Ukrao od torrenta i obradio Petisterl UEKOVITO BlUE O . k .. . 4 ovoJ nJIZI ... ................................................... o Zeleno blago u Prirodi .......................................................... 6 Kreativna uporaba lj ekovitog bilja ............................. ....... 10 Vrste .................................................................................... 14 Ljekovito bilje junog dijela Europe .................. ................ 208 Kazalo ............. ............................................. ...................... 218 _ ' ...... --,...,,,.- _ .. , CRO W @ uli CVJeto.,., + tl + tl + tl ,. za prepoznavanje Ljekovito blije najvlAe 41811ce str. 14 - 23 5 latica str. 24 - 57 vile od 5 latJca str. 58 - 70 dvostruko cvj etovi str. 71- 78 najvie 4 laUce str. 79 - 86 Sletiee str. 87 - 104 vile od 5 'atice str. 105 - 116 d\lOStruko cvjetovi str. 117 - 122 naJvlAe 4 latice str. 123 - 129 3 latic8 str. 130 - 139 vile od 5 latica str. 140 - 145 dvostruko cvjetovi str. 146 - 159 najvile 4 latice str. 160 SI.tlca str. 161 - 165 ViH od 5 latica str. 166 167 dvostruko cvjetovi str. 16S - 177 Zelem il l slabo vidlJIVI CVjetovI fl , + tl " najvlle 4 latice Sl8tlc8 vlAe od 5 tatica biljke 58 sporanglj ima (sporama) str. 178 - 182 str. 183 - 190 str. 191 - 193 str, 194 - 202 str. 203 - 207 Neki vaniji Izrazi ile cvijet '------ 1+----- --- stabljika njuka ,-_ t":;io .. :----- vrat /--- latica '---+- prani k /--- pranica 11-- - - filament korijen Oblici rasta Trajnica Patuljasti grm (d o 80 cm) --Polugrm (do 80 cm) ., Grm (do 3 m) (do 15 m) Jednogodinja Puzavica (do 15 cm) c '. , . . " r ,. Drvo (do 40 m) ,D , c , ---.. 0 DD zelen odrvenj el i d l() Od pupoljka do ploda Njuka Pranik LaLi c Lap Tu k sa sj m nim lam lkom Nju I,a nil, I fi l le I I AI Tu Ak SH. J ml nim " m -II, m ),,11I nl, njll 1\0 Incl ( 1) lj fl l1l lu ll i, nk UVl null, lj ACj, jll PI , ni cii i 11,0 -g I"rp Lap M l I Spir.l la biljaka je za uzgajanje bi ljaka u vrtu. jima (sporama) koje ne razvijaju cvijet. U stupcu s informacijama mogu se najvanije osobine vrste, oblik Qednogodinja ili dvogodinja biljka, trajnica, grm ili drvo), visina visina izrasle biljke, samo kod biljaka puzavica navedena je duina, a ne visina), vrijeme cvjetanja i prisutnost u srednjoj Europi. Ve-lik broj Vrijednih ljekovitih i aro-4 bilj ke navedena su i primjene. Neke ljekovite biljke II isto vrijeme su bi-lj ke, mogu se spravljati kao po- ili kao salate . .Ako je pri-sutna uputa "biljka nije priklad-na za biljka se moe upotrebljavati samo pod nadzorom i pravilno dozirana, ali nikako bez nadzora _. POPUt lavande uzgajaju se u velikom stilu. ne smiju se predozirati, piti u (vie od 3 alice dnevno) i konzu-mirati dugotrajno (ne vie od 14 da-na). Izbor bilja predstavljen u knjizi osim tOga nudi i i raznovr-snost, tako da se u "",,,,,reste koje sc upotreblja-seno II homeopatij i "';""':0 rusu prikladne za upor-nadzora _ :3C:JI< - fotografija i en ei -",umu portrct navedene vr- sc: moze smatrati .c,."bo.m samo ako se sva _izr.., .. lJIijeija podudaraju s slikom. Ako niste si-"""IL ".!tk u se ne bi smjelo """,,,;., /1 .... . Kadul}a Je i IjekcMto bilje, a vrtna rutvica nije pnkladna za vanja ionako izgube kvalitetu. Za tehniku ubiranja postoji ne-koliko jako jednostavnih pra-vila. Biljke vlane zbog rose ili kie su neupotrebljive. Kod ubiranja u svakom moraju biti suhe::. Dijelovi biljke su nakon dueg razdoblja toplog vremena bez oborina. Ljekovitim i 7 biljkama na prozor- jdjeni podanci ili lukovice skoj dasci ljeto je uvi- lagan uzgoj bilja-jek. Cesto sc ubi - ka. Biljke sc osim u vrtu mogu ranje zeleni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u ili posu-lik Dvogodinja .. od svibnja do srpnj a .. 20-40 cm .. ObilJeJa stabljika uspravna, raz listovi sa zareza nim liskama ili usko perasti, nakon mraza plavkasti: cvjetovi jako mali u skupinama na vrhu slabljike .... Stanit e samo kao vrtna biljka I u uzgajalitima, rijetko kao samonikla ka uz l>Uteve il i na padina-m, .. Uporaba 15 svj ea zelen mlade bilj ke: prolj etne kure: oboljenja zubnog mesa: samoniklo povrte. biljkI! Jedno ili dvogodinja od ouj ka do listopada 5-40 cm Obiljeja prizemni listovi sa rezani m liska mil skuplj eIlI u rOlctu, I istovi stablj ike sti; cvj etovI j ako mali u skupinama prema Vrll U stablj ike; vodorav-no Stanite nezahtj evna, u otvorenim bil jnim ltl j ednicama na poljima. u vrtovima, na rubovima puteva Uporaba zelen; nekad u enskoj medicini koritena kao sredstvo koj e zaustavlj a obilna krvarenja; danas uporaba izvana 16 Pastirska torbica, Capsella bursa-pastoris '1" Cvjetovi I '- \ l li stovi I' / l Svi dij elovi biljke sadra vaju glikozide i amine. Opa rei St koriste prije:: svega II hO!1l copat ij i kod problema buhrega i ;1 kod lakih ozlij c:da koze pOpUI laganih ogrehotina ko risti s Jedno ili dvogodinja ... Od travnja do svibnj a ... 40-100 cm Obiljej a stablj ika uspravna i nom nerazgranjena: listovi srcoli ki. pri trlj anj u ugoo-nog intenzivnog cvjetovi u gustim izduenim Stanite i u vel ikoj u biljnim zajednicama na ruixJvima uma. umskih puteva. na proplancima ili grmovit im mjest ima Uporaba svjea zelen; usta i drij ela, dinih putova: samoniklo 17 w U Trajnica od svibnja do srpnja 70100 cm Obi lJeiJa jak;; trajnica s zadeblja-nim korijenjem; listovi veliki, S dugim peteljka ma, lagano valoviti, sa-stavljeni. goli Stanite kao S SVIbanj II> 10-30 cm II> Obiljeja podanak stabljika golo, polegla il i zailjeni. tamnOl e- 6 7 listova izjednog rukavca lio- Stanite {;ume s ram jenim prizemnim rasli-n;Cm. do Jako raire. na na tlima bogatim humu. som i hranjivim tvarima ... Uporaba 21 svjea ili osuena zelen; glavooolja. migrena: bi lj e > w ,U o o: OJ Traj nica Od svibnj a do li pnj a 30-100 cm Obiljeja stablji ke j ako razgranj e-ne, cetveroukt ne: listovi izd ueni, uski, ilj asti, do 8 listova LJ j ednom rukav-ce Stanite j ako na livadama, p;3snjacima, na rubovi-ma (ume, putevi, itd.), grmovitim mj estima. preferira gl inasta t la bogata hranj ivim tvarima Uporaba osuena zelen: rij etko LJ homeopat ij i kod izras-lina i obolj enj a koze 22 Divlja Galium mollugo Jako rasprostranjena divlja jc isto kao i bhsko srodan prdip dugo vremena smatrana kao dje-lotvorno ljekovitO sredstvo kod uboljenja raka. nija istrazivanja nisu mogla pOTvruiti ovu iz narodne medicine procjenu. tako da obje biljh: II dana nje vdjeme vie llisu ':CSIO plis lUlI C kuJ nabrajanja djelotvornih ljeko-vit ih bi Ipka_ Cvjewvima jako bogata dl\dja medu-nosna jc biljka i privlab insekte koji prikupljaju nek-rar. Sasuvne tvari nekad su se zbog djelovanja kao dlY-mosin koristile kod proizvodnje sira. Ustovi i cvjetovi n .. f. l kovina, zelenika II.\( lI 1 II p,rr.; uk i ma listo va i .i de :dk:Jloi d purin i druge tvar i koje izazivaju proljev il l druge 1III I pl i lill e II probav-IlIh 01' ).::111:) . Bil jka zbog toga !!Iku ku Ilij e prikladna za I'!l hke pti cama, pogOto vo ,1! .. , dov i111: 1 predstavljaju vrlo vahn l ih tH. l lll bc ni i z vor. cvjetovi "' O N< '" O < Z m II> Zimzeleno drvo ili grm .. Svibanj II> 3-15 m Ilo- Obiljeja listovi spir(l lni, konati, odozgo t amnozeleni i Sj Hj-ni, odozdo svjetl iji, na rubo-vima trnQ.lit i Stanite Europa , blage kl ime. u mjeovit im bj elogori t nim Sumama kao prizemno raslinj e, kao ukrasno drvo u t im oblicima Uporaba 23 listovi; u homeopatiji kod tegoba s ,globovima; nij e prikladna za .. Jednogodinja .. od lipnja do rujna .. 20-50 cm Obiljeja stablji ka uspravna. raz-granjena; listovi vi5cstru-ko perasti sa uskim lis-kama: cvjetovi bijel i. na vrhovima svjetlo plavi Stanite stara kultivirana biljka. rijet ko na smet liti ma ili zemlj itu kao iz vrta divlj a biljka Uporaba zrele sjemenke: tegobe s i el ucem i mjehu mm 24 Crnjika, crni kim NigeJla sativa \ Listovi I plod Crnjika je podrijetlom iz zapadne Azije, posebno za bilj ni vrt bila je u vrijeme un:dbe o seoskim imanj ima Karla Vdikog. Od nj e ne dekoralivne hiljke: koriste SI:: salllO crm: s)cmenke papreno ljutOg okusa. U ndim ko rist e se kao za spravljanjc kruha. Oparak od izmrvlje nih sje:menki (1 caj na djelotvoran jc li jek koji istjcruje vjetrove: . djduje kod proljeva ili kao sre:dstvo koj e oputa kod bolova u elucu ih kolika. Prevelike: ili stalna upor-aba su ipak opasni - sastavne: tvari otro-vne su u Iznad bij elih latica nalaze se tamni pranici. IIIJ"'I sljez \/I/IiIm officinalis I I Ih klIfat ivna biljka u vrtU uspij e va na mjestima .1, hl.I UIJl1 suncem i dub()knm vlanom tlu. Jedna je II , ul nll \() biljaka 7.3 gredice zeleni i iIIlIlI UVL' huga!c vrstama. Korijenje ili listovi bijt:1og tl' .1 1Il!!).{u sc upotrijebil i kao naljev ili o parak (1 .1 ) kod kat ara i hri-j '''VI!I, :.1 1 I kod nadra:i:cnih sluznica '1'111\ " III crij eva. djeluje i II u\I\1I1 hijdog sljeza. koji sc ' 1""vlj .1 od kuhanog korijena ili h. lllv.\ p do15m .. Obiljeja listovi spiralni. iroko ovalni. zailjeni , odozgo lagMo dlakavi. dodozdo lagano pusten-asti II> Stanite od dMje jabuke. danas se uzgaja kao kI.Ilitivirana bilj ka u raznim vrstama .. Uporaba zrele i nezrele jabuke; proljev; vOCe: 30 Jabuka Malus domestica L Samo nezrele jabuke pt::ktina koji svoje djelo-vanje pokazuje koJ zatvaranj a proljeva i zatite sl uznice:. Svjde nari ba ne nczrdc jabuke zato koristimo kod tegoba izazvanih proljevom il l kao prvo sredstvo kod Jabuka unutarnji h krvare nja. Veljka pektina nczrclih jabuka moe se korist iti i.kao prirodna kod pripremanja elea od bob ica il i marmelada. U prirodnoj koz metici prepolovljena jabuka koristi sc kod koe, dijelovi koe sa mo sc nama7.u kr unim pokretima. Svjea ili osukna kora jabuke prikladna je za poboljanje okusa biljnih II\J (' 11 glog , f,/I. I('f(lJS monogyna l.l l1t lovI l)ljdog osim os talih aktivnih tvari lt t knucgo[ne kiseline i lI"v" ull ldc kilji sin: koro narne tile, "uli LI Utl1 IH'g Jnllca i sniavaju tlllk. Oparak (2 I lh' ile cvje tova ili listOva/alica, ostaviti da l ' '' II 10 lIHIllIla) sc upOln.::bljava prema savjetu !tIk " ,1 .lr ku crveni plodovi ,1' 11 h' li 4rl.l sll , a nekad su se u .11 HI ( I1 CSt.ISICC kori s tili kao z:. I' .Iu llll I k,1() dodatak dr u I oJ divljeg 1' 1 ,I 1! 1I1i1ll(.: bdu. Gl og jako ., pl"d"vlm:l, veliko m .,., pt ll ll I 1l1 :lojih sisa-. lu ) 1 b o p n.: h rana ,I lli \'". Ustovi I cvjetovi Grm ili dM ... od svibnja oo lipnja .... do18m ... Obiljeja razmaknuto razgranjene grane, s tmovi ma: listovi tmlepi ili peterolapi i s dubokim reznjevima, c' Stanite I jako rai ren u grmo-vitim mjest ima, ivicama i ul rubove uma. na suhom tlu li> Uporaba 31 osueni listovi i C>'jetovi, svjei plodovi: tegoDe sa srcem; samoniklo W ' N => o: w Grm ill drvo od svibnja do liPflia do18m Obiljeja listovi jajoli ki. samo u prednjem nejasno trola-pI: cvjetovi (skoro] uvijek s dva Stal'liste i jako rairen u pro- umama i !umareima. i na v!aoom tlu Uporaba osucni listovi j cvjetovi. svjei plodovi: tegobe sa srcem: samoniklo 32 Crveni glog Crataegus Jaevigata Caj ili lij ekovi od gloga akt ivnost srca i poboljavaju krvolOk i sc uPOt -rebljavaju kao sredstvo za dugoroeno tegoba. Ilego kod akutnih oboljenja. Svaki pm prije uporabe pripravka Listovi i cvjetovi nu na je dijagnoza. Obje vrste gloga mogu kriati i nastaju kri anci tih oblika. Njihovo iznimno dekorativno i plodovi mogu se koristi ti kao ukrasno drvo II vrto-vima. Cvjctovi, listOvi i plodovi prehrana su velikom broju mali h 7. ivotinja. U gustom granj u rado se gni-jezde plice pjevice kao IO lOU lOjvj i crnoglava grmlIa. "ril I trn, trina, trnjina , il flI I1I 8 _"pinosa II l jar II ! lI jd uju kao laksati\' i 4111' m'lk l .ILt: IC sc upotrebl javaju u za JI I Hir VI ' b i CI/ lina slaksat ivnim II j.' YlI ll lclI l ()k r ugiN ::> cl: to listopadno drvo to Od svibnj a do lipnja li" 5-15 m II>- Obiljeja kronja otvorena i nersv nomjerna; listovi nepar-no pcras!i, liske otprilike iste nawbl}ene. mat zelene li> Stanite vrsta u umama i umarci ma: kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima ili Ul ulice li> Uporaba osueni cvjetovi. svjei ili osueni plodovi: canje metaboHzma: laksatlv: samoniklo 34 Jarebika Sorbus aucuparia Jarebika bogata oblicima i u vrt()vima nije samo dekora-tivna. nego i korisna u puno pogleda. Od osucnih cvje tOva ili plodova spravl ja se S blagim taksativn im djelovanjem koji takoder j i7.1ui ivanje ( 1 da OdStoji lO minuta). Plodovi se ne mogu konzumirati prije pr vog mrS7.a, no nakun utjecaj a su za listovi. I plQ(\(r;i spravljanje kompota imamclada. Parasorbinska ki st' lina koja je prisutna II plodovima i nadrauj e sluz-nice unitava se pri kuhan ju ili suenju, Ponekad sc za vnjemc vec 7. rd ih plO ObUJeiJa stablj ika br idasto izbrazda-na, uplja, obras-la listovima do vrha stablj i-ke; listeM perasU; cvjetovi bijel i ili .. Stanit e na gnoj enim livadama j u biljnim zajednicama ea: na ste'lerozapadu rijet-ko, prema jugu sve priSutna .. Uporaba 41 osuen podanak: sredstvo kalja, upale u poo- usta I i:drijela w Jednogodinja od li pnj a do kolovoza 30-60 cm Obiljeja stabljika usprav-na. komapaktna: dOrlji listovi perast i do dvostru-ko perasti, okruglastog ruba: gornj i listovi vie-struko perasti, s uskim liskama Stanit e vrt na bilj ka, samo povre-meno proirena kao podivlj a la Ul smetlita Uporaba zrel i plodovi: apetita i pot icanje pro-bave: samoniklo 42 Korijandar Coriandrum sativum Korijandar s bijelim ili svijetlo cvjetovima autoh-lOn jt u Sredozemlju, a od Alpa uzgaja sc od ranog srt:dnjcg vijeka. Svjca bil j ka neugodnog je mirisa (navodno mirii kao stjenice) i u plodovima sadri jako aromaritno ct(.:- ulje s brojnim sastojci ma. Oparak (l plodova/alica) sc koristi kod pro-bavnih smetnji i napuhanosti s jakim vjetrovima. Bilj ka jc pogodna j za malu djecu. Aroma kurijandera sastavni jc dio mjeavina Listovi. ev!, i plodovi curry hiljnih likera, biljnih rak ija i peciva (medenjak). "J"lIava kukuta f ,I"llIllIlllacu/atum u,." ).(,,dnog mirisa u sebi sadri alkaloi d konin II jI.II IIII / ir.1 ';.i vcc On ponajprije ari u , ;;'.a:t. l\':"i osjetil a i te ,. "k'>1.: CI10S1 koja u ,Ul Ili :-' 1111'111 50 150 cm .. ObllJeiJa stablj ika polegla ili ea, cvjet ne stapke dlakave: li stovi ovalni, zailjeni, s petelj kama, listovi kronje duboko razdijeljeni to Staniite jako na propusni m tlima bogatim hranj ivim tvarima; u vrtovima. na poljima i ispod grmova u par\ Obiljeja listovi. po tri komada, liSke s cjelim rubom. duguljaste. gole i okrenute prema gore li> Stanite rijetko prisutan i ne u sku-pinama uz ruoove presuu jezera. u livaclama na Uu, u biljka li> Uporaba 49 s'Jjei ili osueni listovi; slao apetit. prooavne smetnje '" > '" " Z ::J aJ .. Trajnica penjactea .. od lipnja oo srpnja .. 24m ... Obiljeja listovi peterolapi t ih duina, srednj i znat no od nazubljeni h, rubni h .. Stanite u grmovitim mjestima; uzogrodc ili !;umarl r l> " O < " en II> Trajnica II> Od lipnja do rujna II> 1-3m Obiljeja stabijika tanka. obrasta u smjeru obrnutom od kaza-ljke na satu: listovi srcasti s iljkom; C'V}etv. vi potpuno bijeli Stanite resto kod ivica, II vrtOVi ma. grmOVitJm mjesllrna na adama ili uz na branama: danas prisutna u cijelom svijetu Uporaba osuena zelen: laksativ: nije za 51 > o IJO Zimzeleni patuljasti grm ... od svi bnja do lipnja ... 20-60 cm ... Obiljeja stablj ike polegle i hvata-j u korij en: listovi konati, odozdo s mreastim nitimCl i bez tamni h li" Stanite rij etko u smrekovim umama, pasnjacima s patulja-stim grmljem u brdima i u Skandinaviji: bi lj ka to Uporaba osueni listovi: infekcij e putova 52 Medvjetka, uva Arctostaphylos uva-ursi Mcdvjclka jc brusnici . no razlikujemo ih j Obiljeja stabljika uspravna, raz-granJena; listovi spiralni, plavkasto-zeleni, nejedna ko inazubljeni .... Stanite donesena Iz srednje Ameri-ke; ne u sku-pinama, u ivicama na poljima i Ul ruevine II> Uporaba 53 osueni listovi: najvie u homeopatiji kod i astme; n ije za w tj z ,tj o ::; o "-... Jednogodinja .. 0 Obiljeja li stovi nasuprotni, nepar-no per3st i. 5 liski nejeo. nake peteljke plodova crvene u vrijeme uelosti plodova li> Stanite sueni cvjetovi bazge; Jlodovi kaos.amoniklo znojenje kod prehlade 56 Cr na bazga, zova Sambucus nigra Cvjetovi sad re f1avOlloicie, ulje: i trijc: slll vinc. Oparak (2 cvjetova I alica) laden medom pije: sc: i pouzdan jc lij ek kod prehlada s Homeopatski pripravcI biljku koriste a koru kao laksativ. Sjajne crne bobice vrijedno su divlje: hogatu vhamir.ima. Koriste: sc: za spravljanje: sob , vina od zove, eka. marmdada ili kompota. Cvjerm'i se mogu pn.:pcr.:i II tijestu za Grm je jako za vrt . Li[;tovi i cvjetovi ... Iuvina, apta HII / Jl I( ' I18 ebuJus hHII" I Vl' hobo.; I .. vl mll h.l/.gl: kao pri-i!' Olfl ". nc . a h lliu 111'. lk II thUIi , j.,k 1'!I>IIt:v. i:l ku gb -i .Iju ("V('IIIU:l lno i f' " h II tvari li li "" '" upot- k . " bks:u iv i II . II 1, 1.111 11 ,11110.: I Mt' tl lunski sc I IIII II l':lZnim l'I I I'I.lv . zemlj itu. uz rubove puteva. uz obale i na kosinama II> Uporaba osuena zelen i cvatovi; listovi kao samoniklo tegobe u eluca i crijeva 62 stolisnik, h IVU Achillea millefolium Listovi i cvjetovi Ravne glavice cvjetova :-. hil' i sjt:tl cama na osi pri Id ,.11 I I lagano neugodnog miri S:1 I I tog mirisa je ulj e :-. I III terpenima (pinen, saiJint' ll. I for, borni lacetat) koji dj eli li ' tl cajno na apetit, stimuli r:q" nastanak i otjecanj e iu(-i. II Kod problema s probavom up, ,I, ljava se oparak (2 'l.l l' t vica cvjetOva ili iSilnjenl i1 listOva/alica, ostaviti da " d" minuta) . Mladi listovi pri kL, . I, u z jela od kvargla (vrsta SII .I ) " dodatak soli. Slolisnik kod l p, osjc:tljivih na alergije i zai' l v.t Ovcc: jc:du samo listOve. d 1 ove ne. I, " , ' 111111 parthenium ,Ilid /'ekni ili glavica cvjetova ove sure hdJke iz seoskog vrta dugo vremena su .1,11.1\111 11 1 11:1 kao pripravci od I I .. k" osim gorkih tvari lilje S kamforom i borneolom, a ne fIktIv Il e lv:\ri kao kamil ica. Narodna medi-III pHlllllv:II :1 je I 111,.- . "" "" ., IrV,lIl :1 i za I IUIc- Lina. Sasta-l i UlI vodno i zazj 111111111"4 UiJjka kod I I IIN"ha moe 111111 I reakcije I 1''''1 1111'' i \l n ni tl" Ir l h' .lsl ih cvijetOva. Ustovi i cvjetovi G) r-l> < O no ::< '" ... Trajnica liJ> Od lipnja do kolovoza II- 25-60 cm .... Obiljeja stabljika uspravna, grmovi-to razgranjena: listovi spi-ralni, dvostruko ili trostru-ko urezani lapovi 5 uskim m krajem listova; glavice cvjetova irine do 2,5 cm; sa ... Stanite porijeklom iz Sre-dozemlja; u srednjoj Europi u vrtu i povremeno kao divlja biljka ... Uporaba 63 zelen ili glavice cvjetova; enske tegobe. smetnje u eluca i crijeva ... Trajnica ... Od travnja do svi bnja ... 1540 cm ... Obiljeja listovi prizemni. samo dva lista u paru (rijetko i tri). ravni. duguljasto ile izraene u crtama ... Stanite ali u skupinama u hladnovi-tim uma-ma u bogatim humusom i na adama ili naplavina-ma uz ... Uporaba listovi bi ljaka: probavne smetnje. slab apetit: samoniklo 64 luk, divlji luk, Srijl' l Allium ursinum Intenzivni miris od lilr .t ,I vica ulje s ali lom), a OVll d l 11 aromatsku biljku upotrebl javamo n . 1 I kao SVi jci sitno iSJCI listovi upotreblj avaju se za arom;1 11 'I" listovi i CVjetovi jele pripremljenih od sira ili kail II Takoder su cij enjeni kao II 1.1 ljne umake, juhe i razna jd;! I HI Kuhanj e aromu ubl aava I II kod M!".! II luk se illi I II uzgajati II v[(u i li ispIId i grmova. Uzgajal I[ ' bolje uspijeva iz sjemenki. N odna medicina medvjedi lu k I. djelotvornim kao pre vent ivu .11 sklcrozi. \'/l llllria majalis II!.!tllfl 11.11 (lice.; sadre glikozide (karde-. I upolft:bl javaju - samo na preporuku 14 I II ft i ,lovim pripravci ma gdje je tV!ll llilandardizi rana - kod slabosti srca, kro-lI_tr(c llj:1 srca i drugih raznih tegoba krvo-1I 1I1l1f'I'P:l lski pripravci upot-.;111 1.. . ld smetnj i srca. IHf .tl l lt' konzumacije [lIlIvl( lOV: I , po javl-1-II lIluhll ( 1 .11111111 ).eI ll e i i cri-li 11\11,' 11111 0111 i , III III pt l HlI l l c.: Il isu lIIIIkI! IIII C prikladna Listovi i plodovi r Z .... Traj nica iii- Od svibnja do lipnja ... 10-30 cm .... Obiljeja listovi prizemni, samo dva lista u paru, iroko ovalni, s rubom, izbrazdan; po duini; cvjet-ovi mirisa ... Stanite u skupinama u hladnovitim umama bogati m humu-som; j ako rasprostranjena u Europi i sjevernoj Ameri-ci: kao ukrasna vrtna biljka ... Uporaba 65 listovi i cvatovi ; slabost nije za z ...J iii' Trajnica II- od svibnja do lipnja iii' 10-20cm ... Obiljeja listovi prizemni , pojavlju-ju se tek u jesen: usko linearni sa svijetlom sredinjom zilom, latice sa zelenom sredinjom ilom .... Stani te preferira propusna i duboka Ua bogata hranji-vim tvarima; vinogorje, grmovi, polja ... Uporaba listovi i lukovice: nekad u narodnoj medicini kod tegoba 66 mlijeko Ornithogalum umbellatum U Sredozemlju autohtOna, a II Nje- ili iz vrta podi-vljala vrsta od koje je pred-stavnik mlij eko, II svim dije-lovima biljke sadri iste gli-kozi de (kardenolidc) kao Danas se fitomedicinski vie ne upOtrebljavaj u zhog postojanja dje-lotvorniji h sastavnih tvari II drugim biljkama. su zelene uz-dune pruge na vanjskoj strani cvjetova. tvorevine mrlj a s klorofilom na bijeloj boji mogu se kod visibabe i proljetnog drijemovca. listovi. cvjcl(ll;' lukovic,l luk, 1/1/ slI /ivum IlO li l je S alii nom djelotvorni jc ..... 1,\ hllcl ' )g luka i z kojeg sc proiz-III kll\.rIti ali t.: in s miri som If' II d .. . L ()n sc II ti jel u itl!11 II druge spojeve s djelo-t III !Lgodni ll1 mirisom. Anti- !lVII,SI ... :1 i poticanje pro-I sc od davnina. !II lVii I I hqclog luka mogu sc II 1Il / 1urn gotovim pri prav- p rc vN ::> cl: .. Trajni ca .... Od svibnja do rujna ... 1(}.30 cm .... Obiljeja podanak jak, drvenast; stabljika uspravna ili uzdignuta; listovi s du-gim peteljkama, trolapi do devetolapi, rub okruglast, goli ili dlakavi; cvjetovi samo s bez bogati obl icima lli> Stanite proirena na vlanim livadama i bi ljnim zajed-nicama oko izvora, grmo-vitim mjestima i uz rubo-ve uma, prije svega u brdima ... Uporaba zelen; proba-vni organi, enske tegobe 84 Gospin plat, viral Stanite rairena do na kamenitim tlima na brana ma. rubovima puteva i biljnim zajedni-cama izmedu stijena ... Uporaba svjea zelen; samo u homeopatiji kod oboljenja koe; nije za 86 Euphorbia cyparissias Bijeli sok biljke sadri forbol - ester koji cri jevnom traktu moe iza7.vad jake reakcije upaljenosti sl uzni ce i tdke ili paraliziranosc. Z&1USnuti bi jeli suk nekada se kori-stio kao sreds tvo za Aktivne tvari posebno su opasne za Mijeko nije prikladno za navodno odstcanjivane bradavica niti za li homeopatiji se ipak upotreblj ava za raznih na koi. Infekcija gljivom graka" (Ur. omyces piSl) promijeni izgled listovi i cvjetOVi biljke. Ljuti ednjak Sedum acre cvjetovi Svi dijelovi biljke sadravaj u alkaloide sedi nin i sedamin jako ljutog okusa, kao i druge tvari. Izvana se sok od listova upotrebljavao za kod uboda insekata. U homeopatiji sc pri pravci kori ste protiv hemeroida. Biljka ni je pri kladna za Iako ima pikantan okus papru, biljku ne bi tre halo koristiti kao II salatama ili umaci ma, malo prevel ika doza izaziva glavobolj u pojavlji-vanje utrnul osti, tc paralizira-nosti. ednjak sc ipak moe kao zelenilo na krovovima ili zidovi ma. ... Trajnica ... Od lipnja do kolovoza ... 2-10 cm ... Obiljeja stabljike puzave, polegle ili uzdignute; listovi spi ral ni, zadebljani , trokutasti , bez peteljke, zimzeleni ... Stanite prOirena do u suho toplim biljnim zajednicama stijena, u suhoj pjeskovitoj travi i dinama Uporaba 87 svjea zelen; oboljenja koe; nije za UJ ' N ::::J o:: liJ> Traj nica ... od svibnja do kolovoza ... 50-100 cm II> Obiljeja stablj ika uspravna, slabo razgranjena; prizemni listovi skupljeni u rozetu, listovi na stabljici spiral-ni, neparna perasti s velikim donj im liska ma, nakon cvatnje produljen s otrim bodljama ... Stanite dojako rairena u biljnim zajedni cama u grmovitim mjestima, padinama i na neob- zemljitu II> Uporaba svjea zelen; oboljenja koe; nije za 88 Pravi blaenak, stopa Geum urbanum ulje prisutno II biljki sadri tTijeslovine, gorke tvari i eu-genol, sastavnu tvar (ulje od Oparak (1 ostaviti da odstoji 15 minuta ili naljev vie sati) se upotrebl java za ispiranje USta kod upala zubnog mesa ili ogrebotina. tC kod proljeva. Homeopatija pri-Listovi i cvjetovi pravke propisuje kod pro-blema. Mladi listOvi prikupljeni u mogu se koristiti kao dodatak sol i kod kuh-anja s divljim biljem. Plodovi sa lijebovi ma na gor-njem [ ubu imaju vijenac od otrih bodlja i raznose se u krznu ivotinja. Stea Potentilla anserina Slca se koristi II gotovim preparatima koji oputa;u kod menstruainih Icgoba. Sadri trijeslovine, f1avonoide I vc.;lik broj drugh aktivnih tvari, a k:lo preparat s trijeslovinama djeluje Iln kao i pravi bJaenak I pctOprsta. Oparak (2 lc/alica, ostaviti da odstoji 10 minu-1:1) sc upotrebljava kao lijek kod terapije protiv proljeva. Tamne mrlje na apsorbira-lu kratkovalnu svjetlost j zbog toga II listovi i cvjetOYt insekata izgledaju naglaeno kontrastna . Mladi listovi mogu se upotrebljavati kao IHl Ill oni kl0 Izdanci budu do jednog 111Cl ra i putaj u korijen iz nodija ;u e N< m .... Trajnica .... Od svibnja do kolovoza .... 10-110 cm lill' Obiljeja podanak razgranjen, s nadzemnim izdancima; listovi svi prizemni i sku-pljeni u rozetu, obo-strano svilenkasto dlakavi, neparno perasti, li ske ne-jednake ... Stanite na svjeim tlima bogatim hranjivim tvarima; u dvoritu, gnojenim liva-dama i nj ivama ... Uporaba 89 osueni listovi i cvjetovi; enske tegobe, probavni organi: samoniklo Trajnica od svibnja do lipnja 40-100 cm Obiljeja stablj ika uspravna, nom nerazgranjena, s grubim dlakama; listovi spiralni. nejednako neparno perasU; liske grubo nazublj ene: cvjeto-vi u grozdovi ma .. Stanite rai rena do jako na propusnim suhim tlima, uz rubove puteva i strminama Uporaba osuena zelen; upal e 90 turica Agrimonia eupatoria turica II svim dijelovima sadri tri-jesJovine, flavonoide. tri terpene i druge minerl ane tvari. Njeno djel ovanje stee krvne ile i kapi1are, a iskoritava se u go-tovi m pripravcima i kao lijek kod oboljenja proljeva i tegoba. Oparak (1- 2 zeleni! alica, ostaviti da odstoji 15 minuta) je prikladan kod pro-muklosti ili premorenih glasnica. Svijet- ute cvijetove nekad sc koristilo kao sredstvo za bojanj e. Zclenkasto-bijeli pl odovi sa ljebovima na gornjem rubu imaju vijenac od otrih bodl ji i raznose se II krznu ivotinja. Ustovi i cvjetovi Kopar Anethum graveolens i jcdno- \ \ godinja hiljka sadri ulje s karvonom, felandre-nom, limonenom i ostalim 5ilStojcima. Djeluje kod sla-hog apetita, vjetrova, proba-vnih te mli-jeka kod premale Kopar sc: upOtrebljava II raz-nim gotovim preparatima ili kilO oparak ( 1 - 2 list ostaviti da odstoji 'i minuta). li kuli narstvu sc svjea zelen upotreb-' lava kao za krastavce (zato se i naziva zelen za krastavce) i kao ukusan dodatak salatama i jelima od lihe. Ulje od kopra osim toga je i sastojak II biljnim like rima i apcritivima. en -i -i ;u A en Ilo- Jednogodinja .. Od kolovoza do rujna ... 40-120 cm lit- Obiljeja stabljika uspravna, cjeva-sta (po tome se razlikuje od nerazgranjena. fino izbrazdana po duini; IIsto--vi s viestruko zarezanim n uskim liskama ... Stanite stara kultivi rana biljka iz prednje Azije; samo u vrtovima. rijetko kao podivljala biljka ... Uporaba 91 svjea zelen. zreli plodovi; probavni organi; biljka .... Dvogodinja ... od lipnja do srpnja ... 30-90 cm .... Obilj eja stabljika uspravna, raz-granjena; listovi vie-struko perasti, sjajni cvjet-ovi zelenkasto-uti; pri trljanj u ka- miris ... Stanite samonikla na grebenima obala Atlantskog oceana i Sredozemnog mora; vrtna biljka uzgajana u puno vrsta ... Uporaba svjea ili osuena zelen; plodovi; probavni i organi; biijka 92 Perin Petroselinum crispum Korijen i listovi biljke sadre samo malo ulja, a plodovi relativno puno. Perin ovisno o vrsti prije svega sadri apiol, miristicin ili alilte-tramc::toksibenzen j uz luk vla-sac je koriteno bilje. Njegovo jako poticajno djelovanje za iz- koristi sc u gotOvim preparatima kod infekcija mjehu-ra i bubrega. Pripravci od plodova osim toga izazivaju kolltrakcije. Svjea zelen u kuli-narstvu se koristi kao dodatak ju- listovi i cvjetovi hama, i jelima od krumpira i jaja. Ne smije se upotrebljavati II prevelikim Pastrnak Pastinaca sati va Pas[rnak S jako debelim korijenom se do 18. uzgajao II svakom vrt u. Ete- ulje II plodovima djel uje na kao kim. Kod ja se koristi njegovo poticanje i pospjeivanje probave. Mladi listOvi i mladice prikupljeni li dobar su sastojak mijeanih salata. J uhe i vari-va mogu se s nekoliko plodova. Kiseli ku- Listovi i pus i drugo kupusno s cvjetovi pastroakom postaju lake probavlji-V L. Sok biljke kod osjetljivih osoba -posebno ako odmah potOm borave na li vjctlosti - izaziva crvenilo i osip. II> Dvogodinj a Ilo Od srpnja do rujna II- 3()'100 cm lit- Obiljeja korijen bijel, zadebljao kao repa; stablji ka uspravna. razgranj ena; listovi perasti; liske ovalne, nazubljene ili jedva razdjeljene; pri trlja-nju se miris mi risu mrkve ... Stanite nekad uzgajan: u biijnim zajednicama na tlima bogatim hranj ivim tvarima uz rubove puteva i na livadama ... Uporaba 93 korijen. mladi izdanci. plo-dovi; wobavni i organi; .. Ovogodi::;nj;). lli traj nica .... Od srpnja do ruj na .... 1-2m .... Obiljeja stablj ika uspravna, raz-granjena, blago izbrazdana, samo pri tlu uplja, gola; listovi troku-tasti, viestruko perasti s 1iskama tankim kao nit; cvato'li irine do 15 cm .... Stanite stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; u vrto-vima, na nekim mjesti-ma i kao samonikla biljka .... Uporaba mlade stabljike, listovi, plodovi; probavni organi; bi ljka 94 Foeniculum vulgare ulje s anetolom i fcnhonom rastjeruje vjetrove. i pospjcuje iskalja vanje. Ko- st: zbog toga kori sti kod tegoba probavnih organa, ali i kod kalja i bronhitisa, posebno kod male djcct:. Op:uak ( 1- 2 iSitnjenih plodova/a-lica. ostaviti da odstoji 10 minuta) je pou7.dan lijek. Plodovi ko- koriste se i kao za kise l i kupus. krastavce. kr uh i dr uga peci-va. Aroma svjeih listova ide uz salate. juhe i umake, te malo listovi i cvjetovi slabije uz jda od mesa i ribe. Levisticum officinale biljka mirisa naziva sc i maggi zelen (zbog s maggi nom), a sadri ulje s butilfraIidom i velikim bro-jem drugih sastavnih tvari. se za koristi II gOtovi m preparauma zbog svog poticajnog dj elovanja na vanje Kod uporabe kao bilje se djelovanje po-boljanja probave i apetita. Udjka je II kulinarstvu zbog toga pravi tradicionalni Listovi idu listovi i cvjetovi UZ juhe, umake. ugue i jela od ribe. Nekoliko liski zdenoj salati daju poseban okus. Biljka pri suenju skoro nimalo ne slabi kao .. Trajnica .. Od srpnja do kolovoza liJi> 1-2m .. Obiljeja stabljika uspravna, brida-sta, cjevasta, gOia; listovi duine do 70 cm, dvostru-ko ili trostruko perasti, liske romb, grubo nazublje-ne .. Stanite stara kultivi rana bilj ku iz prednje Azije; samo u vrtovi ma (seoskim vrtovima), rijetko kao sa-monikla biljka .. Uporaba 95 podanak, zelen; probavni i organi: biijka ... Dvogodinja ili trajnica ... Od srpnja do ruj na ... 12 m ... Obiljeja stablj ika uspravna, raz-granjena, blago izbrazdana, samo pri tlu uplja, gola; listovi troku-tasti, viestruko perasti s Ilskama tankim kao nit; cvatovi irine do 15 cm ... Stanite stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; u vrto-vima, na nekim mjesti-ma i kao samonikla biljka ... Uporaba mlade stablj ike. listovi, plodovi; probavni organi; biljka 94 Foeniculum vulgare l listovi i cvjetovi ulj e s anelOlol l fenhonom rastjer uje VII I mok I pospjeuje iskal jav:! " I' se zbog toga k( lt l ' I tegoba probavnih org:m,1 kod kalj a i bronhitisa . pw , ., kod male djece. Oparak ( I isitnjcnih pil Idi ,. lica, ostaviti da odstoji 10 il n i, je pouzdan lijek. Plodll\ koriste se i kao 1.1 li kupus, krastavce, kruh i drl ll ',.1 va. Aroma svjd ih listOva odilI II' uz salate, juhe i umake. I t.: 11 1. 11 slabije uz jela od mesa i I il " lip ' ac , , vl lIculIl offi cinale hili ka aromatIcnog j,I _., 1I11 /. i va sc i IlJf/Mi z elen I"'K /l lli' 1l 1 i !'i 11I :1ggi il i!), 1\ ].:IIdr;>'! ulje 1!llll1l ul lll hll ll i vclikim bra-.H dlll Hl h :':lsl:1v ni h tvari. IlIlh"lh /iC 1 .. 1 li jdenje koristi II 111\'1 111 prc p:lrat ima :zbog svog I d, elovanj a na IIII Irlllk l .u:c. Kod uporabe kao I/lljku 1lll lC sc djelovanje po-li oIll\ !1 1Il tl h:lvc i apetita. Ir II klll 1l1arstvu zbog toga ,W I tlll ti il lllll :l ln i Listovi i du Listovi i cvjetovi juhr , 1I l ll.I k c . rague i jda od r ihe. liski 'I.deno) salati daju poseban 1I 11jkll pri sucnju skoro nimalo ne slabi kao 'h II- Trajnica II> Od srpnja do kolovoza II> 1-2 m lli> Obilj eja stabljika uspravna, brida-sta, cjevasta, gola; listovi duine do 70 cm, dvostru-ko ili trostruko perasti. liske romb, grubo nazublje-OB ... Stanite stara kultivirana biljka iz prednje Azij e; samo u vrtovima (seoskim vrtovima), rijetko kao sa-monikla biljka ... Uporaba 95 podanak, zelen; probavni i organi; bi lj ka lli- Listopadno drvo lli- od lipnja do srpnja lli- 25-30m lli- Obiljeja listovi spiralni, iskrivljeno srcasti, na donjoj strani s u kutovima ila; cvat, pet do est cvjeto-va; plod s tankom korom, s izduenim bri-dastim rebrima; peteljka ploda skoro skroz priras-la sa zatitnim listom lli- Stanite u raznim tipovima uma, ali rijetko u lipovim umama; kao drvo uz ulice il i u parkovi-ma .. Uporaba cvjetovi; oboljenja preh-lade 98 Kasna lipa, malolisna lipa Tilia cordata Cvjetovi biljke ugodnog su mirisa i za se upotrebljavajU na isti kao cvjetovi rane lipe. U pod- rasprostranjeno- ___ """ sti ima i krianaca ." koji su po svim osobinama isti kao roditelji. Kasna lipa Listovi i CVj(' 11 cvate oko dva tjedna pri je rane lipe. Peteljka ph prirasta samo do polovice sa zatitnim listom. 1'1 1 pJjcne cvjetOve trebalo bi suiti brzo. ali bt:z d4 lt I topl ine. Caj protiv prehlade moe se pri premi o , mj eavine s isti m cvjetova bazge ili d datkom kamilice i sljeza. 1H/' II)lna trava, kantarion, pljuskavica I " ' II(, lI fIl perioratum 1 .",It i l ulje. ."uhk . i oboje-I II Opa rak (1- 2 I''' h os taviti da Iqj l 1111 11\11 :1) se upotreb-I VI4 II:! kao rrotu upa!no 1 /.1 rana, a .411 fil pnll c:tnjc ot jecanja i II lu n isIvo za smire n-IVl. II1I1SIi. i kao biljni ant-1'1 ' .1\1 I 11111lt.:opatija bil jku upot- Listovi i cvjetovi ll! t,j tcgoba. Koa zbog hipericina 1 III Lih 1II Il H moe postati prcosjetljiva na svjct- Tijekom uporabe gospine II! hlllt! hl izbjegavati solarij ili dui boravak na 'IU _lIIh I I " r c: cf) '" < (") en .. Traj nica ... Od lipnja do kolovoza iii' 30-50 cm ... Obiljeja stabljika uspravna. s dva uzduna brlda, razgranje-na, listovi nasuprotni, ni, sa utim ma; listovi kronje pri trljanju kr-vavo crvenu obojenu tvar ... Stanite na suhim tlima uz rubove puteva, na strmina-ma, uz rubove uma, na negnojenim livadama I panjacima .. Uporaba 99 osuena zelen; probavni organi, sustav OJ U Z > o: '" o N O '" LiStOpadni grm od travnja do svi bnja 13 m Obiljeja stabljike s brojnim bra-davicama pluta i listovi nasuprotni, neparne perasti: liske zailjene, odozdo plavkaste i dla-kave: cvjetovi ujajolikim cvatovima: plod je kar-min crvena jednosjeme--na kotunica Stanite na tlima bogatim hranjivi m tvarima; pro-planci . rubovi uma, grmovita mjesta, prije svega u brdima Uporaba plodovi: probavni organi; samoniklo 100 Crvena bazga Sambucus racemosa Sjemenke plodova izgleda osim masnog ulja sadre i smolu koja jako na-drauje sluznicu. U nar-odnoj medicini nekad su se koristili kao dra- sredstvo za ilaksativ. Iz sjemenki se nakon od-stranjivanja ovog spoja h' , I 50-80 cm "" Obiljeija stablj ika uspravna, slabo razgranjena; listovi spi-ralni , vijugavo nazublje-ni. dlakavi; cvjet-ovi svijetlo zuti s upadlji-vim ilama na laticama II> Stanite porijeklom iz Sredozem-lja, na padinama bogatim hranjivirn tvari-ma lIJO Uporaba listovi; samo u obl iku gotovih ljekovitih pripra-vaka kod nije za 104 Crnabunika Hyoscyamus niger Svi dijelovi bil jke sadre tro-panske alkaloide, nji -ma hiosciamin i skopola-min koji su odgovorni za otrovno djelovanje crne bunike. Kod nekon-trolirane uporabe na-kon uzbuden-Cvjetovi i listovi ja izazivaju jake nesvjesti-ce s parali zom i smrt 7.bog obamrlosti dunog sustava. Crna bunika jedno vrije-me:: se upotrebljavala kao halUCinogena droga, u srednjem vijeku i kod biljkama. Gotovi pri-pravci upotrebljavaj u se kod astme i koli ka. ali samo prema uputama kojih se mora strogo pri-d ravati. Homeopatija pripravke upotrebljava kao sredstvo za ublaavanje Biljka ni je prikladna utika l3erberis vulgaris Korijen i kora sadre:: otrovne alkaloide (berberin) koji se upotrabij avaju skoro samo II homeopati ji kod reumatskih tego ha, oboljenja bubrega, sm-etnji funkcije:: jetre i ili kod oboljenja koie. Plodovi ne sadre alkaloide i zbog Visokog udjela kisel ine imaju jako kise! okus. Mogu se II marinade za jela od mesa ili zajedno s drugim divlj im II kompote: ili dce. Niti pranika II cvjeTOvima su i pri dodiru se II istom trenutku preklo-pt: prema unutra. ... Listopadni grm ... Od svibnja do lipnja li> 1-3m ... Obiljeja N' e --i '" m stablj ika bridasta, s jed-nodjelnim ili viedjelnim trnovima; listovi u ma na kratkim izbojcima, obrnuto jajoliki, nazubljeni; cvjetovi svjetlouti, u vi- grozdovima II- Stanite proirena u rijetki m uma-ma i grmlj u s vapnenasti m tlima; preno-si crnu penice i zbog toga iskorijenjena u nekim mjestima II- Uporaba kora korijena, plodovi; reumatska oboljenja: kao samoniklo 105 w '" >() o > --' cl II- Jednogodinja Ilo Od lipnja do kolovoza II- 20-50 cm li- Obiljeja stabljika uspravna, nom nerazgranjena, kruta; listovi spiralni. grubo trnovita nazubljeni do s izraenimn ma, ljepljivi, dlakavi; glavice cvjetova samo s cjevastim cvjetovima II- Stanite rairen u umama i grmlju, prije svega u s vapnenastim tlima; do- crne penice i zbog toga iskorijenjen u nekim mjestima ... Uporaba listovi i glavice cvjetova; probavni organi 106 Cnicus benedictus Listovi I plod Nadzemni dijelovi bilke osim drugih sastO-jaka sadre i jaku gorku tvar kniein. Djeluje kod slabog apetita, probavnih porc- i tegoba. Sastojci kod nave-denih tegoba se upOtreblja-vaju prij e svega II eluca II specijalnim gotovim pripravcima propisanim od nika ili kao oparak (2 iSimjenm listova ili cvjetova/alica, ostaviti da odstoj i 5 minuta). doze od mogu izazvati po- u seoskim vrtovima :t:asmpJj ena vrsta danas je samo slabo poznat a. moravka, arnika Ami ca montana Glavice cvjetova jzmedu OStalog sadre fLavonoidc i gorke tvari scskviterpcnskih laktOoa hdcnaloidnog dpa (hdcnalin). Kod masnica, i ra-na izvana tradicionalno se upotreblja-vaju dokture j dr ugi gotovi pri pravci. ,);Jko popularnu sc:: prema najnovijoj procjeni ne bi trebalo vie upotrebljavati ili samo pod nadzorom jer se sve alergije. trovanja ili organa krvotOka. vrijedan nadomjestak za vanjsku uporabu je ljekoVi ti neven. ka se ne smi je prikupljati II priro-di. listovi i cvjetna glavica II- Trajnica ... od lipnja do kolovoza .. 20-40 cm ... Obilj eja G> r < O o< stabljika uspravna, nom nerazgranjena; listovi ovalno lancetasti. s cijel im rubom, prikupljeni u rozetu te Jedan do tri para nasu-protno na stablJici; glavice cvjetova zlatnoute, iroke 5 - Scm liJ> Stanite na tlima s malom hranj ivih tvari i koja ne sadre vap-no; negnojene livade i panjaci. livade s prisut-nim patuljastim grmovima; biljka liJ> Uporaba glavice cvjetova; oboljenja koe 107 Trajnica Od srpnja do listopada 60-90 cm Obiljeja stabljika uspravra, raz-granjena samo u ma, crvenkasto- listovi sp:ratni, skrilastDm peteljkom: glavice cvjeto-va iroke do 1.5 cm. u uspravnom groze u ili metlici Stanite prisutna umama i negnojenim livadama, na padinama, uz rubove puteva i na proplancima Uporaba zelen il i samo glavice cvjetova; putovi 108 zlatnica Solidago virgaurea Listovi i cvjetovi Biljka sadri saponine, flavonoi de i trijeslovine. Oparak (1- 2 listova ili glavica cvjetova/alica) po- i ispire mo- putove. Gotovi pripravci sa standardiziranom aktivnih tvari upotrebljavaju se prema uputa-ma l od reumatskih i bubrcnih tegoba, upala kanala i preventivno protiv bubrd:nih kamenaca. Na djeluje i blisko srodna kanadska ;datnica (Soli-dago canadiemis) i velika zlatnica (Solidago gigantc:a) koje su se a iz Sjeverne Amerike. One se i uhomcopatiji primjenjuju na Pravi oman Inula helenium I'odanak bil jke sadri ulje s mjeavinom supst anci i gorki h tvari. Ublaava nadrazenja, razri-jeduje sluz i iskaljavanje. a la djelovanja kori ste sc kod kalja, hripavca i astme i tO U gotovim pripravcima ili nim mj eavinama, na primjer s aniom ili jaglacom. Kao pro-.... jeren lijek jc oparak (1- 2 mjeavine zeleni/aLi ca. ostaviti da odstoji 5-10 minuta). Kod svih pripravaka mora st: pridravati pre- ne predOZirati! Pravi oman sastojak je bonbona pro-Listovi i skupni plod ti v kal ja ili aromatskih biljnih likera i rakija. Ova biljka visoka rasta II vrtU izgleda vrlo dekorativno. Trajnica Od srpnja do rujna 4(}-150 cm Obitjeja c"l r-l> < o ("). stabljika uspravna, jako razgranjena. hrapava; prizemni listovi s dugim pete lj kama: listovi na sta-bljici spiralni, odozgo prori- dlakavi, odozdo vunenasto dlakavi; glavice cvjetova iroke do 7 cm, s uskim srcolikim listovima Stanite stara bi ljka seoskih vrtova iz prednje Azij e; uzgajan kao ukrasna bilj-ka, tek rijetko kao samoni-kla biljka Uporaba podanak; dini putovi 109 >U o > ...J (!) II> Jednogodinja ... Od lipnja do studenog ... 3()'50 cm ... Obiljeja stablji ka uspravna, slabo razgranjena, dlakava: listovi spiralni, s cijelim rubom, s obje strane lagano dlakavi, lopatasti: cvjetne glavice iroke do 5 cm; plodovi upadljivo uvijeni prema unutra ... Stanlite porijeklom iz Sredozem-lja; u vrtovima kao ukrasna biljka; mjesti - samonikla biljka lIJO. Uporaba cvij etne glavice; rana :uo Ljekoviti neven Calendula officinalis Cvjetovi nevena osim obojanih tvari sa-dre i niz supstanci, njima saponine, fla-voncide i jednu gorku tvar. Biljka se nekada koristila za unutar nju uporabu, a danas se njeno koritenje na vanjsku uporabu kod ozljeda koe. masnica. Moemo je koristiti umjesto jer je punovrijedni nadomjestak. Listovi, cvjetovi i skupni plod Ljekoviti neven sastojak je gotOvih pripravaka i na-nosi se kao krema. Njih moemo pripremi ti sami na zagrijati 150 grama osuenih cvjet-ova i 500 grama masti, ostaviti da se ohladi, opel zagri jati nakon tri dana i fil tri rati preko krpe. Kre-mu na hladnom mjestu. Taraxacum officinal e sadrj,i gorke tvari (taraksaci n) t 1;1 vonoi de i trijeslovinu. Upotrebljava se bo pripravak s gorkim tvarima kod sla-hllg apetita, tegoba i za poticaj !)!jecanja Osim lOga v:mjc i iskaljavanje. Kao lli li je k upotrebljava sc:: kod tegoba s prehranom, a za upotreblj ava se oparak (1- 2 bj ne isitnjcnog korjena ili zc-k nUt alica, ostavi ti da odstoji 10 mi-nuta). Ml adi listovi cijenjen su dodatak rn ijeanim salatama od divljeg bilja. Go-I:tk okus moe sc donekJe ublaiti ki-:- d jenjem II vodi. Cvjetovi su II prolosti korite ni za hojanje maslaca - od tuda 1111 i ime Listovi, cvjetovi i skupni plod III- Trajnica ... od travnja do svi bnja lli> 5-40 cm lli> Obiljeja Gl r ,. < O ()< '" rn korijen zadebljan. svjetlo.- listovi svi u prizem-noj rozeti . duboko urezani il i s izraenimn lapovima: glavice cvjetova na upljoj, lagano crvenkastoj stablji-ci bez listova; puno oblika lli> Stanite jako na svjeim tlima bogatim. hranjivim tvari-ma; Skupine nastaju na gnojenim livadama i pa-njacima lli> Uporaba zelen prije cvatnje. osuen korij en; probavni organi; salata od samonikle zeleni 111 .. Trajnica .. od oujka do travnja .. 10-30 cm .. Obiljeja podanak s bijel im, pod zemnim mladicama: listovi prizemni, okrugla-sti, uglasto nazubljeni: glavice cvjetova plosna-te, na cr-venkastim stablji kama; srcasti cvjetovi enski, cjevasti cvjetovi muki .. Stanit e kao pionirska bilj-ka na otvorenim, svjeim gl inovitim tlima bogatim luinama; na rubovima puteva i nasipima .. Uporaba listovi, cvjetne glavice: dini organi 112 Podbjel TussiJago {arfara Podbjt:1 sadri gorke tvari, sluzi, tri-jesIovine i f1avonoidc, a njih se uPOt-rebl java kod oboljenja dinih PUtO-va, prije svega kal ja i bronhitisa. ListOvi sadct: i malu piro-lizidinskih alkaloida koji su zbog tt:tnog djelovanja na jetru na loem glasu. Nuspojave nisu uo- ako se podhjcl upotreb-ljava II mjeavinama pro-tiv kalja i ako se pije u dopu-tenim i ne godina-ma kao napitak. lijekom smatra sc oparak pripremJjcn kao mjeavina s istom podbjela, timijana, ani a, jag- Cvjetovi i podanak laca j velecvjetne divi zme (1- 2 zeleni/1alica, ostaviti da odstoji 5 minuta). Tanacetum vulgare Biljka sadr7: i gorku tvar tanacc{in i ulje, ko-j e jc po kemij skom tipu sa-stavljeno na Biljka sc II homeopatiji upotrebljava kod probavnih i menstruaInih tegoba. Neka-da su bili pripravd za istjerivanje glista. Biljka ni je pri kladna za nje zboh tujona, otrovnog sa-stojka ulja koji jc pri-sutan II Bu-keti od navod-l istovi i cvjetovi no dre dalje od posuda II spremitima. U prirodnom VrtU se protiv lisnih ui i grinja upotreb-ljava oparak od zeleni i cvij etOva. iii' Trajnica Gl r-l> < O n A rn ... Od kolovoza do listopada ... 80-120 cm ... Obiljeja stablji ka uspravna,jako kruta, bridasta, razgranje-na samo u gornjem dijelu; listovi spiral ni, s dvostruko zarezanim liska ma; glavice cvjetova plos-nate, bez cvjeto-va II> Stanite jako na suhim nim tlima na brana ma, uz rubove puteva, padinama i na zemljitu liJO Uporaba zelen, glavice cvjetova; samo jo u homeopatij i: nije za 113 U o > --' (!l .. Trajnica .... Od kolovoza do listopada ... 90-150 cm IJO- Obiljeja stablj ika uspravna, tan-ka, vitka. grmasto raz-granjena; listovi spi ralni, goli, sastavlj eni ili nej as-no trolisni, uski, linearni; glavice cvjetova okrugla-ste. sitne. ponekad cr-venkaste .... Stanite porijeklom iz Europe i sjeverne Azije; samo kao vrtna biljka, rijetko kao samonikla lill- Uporaba svj ea ili osuena zelen; probavni organi: bi ljk,a 114 Estragon, Artemisia dracuncu)us Biljka pri tr1janju osJobada aro- miris, a nj eno ulje sadri felandrcn, CStfagol, admen i dr uge komponente (ovisno o vrsti). Njegovo ljeko-vito svojStvO se poticajno djelova-nje na probavu i vanj a Estragon se danas ipak upotrebljava samo kao bil jka. Zanimljiva aro-ma prikJadna je uz odreske, jela od ribe, jela od gljiva, omlete, tart-ar umak ili poznati bemtlisc umak. Posebna preporuka za fi no kulinan svto su bi lj-no ulje i biljni ocat na bazi estrogena. Listovi i cvjetovi Pravi pelin, vrtni pelin, pelin Artemisia absinthium Biljka mirisa proizvodi lilje II kojem sc nalaze fclandron, tujol i mj-on tc gorka tvar absintin. Pelin sc kao kla- droga s gorkim tvarima upotrebljava kod slabog apetita i probavnih tegoba s vjetrovima, a manjc sc upotrebljava kod rncnstrualnih tcgoba i prOtiv crijevnih parazita. Otrovni rujun ipak va uporabu pelina. Zbog toga se vie ne proi:t.vodi nekada popularni ab-sint, biljni liker od pelinovog ulja. Vino od pelina (jako aperitiv) sadri samo gorke tvaci prisutne II pe-l inu. Cvjetove oprauje vjetar. listovi i cvjetovi . " o' .... Trajnica ... Od lipnja do rujna ... 80-120 cm .... Obiljeja G) r '"" < O n A rn stablji ka uspravna, pri tlu odrvenjela; listovi spiralni, viestruko s uskim ureza-nim lapovima, dlakavi, srebrno si vi; cvjetne glavi-ce male, svjetIo-ute ... Stanite porijeklom iz june Europe i srednje Azije; viestruko uzgajan, u regijama s vino-gradima kao samoni kla biljka ... Uporaba zelen; probavni organi ; bilj ka 115 LU '" >U O > -' (!) II> Traj nica III- od lipnja do rujna Ilo 80-120 cm liJ> Obiljeja stabljika uspravna, sta, jako razgranjena, bijelo pustenasta kao i ostali dijelovi biljke: listo-vi spiralni, lancetasti ; cvjetne glavice sa utim ovojnim listovima II> Stanite suha tla s malom nom hranjivih tvari; rijet-ko u smre-kovim umama. suhoj pjeskOvitoj travi i dina-ma; bi ljka! ... Uporaba osuene glavice cvJet-ova; probavni organi 116 smilje HeJichrysum arenarium Bilj ka osim male ulja sadri trijeslovinu i gorke tvari. N jena ljekovita svojstva koriste sc kod slabog apetita i za poticanje probav-nih sokova, prije svega kod tego-ba. Biljka se u homeopatiji upotreblja-va proti v ncuraJgija (iijas) . .POtO je u jako rijetka vrsta, no smilje je biljka i zbog toga se ne smije prikupljati u svo m prirodnom stanitu. Kao pripravak s gorkim tvarima za uporabu umjestO smilja isto tako se mogu korisiti i druge biljke pOput ili listovi i cvjetovi Ranjeniea, ranjenik Anthyllis vulneraria jc nekad bila na dobrom glasu. no danas sc upoucbJjava samo II narodnoj medicini. Sadri saponine, trijeslovine i flavonoidc i prik-ladna je za c:luca, kao blagi laksa-liv, zbog blagog pOticajnog djelovanja na i za krvi, a kod vanjske uporabe za rana: Opa.rak (1- 2 ostaviti da OdSlOji 10 minuta) se upotrebljava II komprcsijskim zavojima za zacijeljivanje rana i li II topl im oblozima kod ozljeda i ozeblina. Ranjenica se zajedno strputcom i za ispiranje kod upal -nih procesa II usta i drij ela. listovi i cvjetovi lli- Trajnica Ilo Od svibnja do rujna .. 15-30 cm .. Obiljeja stablji ka polegla ili uzdig-nuta, slabo razgranjena. paperjasto dl akava; li stovi priz.emni, brzo uvenu, listo-vi stablj ike neparno pera-sti , s velikim rubni m liska-ma; cvjetovi sa svjetlo-utim i prekrivenom dla-kama ,.. Stanite rairena na pjeskovitim tli ma u suhoj travi, negno-jenim livadama. dinama i u smrekovim umama ... Uporaba zelen; rana; probavni organi 117 .... Listopadni grm .... od svibnja do lipnja .... 50-100 cm .... Obiljeija bridaste, ze-lene, ibaste; listovi. po tri, opadaju rano u lj eto; cvjetovi do 2,5 cm, zlatnoi uti (u vrtu i crvenkasti), vrat zavoj it .... Stanite u s bla-gim zimama na kiselim tlima; proplancima, padinama, zemlj itu .... Uporaba s listovima i cvjetovima: samo u goto-vim pripravcima kod tegoba s srcem; nije za 118 Cytisus scoparius Listovi i cvjetovi Djelotvorene saStavne tvari razni su alkaloid i koji kod nepravilne uporabe izazivaju j tegobe u t luca i crijeva, u tcim i parali ziranust, Kud paJpitacije i obolj enja krvnih ila upotreblj avaju sc samo gotovi ljekovi-ti pripravci. st II homeopatiji upolrehljava kod tegoba. Bilj -ka nije prikladna za U ruralnim se ne-kad viestruko koristio kao kulturna biljka za vezanje metii, za proizvod-nju vlakana ili za bojanje. Danas se sadi na nasutim smetlitima zbog i tla. Velika utilovka Genista tinctoria Bilj ka osim f1 avonoida sadri razne djelo- visoko djelotvorne alkaloide zbog kojih biljka nije prikladna za Velika utilovka sc kao sredstvo za poticanje iskaljavanja uPOt-rebljava II gotOvim preparatima na pre-poruku kod reumatskih tegoba, upalnih procesa putova, II nekim za krvi, i preventivno protiv pjeska II Biljka je dobila ime po svjet-lucavim utim cvijetovima koji su sc teh- koristili kao sredstvo za bojanje sve dok nisu izumljeni pigmenti. 13Hjka je zbog jako velikog broja cvjetova jako kao medonosna biljka za prirodni Vrt. Listovi i cvjetovi .... Polugrm .... Od lipnja do kolovoza .... 3(}80 cm .... Obiljeja s: l> I e z l> ::c " ln iba ste, zelene, bez trnova, izbrazdane: listovi sastavljeni, lanceta-st!, rubovi cjeloviti, goli; cvjetovi zlatnouti, brojni u grozdovima pri vrhu liJO. Stanite preferira svjea lunata tla; na proplanci-ma. livadama, negnojenim travnjacima liJO. Uporaba zelen; samo na preporuku prije svega u homeopatiji; nije za 119 UJ '" cc z => I :2 .... Grm il i malo drvo .... Od svibnja do lipnja III- 3-7 m .... Obiljeja grane i s ze-lenom korom; listovi po tri. perasti, odozgo svi-lenkasto dlakavi; cvjetovi u grozdovima II- Stanite suha tla umama. biljne zajedni-ce u stjenovitom Ju; kao ukrasna bilj ka, samOni-kla u toplijim ... Uporaba listovi i cvjetovi; samo na preporuku u homeopatiji; nije za 120 Zlatna kia Laburnum anagyroides Svi dijelovi bil jke sadre jako djelotvorne alkaloide koji iza-zivaj u jako eventual no i smrt izazvanu obamiranjem di -nog sustava. Zlatna kia zbog 1-toga nije nimalo prikladna za a pripravci sc upotr ebljavaju samo jo II ho-mc::opatiji, OStalog kod oboljenja probavnih organa i astme. U parkovi ma i vrtovima se sadi k rianac zlatne kie j planinske Listovi i cvjetovi zlatne kie (Laburnum alpinum) koji ima posebno obilne cvjetove. Ne predstavlja nikak-vu opasnost ni u javnim zdcnim nasadima ako se djecu (i odrasle) uputi na Qtrovnost biljke. uti kokotac Mejilotus officinalis Biljka osim saponina, trijeslovina i flavonoi da sadri j gJikozid mcl i!oti n iz kojeg nastaje kumarin, a lime kod osuene zeleni nastaje aroma miris-nc lazarkinje. Ljekovita svojstva uporrc::bljavaju sc u gotovim pripra-vcima kao tO su npr. kreme kod oboljenja vena, za poticanje cirku-lacije krvi. proirenih vena i pre-ventivno protiv tromboze. Na upotrebljava se i srodni visoki kokotac (Mdilo-rus a1rissimus). Kao lijek je oparak ( 1- 2 ostaviti da odstoji 10 minuta) kojeg se zbog kumarina ipak ne smije pid due vremena II velikim listovi i cvjetovi ,. Dvogodinja )Ii> Od svibnja do rujna ... 50-100 cm li- Obiljeja stabljika uspravna ili pe- razgranjena; listovi spiralni, trostruko perasti; liske nejednako nazubljene; cvjetovi svjetlo uti, u grozdovima duine prsta .... Stanite jako rairen i pri. sutan na suhim. padinama, na branama i na zemlj itu .... Uporaba zelen; krvoiIni sistem 121 UJ U -' > UJ N Trajnica ... Od lipnja do ruj na .... 20-60 cm ... Obiljej a stablj ika uspravna, sta, nerazgran jena: listovi spiralni, uski, lancetasti. bez peteljke. sivo-zeleni; cvjetovi svj et lout;, s utom mrljom na donjoj usni i ostru-gom ll> Stanit f'! rairen do na tlima siromanim hranjivim tvarima; rubovi puteva. padine, kosi ne, biljne zajednice stijena, brane ... Uporaba zelen; obo-ljenja krvnih ila 122 lanilist Linaria vulgaris CvjetOVi sadre razne flavonske glikozidc koji Se u narodnoj medicini upotrebljavaju kod hemoroida i upaJa vena. Homeopali-ja biljku ostalog koristi kod sla-bog mjehura i oblika upaJa crijeva. U nekim nekad se upotrebljavao kao plava boja za bojenje kose. Djelotvornost biljke ne st: do-voljno ispitana ili sigurna i zbog tOga ipak Di je priklad na 7. a Bilj-ku bi u vrtu trebalo sadi ti zbog lijepih cvjetova bogatih nektarom koje mnogo insekata. Listovi i cvjetovi Livadna reuha Cardamine pratensis Nad7.c mni dijelovi biljke sadre puno vit ami na e i glikozide ut ja koji okus. l ako se vie IH: spominje II modernim farmakope-jama, biljka se kao li jek moe upotrebljavati na isti kao vrtni borovnjak, npr. lluparku (2 isimj ene zeleni/ alica, ostaviti da odstoji .5 mi nuta) ili kao ::iok (1 lica, dva puta dnevno) kod proljetne kure krvi. Li stovi i cvj etovi + ... Traj nica )Il> Od travnja do svibnja .. 30-60 cm li> Obiljeja stablj ika uspravna, okruglastai prizemnI prikupljeni II rozetu, no perasti; listovi s uski m. zarezanim sJe- liskama Illo Stanite jako na dama i vlanijim mijea-j na adama ili uz tl- Uporaba svj ea zelen; proljetne kure, dini pWievl; samoni klo 123 > o " ct ::;; + .. Jednogodinja lli" Od svibnja do rujna ... 3Q.8O cm Obiljeja stabljika uspravna, jed-na ili razgranj ena, obras-la dlakama; !istovi spi ralni, s vie zarezanih UskI; tobolac sputen. uzdie se tek tijekom otvaranja .. Stanite porijekom sa Sredozem-lJa; dobro uspjeva u blizi -ni ljudi od ranog kame-nog doba; uz ruro. ve puteva i na nim poljima ... Uporaba osueni sredstvo za smirehje kod male djece 124 Poljski mak Papa ver rhoeas Od bezmi risnih cvjetova poljskog maka kao tradicionalni lijek protiv preh-lade i za smirivanje male djece upotreb-ljava se oparak (1- 2 ca, ostavid da odstoji 5- 10 minuta). Cvjetovi maka takoder sc upotrebljava-ju u velikom broju ljekovitih mjea-vina zbog dobivanja bujc. Poljski mak ne sadri otrovne alkaloide opijuma (usporedi s vrtnim makom). Male ne drugih alkaloida ne smatraju se opas-nim. Mak je peludni cvije l: nje-govih vie od 150 pranika zajedno produciraj u otprilike 2.5 milijuna pe-ludnih zrnaca. Oni i bumbari-ma sl ue kao hrana. listO'o'i i cvijet Vrtni mak, opijumski mak Papa ver somniferum Jaki poznati opijum os uen je mli- sok zelenih makovih glavica. Sadri brojne visoko djelotvorne al kaloide. med u njima mo rfin i kod-ei n. Morfin se ilegalno pretvara II hal ucinogenu drogu heroin, no ipak jc prijeko potrebno sredstvo protiv bolova kod najteih oboljenja. Kodein je i sastavni dio nekih sirupa p rotiv kalja. Biljka nije pri kladna za Sje-menke bogate ne sadre alkaloide. Od nj ih se moe proizvesti vrijedno ulje bogaLO esenci jalnim mas nim kiselinama koje se koriste za spremanje raznih peciva (makovica). Listovi, cvj etovi i tobolac + lJ> Jednogodinja .. Od lipnja do kolovoza Ilo 30-150 cm Ilo Obiljeja stabljika uspravna.jaka; listovi spiral ni, nejednako vij ugavi , nazubljeni, pl;) ... ko sto-zeleni; cvjetoVi pojedi- purpurni, skoro bijeli .... Stanite stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; rijetko uvrto-vima, ponegdj e se uzgaja na poljima .... Uporaba osueni sok; sje-menke: opoj no sredstvo: bilina ulje; nije za samoli- 125 + .. Trajnica lill- od svibnja do kolovoza ... 50-80 cm ObilJeja stabljika uspravna ili razgranjena. brIdasta; listovi neparne perssti, UsIc,e s petelj ka-ma, okruglaste, nazub-ljene: cvjetovi zelenka-sto- crveni .. Stanlite na polusu-him travnjacima i u bilj-nim zajednicama stije-na, na branama. kosina-ma I uz rubove puteva Upof ... SvjeI lli osueni listovi; oboljenja proljeva; biljka 126 Mala krvara Sanguisorba minor Biljka sc II nekim naziva be-drenika (pripaziti na zamje-ne s velikom bedrenikom), a zhog ko- prisutnih trijeslovina II narodnoj medicini sc upotrebljava kod smetnji II cri jevima, le II homeopatiji kod zgruavanja krvi II venama. Mladi li-stovi pri tr1janju miris i malo na krastavce. Koriste se za salate. jd a od gljiva. mahunarke i biljni ocat. Bi-ljka se po ljekovitim !Svojstvima moe usporediti s velikom krvarom (Sangui-sorba officinalis) koja naraste do vis ine od l m. uspijeva na vla7.nim livadama i ima cvjetOve. listovi i cvjetovi Vrbolika kiprovina Epilobi um angustifolium Listovi sadre trijes!ovine i tl narodnoj med icini smatraju se sredstvom d jelot-vornim kod tegoba prostate. Upotreb-!iava sc kao oparak (1-2 is itnjene zeleni /alica, ostaviti da stOji 10-15 minuta) koji se tradicional-no pije kao nadomjestak za crni Mladi izdanci mogu se pripremiti na isti kao paroga. Listovi ili izdanci nadopunjavaju okus i salate od divlj ih biljaka. Cvjetovi sadre OtrO-vne knole i zbog toga se ne bi trebali upotrebljavati. Vrbo lika kiprovina vana jc medonosna biljka za listovi i cvjetovi + ,. Trajnica ,. od lipnja do rujna ,. B0-1S0 cm ,. Obiljeja stabijika uspravna, neraz-granjena, okrugla; listovi spiralni, lancetasti, donja strana pl avkasto-zelena; cvjetovi u izduenim grozdovima, purpurno crveni ... Stanite Ul rubove puteva, u ikarama, na proplancima i zemijitu ... Uporaba mlade mladice, listovi; tegobe prostate: samont-. klo 127 + .. Patuljasti grm .. od srpnja do rujna ... 20-80 cm Oblll.ijo grane polegle lU uzdignu-te; puta korijen iz nodi-ja; listovi nasuprotni. sitno ljuskasti. preklapa ju se kao crij epovi .. Stanlite rairena do na kiselim tlima ti nim umama. nim livadama i livadama s prisutnim patuljastim grmovima Uporaba osuseni kora vrhova grana i cvjetovi; tegobe bubrega i mjehura 128 Vritina Calluna vulgaris Sebastian Knei pp nanovo je otkrio dugo pozna-to djelovanje krvi j jc vritinu kao sredstvo za poticanje Upot-Listovi j cvjetovi rebljava se opacak ( 1-2 ce osuene zeleni/alica, ostaviti da odstoji 10-15 minuta). Caj od cvjetova vfi tine me-dom djeluje blago i zbog toga se rado koristi kao napitak za spavanje. Smije se piti samo u dozvoljenim ko- i ne previe dugo vremena! Upadljivost cvjet-ova II krajoliku objanjava sc svjedogrimiznim cvj eto-vima. Cake su i tam-nogrimizne bojc. Vriti na je za vana medonosna biljka. likovac Daphne mezereum Svi dijelovi bi ljke iznimno su otrovni. Nakon kon7.umiranja mah izazivaju jaku nadraenosT sl uznica, jake bolove II grlu, uz tO jo i le koli-ke probavnih organa. Jaka nadraenja koe su i pri dodiru grana. Ob li -kovac zbog toga nikako nije prikla-dan za J arko crveni plodovi biljke s druge strane mogu sc jesti bez ikakvih posljedica. U raznim homc:: opatski m pripravcima, kremama protiv oboljenja koe, npr hcrpes zoster, upotrebljavaju sc sastavne tvari iz kore: grana. likovac II jc jedini primjer za plodove. Listovi i plodovi + .... Listopadni grm .... Od do travnj a .... 20-80 cm .... ObiljeJa grane s broj-nim pl uta; cvjetovi broj ni, bez ali s jakim sto- Trajnica III> Od lipnja do listopada Ilo 80-150 cm .. Obiljeja stabljika polegla'm uzdig-nuta, slabo ol:!ras1a dlaka-ma. razgranjenai Ifstovi tro/api do peterolapi $ prib-lino okruglastim rubom liJ> Staniite porijeklom Iz Aije; jako rairen na strminama bo-. gatim dulkom i uz rubove puteva liJ> Uporaba osueni cvjetovi i Iist9Vi: oboljenja dinih puteva j koe; salata od samonikle zeleni 131 .. Jednogodinja od svibnja do listopada .. l()'SO cm Oblijel )_ stabljika polegla ili uzdig-nuta, razgranjena,jako listovi spiralni. uzduna cvjeto-vi mall, u marobroj nim skupinama u pazucima lista .. Stanli te rairena svugdje kamenja na i "a tr}ltoaru. u vrto-vima, uz rubove puteva i na nogometnim igraliti-ma U_ba zefen: obo-ijenja koe iJ.linih pulcm 132 trava, troskot, oputina Polygonum avicular e Biljka sadri sluzi, trjeslovinc i kremenu kiselinu. U narodnoj medicini se kod lakih katara gornjih di-nih pucova i sluznice usta upOtrebljava kao oparak (1-2 osuene, isitnjene zeleni/ alica, ostaviti da odsto;i 10 minuta). a izvana II oblozima za rana. trava mo- i zbog toga je sastojak za krvi. Smatra se i da stee krvne ile i kapilare. trava je jako otporna biljka i pionir u nase-ljavanj a i u dananje vrijeme rasprostranjena je u ci-jelom svijetu. Listovi i cvjetovi Livadni dvornik Polygonum bistorta listovi i cvjetovi U srednjovjekovnim far makopcjama navedeno jc da spleten poda-nak navodno pornaze kod ugriza zmije. Zbog vel ikih trijeslo-vi na ipak je za upotre-bu kod proljeva. Kod upala II usnoj upljini i drijelu za grgljanje:: je pre- naljev (2 isit-njenog podankaJal ica, pristavili II mlakoj vodi i oSlaviti da odstoji vie sad ). Valjkasti, jako gusti cvatovi izg-lc: daju kao za zube i izvrsni su za medonosne Mladi listOvi jako su ukusno samoniklo II- Trajnica .... Od svibnja do KOJo\loza .... 30-100 cm . ... Obiljeja podanak zmijoliko iskriv-ljen; listovi spiralni. goli, s kri la stom petelj!s.om: gor-nja strana tamnozelena, donja plavkasta Ilo Stanite u brdima na vlanim, hlaa. nim tlima bogatim hranjl-vim tvarima. na vlanim livadama i umarqaJla adama ili naplaVinama ut .... Uporaba podanak; proUev; upale sluznica; samoniklo " , 133 " .. lIstopadni patuljasti grm .. od upnja do kolovoza .. 2040 cm bri-daste, svjetlozelene; listovi spiralni , svJetlo-zelenI. skno nazubljeni; cvjetovi z\lonoliki, s previ-jenih1laticama .. Stanite jakO rall"ena u prorijede-oim uma-ma, uma-ma s kisel im tlom i liva-dama s prisutnim patu-ljastim grmoVi ma ... Uporaba bObice. rijetko i listovi; oboljenja proljeva: samer 134 Borovnica, crna borovnica Vaccinium myrtillus svjei h plodova djeluje laksativno, a osuene bobice sadre t[ijcsiovine i djeluju na suprotan Oparak (2-3 osuenih plodova ili 1-2 listOva/alica . ostaviti da odstoji 10 minu-ta) se koristi kod smetnji II crijevima ili za grgljanje kod upala II usnoj uplji ni i drijelu. Osueni plodovi pristavljeni u crnom vinu pomau kod obo-ljenja proljeva. Borovnica ili crna borovnica iznimno su omiljeno di -Listovi i plodovi vlje - i za ljude i za velik broj malih ivotinja. Divlja rua, pasja rua Rosa canina Duguljasti, hranasto-mekani ipci su nepravi, ;agodast plod. Nastaju cvjetita, a dla-kave sjemenke zapravo presravljaj u prave Sipkov (2-3 ostaviti da odstOji 10 minuta) i djeluje bla-go laksativno, te kod prehlada zbog bogatstva vita-mina (posebno vitamin C). Pri spravljanju ukusne kae ili marmelade potrebno je paljivo ....... . odstraniti sjemenke jer nj ihove bjelkaste kukaste koje ih okruuj u izazivaju nadracnja II crijevima. se mogu koristiti i drugi zrdi ipci ostalih prisutnih divljih rua. listovi. cvjetovi i ipaK o ... Listopadni grm III- Lipanj .. 1-3m ... Obiljeja grane sjakim trnovima, objeene u luku; listovi neparno perasti; Jiske oval-ne, nazubljene; cvjetovi i!i u malobroj-nom skupinama 'u metlici III> Stanite i jako rai rena na rubovima uma, u rijetkim umama, biljnim iajednl-cama umarakci j grmovi-tim mj estima III> Uporaba ipak: tegobe bubrega; samonikl o r ; 135 o Traj nica Od'1ipnja do kolovoza 80-150 cm ObIlJela uspravna. jaka. listovi s Cijelim-rubom, kod latica UVijekje Obiljeja listovi prizemni, srcastI, iroki do 60 cm, s donje strane sivo pustenasti; glavice cvjetova, samo sa enskim ili mukim cvjeto-vima, brojne na crvenk.a-stoj peteljci, jakog mirisa .... Stanite rairen do na tlima bogati m hranj ivim tvanma, na adama ili naplavinama uz potoke, vlanim livada-ma i bogatim izvorima .... Uporaba listovi; podanak; proba-vni organi :1.4:1. ji Traj nica ji Od srpnja do rujna ji 50.160 cm .. Obiljeja stabljika uspravna, vefobrldasta, crvenka-sta; liStovi nasuprotni, strane sivo-zel ene, duboko d!anasto razdje !jeni s uskim, I"jazublje-nJm liskama; cvijetne g]avice s gustim Stitcima ji Stantite vecinom usku-pil)8ma u grmovitim mjestima na adama ill napl avinama uz ce. na vlani m umski m putevi ma 'j uzjal1IIJ z 0< rn .... Od svibnja do kolovoza ... 30-S0 cm .. Obiljeja stabljike bridaste, uzdiu se, odrvenjele samo pri tlu; listovi naborani, sivo pu-tenasti, sitno udubljeni, duguljasto-ovalni; liJ> Stani te kultivirana biljka sa Sredo-zemlja: u srednjoj Europi kao vrtna biljka; tijekom hladnijih zima pomalo se smrzne i liJ> Uporaba osueni listovi; upale; biljka 175 .. Zimzeleni grm .. od lipnja do rujna .. 30-150 cm r Obiljeja grane bridaste, uspravne; listovi konati , linearni, s gornje strane tamnozeleni, odozdo bjelkasti; cvjetovi svjetio-plavi, ponekad I ill bij eli .. Stanite porijeklom sa Sredozem-lja; u srednjoj Europi kao vrtna biljka; osjetljiva na mm, .. Uporaba svjei ili osueni listovi; krvotok, ivci; biljka 176 Rumarin Rosmarinus officinalis Sastavni dijelovi ulja (eineal. borneo!, Ustovi i cvjetovi kamfor) i njihova ljekovita svojstva koristc sc kod smetnji u prokrvlje-nosti, migrene, reume, manje kod slabog apetita, a II homeo-patiji ih se koristi kod tegoba. Oparak (1 listova/al ica, ostaviti da odstOji 10 - 15 minuta) se upotrebljava kao lijek kod iscrpljenosti i slabe cirkulacije. Rumarin je sastavni dio poznate mjeavine bi lja "ll erbes dc Pro-veoee". Mjeavina ide uz janjctinu, jela od peradi. odres-ke. gljivc. omletc i jela od ri be. Bilj-ka sc moe uzgajati i u na prozorskoj dasci. Miloduh Hyssopus officinalis Biljka sadri ulje s pinenom j pinokapfenom tC manje f1avonoida, t rijcslovina i gorkih vtari. Lje-kovita svojstva biljke su kao kod ka-dulje i upotrebljavaju se na Oparak (1-2 lWce isitnjcnc ostaviti da odstoji 5 minuta) je prikladan lijek za grgljanje kod tegoba II grlu ili kod bnronltitisa. Ugodna aroma II kulinarstvU sc upotrebljava 7.a po-bolj anje okusa jela od mesa i krumpira, i ne tako uz salate. variva i jela od sira. listovi i cvjetovi Miloduh je i za mirisne bu-kete ili mirisne mjeavine 5 miriljavi m listovima i Dekorativ-na biljka II vrtu mOfa biti na relativno suhom mjestu i mora sc redovno obrezivati. ... Zimzeleni grm ... Od lipnja do rujna ... 3(H50 cm iii> Obiljeja stabljika bridasta, uspravna, odrvenjela samo pri tlu; listovi sastavljeni, obrasli kratkim dlakama, s kratkim mladi cama u pazucima iii> Stanite porijeklom sa Sredozemlja i Crnog mora; samo kao vrtna biljka, rijetko samonikla iii> Uporaba svjea ili osuena cvj eta zelen; upale: biljka 177 (/) w cl:: a. :;;: .i'i r-----. ... Zimzelen! grm .. od travnja do svi bnja ... 2-4m ... Obilj eja stubolik zbog strmo uspravljenih grana, rijet-ko sa irokom kronjom; po tri iglice u prijenu, bodljikavo zailj ene, gornja strana izbrazdana i sa sitnom bjelkastom iiiam; enski cvatovi su s izgledom boba; bobice dozrijevaju nakon 2 godine ... Stanite rairena na rubovima uma, na negnojenim livadama i panjaci ma; pokazatelj istroenih panjaka ... Uporaba bobice organi; biljka 178 borovica Juniperus communis Mesnati s tTOkutasti m urezima naZivaju se sm-rekinje (plodovi , bobi ce), a sadre trijeslovine, na-vonoide, i ulje s terpincolom. pinenon, ka-Igl ice i dinenom i kamferom. Plodovi se pre-ma preporuci iznutra upot-rebljavaju u raznim pripravcima kod upalnih procesa puteva. izvana za utr1javanje kod reume i bolova u zglobovima. Plodovi se zbog jakog nadraenja bubrega ne smiju konzumirati due vremena i u Koriste: se: i za aromatiziranje raznih rakija (din, ge:ne:ve: r) iH kao za kisc:1i kupus re: jd a od Zapadna tuja Thuja occidentalis Uljuskastim 1i!> tQvima prisutno ulje s glav-nim sastojkom {Ujonom jako nadraujc kou i nakon konzumiranja dolazi do tekih trovanja sluznice usta, bubrega i jetre. Riljka zbog toga nikako nije prikladna za Ljekovita svojstva biJ jke koriste se samo II gotovim preparatima i pod nad-zorom izvana za utrljavanje kod reumats-kih oboljenja, iznutra skoro samo II homeopatiji kod Ljuskasti listovi i cvj etovi tegoba s organima za kretanje. Druge vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike i Azije da-nas se sade kao ukrasno a su otrovne na kao zapadna tuja. .. l imzeleno drvo ,.. od travnja do svibnja iii' do15m ,.. Obiljeja n , m s: -o :o m (fl kronja vitka, gusta: listovi ljuskasti u reda, odozgo mat zeleni, odozdo svjetliji, pri trljanju oSloMaj u miris kae odja bu ka s uljem od ... StanIte autohtona biljka atlantske Sjeverne Amerike; kao ukrasno drvo u parko-vima i na grobljima .. Uporaba grane: samo na preporuku kod reume; nije za 179 > o cr o oo .. Zimzelene drvo ... Od travnja do lipnja ... vie od 50 m .. Obiljeja kronja vitka. grane vodoravno otklonjene; iglice iljaste, neznatno ili u prij enu; su otpadaju u komadu II' Stanite u prirodi u brdovi-tom od 800 m; jako rairena zbog za- .. Uporaba svjei vrhovi koa, reumatske tegobe ... n smreka, smreka Picea abies Iglice osim smole izmedu ostal og sadre i ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneo lom. Ljekovita svojstva koriste se izvana II pripravcima za ulrljavanje koji prokrvljenost kod bolova II gihta i reume. Francuski konjak od igli-ca smreke djeluje na Aroma jc pri-sutna i II mirisnim ma prostora i bonbonima pro-tiv kalja. Ulje od iglica aria i jele primjenjuje se na Za skupljanje svjeih mladih izbojaka potrebno je pravovremeno ishoditi doputenje kod nadlene umar ije. Iglice, cvje'tov; i Planinski bor, klekovina Pinus mugo U igli cama se osim smole nalazi i ulje ugodnog mirisa koje sadri pinen, ka-dinen, silvestren j fdandrcn. Ulje od kle-kovine izvana sc upOtrebljava kao pripra-vak za utr1javanjc kod rc::umatskih tego-ba i is crpljc::nosti, za ihaladju kod oboljenja dinih putova ili II ka-pima za ublaavanje hunjavice. Sastojak jc i mnogih kozme- preparata na tritu. i pomalo sir up od mladih izboj aka bora moe se koristiti kao namaz: 150 g izbojaka kuhati 15 minuta II 11 vode i naposljetku parili s l kg dok ne postane gUSto kao sirup. Iglice i , ... Zimzeleni grm ili drvo ... Od lipnja do srpnja ... 1-5m ... Obiljeja tll O :lJ O < stabljika s polegl i m ili Ul-dignutim granama, pone-kad i kao malo drvo; po dvij e iglice u kratkoj ci, malo uvrnute. do 7 cm. tamnozelene ... Stanite u skupinama u visokom gorj u: kao ukrasno drvo; puno oblika ... Uporaba iglice i mlade mladice: oboljenja dinih puteva. reuma 181 .. Zimzeleni grm ili drvo .. od oujka do travnja .. do15m .. Obiljeja dvodomna; iglice plosna-te, konate, savitlj ive, odozgo crno-zelene, odozdo svjetlozelene, dvoredne; zrele sjemen ke plavo crne s karmin crvenim sjemenim ovo-jem II- Stanite kao podras!inje u uma-ma: kao ukrasno drvo; biljka .... Uporaba svjei listovi: samo u hnmf!op;tliji na preporuku nije za 182 Tisa Taxus baccata Iglice i sjemenke sadr7.c glikozidc j nekoliko alkaloi-da. Jako su otrovni za ljude, posebno za ivotinje, bubrege i izazivaj u paraliziranost Homeopatija pripravke od iglica upotrebljava kod osipa na koi i oboljenja reume. Germani su od tise spravljati jako djel otvoran otrov za strijele. Akti-vna tvar taksal iz kore tise dj eluje kod terapije raka. Karmin crveni sjemeni ovoj (arilus) ne sadri otrove i slatkastog jc okusa s jakim trpkim okusom II ustima i zbog toga tisa i nije ba Iglice i cvjetovi kao di vlje . - krkavina, pasji dren, pasjakovina Rhamnus cathartica Plodovi sadre flavonskc: glikozide i antrakinone koji na debe-lo crij evo i dj eluju laksativno isLO kao i kora truljikc. Plodovi kr-kavine ipak su znatno blai i upotrebljavaju se za je djcce. Primjena: 8-12 osuenih babica pojesti za-jedno s jednom jabukom zbog ublaavanja neugodnog okusa. Postoje i gotovi pripravci za djecu, npr sir up. Nezrel i p lo- Ustovi i cvjetovi dovi ili su opas-ne i mogu izazvati trovanja s ili kolika-ma. Kod tegoba nuno jc posjetiti \ II'> Zimzeleni grm II- Od svibnja do lipnja ... do5m ... Obiljeja A ;O A < Z en priblieno nasuprotne, otklonjene (Oblik kria!) j trnovite: kora pepeljasto siva, lagano listovi nasuprotni, iroko ovalni; cvjetovi bjel kasto-uti, neprimjetni IJO- Stanite rairena u ivicama i grmo-vima na suhim 1junkovi tim ili glinovitim tlima Ilo Uporaba osueni plodOVi: laksativ 183 II> Listopadni grm II> Od svibnja do lipnja II> 2-6m II> Obiljeja lagano razgranjena; otklonjene, bridaste, zelene, nom s plutom; listovi nasuprotni, duguljasti; odozgo mat zeleni; cvjet ovi neprimjetni; karmin crveni plodovi s sto-utim sjemenkama II> Stanite uz rubove puteva il i u biljnim zaj ednicama umaraka; sadi se i uz ulice III> Uporaba listovi ili plodovi; samo u homeopatiji na preporuku nije za 184 kurika Euonymus europaea Svi dijelovi biljke sadr e glikozidc i alka-loide. Nakon konzumi-ranja plodova jarko cr-vene boje pojavljuju sc teke kolike u ju eluca i cr ijeva, te nje II krvotoku koje mogu izazvati smrt. Medicinski se u dananje vrijeme gotovi pri-pravci upotrebljavaj u jo samo Cvjetovi, rijetko kao laksativ i za rana. listovi i Nekad je bila proi rena uporaba proti v plodovi gamadi i mol jaca. Od tvrdog drveta su igle 7.a tri kanje ili vreteno. Izvrsna je i za ugljen za crtanje visoke kvalitete. Visoka kopriva, kopriva Urtica dioica Zel en koprive sadri vel ik broj tvari koje i ispiranje upalnih procesa, a uporrchljava se kao oparak (1-2 iSitnje-ne zeleni/alica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod reumatskih tegoba ili prema preporuci kod tegoba prostate. Kopriva je sastOjak II velikom broju gotoVih preparata za olakavanje tegoba peostate. I-iomcopatija vie primjenjuje srodnu malo lop rivu (Urtica urens). Svidi listOvi mogu se spra-vljati kao samoniklo Od stabljike su sc nekad proi7.Vodila vlakna. Listovi su prehrana za gusjenice velikog broja danjih k pt ira, npr. za danje i malog kopri vara. listovi i cvjetovi ... Trajnica ... od lipnja do srpnja ... 9O-150cm li'" Obiljeja stabljika uspravna, neraz-granjena, bridasta, listovi nasuprotni, speteljkom, grubo nazubljeni, mat ze-leni: cvjetovi jako neprimj-etni, jednospolni; svi dijelo-vi s m dlakama arnicama .. Stanite jako na padi nama, obalama rijeka, nom zemljitu i u vrtovima; pokazatelj prisutnog duika .. Uporaba svjea ili osuena zelen; organi: samoni-klo 185 .. Trajnica .. Od lipnja do kolovoza .. do5m liJO ObiljeJa stabljike naborane, pe-nju se u smjeru kazaljke na satu; listovi dekusira-ni, speteljkom, srcasto ili dlanoliko lapasti, na-borani; cvjetovi jednos-poilli; muki umetlici, enski u cvatovima ni m .. Stanite rairen u grmovitim mje-stima na adama ili na-plavinama uz i na zem-ljitu; kultivirana biljka .. Uporaba enski cvatovi, mlade mladice; sredstvo za smirenje; samoniklo 186 hmelj Humulus lupulus enski cvjetovi sadre uljt: i gorke lvar i ( hl pulon, humulum) koje su kemijski srodne sa saSI;IV nim tvarima kanabisa. djel uj u antibakterijski i Kod l l nesanice oparak (2 osuenih ea, ostaviti da OdStoji 15 min uta) djeluje isto listovi i cvjetovi pouzdano kao pivo od hmelja koje na odredeli predstavlja od cvjetOva hmelja. no djelovanje tvari pn sutni_h u hmelju upi vII nije prisutno. Mladi izdanci hmelja mogli S( spravljati kao paroga ili s mrkvastom kao salata. trputac, veliki trputac Plantago major trpulac sadri sluzi, trijeslovi-ne, i glikozid aukubin s antibakterijsk-im svostvima. Droga se upotrebljava kao sredstvo za sluzj i ublaavanje nadraenja kod kalara go-rnjih dinih putc; va, ponekad i kod upa-la sluzn ica probavnih organa. Kao lijek