HRVATSKA UDRUGA ZA ZATITU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

BUKA U RADNOJ OKOLINI BUKA - NOVI PROPIS I NOVA NORMA mr. sc. Boidar Radanovi, dipl. ing. el. U Zagrebu listopada 2009. godine

UVODNE NAPOMENEBuka je jedna od najistaknutijih fizikalnih tetnosti u radnoj okolini. Smanjenje buke postaje iz godine u godinu neodgodivim zadatkom, koji se postavlja pred iroki krug strunjaka iz razliitih podruja djelatnosti. Danas postoje normirane metode mjerenja buke i kriteriji za ocjenjivanje buke, te sofisticirani mjerni instrumenti. Istodobno se razrauju sve pouzdanije metode predvianja i proraunavanja razina buke, te metode i konstrukcije za zatitu od buke.

PROPISI I NORMEPROPIS I DIREKTIVA

Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08) Directive 2003/10/EC of the European Parliament and of the Council, Minimum health and safety requirements regarding the exposure of workers to the risks arising physical agents (noise). Official Journal of the EU, No L 42, 2003, pp. 3844.

NORME

EN ISO 9612:2009 (en), Acoustics - Determination ofoccupational noise exposure - Engineering method (April 2009) (Akustika - Odreivanje izloenosti buci na radu Inenjerska metoda)Napomena: Norma je u postupku prihvaanja kao HRN od svibnja 2009. i stupit e vjerojatno na snagu krajem godine.

HRN ISO 1999:2000 (en), Akustika - Odreivanjeizloenosti buci pri radu i procjena oteenja sluha izazvanog bukom (ISO 1999:1990)

HRN EN ISO 4869-2:2001 (en), Akustika titnici sluha,2. dio: Procjena efektivnih A-vrednovanih razina zvunog tlaka pri noenju titnika sluha (EN ISO 4869-2:1995)

VELIINE ZA IZRAAVANJE BUKE NA RADUEKVIVALENTNA RAZINA BUKENajvanija veliina za izraavanje vremenski promjenjive buke jest ekvivalentna razina buke. Po definiciji to je razina one stalne buke koja bi tijekom odreenoga vremena jednako djelovala na ovjeka kao promatrana promjenjiva buka. Propisana veliina za izraavanje buke na radu jest A vrednovana ekvivalentna razina zvunoga tlaka, koja je jednaka A-vrednovanoj vremenski usrednjenoj razini zvunoga tlaka odnosno energijskoj srednjoj vrijednosti.

U realnim uvjetima mjerenja Avrednovana ekvivalentna razina buke odreuje se na temelju izmjerenih razina buke u odreenim kraim vremenskim intervalima:

Lp,A,eqTgdje su:

1 n = 10lg ti 100,1LAi dB(A) T i=1

(

)

T = ti ukupno vrijeme izloenosti buci LAi srednja A-razina buke u vremenskom intervalu ti n broj vremenskih intervala

Pri mjerenju se primjenjuje vremensko vrednovanje: FAST (F)

IZVEDENE RAZINE BUKEVeliine koje slue za ocjenjivanje buke na radu s obzirom na zatitu sluha izvedene su iz ekvivalentne razine buke i normalizirane u odnosu na trajanje izloenosti buci. Ocjenske razine buke na radnome mjestu prema Pravilniku o zatiti radnika od buke i normi ISO 9612 jesu dnevna i viednevna (najee tjedna) razina izloenosti buci s oznakama LEX,8h iLEX,8h (odnosno LEX,w).

Dnevna razina izloenosti buci LEX,8h jest dnevna osobna izloenost radnika buci i definira se kao:

LEX,8h = L p ,A,eqTegdje su:

Te + 10 lg dB(A) T0

Lp,A,eqTe izmjerena ekvivalentna razina buke u dB(A) Te efektivno trajanje radnikove dnevne osobne izloenostibuci bilo da se nalazi na jednome mjestu ili se za vrijeme rada mie od jednoga mjesta do drugog T0 = 8 h referentno vrijeme

Viednevna razina izloenosti buci jest srednja vrijednost dnevnih izloenosti u promatranom razdoblju:

L EX,8hgdje su:

1 = 10 lg X

10x =1

X

0 ,1 LEX,8h, x

dB(A)

LEX,8h,x vrijednost LEX,8h za x - ti radni dan u dB(A) X broj radnih dana u promatranom razdoblju (X = 5 zanominalni tjedan)

C-vrednovana vrna razina zvunoga tlaka Lp,Cpeak:

L p ,Cpeak = 10 lggdje je:

2 pCpeak 2 p0

dB(C)

pCpeak C-vrednovani vrni zvuni tlak (Pa)Za potrebe odreivanja efektivne A-vrednovane razine buke na uhu radnika koji nosi osobno zatitno sredstvo ponekad se mora izmjeriti i C-vrednovana razina buke LC.

DOPUTENE RAZINE IZLOENOSTI BUCIZa zatitu sluha propisane su: doputene dnevne razine izloenosti buci LEX,8h viednevne (najee tjedne) razine izloenosti buciLEX,8h (odnosno LEX,w) razine vrne vrijednosti C-vrednovanoga zvunog tlaka

Lp,Cpeak

Doputene razine izloenosti buci

Lp,Cpeak= 140 dB(C) Lp,Cpeak= 137 dB(C) Lp,Cpeak= 135 dB(C)

Granina vrijednost izloenosti Gornja akcijska vrijednost

Donja akcijska vrijednost

Vano je naglasiti da se samo kod granine vrijednosti izloenosti uzima u obzir uinak osobne zatitne opreme.

LEX,8h= 87 dB(A)

Granina vrijednost izloenosti Najvea doza buke koju radnik smije primiti ukljuujui uinak osobne zatitne opreme

U Pravilniku se akcijske vrijednosti nazivaju upozoravajuima.

LEX,8h= 85 dB(A)

Gornja akcijska vrijednost izloenosti Mora se radnicima osigurati zatitna oprema uz obvezu da je nose Redoviti zdravstveni nadzor Mjesta rada obiljeena i ograena

LEX,8h= 80 dB(A)

Donja akcijska vrijednost izloenosti Osobna zatitna oprema stavlja se na raspolaganje s preporukom da je se nosi Informiranje radnika o rizicima i obuka

Opi zahtjevi za poslodavce Sukladno Pravilniku o zatiti radnika od buke poslodavac u svakome sluaju mora osigurati izradu procjene opasnosti i provesti mjerenje buke kojoj su radnici izloeni. Ta procjena opasnosti slui mjeritelju za ocjenu buke. Mora se izraditi i provoditi program tehnikih i/ili organizacijskih mjera za zvunu zatitu s tim da buku treba sniziti na najniu razumnu i praktiki provedivu razinu. Podaci o mjerenjima buke i o zdravstvenim nadzorima moraju se na pogodan nain trajno uvati.

DOPUTENE RAZINE BUKE S OBZIROM NA OMETANJE RADAOmetanje bukom za razliite vrste djelatnosti izraava se ekvivalentnom razinom buke LA,eq (= Leq,T). Najvie doputene ekvivalentne razine buke koju na radnome mjestu stvaraju proizvodni i neproizvodni izvori buke dane su u sljedeoj tablici:

R. br.

*(a) razina buke na radnome mjestu koja potjee od proizvodnih izvora Opis posla *(b) razina buke na radnome mjestu koja potjee od neproizvodnih izvora (ventilacija, klimatizacija, promet i dr). Najzahtjevniji umni rad, vrlo velika usredotoenost, rad vezan za veliku odgovornost, najsloeniji poslovi upravljanja i rukovoenja Preteno umni rad koji zahtijeva usredotoenost, kreativno razmiljanje, dugorona istraivanja, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi Zahtjevniji uredski poslovi, lijenike ordinacije, dvorane za sastanke, kolska nastava, neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje Manje zahtjevni uredski poslovi, preteno rutinski umni rad koji zahtijeva usredotoenje ili neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje, komunikacijske centrale Manje zahtjevni i uglavnom mehanizirani uredski poslovi, prodaja, vrlo zahtjevno upravljanje sustavima, fiziki rad koji zahtijeva veliku pozornost i usredotoenost, zahtjevni poslovi montae Preteno mehanizirani uredski poslovi, zahtjevno upravljanje sustavima, upravljake kabine, fiziki rad koji zahtijeva stalnu usredotoenost, rad koji zahtijeva nadzor sluhom, rad koji se obavlja na temelju zvunih signala Manje zahtjevni fiziki poslovi koji zahtijevaju usredotoenost i oprez, manje zahtjevno upravljanje sustavima Preteno rutinski fiziki rad uz zahtjev tonosti, praenje okoline sluanjem

Najvia doputena razina buke LA,eq u dB(A) (a)* (b)*

1 2 3

45 50 55

40 40 45

4

60

50

5

65

55

6

70 75 80

60 65 65

7 8

UTJECAJ OSOBNE OPREME ZA ZATITU SLUHAPravilnikom se preporuuje sljedea osobna zatitna oprema: naunjaci uni epovi otoplastika

Prednosti i nedostaci nekih osobnih zatitnih sredstavaUNI EPOVI Prednosti mali i lako prenosivi pogodni za uporabu s drugim sredstvima zatite (mogu se nositi s naunjacima) ugodniji za dugotrajno noenje u toplim i vlanim radnim prostorima pogodni za uporabu u ogranienim radnim prostorima Nedostaci zahtijevaju vie vremena za postavljanje zamrenije umetanje i micanje zahtijevaju visoku razinu higijene mogu iritirati uni kanal lake se mogu zagubiti tee za primijetiti i nadzirati koritenje NAUNJACI Prednosti manje razlike u guenju buke izmeu korisnika oblikovani tako jedna veliina odgovara veini veliina glava radnika lako vidljivi iz vee daljine pomo pri nadzoru noenja ne gube se lako i ne zameu mogue ih je nositi i s manjim infekcijama uha Nedostaci tee nosivi i tei nepogodniji za koritenje uz ostala zatitna sredstva neugodniji za noenje u vruim i vlanim radnim prostorima nepogodniji za koritenje u skuenim radnim prostorima mogu smetati kod noenja sigurnosnih ili propisanih naoala to moe uzrokovati kidanje brtvila (izolacije) izmeu naunjaka i koe i smanjenje zatite od buke

Poslodavac je duan radnicima omoguiti izbor osobne zatitne opreme. Uinkovitost osobne zatitne opreme znatno se smanjuje, ako oprema radniku odgovarajue ne pristaje ili je radnik nosi samo u dijelu vremena izloenosti buci. Oprema za zatitu sluha odabire se tako da: odgovara za odreeni posao moe osigurati odgovarajuu zatitu je dovoljno udobna da je radnik prihvaa i nosi tijekom itavog vremena izloenosti buci. Kada osobna izloenost buci radnika prelazi 100 dB(A), potrebno je upotrebljavati une epove i naunjake istodobno koritenje dvostruke zatite osigurat e dodatno guenje od 5 do 10 dB.

Proizvoai su duni osigurati podatke o guenju buke osobnom opremom za zatitu sluha. Na temelju podataka o izmjerenim A-vrednovanim i Cvrednovanim razinama buke na radnom mjestu i podataka proizvoaa o vrijednostima guenja buke osobne zatitne opreme za zatitu sluha mogue je s pomou nekoliko metoda odrediti efektivnu A-vrednovanu razinu buke, kojoj je radnik izloen pri noenju osobne opreme za zatitu sluha. Metode su sljedee : oktavno-pojasna metoda SNR metoda H-M-L metoda

Oktavne vrijednosti guenja mogu se upotrebljavati ako je izmjeren oktavni spektar buke. SNR (Single Number Rating) je jednobrojna veliina koja se oduzme od izmjerene C-vrednovane razine buke, Lc , da bi se dobila efektivna A-vrednovana razina buke na uhu. H-M-L (High Middle Low Rating) su visoko-, srednje- i niskofrekvencijske vrijednosti guenja. Odreuju se na temelju izmjerenih vrijednosti A-razine i C-razine buke. Za odreeni stupanj zatite predvieno snienje buke ovisi o razlici LC LA i to: H: LC LA = 2 dB M: LC LA = +2 dB L: LC LA = +10 dB

Poeljna zatita je da efektivna A-razina buke na uhu radnika bude izmeu 75 dB(A) i 80 dB(A). Ali ta razina buke ne smije biti ispod razine od 70 dB(A). Orijentacijske potrebne vrijednosti SNR u ovisnosti o A-razini buke:Razina buke dB(A) 85 do 90 90 do 95 95 do 100 100 do 105 SNR 20 20 do 30 25 do 35 30

Kod odluivanja o potrebnoj vrijednosti guenja nekog zatitnog sredstva obino se uzima sigurnosni faktor od 4 dB.

Primjer podataka o karakteristikama guenja buke osobne zatitne opreme za zatitu sluha Vrijednosti guenja buke prema normi EN ISO 4869-1 Frekvencija (Hz) 63 125 250 500 1000 2000 4000 8000 29,6 8,2 21,4 35,6 6,8 28,8 35,4 9,6 25,8 38,9 6,7 32,2

mf (dB) sf (dB) mf sf (dB)SNR = 25 dB

26,6 27,7 28,4 29,5 9,4 9,9 10,9 9,6 17,2 17,8 17,5 19,9 H = 27 dB

M = 22 dB

L = 20 dB

gdje su: mf - srednja vrijednost guenja sf - standardno odstupanje guenja

mf sf - vjerojatna vrijednost zatite za stupanj zatite 84%stupanj zatite postotak situacija u kojima vrijednost guenja nee biti manja od predviene

MJERENJE BUKEAko se pokusnim mjerenjem ustanovi da buka na nekom radnom mjestu prekorauje razinu od 80 dB(A), mora se odrediti dnevna ili viednevna (tjedna) izloenost buci. Osim toga mora se izmjeriti i C-vrednovana razina vrne vrijednosti zvunoga tlaka Lp,Cpeak.

MJERNI UREAJI Mjerenje buke na radnome mjestu moe se obavljati zvukomjerom s integriranjem i usrednjavanjem ili osobnim mjerilom izloenosti buci - akustikim dozimetrom. Zvukomjer mora zadovoljavati zahtjeve norme IEC 61672-1: 2002 za klasu (razred, tip) 1 ili 2, s tim da se daje prednost klasi 1, a po Pravilniku o ispitivanju radnog okolia ..., NN 114/02, za mjerenje buke mora se upotrebljavati zvukomjer klase 1.

Dozimetar mora zadovoljavati normu IEC 61252 s tim da prednost imaju dozimetri koji zadovoljavaju zahtjeve za zvukomjere klase 1.

Umjeriva mora zadovoljavati normu IEC 60942:2003 za klasu 1.

Laboratorijsko umjeravanje mora se obavljati svake 2 godine u laboratoriju koji ima sljedivost prema odgovarajuim normama.

KRONOLOKI KORACI KOD MJERENJA BUKE1) Analiza posla Analiza posla mora pruiti dovoljno informacija o radu i radnicima tako da se moe odabrati odgovarajua strategija mjerenja i planirati provedba mjerenja. 2) Izbor strategije mjerenja Normom su predviene sljedee strategije mjerenja: mjerenja temeljena na radnim zadacima, mjerenja temeljena na radnim mjestima, cjelodnevna mjerenja. Mogue je upotrijebiti vie od jedne strategije mjerenja.

3) Provedba mjerenja Osnovna mjerna veliina mora biti Lp,A,eqT, a dodatno treba mjeriti Lp,Cpeak, ako je potrebno, s tim da mjerenja moraju slijediti odabranu strategiju. 4) Postupanje s grekama i mjernom nesigurnou Moraju se ocijeniti izvori greaka kao i mjerne nesigurnosti koje mogu utjecati na mjerne rezultate. 5) Izraun i prikazivanje rezultata mjerenja i mjerne nesigurnosti Izraunati LEX, 8h kako je specificirano za odabranu strategiju i mjernu nesigurnost sukladno Dodatku C norme. Rezultati se moraju prikazati kao to je navedeno u normi. U normi su dani praktini primjeri mjerenja, prikazivanja rezultata i procjene mjerne nesigurnosti.

ODABIR STRATEGIJE MJERENJANa strategiju mjerenja utjee nekoliko imbenika: svrha mjerenja, sloenost situacije rada, broj radnika koji su ukljueni, efektivno trajanje radnog dana, raspoloivo vrijeme za mjerenje i analizu, zahtjevani udio detaljnih informacija.

Glavni elementi strategija jesu: Mjerenja temeljena na radnim zadacima: Analizira se rad koji se obavlja tijekom radnog dana i razdijeli u nekoliko reprezentativnih radnih zadataka, pa se mjerenje razine buke obavlja za svaki posebni zadatak. Mjerenja temeljena na radnim mjestima: Snima se odreeni broj sluajnih uzoraka razina buke tijekom rada na pojedinim radnim mjestima. Cjelodnevna mjerenja: Razina buke mjeri se kontinuirano tijekom itavih radnih dana.

O MJERNOJ NESIGURNOSTINajnovije norme i propisi zahtijevaju da se u ispitnom izvjetaju uz konani rezultat mora osim izmjerene vrijednosti iskazati i vrijednost mjerne nesigurnosti. Tako i norma ISO 9612:2009 propisuje da se mjerna nesigurnost mora procijeniti prema normativnom Dodatku C. Postupkom procjene mjerne nesigurnosti odreuju se: standardna mjerna nesigurnost za svaku ulaznu veliinu koeficijenti osjetljivosti sastavljena mjerna nesigurnost interval povjerenja (statistiki interval pokrivanja) faktor pokrivanja proirena mjerna nesigurnost

Mjerna nesigurnost je mjera kvalitete mjerenja. Njome se procjenjuje rasipanje vrijednosti mjerene veliine odnosno izraava stupanj sumnje u valjanost rezultata mjerenja zbog utjecaja razliitih imbenika nesigurnosti kao to su: mjerni instrumenti i umjerni ureaji mjerna metoda i uvjeti mjerenja uvjeti rada izvora buke vjetina mjeritelja uvjeti okoline meteoroloki i drugi itd.

Mjerna nesigurnost se ne smije brkati s pogrekom pri mjerenju. Pogreke se mogu izbjei ispravnim umjeravanjem i odravanjem mjernih ureaja.

ISKAZIVANJE MJERNIH REZULTATAU mjernom izvjetaju se kao zakljuak mora iskazati brojani rezultat mjerenja razine izloenosti buci LEX,8h iliLEX,8h (odnosno LEX,w) zajedno s procijenjenom proirenom mjernom nesigurnou na sljedei nain:

Dnevna A-vrednovana razina izloenosti toga i toga ili tu i tu je .... dB (ili dB(A)) s pridruenom proirenom mjernom nesigurnou za jednostranu vjerojatnost pokrivanja od 95% (k = 1,65) iznosa .... dB.Rezultati se daju zaokrueni na jednu decimalu.

PODACI KOJI SE MORAJU NAVESTI U MJERNOM IZVJETAJU a) Opi podaci:1) Naziv naruitelja mjerenja (tvrtka, odjel itd.) 2) Utvrivanje za koje radnike ili skupine radnika treba odrediti izloenost buci 3) Ime osobe i tvrtke koja je obavila mjerenja i izraune 4) Svrha mjerenja 5) Upuivanje na ovu normu i strategiju koja je primijenjena

b) Analiza rada:6) Opis ispitivanih radnih aktivnosti 7) Veliina i sastav skupina homogeno izloenih buci, gdje je relevantno 8) Opis ispitivanog(ih) dana ukljuujui zadatke unutar nominalnog dana, kada su provedena mjerenja temeljena na radnim zadacima 9) Primijenjena mjerna strategija/strategije zajedno s upuivanjem na upotrijebljeni statistiki pristup

c)

Mjerni instrumenti:10) Opis i klasa koritenog instrumenta (proizvoa, model, serijski broj) 11) Konfiguracija mjernog sustava, npr. titnik od vjetra, produni kabel itd. 12) Sljedivost umjeravanja (datum i rezultat najnovijih umjeravanja komponenti mjernog sustava) 13) Zapis umjeravanja prije i poslije svakog mjerenja

d) Mjerenja:14) Navoenje radnika ija je izloenost mjerena 15) Datum i vrijeme mjerenja 16) Upotrijebljeni instrumenti za svako mjerenje (ako su upotrijebljeni razliiti) 17) Opis rada radnika za vrijeme mjerenja ukljuujui trajanje rada i, ako je relevantno, trajanje ciklusa dogaaja za vrijeme rada 18) Bilo kakva odstupanja od normalnih radnih uvjeta ili ponaanja za vrijeme mjerenja 19) Proizvodni pokazatelji koji se odnose na odreeni rad, ako je relevantno 20) Opis izvora buke koji pridonose izloenosti buci 21) Opis bilo kakve irelevantne buke ukljuene ili izbrisane iz izmjerenih rezultata

22) Opis bilo kojeg dogaaja koji je mogao utjecati na mjerenja (npr. strujanje zraka, utjecaji na mikrofon, impulsna buka) 23) Relevantne informacije o meteorolokim uvjetima (vjetar, kia, temperatura) 24) Poloaj i orijentacija mikrofona 25) Broj mjerenja na svakom poloaju 26) Trajanje svakog mjerenja 27) Trajanje svakog radnog zadatka u nominalnom danu i pridruene mjerne nesigurnosti 28) Rezultati svih mjerenja koji ukljuuju najmanje Lp,A,eqT i, kao opciju, najviu vrijednost Lp,Cpeak

e) Rezultati i zakljuci:29) A-vrednovana ekvivalentna razina zvunoga tlaka Lp,A,eqT i, kao opcija, C-vrednovana razina vrne vrijednosti zvunoga tlaka Lp,Cpeak za svaki radni zadatak/radno mjesto 30) Kada se obavljaju mjerenja temeljena na radnim zadacima, vrijednosti LEX,8h,m za svaki radni zadatak, ako je relevantno 31) A-vrednovana razina izloenosti LEX,8h za nominalni dan(e) i najvia C-vrednovana razina vrne vrijednosti zvunoga tlaka Lp,Cpeak , ako je mjerena tijekom svih radnih zadataka zaokruena na jedno decimalno mjesto 32) Mjerna nesigurnost povezana s LEX,8h i Lp,Cpeak, ako je mogue, za nominalni dan(e) zaokruena na jednu decimalu (dnevna izloenost i mjerna nesigurnost moraju se navesti kao odvojene vrijednosti)