budistiki studij broura CBS 2014

download budistiki studij broura CBS 2014

of 12

  • date post

    28-Nov-2015
  • Category

    Documents

  • view

    258
  • download

    4

Embed Size (px)

description

Predavabha

Transcript of budistiki studij broura CBS 2014

  • CENTAR

    ZA

    BUDISTIKE

    STUDIJE

    Program

    neformalnog

    obrazovanja

    Program Budistikih studija

    zima/proljee 2014.

  • VIZIJA

    Centar za budistike studije je registriran kao neprotna udruga koja organizira

    neformalni studij razliitih budistikih tradicija, lozoja i praksi Theravade, Mahayane i

    Vajrayane.

    Budistiki studiji kao program neformalnog obrazovanja za svoj cilj ima obrazovanje i

    osnaivanje pojedinca u cjelini kultiviranjem akademske izvrsnosti i kontemplativnog

    uvida. Kod svojih polaznika potiemo cjeloivotno uenje, kritiko promiljanje te

    osjeaj svrhe praen suosjeajnim sluenjem svijetu koji nastaju na temelju autentinog

    uvida polaznika i razumijevanja samih sebe. Voeni vitalnim uvidima tradicija svjetske

    mudrosti Budistiki studiji su inspirirani svim lozofskim pravcima i oblicima budizma

    koji su nastali u razliitim kulturama, bez pristajanja uz pojedinu njegovu kolu ili

    tradiciju. Budistiki studiji svojim sadrajem iznose i podupiru bogatstvo ljudskih

    razliitosti s ciljem unapreivanja pravednog i jednakog drutva te proirene svijesti o

    ovjeanstvu kao cjelini te o njegovoj interkulturalnoj globalnoj meuzavisnosti. Kroz

    program neformalnog obrazovanja Centra za budistike studije nastaje znanje

    sistematinim radom na idejama i principima svih lozofskih kola i tradicija budizma te

    komparacijom nauenih sadraja. Sutinu metoda edukacijskog procesa Budistikih

    studija ine duboka reeksija, kritika diskusija i istraivanje.

    - Centar za budistike studije (CBS) je neprotna udruga.

    - Osnovna djelatnost CBS-a je organizacija neformalnog studija budistikog nauka

    (Dharma).

    - Program studija obuhvaa sve osnovne pravce budizma nepristrano:

    Theravada, Mahayana (Chan, Zen), Vajrayana (tibetski budizam i Shingon budizam).

    - Studij ukljuuje organizaciju niza predavanja koja su otvorena za sve zainteresirane.

    - Budui da je rije o studiju, polaznici imaju aktivnu ulogu u predavanjima

    (putem diskusija, samostalnog istraivanja u vidu seminarskih radova ili razliitih vjebi)

    III

  • METODE RADA

    Program Budistikih studija prvenstveno je namjenjem mladoj populaciji

    (studentima)koji/e ele vie znati, bolje razumjeti i vie koristiti sadraje koje program

    obuhvaa i time se osnaiti za aktivan pristup rada na sebi, koji su spremni na

    propitivanje uvrijeenih obrazaca miljenja i ponaanja i razmjenu vlastitih iskustava s

    ciljem zajednikog uenja.

    Na Budistikim studijima koriste se metode iskustvenog i participativnog uenja i

    radioniki pristup povezan s teorijskim predavanjima i seminarskim radom. Kako su

    metode iskljuivo interaktivnog karaktera od svojih polaznika traimo aktivno

    sudjelovanje u nastavi sluanjem, kritikim promiljanjem, diskusijom, itanjem

    tekstova, pisanjem eseja i u vidu razliitih vjebi. Budui da je veina literature na

    engleskom jeziku od svojih polaznika traimo znanje engleskog jezika radi itanja radnih

    tekstova. Budistiki studiji se smatraju zavrenima ako je polaznik odsluao 70%

    izabranih kolegija nakon ega dobiva Potvrdu o sudjelovanju na Budistikim studijima.

    Program Budistikih studija obuhvaa sedam kolegija:

    1. RANI BUDIZAM: OSNOVE BUDISTIKOG PUTA OSLOBOENJA

    (predava dr.sc. Ivan Stubli)

    2. KINESKI CHAN BUDIZAM (predava Shifu arko Andrievi)

    3. SVETA UMJETNOST TIBETA (predava doc. dr. sc. Marko Toki)

    4. UVOD U TIBETSKI BUDIZAM (predava Mihajlo Paanin)

    5. JAPANSKI SHINGON BUDIZAM (predavaica dr. sc. Sanja Jurkovi Schmidt)

    6. TREI OKRET KOTAA DHARME: YOGACARA

    (predavaica dr. sc. Karmen Mihalinec)

    7. FILOZOFIJSKI TEMELJI MAHAYANA BUDIZMA: KOLA SREDNJEG PUTA

    MADHYAMAKA (predava doc. dr. sc. Goran Karda)

    IV

  • OPISI KOLEGIJA BUDISTIKIH STUDIJA ZIMA/JESEN 2014.g.

    Kolegij: Osnove budistikog puta osloboenja

    Predava: Dr. sc. Ivan Stubli - Roen 1981. u Zagrebu. Doktorirao lozoju 2012. godine

    na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Zaposlen od 2006. na Filozofskom

    fakultetu Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku. U zvanju vieg asistenta dri nastavu iz

    kolegija Logika I i II, Ontologija i Buddhistiki tekstovi. Izlagao na nekoliko

    meunarodnih znanstveno-lozojskih skupova te objavio nekoliko znanstvenih

    lanaka.

    Opis kolegija

    U kolegiju e biti izloen budistiki put osloboenja od svih oblika patnje (dukkha) kao

    cjeloviti put probuenja. Cilj je kolegija iznijeti osnovne elemente budistikog nauka te ih

    protumaiti u kontekstu izvorne budistike usmjerenosti na cjeloviti pristup problemu

    znanja i slobode. Na tom e tragu biti objanjeno da biti na putu probuenja znai

    vjebati ispravno shvaanje, ispravno etiko djelovanje i ispravno meditiranje. Ovaj e

    kolegij biti temeljen na izvornim Buddhinim razgovorima sauvanim u Pali kanonu te e

    se stoga preteno oslanjati na tumaenja iz tradicije Theravada budizma.

    Tema kolegija bit e uvodno obraena putem analize Buddhine (duhovne) biograje te

    e postupno biti produbljivana otkrivanjem principijelnih psiholokih i lozofskih

    aspekata problematike.

    Sljedee e teme biti sastavni dio ovog kolegija:

    - Budnost, sloboda i znanje

    - 'Srednji put' kao nain ivota slobodan od krajnosti

    - Plemeniti nain ivota kao potraga za slobodom od neznanja

    - Tri peata postojanja: netrajnost (anicca), ono nezadovoljavajue (dukkha),

    ne-jastvo (anatt)

    - Dvanaest karika meuzavisnog nastajanja

    - etriri plemenite istine

    - Plemeniti osmerostruki put

    - Preporaanje, djelovanje (karma) i samsara

    - Ljubav, suosjeanje, radovanje i nepristranost

    - Nirvana

    V

  • Kolegij: Sveta umjetnost Tibeta

    Predava: Doc. dr. sc. Marko Toki - (roen 1977.) obranio je na Filozofskom fakultetu

    Sveuilita u Zagrebu doktorski rad pod naslovom Odnos ivota i zdravlja u Platonovoj

    lozoji, te stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog podruja

    humanistikih znanosti, znanstvenog polja lozoje. Od 2006. godine zaposlen je na

    Odsjeku za lozoju Filozofskog fakulteta Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, sada

    u zvanju docenta, gdje predaje Grku lozoju, Estetiku i Gnoseologiju. Objavio je vie

    znanstvenih radova iz podruja platonizma i teorije umjetnosti. Deset godina se

    usavravao i na radionicama o umjetnosti koje je drala prof. dr. sc. Jadranka Damjanov.

    Opis kolegija

    Zadaa je kolegija da upozna polaznike ovih studija s osnovnom budistikom temom

    tajnog tibetskog slikarstva. Svrha je uvidjeti da se pravo znaenje koje stoji iza

    prepoznate teme ne moe znati bez unutarnjeg ostvarenja tog znaenja.

    Premda se moe rei da budistika umjetnost s Tibeta obiluje razliitim prikazima

    mirnih i esteih boanstava, u osnovi nita ne prikazuje jer niti jedan od takvih prikaza

    nije ono to bi se moglo pojmovno odrediti. Radi se, zapravo, o dijelovima mandale koja,

    ukoliko se vizualizira, postaje mo preobrazbe prirodnog tijela ovjeka u natprirodni

    oblik, pri emu ovjek u sebi oslobaa bezuvjetnu istinu, te stjee iskustvo uzviene

    ljubavi i velikog suosjeanja.

    Kolegij: Osnove tibetskog budizma

    Predava: Mihajlo Paanin - Roen 1968 u Rijeci. S budistikim uenjima prvi put se

    susree u okviru Mushindokai organizacije Hrvatske 1985 godine, iji postaje aktivan

    lan. Po zavretku studija na fakultetu Politikih znanosti u Zagrebu 1995. odlazi u Aziju i

    posjeuje Tajvan, Okinavu i Indiju istraujui korijene budistikih tantrikih uenja

    usredotoenih na buddhu Mahavairochanu. Tijekom svog posjeta Indiji sree tibetske

    uitelje koje ga uvode u tradiciju Sarvavid Vairochane, jedne od izvornih loza indijskog

    tantrikog budizma koja je do danas sauvana u okviru Sakya tradicije tibetskog

    budizma. Po povratku u Hrvatsku 1996. godine sudjeluje u organizaciji dolaska prvog

    tibetskog lame u Hrvatsku, Ayang Rinpochea. Iste godine s Dragutinom malceljom

    pokree Bodhiratnu, prvo Drutvo koje se se na ovim prostorima organizirano poinje

    baviti izuavanjem teorije i prakse tibetskog budizma. Nakon posjete Nepalu 2001.

    godine uz podrku i pokroviteljstvo Shechen Rabjam Rinpochea pokree budistiko

    drutvo "Shechen", koje vodi sve do danas. Mihajlo je do danas preveo 20-tak knjiga

    posveenih studiju i praksi tibetskog budizma, autor je knjige "Skrivene poruke tibetskog

    VI

  • budizma", esto gostuje kao predava na Filozofskom fakultetu u Rijeci i u mnogim

    drugim udrugama i drutvima koji ele saznati vie o teoriji i praksi tibetskog budizma.

    Opis kolegija

    Pojam Tibetski budizam danas se uvrijeio kao naziv za duhovnu tradiciju koja se

    poevi od osmog stoljea poslije Krista pa sve do danas prvo proirila himalajskim

    zemljama, a zatim itavom sredinjom Azijom ukljuujui Kinu i Rusiju. Nakon kineske

    invazije Tibeta polovicom 20 stoljea izbjegli tibetski uitelji predvoenih Dalai Lamom

    poinju i Zapadu otvarati dotad nepoznate riznice Dharme, to je proces koji i dalje traje.

    Vano je istaknuti da tibetski budizam nije samo skup duhovnih uenja, on doslovce

    predstavlja civilizacijski model koji je dulje od tisuu godina u ii svog interesa ima

    mogunost duhovnog razvoja pojedinca i konanog osloboenja od neznanja i

    posljedine patnje. Batinei vrednote indijskih budistikih sveuilita Nalande i

    Vikramasile, on je takoer uvar cjelovitog modela studija i prakse duhovnih znanosti

    osloboene svakog oblika praznovjerja.

    Posebna odlika tibetskog budizma jest nagla