CENTAR

ZA

BUDISTIČKE

STUDIJE

Program

neformalnog

obrazovanja

Program Budističkih studija zima/proljeće 2014.

VIZIJA

Centar za budističke studije je registriran kao neprofitna udruga koja organizira neformalni studij različitih budističkih tradicija, filozofija i praksi Theravade, Mahayane i Vajrayane. Budistički studiji kao program neformalnog obrazovanja za svoj cilj ima obrazovanje i osnaživanje pojedinca u cjelini kultiviranjem akademske izvrsnosti i kontemplativnog uvida. Kod svojih polaznika potičemo cjeloživotno učenje, kritičko promišljanje te osjećaj svrhe praćen suosjećajnim služenjem svijetu koji nastaju na temelju autentičnog uvida polaznika i razumijevanja samih sebe. Vođeni vitalnim uvidima tradicija svjetske mudrosti Budistički studiji su inspirirani svim filozofskim pravcima i oblicima budizma koji su nastali u različitim kulturama, bez pristajanja uz pojedinu njegovu školu ili tradiciju. Budistički studiji svojim sadržajem iznose i podupiru bogatstvo ljudskih različitosti s ciljem unapređivanja pravednog i jednakog društva te proširene svijesti o čovječanstvu kao cjelini te o njegovoj interkulturalnoj globalnoj međuzavisnosti. Kroz program neformalnog obrazovanja Centra za budističke studije nastaje znanje sistematičnim radom na idejama i principima svih filozofskih škola i tradicija budizma te komparacijom naučenih sadržaja. Suštinu metoda edukacijskog procesa Budističkih studija čine duboka refleksija, kritička diskusija i istraživanje.

- Centar za budističke studije (CBS) je neprofitna udruga.

- Osnovna djelatnost CBS-a je organizacija neformalnog studija budističkog nauka (Dharma).

- Program studija obuhvaća sve osnovne pravce budizma nepristrano: Theravada, Mahayana (Chan, Zen), Vajrayana (tibetski budizam i Shingon budizam).

- Studij uključuje organizaciju niza predavanja koja su otvorena za sve zainteresirane.

- Budući da je riječ o studiju, polaznici imaju aktivnu ulogu u predavanjima (putem diskusija, samostalnog istraživanja u vidu seminarskih radova ili različitih vježbi)

III

METODE RADA

Program Budističkih studija prvenstveno je namjenjem mladoj populaciji (studentima)koji/e žele više znati, bolje razumjeti i više koristiti sadržaje koje program obuhvaća i time se osnažiti za aktivan pristup rada na sebi, koji su spremni na propitivanje uvriježenih obrazaca mišljenja i ponašanja i razmjenu vlastitih iskustava s ciljem zajedničkog učenja.

Na Budističkim studijima koriste se metode iskustvenog i participativnog učenja i radionički pristup povezan s teorijskim predavanjima i seminarskim radom. Kako su metode isključivo interaktivnog karaktera od svojih polaznika tražimo aktivno sudjelovanje u nastavi slušanjem, kritičkim promišljanjem, diskusijom, čitanjem tekstova, pisanjem eseja i u vidu različitih vježbi. Budući da je većina literature na engleskom jeziku od svojih polaznika tražimo znanje engleskog jezika radi čitanja radnih tekstova. Budistički studiji se smatraju završenima ako je polaznik odslušao 70% izabranih kolegija nakon čega dobiva Potvrdu o sudjelovanju na Budističkim studijima.

Program Budističkih studija obuhvaća sedam kolegija:

1. RANI BUDIZAM: OSNOVE BUDISTIČKOG PUTA OSLOBOĐENJA (predavač dr.sc. Ivan Stublić)

2. KINESKI CHAN BUDIZAM (predavač Shifu Žarko Andričević)

3. SVETA UMJETNOST TIBETA (predavač doc. dr. sc. Marko Tokić)

4. UVOD U TIBETSKI BUDIZAM (predavač Mihajlo Pažanin)

5. JAPANSKI SHINGON BUDIZAM (predavačica dr. sc. Sanja Jurković Schmidt)

6. TREĆI OKRET KOTAČA DHARME: YOGACARA (predavačica dr. sc. Karmen Mihalinec)

7. FILOZOFIJSKI TEMELJI MAHAYANA BUDIZMA: ŠKOLA SREDNJEG PUTA – MADHYAMAKA (predavač doc. dr. sc. Goran Kardaš)

IV

OPISI KOLEGIJA BUDISTIČKIH STUDIJA ZIMA/JESEN 2014.g.

Kolegij: Osnove budističkog puta oslobođenja

Predavač: Dr. sc. Ivan Stublić - Rođen 1981. u Zagrebu. Doktorirao filozofiju 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen od 2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. U zvanju višeg asistenta drži nastavu iz kolegija «Logika I i II», «Ontologija» i «Buddhistički tekstovi». Izlagao na nekoliko međunarodnih znanstveno-filozofijskih skupova te objavio nekoliko znanstvenih članaka.

Opis kolegija

U kolegiju će biti izložen budistički put oslobođenja od svih oblika patnje (dukkha) kao cjeloviti put probuđenja. Cilj je kolegija iznijeti osnovne elemente budističkog nauka te ih protumačiti u kontekstu izvorne budističke usmjerenosti na cjeloviti pristup problemu znanja i slobode. Na tom će tragu biti objašnjeno da biti na putu probuđenja znači vježbati ispravno shvaćanje, ispravno etičko djelovanje i ispravno meditiranje. Ovaj će kolegij biti temeljen na izvornim Buddhinim razgovorima sačuvanim u Pali kanonu te će se stoga pretežno oslanjati na tumačenja iz tradicije Theravada budizma.

Tema kolegija bit će uvodno obrađena putem analize Buddhine (duhovne) biografije te će postupno biti produbljivana otkrivanjem principijelnih psiholoških i filozofskih aspekata problematike.

Sljedeće će teme biti sastavni dio ovog kolegija: - Budnost, sloboda i znanje - 'Srednji put' kao način života slobodan od krajnosti - Plemeniti način života kao potraga za slobodom od neznanja - Tri pečata postojanja: netrajnost (anicca), ono nezadovoljavajuće (dukkha), ne-jastvo (anattā) - Dvanaest karika međuzavisnog nastajanja - Četriri plemenite istine - Plemeniti osmerostruki put - Preporađanje, djelovanje (karma) i samsara - Ljubav, suosjećanje, radovanje i nepristranost - Nirvana

V

Kolegij: Sveta umjetnost Tibeta

Predavač: Doc. dr. sc. Marko Tokić - (rođen 1977.) obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorski rad pod naslovom Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji, te stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filozofije. Od 2006. godine zaposlen je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, sada u zvanju docenta, gdje predaje Grčku filozofiju, Estetiku i Gnoseologiju. Objavio je više znanstvenih radova iz područja platonizma i teorije umjetnosti. Deset godina se usavršavao i na radionicama o umjetnosti koje je držala prof. dr. sc. Jadranka Damjanov.

Opis kolegija

Zadaća je kolegija da upozna polaznike ovih studija s osnovnom budističkom temom tajnog tibetskog slikarstva. Svrha je uvidjeti da se pravo značenje koje stoji iza prepoznate teme ne može znati bez unutarnjeg ostvarenja tog značenja. Premda se može reći da budistička umjetnost s Tibeta obiluje različitim prikazima mirnih i žestećih božanstava, u osnovi ništa ne prikazuje – jer niti jedan od takvih prikaza nije ono što bi se moglo pojmovno odrediti. Radi se, zapravo, o dijelovima mandale koja, ukoliko se vizualizira, postaje moć preobrazbe prirodnog tijela čovjeka u natprirodni oblik, pri čemu čovjek u sebi oslobađa bezuvjetnu istinu, te stječe iskustvo uzvišene ljubavi i velikog suosjećanja.

Kolegij: Osnove tibetskog budizma

Predavač: Mihajlo Pažanin - Rođen 1968 u Rijeci. S budističkim učenjima prvi put se susreće u okviru Mushindokai organizacije Hrvatske 1985 godine, čiji postaje aktivan član. Po završetku studija na fakultetu Političkih znanosti u Zagrebu 1995. odlazi u Aziju i posjećuje Tajvan, Okinavu i Indiju istražujući korijene budističkih tantričkih učenja usredotočenih na buddhu Mahavairochanu. Tijekom svog posjeta Indiji sreće tibetske učitelje koje ga uvode u tradiciju Sarvavid Vairochane, jedne od izvornih loza indijskog tantričkog budizma koja je do danas sačuvana u okviru Sakya tradicije tibetskog budizma. Po povratku u Hrvatsku 1996. godine sudjeluje u organizaciji dolaska prvog tibetskog lame u Hrvatsku, Ayang Rinpochea. Iste godine s Dragutinom Šmalceljom pokreće Bodhiratnu, prvo Društvo koje se se na ovim prostorima organizirano počinje baviti izučavanjem teorije i prakse tibetskog budizma. Nakon posjete Nepalu 2001. godine uz podršku i pokroviteljstvo Shechen Rabjam Rinpochea pokreće budističko društvo "Shechen", koje vodi sve do danas. Mihajlo je do danas preveo 20-tak knjiga posvećenih studiju i praksi tibetskog budizma, autor je knjige "Skrivene poruke tibetskog

VI

budizma", često gostuje kao predavač na Filozofskom fakultetu u Rijeci i u mnogim drugim udrugama i društvima koji žele saznati više o teoriji i praksi tibetskog budizma.

Opis kolegija

Pojam „Tibetski budizam“ danas se uvriježio kao naziv za duhovnu tradiciju koja se počevši od osmog stoljeća poslije Krista pa sve do danas prvo proširila himalajskim zemljama, a zatim čitavom središnjom Azijom uključujući Kinu i Rusiju. Nakon kineske invazije Tibeta polovicom 20 stoljeća izbjegli tibetski učitelji predvođenih Dalai Lamom počinju i Zapadu otvarati dotad nepoznate riznice Dharme, što je proces koji i dalje traje. Važno je istaknuti da tibetski budizam nije samo skup duhovnih učenja, on doslovce predstavlja civilizacijski model koji je dulje od tisuću godina u žiži svog interesa ima mogućnost duhovnog razvoja pojedinca i konačnog oslobođenja od neznanja i posljedične patnje. Baštineći vrednote indijskih budističkih sveučilišta Nalande i Vikramasile, on je također čuvar cjelovitog modela studija i prakse duhovnih znanosti oslobođene svakog oblika praznovjerja. Posebna odlika tibetskog budizma jest naglasak na primjeni metoda Vajrayane, „dijamantne staze“ Dharme. Dok je u budističkoj Indiji Vajrayana bila podučavana u tajnosti i malom broju posebnog nadarenih učenika, u „Zemlji Snjegova“ su se tantrička učenja toliko proširila da su postala dio svakodnevice svakog Tibetanca. U pokušaju da zainteresiranima približi neke od ovih tema, kolegij „Osnove tibetskog budizma“ bit će predstavljen u deset predavanja čiji je zadatak da predstavi povijest, teoretske osnove Dharme u Tibetu, osnovne elemente prakse Vajrayane i učenja o tome što se događa s čovjekovom svijesti nakon smrti, znanje koje su tibetski majstori razradili i usavršili do najsitnijih detalja.

+ radionica meditacije tibetskog budizma

Kolegij: Teorija i praksa Shingon budizma

Predavačica: Dr. sc. Sanja Jurković Schmidt - Rođena 1966 godine u Zagrebu. Diplomirala je matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1992. Sanja se susreće sa budizmom 1989 godine koji joj otvara vrata početku istraživanja prirode ljudskog uma, njegovog potencijala te proširivanju svjesnosti u svim područjima života. 2003. godine Sanja stječe titulu magistra, a 2010 doktora studija ezoteričnog Shingon budizma, na fakultetu Koyasan u Japanu. Nakon dvanaest godina provedenih u centru Shingon budizma u Koyasan-u te mnogobrojnih posjeta Indiji u svrhu proširivanja vlastitog razumijevanja različitih budističkih i jogičkih puteva, Sanja želi integrirati stečena znanja sa potrebama današnjeg vremena i okoline u kojoj se nalazi, u svrhu

VII

povećanja duhovne kvalitete, pronalaženja ravnoteže te osvješćivanja dragocjenosti ljudskog života.

Opis kolegija

U ciklusu od deset predavanja biti će predstavljena tradicija japanskog ezoteričnog Shingon budizma. Ovu tradiciju je osnovao Kōbō Daishi Kūkai (774-835), učenjak, redovnik, prvi japanski filozof, kaligraf, pjesnik, inžinjer te jedan od najpoznatijih duhovnih učitelja japanske povijesti. Uz Zen, Nichiren te tradiciju Čiste Zemlje (jap. Jōdo-shū), Shingon je jedno od najrasprostranjenijih budističkih učenja u Japanu. Zbog teškoća vezanih uz japanski jezik te zbog pomalo zatvorene tradicije koja ovo učenje prenosi sa učitelja na učenika, na Zapadu se još uvijek nezna mnogo o ovom obliku budizma. Kroz ovaj ciklus predavanja bavit ćemo se teorijom i praksom Shingona na izvorni način, onako kako se ona prenosi u centru Shingona na planini Kōyasan, na fakultetu Kōyasan te u hramovima. Vrijednost Shingon budizma se očituje u svom pristupu koji tretira ostale duhovne tradicije kao jednakovrijedne te naglašava fundamentalnu jednakost svih ljudskih bića. Cilj predavanja je upoznati hrvatsku javnost sa ovom tradicijom te predstaviti još jedno autentično učenje koje ima za cilj osviješćivanje stvarne prirode i punog potencijala ljudskog uma.

Kolegij: Kineski Chan budizam

Predavač: Shifu Žarko Andričević - Osnivač budističke zajednice Dharmaloka i Budističkog centra je učitelj dharme Žarko Andričević. Sa budizmom se susreo 1975. godine, istražujući duhovne korijene vještina poput kempa i yoge. Dvije godine kasnije već je i formalno postao budist preuzimajući Tri utočišta, a 1985. godine je u Zagrebu pokrenuo prvu studijsku i meditacijsku grupu koja je niz godina kasnije prerasla i u prvu budističku zajednicu u Hrvatskoj koja danas nosi ime Dharmaloka. Tražeći novog učitelja, 1996. godine je sreo poznatog chan majstora Shifu Sheng Yena, nosioca obje linije chana u Kini, na sedmodnevnom chan povlačenju kojem je prisustvovao u SAD i tada je postao jednim od njegovih učenika. Videći u chan budizmu samu srž Buddhadharme i u učitelju Sheng-yenu čovjeka čije učenje dolazi iz izravnog meditacijskog iskustva, posvetio se praksi chan meditacije redovito odlazeći na njegova povlačenja. U lipnju 2001. je na dvotjednom chan povlačenju u SAD-u primio rijetko priznanje, prijenos Dharme od majstora Sheng Yena i tako postao jednim od njegovih Dharma-nasljednika na Zapadu. Etablirani je međunarodni učitelj chana – redoviti je gost-učitelj Dharma Drum Meditation Centra u SAD-u, a povremeno vodi meditacijska

VIII

povlačenja i u drugim grupama u inozemstvu, poput Norveške i Švicarske. Redoviti je član Konferencije zapadnih učitelja budizma i Vijeća Europske budističke unije.

+ radionica meditacije Chan budizma

Opis kolegija

Niz predavanja o chan budizmu ima za cilj predstaviti tradiciju chana kroz njen povijesni razvoj, razjasniti njene doktrinalne osnove, te opisati put i metode prakse kojma se škola chana služi. Prije svega ćemo se pozabaviti povijesnim uzrocima i uvjetima nastanka škole na tlu Indije, te njenim prelaskom u Kinu početkom 6. st.n.e. Potom ćemo razmotriti kineski budizam, njegov razvoj od 2. do 6. st., te o počecima škole chana kao najmlađe, ali istovremeno najvitalnije i najutjecajnje škola kineskog budizma. Predstavit ćemo liniju patrijarha chana počevši od legendarnoga Bodhidharme koji je po predaji prenio učenje u Kinu, sve do zadnjeg u toj liniji, šestoga patrijarha Hui-Nenga. Nakon razmatranja povijesnoga razvoja škole i njenog dozrijevanja u kineskom filozofskom, religijskom i kulturnom okruženju, govorit ćemo o doktrinalnim temeljima chana, odnosno o njegovim temeljnim obilježjima i filozofskim uporištima. Njih nalazimo prije svega u mahayanskim sutrama poput Lankavatara-sutre i Vajracchedika-sutre, te posebice u sutrama učenja o tathagatagarbhi ili buddhinskoj naravi. Chan se svrstava među škole tzv. “trenutačnog probuđenja”, pa će biti govora i o prijepornom pitanju postupnog nasuprot trenutnog probuđenja. Kako je chan prije svega meditacijska škola koja je stekla svoju popularnost upravo po pragmatičnosti, izravnosti, jednostavnosti i sposobnosti da učenje pretvori u praksu, posebnu pažnju ćemo posvetiti putu prakse i metodama meditacije kojima se škola chana služi. Opisat ćemo čitav spektar meditacijskih metoda chana s posebnim naglaskom na metode kung-ana i mo-chaoa, i pozabaviti se značajem i svrhom meditacijskih povlačenja te praksom chana u svakodnevnom životu. Ovim predavanjima ćemo pokušati otkloniti i neke zablude koje prate chan/zen tradiciju sve od njenog predstavljanja na Zapadu početkom prošlog stoljeća, poput pitanja je li chan neovisan o budizmu ili je jedna od škola budizma, zagovara li antiintelektualizam i što doista znači “neoslanjanje na svete tekstove” i “neoslanjanje na riječi i slova”?

Kolegij : Treći okret kotača Dharme: yogacara

Predavačica: Karmen Mihalinec - Rođena u Samoboru 1970. Na Filozoskom fakultetu je diplomirala indologiju i filozofiju, trenutno je doktorandica na Odsjeku za filozofiju. S budizmom se srela još u tinejdžerskim danima, od kada joj taj put postaje životnim odabirom. Slijedi tradiciju chana koja naglasak stavlja na izravno istraživanje naravi

IX

uma. Ravnateljica je Budističkoga centra u Zagrebu od njegova osnutka 1998. godine; često ga predstavlja na međunarodnim budističkim okupljanjima. Prevela je i uredila nešto tekstova i knjiga, prevodila je za shifu Sheng Yena i Njegovu Svetost Dalaj-lamu. Podučava zenyogu i objavila je knjigu Zenyoga, razvijanje pomnosti kroz pokret.

Opis kolegija

Kolegij "Treći okret kotača Dharme: yogacara" bavit će se razmatranjem osnovnih tema i pitanja jedne od dviju filozofski najvažnijih škola indijske mahayane, yogacare. Predstavit će književne izvore koji su nam danas dostupni u suvremenim studijima škole i propitanti njihov tretman u dvama najvažnijim historijskim vrelima koja nam ih sustavno obrađuju, tibetskom i kineskom. Istražit će duhovne životopise prvaka yogacare kao uzorni primjer napora usmjerena ka ostvarenju puta oslobođenja što ga škola zagovara, puta bodhisattve. Razmotrit će samo-shvaćanje i samo-predstavljanje škole kao "trećega okreta kotača Dharme", i početke hijerarhiziranoga usustavljanja različitih metoda oslobođenja koje to određenje iskazuje, kao odraze raznolikih i ponekad oprečnih iskaza Buddhina nauka. Propitivanjem različitih naziva za školu - vijnana-vada, vijnapti-matra i yogacara istražit će u kojoj mjeri svako od njih naprosto svjedoči o sklonosti da se školi pripiše određeno filozofsko pristajanje. Predstavit će yogacarsku strukturu razina svijesti koja je "ukliještena" zatamnjenjem vjerovanja u sopstvo (atman) kao najdomišljeniji iskaz buddhističke psihologije vezanosti. Bavit će se trima bivstvima (trisvabhava) kao yogacarskim modelom stvarnosti koja je određena odnosom opaženoga i opažatelja, odnosno prisutnošću ili odsustnošću "uklještenja" u tome odnosu. Dotaknut će se ponovnoga tumačenja Buddhine sredine kao yogacarske praznine (sunyata). Izložit će korake u ostvarenju oslobođenja kroz četiri razine i deset stupnjeva puta bodhisattve, temeljnoga duhovnog puta mahayane kojega je potanko razradila upravo yogacara. I naposljetku, barem će površno razmotriti kako se nauk škole odrazio u kasnijim indijskim te osobito kineskim i japanskim buddhističkim školama misli i prakse.

Kolegij: Filozofijski temelji mahayanskog buddhizma: škola Srednjeg puta (madhyamaka)

Predavač: Doc. dr. sc. Goran Kardaš - Rođen 1970. godine u Požegi gdje je završio osnovnu i srednju matematičko-informatičku gimnaziju. Godine 1991. upisao studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997 diplomirao. 1991-2001 pohađao poslijediplomski studij književnosti i 2004 stekao stupanj magistra znanosti obranivši radnju pod naslovom „Intertekstualnost Bhagavadgīte s posebnim osvrtom na srednje upanišade i Mokšadharmaparvan Mahābhārate“. Od 2001. zaposlen na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje drži kolegij Osnove hindske gramatike, seminare iz indijske (uglavnom buddhističke) filozofije. 2009.

X

godine obranio doktorsku disertaciju pod nalovom „Nāgarjunina kritika filozofije abhidharme. Unutarnji buddhistički doktrinarni sporovi na razmeđi dharmičke ontologije (abhidharma) i specifične fenomenologije iskustva (buddhadharma)“. Ak.god. 2011/12 proveo na postdoktorskom usavršavanju u Ghentu (Belgija) i Bristolu (UK). Od 2012. u zvanju docenta na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije (50% radnog vremena) i Odsjeku za filozofiju (50% radnog vremena).

Opis kolegija

Kolegij će predstaviti osnovne filozofijske postavke buddhističke škole madhyamaka koje zapravo sačinjavaju specifičnu elaboraciju i tumačenje tzv. mahayanskih sutri u kojima je objelodanjen nauk o praznini svih fenomena (šunyatavada). Za razliku od spomenutih sutri gdje je taj nauk predstavljen u formi niza zagonetnih i često nerazumljivih iskaza, škola madhyamaka ga nastoji opravdati i rastumačiti služeći se racionalnom argumentacijom i kroz kritički odnos spram prethodeće tradicije buddhističke filozofije (tzv. filozofije abhidharme koja je zapravo predstavljala najraniju «realističku» filozofijsku interpretaciju Buddhina nauka). Škola madhyamaka za svoj osnov uzima središnji Buddhin nauk o nastajanju u zavisnosti svih fenomena (pratityasamutpada) iz čega radikalno izvodi njhovu prazninu (šunyata) – sve što je uvjetovano ne postoji po vlastitoj prirodi te je stoga prazno. Iz toga osnovnog uvida proizlaze dalekosežne posljedice po opće razumijevanje Buddhina nauka i općenito buddhističkog Puta. U kolegiju će se posebno isticati implikacije toga uvida na području spoznaje, razumijevanja jezika i etike-kontemplativne prakse. Također će se istaknuti važnost razumijevanja filozofije škole madhyamaka za kasnije azijske buddhističke tradicije, napose tradicije chana/zena.

STUDIJI SE ODRŽAVAJU U DVORANI KUĆE LJUDSKIH PRAVA, SELSKA CESTA 112c (KRIŽANJE SELSKE I OZALJSKE, TRAMVAJSKA STANICA PRIJE OKRETIŠTA LJUBLJANICA)

Ako se pronalazite u nekoj od ovih kategorija - želite više znati o temama Budističkih studija - želite u svom osobnom životu koristiti sadržaje koje program obuhvaća - spremni ste na propitivanje vlastitih uvriježenih obrazaca mišljenja i ponašanja i razmjenu vlastitih iskustava s ciljem zajedničkog učenja onda je program Budističkih studija dobar odabir za Vas.

VAŽAN KRITERIJ ZA UPISRadi trajanja Budističkih studija kroz duže vremensko razdoblje i njegovog pohađanja dva do tri puta tjedno zahtjeva se VISOKA RAZINA MOTIVACIJE I INTERESA jer zbog ograničenog broja polaznika koji mogu pohađati studij (UPISUJE SE 15-20 POLAZNIKA) svojim odustajanjem oduzimate mjesto drugima.

XI

Centar za budističke studije se financira putem donacija

Ako želite financijski podržati naš rad iostvarenje vizije Budističkih studija

možete uplatiti donaciju na broj računa:

HR40 2340009 1110543876Privredna banka Zagreb

Sve dodatne informacije o načinu prijave na Budističke studijewww.centarzabudistickestudije.hr

budisticki.studiji@yahoo.com

kontakt:

Aleksandra Ivanović, Predsjednica neprofitne organizacijemob: +385 99 6482 750