog nastavnika Du-brovačke državne nautičke škole bio je postavljen Jakov Podić, kapetan duge plovidbe, koji se školovao na Pomorskoj akademiji u Trstu. Nau-tička škola u Dubrovniku djelovala je pri gradskoj glavnoj osnovnoj ško-li a nastavni jezik bio je talijanski. U prvim godinama rada broj učenika bio je mali, od pet do desetak, što je uzrokovalo i privremeni prekid rada u školskim godinama 1860/61 i 1861/2.

Rad pomorskih škola ogledao se u provođenju različitih tečajeva nami-jenjenih kapetanima duge plovidbe, poručnicima, upraviteljima velike i male obalne plovidbe, brodskim poslovođama te brodograditeljima. Ukoliko su škole održavale sve teča-jeve, uključujući i tečaj brodogradnje, dobile bi status glavnih pomorskih škola. Takve su škole bile u Trstu,

Veneciji, Rijeci i Dubrovniku, dok su one u Rovinju, Zadru, Splitu i Kotoru bile niže rangirane. Nadzor nad ško-lama bio je povjeren Središnjoj po-morskoj vladi u Trstu, ali se dopušta-lo angažiranje pokrajinskih školskih nadzornika u slučajevima kada je to bilo potrebno.

Međutim, privatno poučavanje se i dalje nastavilo, tako da je kapetan Pavo Saltarić samo u razdoblju od 1852. do 1856. poučavao 56 mladi-ća. Na to je velikim dijelom djelovala odredba iz 1858. godine, prema kojoj su ispit za poručnika trgovačke mor-narice i ispit za kapetana duge plo-vidbe mogli polagati i oni pomorci koji posjeduju potrebno obrazovanje, bez obzira na to jesu li ga stekli re-dovnim školovanjem ili privatno. Ta je odredba bila na snazi sve do 1902. godine i bila je glavni razlog da su se javne pomorske škole pojavljivale tek sporadično, a država prepuštala ini-cijativu privatnim učiteljima koji su kroz organizaciju tečajeva priprema-li kandidate za ispite osposobljenja. Njihovo je djelovanje bilo iznimno podržavano od strane lokalne uprave ili zainteresirane grupacije brodovla-snika, ali je izostajala kontrola držav-nih vlasti i nadzora nad radom učite-lja i škola.

Godine 1879. izvršena je reorgani-zacija pomorskih škola: doneseni su

Lujo Katić drugi ravnatelj

Jako Podić-kapetan i prvi upravitelj

20

novi nastavni plan i program, a ško-lovanje je produženo od dvije na tri godine. Ta je reorganizacija pomor-skog školstva bila uvjetovana novim obrazovnim potrebama u pomorstvu s obzirom na razvoj parobrodarstva, koje je sve više istiskivalo jedrenjake iz duge i velike obalne plovidbe. Zahtje-vi za povećanjem razine stručnosti po-morskog osoblja posljedica su daljnjeg razvoja pomorske privrede, a svijest o potrebi obrazovanja pomoraca proi-zlazila je iz uvjerenja kako je njihova osposobljenost garancija smanjivanju broja pomorskih nesreća. Osim pro-duženja školovanja povećao se i broj predmeta. Završnim ispitom, kako je bilo predviđeno novim programom, zaključivalo se trogodišnje školova-nje, a kandidat je tijekom pismenog i usmenog dijela ispita morao pokazati zavidno teorijsko znanje. Pismenim ispitom je provjeravano znanje iz ta-lijanskog i engleskog jezika, matema-tike i nautike, dok se usmeno odgova-ralo engleski, zemljopis, matematika, nautika, oceanografija i meteorologija.

Škola je školske godine 1874/75. po-stala samostalna, a kapetan Jakov Podić postao je njen prvi upravitelj. Naslijedio ga je kapetan Lujo Klaić, koji je tu dužnost obavljao više od 24 godine. Do 1881. godine škola je pro-mijenila tri lokacije u okviru gradskih zidina: započela je s radom u zgradi

Gozze, nastavila u dominikanskom samostanu i potom od 1876. godine u gimnazijskoj zgradi tj. bivšem sa-mostanu svete Katarine. Od školske godine 1881/82 škola radi u zgradi na Brsaljama, u kojoj je ostala više od se-dam desetljeća.

Krajem 19. st. došlo je do nove reor-ganizacije pomorskih škola, uvjetova-ne potrebom za još širim obrazova-njem časničkog kadra na parobrodi-ma. Reorganizacija je donijela novi, širi, nastavni plan i program kojim je školovanje produženo sa tri na pet go-dina. Reorganizirane pomorske škole imale su dva pripremna i tri strukov-na razreda. Nastavni jezik, od 1896. godine, bio je hrvatski u pripremnim razredima, a u strukovnim talijanski. S obzirom na uporne zahtjeve da hr-vatski bude nastavni i u strukovnim razredima, 1897. godine uvedena je dvojezična nastava te su neki predmeti predavani na hrvatskom, a neki na ta-lijanskom. Tako je ostalo sve do sloma Austro-Ugarske 1918. godine.

U godinama koje su slijedile pomor-ske su škole učvršćivale svoj utjecaj u sredinama u kojima su djelovale, a sve prisutnije uvjerenje o potrebi institu-cionaliziranog školovanja pomorskog kadra dovest će postepeno do njihove pune afirmacije. Razvitku takva mi-šljenja, nema sumnje, pridonijeli su

sve zahtjevniji ispitni programi koje su pomorske vlasti propisivale za pola-ganje ispita osposobljenja, gdje se bez sustavnog školovanja teško mogla ste-ći potrebna teorijska znanja i uspješno polagati propisani ispiti.

Od 1922. godine škola se zove „Po-morska akademija“, pripremni razre-di su ukinuti, a umjesto njih uvjet za upis je bila završena niža gimnazija ili građanska škola. Uvođenjem trgovač-kih programa u nastavni plan 1932. godine, mijenja se naziv u “Pomorsko-trgovačka akademija”. Sve do 1947. godine nije bilo većih izmjena, pa čak i za vrijeme II. svjetskog rata. Budući da je 1947. godine uveden ekonomski odjel, škola opet mijenja naziv u “Po-morski tehnikum”. Taj je odjel upisi-vao samo slijedeće četiri godine prvi razred, a obrazovao je stručnjake za širu pomorsku privredu. Od 1953. do 1958. godine škola ima naziv “Srednja pomorska škola”. Za stotu obljetnicu Upravni odbor pomorsko-trgovinske zaklade „Ivo Račić„ dao je zajedno s Ministarstvom pomorstva i Narodnim odborom grada izgraditi novu školsku zgradu na Račićevu zemljištu u Lapa-du. Radovi su počeli 4. veljače 1952. godine, a useljenje je završeno 16. li-stopada 1954. godine. Time je bilo omogućeno da se proširi djelatnost, pa je s radom započeo brodostrojar-ski odjel 1956. godine koji postoji sve do danas. Prema odobrenjima Mini-starstva prosvjete i sporta Republike hrvatske, škola u svom sastavu ima danas: pomorsko nautički odjel (od 1852. godine), brodostrojarski odjel (od 1956. godine), elektrotehnič-ki odjel (od 1961. godine), strojarski odjel (od 1993. godine), tehničar za elektroniku (od 2000. godine) i raču-nalni tehničar za strojarstvo (od 2001. godine).

Osim redovitog školovanja, Škola ima u svom sastavu i obrazovanje odraslih u spomenutim zvanjima, a održavaju se i tečajevi za zvanja u pomorstvu: poručnik trgovačke mornarice i po-ručnik stroja.

Učitelji pomorske škole 19 st.

21

Tamara Spajić, prof.

Dubrovnik je u osamnae-stom stoljeću još bio zna-menit kako po svojoj mor-

narici i trgovačkim poslovima, tako i po slavnim građanima, koji su svijetu ostali poznati do današnjeg vremena. Jedan od njih je Ruđer Bošković, Eu-ropi onog vremena poznat kao znan-stvenik i pjesnik na latinskom jeziku. Njegove su teorije o atomima i pri-vlačnim i odbojnim silama još i danas poznate znanstvenoj Europi i svijetu, a veoma ga je cijenio i Nikola Tesla. Unatoč činjenici da danas njegovo ime nosi nekoliko važnih ustanova u hrvatskoj, vjerojatno ne možemo sebi predočiti kolika je bila njegova važnost kako u znanstvenom, tako i u književnom pogledu. Zanimljiva je i nama danas pomalo začuđujuća činjenica da se Ruđer Bošković povo-dio za modom književnih tokova svog vremena (ugledajući se na Newtona i Descartesa) te je ispjevao prave znan-stvene epove, u kojima u heksametru na latinskom jeziku pjeva u Lukre-cijevom stilu o pomrčinama Sunca i Mjeseca (De Solis ac Lunae defectibus – O pomrčinama Sunca i Mjeseca), o pri-vlačnim i odbojnim silama, atomima i drugim prirodnim pojavama koje su pokušavali objasniti onodobni mate-matičari i fizičari.Znamo da je Bošković cijelog svog života izbivao iz rodnog kraja i da je po Europi obavljao različite važne po-slove i dužnosti – bio je predavač gra-matike, matematike, optike i astro-

nomije na cijenjenim talijanskim sve-učilištima (u Rimu, Paviji i Milanu), radio je na projektu izračuna pukoti-na na vatikanskoj kupoli i na njenom učvršćenju, mjerio je stupanj duž me-ridijana između Rima i Riminija, pi-sao je hidrotehničke ekspertize,bio je ravnatelj u francuskoj mornarici. Bio je iznimno cijenjen i službeno prihva-ćen u društvenim, znanstvenim, kul-turno-umjetničkim odnosno književ-nim krugovima onog vremena (Royal society iz Londona,Societa italiana i dr.) Zbog svojih iznimnih zasluga ste-kao je naslov plemića pokrajine Lucce , dobio je francusko državljanstvo, a posjećivao je i mondene salone fran-cuskih i talijanskih plemkinja.Manje je poznato da je nekoliko puta pomogao rodnoj Republici u diplo-matskim pregovorima. Jedna od nje-govih zasluga u korist Dubrovačke Republike bilo je izbjegavanje sukoba s Engleskom za vrijeme Sedmogodiš-njeg rata. Protagonisti ovog rata, koji je trajao od 1756. do 1763. godine bili su Velika Britanija i Francuska, a vodio se u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. Dubrovnik je u svim situacija-ma kroz koje je prolazio u svojoj bur-noj povijesti nastojao sačuvati neu-tralni položaj, koji je najviše pogodo-vao stjecanju bogatstva u trgovačkim poslovima sa zaleđem i na Meditera-nu. Njegovu težnju neutralnosti u događanjima ovog vojnog sukoba po-mutio je naizgled beznačajan događaj koji je međutim ostavio dojam da je

Dubrovačka Republika u ovom suko-bu na strani Francuske. U to vrijeme Bošković je već uživao povjerenje Se-nata Republike kao njegov zastupnik u delikatnim političkim pitanjima i sporovima. Upravo godine 1756., kad je počeo Sedmogodišnji rat, Dubrovnik se na-šao u nezahvalnom položaju iz kojega je izašao dokazavši svoju neutralnost zahvaljujući posredovanju Ruđera Boškovića.Radilo se o bivšem kapetanu francu-ske mornarice Vianiju, koji je odlučio graditi veliki trgovački brod na bro-dogradilištu Dubrovačke Republike u Gružu. Gradnja se broda odužila u godine spomenutog sukoba između Engleske i Francuske te je Republi-ka postala sumnjivom kao suučesnik sukoba na strani Francuske. Štovi-še, Engleska je smatrala da je riječ o gradnji ratnog broda i prijetila je da će zaplijeniti dubrovačke trgovačke brodove koji plove Mediteranom. U ovoj situaciji važnu je ulogu imao Ruđer Bošković koji je uživao veliki ugled u Europi zbog svoje znanstvene slave. On je bio posrednik u diplo-matskim pregovorima s Vatikanom odnosno papom Benediktom XIV. te francuskim grofom de Stainvilleom, francuskim veleposlanikom u Rimu. Uz njihovu pomoć, a nakon brojnih pisama, postigao je da se od francu-skog kralja Louisa XV. izda naredba o prestanku i zabrani daljnje grad-nje francuskih brodova na području

RUÐER BOŠKOVIĆ

22

SLAVKO DIDAK, brodski mehaničar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 27.04.1974. godine u svojstvu čistača i mazača. Od 26.05.1993. plovio je na brodovima Društva u svojstvu brodskog mehaničara.

Preminuo na m/b Orsula 20.07.2014. godine.

LEON GLAVIŠKIĆ, kormilar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 18.04.2004. godine u svojstvu mornara. Od 26.01.2007. godine. plovio je u svojstvu kormilara.

Preminuo 23.07.2014. godine po iskrcaju sa m/b Zagreb.

In memoriam

Dubrovačke Republike. Na taj način otklonio je sumnju da je Dubrovačka Republika pomagač francuske vojne sile protiv Engleske.Ovo je jedan od slučajeva gdje je ovaj poznati isusovac, matematičar, filozof i latinist pomogao svojem rodnom kraju te dokazao duhovnu srodnost sa svojim gradom u koji se nakon od-laska u svijet imao priliku vratiti tek jedan put. Njegovi znanstveni uspjesi učinili su ga poznatim i uvaženim te je stoga imao utjecaj kod važnih lič-nosti toga doba, a Dubrovačka Repu-blika to je znala iskoristiti.Da je bio pjesnik i znanstvenik u isto vrijeme dokazuju i ovi stihovi, u ko-jima je na zaigran i tajanstven na-čin protagonistima svojeg nadahnuća učinio prirodne pojave, planete i mi-tološka imena:Odavle i Zora na ružičastom četveropregu u rano jutro pretječe Sunčeve konje; i kad kasno uvečer na zapadnim žalima nestane

Sunčevih kola, sumrak dugo potiskuje Noć koja se spušta i priječi joj da raskrili svoja sumorna krila. Sunce još gleda predjele na vrhu neba i obasjava ih svojim svje-tlom; skriva se našem pogledu zbog zao-bljena oblika mora i zemlje, ali je vidljivo s vrha neba. (Hrvatski latinisti, Zagreb , 1970,O pomrčinama Sunca i Mjeseca; prijevod: Vinko Didović)Zašto katkada Titan, dok svijetli s vedro-ga nebeskoga svoda i dok čistom svjetlošću obasiplje zemlju, iznenadnim crvenilom optočuje svoje lice; zašto se crna noć, ne-strpljiva u čekanju, spušta usred dana na svojim tamnim krilima i otkriva zvijezde na nebu; zašto Dijana, dok radosno svije-tli na vedrome nebu, sada tamom prekriva glavu, sada jarkim crvenilom bojadiše čelo – pokušat ću izložiti u latinskom stihu i otkriti tome najdublje razloge. (Hrvatski latinisti, Zagreb , 1970, O pomrčinama Sunca i Mjeseca; prijevod: Vinko Di-dović)

Literatura:Špoljarić, Stjepan, Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike, Zagreb, 2011.Martinović, Ivica, Ljetopis života i dje-la Ruđera Boškovića, Dubrovački hori-zonti, Dubrovnik, 1995.

– građanin Dubrovačke Republike

23

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2014.g.

Popis posade na dan 15. studenog 2014.g.AP Sveti City of Miho

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula ZagrebZapovjednik Lukša Mladen Ćimić Juan Ivica Vicko Antun Vjeko Stipo Marinko AP AP AP

Jovica Spužević Fuad Knego Zupčić Svilokos Krilanović Miletić Orhanović Radić Astarea Slano StonI. časnik Nedjeljko Luko Tomislav Robert Kristijan Jakša Matko Mario Mario Adis Zapovjednik Marin Antun Antepalube Bukvić Dobrić Majstorović Vukić Ramadan Franić Margaretić Dominiković Burin Mulalić Brbora Mihović Dujić

II. časnik Đani Ivica Dubravko Kristijan Pavo Zlatko Ivica Juraj Ante Ante I. časnik Luko Željko Antunpalube Vuković Prpić Buratović Laptalo Sršen Fumić Baričević Butigan Kriste Čiz palube Ljumović Marović Kelez

III. časnik Nikola Mato Marko Ivan Damir Valentino Stipe Antun Nikola Petar Upravitelj Jozo Ivo Damirpalube Bajurin Franušić Belin Bajić Palunčić Marinković Đerek Butijer Grošeta Kunić stroja Taslak Lopižić Prišlićkadet Vinko Luko Ilija Tomislav Marko Vlaho Lujo Predrag Marko Damir

Živković Radulić ./. Bilić Tomljanović Buzov ./. ./. Boro Šoletić Elektroničar Mikelić Kušić Adamovićvođa Pero Niko Josip Pero Ante Milan Joso Marjan Zdravko Pero

palube Kralj Matković Košta Radovac Vujović Miletić Bukarica Glavan Galov Đuraškormilar Budimir Nikica Maro Slavko Dino Tomislav Ivica Miho Branko Marko

Milin Maslać Hančević Šarić Čulić Ćosić Jović Zedniček Borlak Marojicakormilar Marinko Josip Vinko Valentin Ivica Damir Pasko Radoslav Božo Miroslav

Batistić Turkalj Cvjetković Klarin Bilić Terzin Kotlarić Kordić Musladin škarićkormilar Željko Mikulić Ivica Antun Robert Ivan Svetin Mladen Dominko Dubravko Zoran

Stijepo Mozara Brletić Obadić Kasar Jurić Šimunović Mučić Primorac Erkapić Rilović Brguljankormilar Sanjin Pero Ante Nedjeljko Nikola Toni

Španjić Setenčić Ramić Margaretić ./. ./. ./. Čornenki Živković ./.mornar Tomislav Antonio Darko Mario Domagoj Branimir

./. ./. ./. ./. Jurčević Vranješ Turčinov Vrban Vukušić ŠarinUpravitelj Baldo Rade Pero Boris Hrvoje Zoran Zoran Nikola Denis Miro

stroja Smrdelj Ljubibratić Batinić Lončarica Mostahinić Milat Čučak Matan Radetić TomaševićI. časnik Tonći Tomislav Zlatko Slavomir Baldo Miho Ivica Ivo Pero Srećko

stroja Civadelić Marević Vuleša Nikolac Dender Skaramuca Franić Glunčić Radić ČučukII. časnik Vicko Robert Nino Jasmin Mato Desimir Mario Miho Dragan Nikša

stroja Ursić Dobrić Kecerin Muratović Kaznačić Surjan Maslać Salatić Kos ButiganIII. časnik Ivo Goran Dario Vlaho Božo Ivan Darko Đuro Tonči Mario

stroja Petković Čupić Radetić Šutalo Mekišić Šoljak Čačić Vladimir Pecotić Trailovićvježbenik Dino Zvonimir Mišo Domagoj Luka Danijel Alen Ivan Vlaho

stroja Mehmeti Šapro ./. Hendić Durdov Buble Sentić Arnaut Rožić Franulovićvježbenik Hrvoje

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miloslavić ./.brodski Ivo

električar ./. ./. Vojvoda ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.elektroničar Mario Luka Vjekoslav Zoran Tomislav Hrvoje Zlatko Ante Šime

Milošević Kozlica ./. Bukarica Bačić Brletić Prka Šutalo Orhanović Romićpripravnik Novaković Jurišić Edvin Romano Ante

elektroničar Nikola ./. Dubinović ./. ./. ./. ./. Bošković ./. Glavinićbrodski Danko Franjo Pero Davor Libero Ivica Nazif Veljko Branko

mehaničar Dragojević Josić Gverović ./. Burmudžija Bošković Oreb Čustović Strukan Tomaševićglavni Zlatko Lukša Davor Drago Ante Nikola Jozo Želimir Ante Nikokuhar Matijević Radovac Nazor Ivić Poša Jaklin Matijević Jurišić Rabušić Vrtiprah

konobar Baldo Drago Gjusti Ivo Vicko Jure Lujo Ante Nenad JosipVuličević Kalinić Jerinić Hrdalo Puhjera Radić Dabelić Crnčević Mladin Mikelin Opara

pomoćni Saša Igor Vlaho Milenko Damir Tomislav Dino Pero Marijan Željkokonobar Mihalić Čorkalo Kvestić Raič Živković Kelez Bertić Burum Stipanov Račić

24









































































25

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. srpnja do 15. studenoga 2014. godine

AP Argosy Luka Vrijeme U / I Teret

JORF LASFAR 18.7.2014 I Coal

VENTSPILS 29.7.2014 U Coal

RIGA 2.8.2014 U Coal

AMSTERDAM 11.8.2014 I Coal

UST LUGA 17.8.2014 U Coal

ROTTERDAM 27.8.2014 I Coal


TOROS 23.9.2014 I Coal

EREGLI 30.9.2014 I Coal

YUZHNY 9.10.2014 U Iron oreROTTERDAM 26.10.2014 I Iron ore


LIVERPOOL 11.11.2014 I Coal

AP AstareaGRAMERCY 30.7.2014 I Iron ore

HOUSTON 6.8.2014 U Petroleum coke

UBE 14.9.2014 I Petroleum coke

KIMITSU 18.9.2014 U Slag

ABU DHABI 19.10.2014 I Slag

MINA SAQR 26.10.2014 U Limestone

AP Drzic NOLA 26.8.2014 I Steel products

PORT ALLEN 9.9.2014 U Corn

CHIBA 24.10.2014 I Corn

KASHIMA 29.10.2014 I Corn

KWANGYANG 5.11.2014 U Steel products

POHANG 10.11.2014 U Steel products

AP JadranIMMINGHAM 26.7.2014 I Coal


WILHELMSHAVEN 13.8.2014 I Coal


GIJON 31.8.2014 I Coal




SEPETIBA 2.11.2014 I Coal

TUBARAO 9.11.2014 U Iron ore

AP SlanoPORT KAMSAR 29.7.2014 U Bauxite

GANGAVARAM 4.9.2014 I Bauxite

TABONEO 20.9.2014 U Coal

PUTTALAM 16.10.2014 I Coal

AP StonVISAKHAPATNAM 29.7.2014 I Coal

BUNBURY 24.8.2014 U Alumina

MAPUTO 17.9.2014 I Alumina

MAPUTO 23.9.2014 U Chrome ore

RICHARDS BAY 5.10.2014 U Chrome ore

LIANYUNGANG 7.11.2014 I Chrome ore

AP Sveti Vlaho YANGZHOU 17.7.2014 U General cargo

SHANGHAI 24.7.2014 U General cargo

LONGKOU 31.7.2014 U General cargo

TIANJIN 6.8.2014 U General cargo

BATA 17.9.2014 I General cargo

MALABO 23.9.2014 I General cargo

DOUALA 12.10.2014 I General cargo

OWENDO 24.10.2014 U Manganese ore

City of Dubrovnik JORF LASFAR 25.7.2014 I Coal






GDANSK 13.10.2014 I Coal


BELFAST 26.10.2014 I Coal


Imperial RIO GRANDE 29.7.2014 U Soya beans

ZHOUSHAN 16.9.2014 I Soya beans

TAIZHOU (Jiangsu) 19.9.2014 I Soya beans

XINGANG 30.9.2014 U Metcoke

HALDIA 5.11.2014 I Metcok

Libertas KANDLA 9.8.2014 I Coal

HALDIA 21.8.2014 I Coal

VIZAG 30.8.2014 U Iron ore

GWANGYANG 20.9.2014 I Iron ore

Miho Pracat UST LUGA 19.7.2014 U Coal



WILHELMSHAVEN 14.8.2014 I Coal


TEESPORT 31.8.2014 I Coal




IMMINGHAM 3.10.2014 I Coal


INKOO 14.10.2014 I Coal


PORI 30.10.2014 I Coal


HAMBURG 12.11.2014 I Coal

Oluja PRAIA MOLE 26.7.2014 U Steel coils

PUERTO CABELLO 13.8.2014 I Steel coils

BARRANQUILLA 19.8.2014 I Steel coils

CARTAGENA 22.8.2014 I Steel coils

PALUA 23. 9. 2014. U DRI

BILBAO 9.10.2014. I DRI

GHENT 18.10.2014. I DRI

ODENSE 25.10.2014. U Scrap

ISKENDERUN 17.11.2014. I Scrap

Orsula SOREL 13.8.2014 I Reinforcing bars

OSHAWA 23.8.2014 I Reinforcing bars

DULUTH 4.9.2014 U Wheat

RAVENNA 1.10.2014 I Wheat

CONSTANTZA 9.10.2014 U Steel products

SAULT STE MARIE 5.11.2014 I Steel products

WINDSOR 12.11.2014 U Soya beans

Sveti Nikola I HOUSTON 24.7.2014 U Petroleum coke

MOBILE 27.7.2014 U Wood pellets

GENOVA 20.8.2014 I Wood pellets

CHEKKA 28.8.2014 I Petroleum coke

MATANZAS 26.9.2014 U Iron ore

YUZHNY 11.11.2014 U Urea

Zagreb WILHELMSHAVEN 18.7.2014 I Coal


ASNAES 30.7.2014 I Coal

STUDSTRUP 1.8.2014 I Coal



EEMESHAVEN 18.8.2014 I Coal


STIGSNAESVAERKETS 2.9.2014 I Coal




MO I RANA 30.9.2014 U Iron ore

IMMINGHAM 10.10.2014 I Iron ore


AARHUS 23.10.2014 I Coal

ESBJERG 26.10.2014 I Coal


LA CORUNA 12.11.2014 I Coal

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

26

PRVA POSADA BRODA CAVTAT – studeni 1968. g.

Orlić Antun, zapovjednik; Čorić Ivo, I. časnik palube; Sessa Nikola, II. časnik palube; Haklička Miho, III. časnik palube; Žuvela Kuzma, RTG; Kvarantan Ignacije, upravitelj stroja; Vujošević Branko, I. časnik stroja; Grubišić Edo, II. časnik stroja; Radeljić Zvonko, III. časnik stroja; Baraka Marijan, vođa palube; Lakoš Ante, tesar; Begonja Ivo, kormilar; Pasković Gracije, kormilar; Vlašić Antun, kormilar; Bijelić Stijepo, kormilar; Medvidović Ivan, mornar; Dolina Ivo, mornar; Orlić Stijepan, vođa stroja; Čulić Lem, električar; Čondrić Zdravko, mehaničar; Stanišić Mate, mazač; Ogresta Baldo, mazač; Dedo Ivo, čistač; Gradiška Nikola, I. kuhar; Klarin Martin, II. kuhar; Sorić Ivo, I. konobar; Vidović Kajo, II. konobar; Njirić Davor, kadet; Ivanišević Stevo, vježbenik stroja; Cvjetković Ivan, mladić sobe.

Sagrađen u brodogradilištu „Jozo Lozovina Mosor“ - Trogir 1968. godineBRT 2.092NRT 1.851DWT 3.234Dužina preko svega: 102,09 mNajveća širina: 14,83 mVisina na sredini broda: 7,83Pogonski stroj: B&W od 2.427 kWNajveća brzina: 15,0 NMPreuzet u flotu kao novogradnja od brodogradilišta „J.L.Mosor“ - Trogir dana 31.10.1968. godine.Potonuo dana 14.07.1974.godine u Otrantskim vratima nakon sudara s panamskim brodom „Lady Rita“

m/b CAVTAT

Ure

dn

ički

kol

egij

: D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Kam

insk

i, To

nći M

ilosl

avić

, Žel

jan

Petr

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar, D

esig

n:

m&

mFo

tog

rafi

je:

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, T

isak

: Ti

skar

a AL

FA-2

, Dub

rovn

ik, N

akla

da:

100

kom

., P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. P

ero

Kula

š

Orsula SOREL 13.8.2014 I Reinforcing bars

OSHAWA 23.8.2014 I Reinforcing bars

DULUTH 4.9.2014 U Wheat

RAVENNA 1.10.2014 I Wheat

CONSTANTZA 9.10.2014 U Steel products

SAULT STE MARIE 5.11.2014 I Steel products

WINDSOR 12.11.2014 U Soya beans

Sveti Nikola I HOUSTON 24.7.2014 U Petroleum coke

MOBILE 27.7.2014 U Wood pellets

GENOVA 20.8.2014 I Wood pellets

CHEKKA 28.8.2014 I Petroleum coke

MATANZAS 26.9.2014 U Iron ore

YUZHNY 11.11.2014 U Urea

Zagreb WILHELMSHAVEN 18.7.2014 I Coal


ASNAES 30.7.2014 I Coal




EEMESHAVEN 18.8.2014 I Coal


STIGSNAESVAERKETS 2.9.2014 I Coal




MO I RANA 30.9.2014 U Iron ore

IMMINGHAM 10.10.2014 I Iron ore


AARHUS 23.10.2014 I Coal

ESBJERG 26.10.2014 I Coal


LA CORUNA 12.11.2014 I Coal

27

Čestit Božić i sretna nova godina2015.www.hotel-lapad.hr

[email protected]

ATLANTAGENT d.o.o.

www.atlanttravel.hr

www.apc.hr

www.laus.cc

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.

ATLANT POSLOVNI CENTAR d.o.o.

www.atlant.hr

bulletinAtlant

www.atlant.hr

APC

BULLETIN 34 • vidi više

Documents

Transcript of BULLETIN 34 • vidi više