“Naći se zajedno je početak. Zadržati se zajedno je progres. Raditi zajedno je uspjeh» Henry Ford

Poštovani čitatelji,

ovaj zadružni vodič izdali smo sa željom i ciljem da Vama, poduzetnicima i onima koji to žele postati, približimo model zadružnog poslovanja koji treba zaživjeti kao pokretač razvoja socijalno odgovornog poduzetništva.

Krajnji i osnovni cilj djelovanja zadruga je promicanje interesa svojih članova te njihovo unapređenje bilo da se radi o ekonomskim, socijalnim, kulturnim ili nekim drugim interesima. Zadruge kao oblik udruživanja nude najveću stabilnost i sigurnost proizvođačima jer nude lakšu nabavu sirovi-na, bolju konkurentnost na tržištu te osiguravaju plasman proizvodima.

Što je zadruga, kako je osnovati i zašto se udružiti u zadrugu? Imaju li zadruge veze s poduzetništvom i mogu li biti pokretači razvoja? Kako funkcionira zadruga kao poduzetnička or-ganizacija? U ovom zadružnom vodiču nastojali smo dati ogovore na ova i slična pitanja te objasniti zadružne vrijednosti i načela te značenje zadrugarstva u državama Europske unije.

Nadamo se da će ovaj vodič najviše koristiti potencijalnim zadrugarima, ali i onima koji su već otkrili prednosti udruživanja, te da će pomoći u pokretanju novih inicijativa razvoja zadrugarstva u Hrvatskoj.

Želimo Vam puno uspjeha u Vašim projektima i inicijativama!

Direktorica: Vida Iličić Poduzetnički centar Pakrac d.o.o.

PREDGOVOR ČITATELJIMA

2

◊ Udruženje pojedinaca utemeljeno na sličnim ili istim osobnim interesima, aktivnostima i djelovanju

◊ Krajnji i osnovni cilj djelovanja zadruge je promicanje interesa svojih članova te njihovo unapređenje bilo da se radi o ekonomskim, socijalnim, kulturnim ili nekim drugim interesima

◊ Osnovna karakteristika: dobrovoljno udruživanje te neposredno i demokratsko sudjelovanje svakog člana zadruge u udruživanju i donošenju odluka

◊ Zadruga posluje kao pravna osoba (tvrtka) koja se i osniva u svrhu lakšeg i učinkovitijeg poslovanja

ZADRUGA? ŠTO

JE

3

1. KORAK – najmanje 3 fizičke i/ili pravne osobe istih djelatnosti i/ili interesa

2. KORAK – potpisivanje Ugovora o osnivanju zadruge

3. KORAK – sazivanje Osnivačke skupštine

4. KORAK – donošenje: Pravilnika zadruge, odluke o odabiru upravitelja, imenovanju članova nadzornog odbora

5. KORAK – ovjeriti sve dokumente kod javnog bilježnika s tim da ih prethodno potpišu: • Ugovor o osnivanju zadruge – svi na svakoj stranici; na zadnjoj stranici se potpisuju osnivači; • Zapisnik sa osnivačke skupštine – zapisničar i predsjedavajući Skupštine; • Pravilnik zadruge – predsjednik Skupštine; • Ovjera potpisa upravitelja – potpisuje upravitelj; • Popis osnivača – potpisuju se svi osnivači.

OSN

IVA

NJE

ZA

DR

UG

E

6. KORAK – izvršiti prijavu u Sudski registar, a uz nju unosi se: • Zapisnik sa osnivačke skupštine • Ugovor o osnivanju zadruge • Odluku o imenovanju članova Nadzornog odbora i to: • Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika NO • Odluka o imenovanju upravitelja zadruge • Ovjereni potpis upravitelja zadruge • Izjava osobe ovlaštene da vodi poslove zadruge • Popis članova zadruge • Dokaz o uplati za državni proračun, Narodne novine i Vjesnik ili lokalni list • Potvrda o uplati osnivačkog uloga

7. KORAK - prijava Državnom zavodu za statistiku (Ilica 3, Zagreb)

8. KORAK – otvaranje računa kod poslovne banke

9. KORAK – izvršiti prijavu zadruge na mirovin-sko i zdravstveno

10. KORAK – prijava u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (porezna uprava općine)

11. KORAK – prijava u Hrvatski savez zadruga (Gajeva 2a, Zagreb) 4

Osnovno pravilo kod osnivanja zadruge je da zadrugari koji se udružuju imaju jasne ciljeve i interese zbog kojih se udružuju.

Ciljevi zadružnog udruživanja bit će im tim jasniji što su im prepoznatljiviji, tj. tim više što se baziraju na ciljevima njihovih samostalnih djelatnosti kao i na problemima s kojima se svakodnevno u toj djelatnosti i poslovanju susreću.

Tako jasno definiran cilj zadruge postaje glavni promotor uspješnog djelovanja i pokretač djelatnosti zadruge. Ovdje se misli da ovakvo definiran cilj mora odgovarati i biti jasan svakom zadru-garu, te njemu prepoznatljiv i u skladu s njegovim interesima. Samo takav cilj može osigurati kvalitetno funkcioniranje zadruge.

Ovo je potvrdila i praksa po kojoj nejasni i neprepoznatljivi ciljevi dovode do neprepoznavanja vlastitih interesa zadrugara za zadružnim poslovanjem. Zbog toga su više uspjeha u poslovanju imale zadruge sličnih i/ili istih djelatnosti, a manje različitih djelatnosti.

VRSTE ZADRUGA

Prema vrstama djelatnosti fizičkih i/ili pravnih osoba koje se udružuju, zadruge tako mogu biti:

• Nabavno-prodajna ili potrošačka zadruga – vrši samo servis prodaje i nabave;• Prerađivačko - poljoprivredne zadruga – finalizira proizvode i prodaje ih;• Stambene zadruga – udruživanje zbog izgradnje stanova• Štedno – kreditne zadruge – omogućuje samofinanciranje vlastitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti• Obrtničke zadruge – vrši razmjenu iskustva, znanja, proizvoda i usluga• Učeničke zadruge – spajaju znanost i učenje te njeguju principe zadrugarstva

5

Računovodstvo i knjigovodstvo zadruga podliježe Zakonu o trgovačkim društvima NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, a knjigovodstvo se vodi u skladu sa Zakonom o računovodstvu NN 146/05.

Poslovne knjige vode se po načelima dvojnog knjigovodstva kao i za sve pravne osobe, a čine ih: glavna knjiga (konto kar-tice), dnevnik knjiženja i pomoćne knjige.

Glavna knjiga sadržava evidenciju promjena na imovini, obvezama, kapi-talu, rashodima, prihodima i rezultatima poslovanja, dok se u dnevnik knjiženja također unose sve poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka. Pomoćne knjige ustrojavaju se svaka zasebno te se u njima evidentiraju ulazni računi, izlazni računi, oprema, inventar, materijalne kar-tice i sl., ali broj i naziv pomoćnih knjiga nije zakonom određen jer ovisi o djelat-nosti zadruge i o tome da li je zadruga u sustavu PDV-a ili ne. U pomoćne knjige svrstava se i Imenik zadrugara kojeg mora voditi svaka zadruga. Ukoliko zadruga posluje putem gotovin-skog plaćanja dužna je voditi blagajnu, a ukoliko zapošljava radnike mora se voditi Matična knjiga radnika te zadruga, u tom slučaju, podliježe Zakonu o radu i Zakonu o porezu na dohodak i njegovom Pravilniku.

Uz gore navedene zakone zadruge još podliježu nekim zakonima kao što su Opći porezni zakon te Zakon o porezu na dobit i njegovom Pravilniku te svake treće god-ine podliježu reviziji.

Na početku poslovanja zadruge mora se načiniti popis imovine i obveza, a na-jmanje jednom godišnje zadruge moraju knjigovodstveno stanje uskladiti sa stvar-nim stanjem imovine i obveza inventurom. Na završetku poslovne godine izrađuje se račun dobiti i gubitka koji mora biti usklađen sa svim gore navedenim zakoni-ma.

Bilo kakva promjena podataka koji se nalaze u Rješenju o osnivanju zadruge iz Trgovačkog suda (npr. podaci o zadru-garima, upravitelju, kapitalu ili članskim ulozima i sl.) mora se odmah prijaviti Trgovačkom sudu, a do 31. siječnja svake godine za prethodnu godinu sve se te promjene moraju još jednom prijaviti Trgovačkom sudu posebnim dopisom. Zadruge, također, kao i druge pravne os-obe, mogu koristiti kreditna sredstva pre-ma uvjetima kreditnih linija te poticaje za poljoprivredu ili kapitalna ulaganja. Za-htjeve za poticaje ili kredit za zadrugare podnosi zadruga.

KAKO SE VODI POSLOVANJE ZADRUGE

6

TKO UPRAVLJA ZADRUGOM?

Najviše tijelo zadruge predstavlja SKUPŠTINA ZADRUGE.

Skupštinu predstavljaju svi članovi zadruge. Skupština zadruge saziva sve sjednice i sastaje se minimalno jednom godišnje.

Sjednice skupštine vodi predsjednik izabran između članova skupštine na period od 4 godine. Na svakoj sjednici vodi se zapisnik o zaključcima i tijeku sjednice. Sve odluke se donose glasovanjem natpolovičnom većinom glasova zadrugara. Glasovanje je javno i transparentno.

Skupština zadruge donosi:

- Pravila i druge opće akte Zadruge, bira i opoziva nadzorni odbor i upravitelja i druga tijela,- donosi plan i program rada,- donosi odluku o kreditnom zaduženju zadruge, te o opterećenju i otuđivanju pokretne i nepokretne imovine, odlučuje o raspodjeli dobiti te pokriću gubitaka, usvaja financijsko izvješće Zadruge i izvješće o obavljenoj reviziji, donosi odluku o isključenju zadrugara,- donosi odluku o suosnivanju druge zadruge,- odlučuje o svim oblicima udruživanja i razdruživanja, donosi odluku o članstvu u zadružnim savezima i predstavnicima zadruge u istim; odlučuje o drugim pitanjima predviđenim aktima zadruge i zakonom. Skupština, kao najviše tijelo Zadruge, može punovažno odlučivati o svim pitanjima koja su ovim Pravilima stavljena u nadležnost drugim tijelima Zadruge.

Skupština može donijeti poslovnik o svom radu.

UP

RA

VLJA

NJE

ZA

DR

UG

OM

7

NADZORNI ODBOR

Broj članova nadzornog odbora nije određen i članove bira Skupština većinom svih raspoloživih glasova. Mandat članova nadzornog odbora traje 2 godine. Nakon isteka mandata, skupština može izabrati novi ili potvrditi stari nadzorni odbor. Nadzorni odbor zasjeda najmanje jednom u 3 mjeseca, a saziva ga upravitelj, predsjednik Skupštine zadruge ili pojedini zadrugari. Način sazivanja sastanaka, priprema, način rada, donošenje odluka i objavljivanje odluka isti je kao za poslovanje Skupštine zadruge.

Nadzorni odbor nadzire upravitelja u vođenju poslova, obavlja uvid u poslovne knjige i obavlja nadzor financijskog poslovanja zadruge, obav-lja pregled godišnjeg obračuna, raspodjelu do-biti i pokriće gubitaka; može privremeno obus-taviti izvršenje odluka i radnji upravitelja, poduzeti mjere za redoviti nastavak poslova i u roku od 8 dana sazvati skupštinu; zastupa interese zadruge u postupcima protiv upravitelja; saziva izvanrednu skupštinu ako je to potrebno i u interesu zadruge; obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

O svim provedenim aktivnostima i nalazima Nad-zorni odbor obavještava Skupštinu zadruge.

Aktivnosti upravljanja i poslovanja vodi UPRAVITELJ zadruge.

Upravitelj se bira na Skupštini zadruge na pe-riod koji također određuje Skupština. Upravitelj je ključna osoba za planiranje i upravljanje poslovan-jem zadruge.

Djeluje samostalno u donošenju poslovnih od-luka osim u slučajevima ako se radi o poslu koji može imati veliki značaj za rentabilnost i likvidnost zadružnog poslovanja. U tom slučaju prethodno se mora konzultirati i obavijestiti Nadzorni odbor. Upravitelj za svoje vođenje poslovanja ostvaruje pravo na osobni dohodak koja se regulira ugovo-rom između Zadruge i Upravitelja, a temelji se na rezultatima poslovanja zadruge.

Važno je, a tako je i praksa pokazala da uprav-itelj zadruge treba biti osoba jakih menadžerskih sposobnosti i stručna u obavljanju poslova uprav-ljanja zadrugom, a najpoželjnije je da upravitelj zadruge ne bude zadrugar već profesionalno angažirana osoba čiji se interes temelji na ostva-rivanju osobnog dohotka od poslovanja zadruge.

8

Aktivnosti koje upravitelj treba provoditi:

1. utvrditi misiju zadruge – njenu temeljnu djelatnost i procijeniti što ona predstavlja u odnosu na ostale sudionike na tržištu

2. procijeniti tržište – što je zadruga na makro (šire okruženje) i mikro (lokalna zajednica) tržištu te udio tržišta

3. plan aktivnosti i određivanje prema konkurenciji

4. utvrditi postoji li strateški partner

5. izrađuje poslovni plan temeljeno na prikupljenim i razrađenim poslovnim idejama – zadužen za poslovno planiranje i provođenje aktivnosti definiranih planom

6. razvoj marketinške strategije i plana marketinga kojim utvrđuje: što je proizvod, kako stvoriti robnu marku, definirati veličine i oblik pakiranja, prodaje, cijene, reklamiranja i distribucije, tko je kupac proizvoda i kako mu se prilagoditi

7. organizaciju posla – jasno definirati tko što radi u zadruzi, tko je tko

8. planirati trajno i kontinuirano s naglaskom na plan prodaje

9. pratiti tehnološka dostignuća ukoliko se radi o projektima razvoja proizvodnje

10. prethodno izraditi financijske projekcije poslovanja: kalkulaciju troškova, kalkulaciju prihoda, tijekove novca temeljeno na postojećoj financijskoj dokumentaciji

11. koristiti znanje drugih – poslovni consulting, savjetodavne usluge

12. stalno se educirati i usavršavati svoje znanje.

9

Poslovnim planiranjem definiraju se aktivnosti koje su potrebne radi donošenja odluka koje mogu direktno utjecati na poslovne rezultate, a time i na samu zadrugu (cijene, tržište, investicije, unapređenje tehnologije, i sl.). Načela kojima se pri svakom poslovanju treba rukovoditi su:

- realnost i objektivnost informacija i ulaznih podataka- uključivanje svih čimbenika koji utječu na poslovni proces- definirane aktivnosti moraju biti provedive- plan aktivnosti mora biti postavljen u realni vremenski okvir

Isto tako kod planiranja aktivnosti zadruge važno je voditi računa o: potražnji za proizvodom, kretanjima i dinamici cijena, proizvodnim resursima zadrugara, sta-vovima konkurencije.

PLANIRANJE - ZAŠTO I KAKO PLANIRATI POSLOVANJE

Dva su temeljna oblika planiranja koje je potrebno prakticirati u poslovanjuzadruga:

1) kratkoročno planiranje proizvodnje

2) strateško planiranje

No prije bilo kakvog planiranja, upravitelj zadruge bi trebao načiniti SWOT analizu zadru-ge u kojoj se definiraju komparativne prednosti (snage), slabosti, mogućnosti (prilike) i opasnos-ti. U nastavku dajemo primjerak za izradu ove analize za koji vjerujemo da će biti primjenjiv za poslovanje zadruge.

10

Obrazac SWOT analize – navedite što analizirate? Predloženi kriteriji za definiranje pojedine stavke analize mogu se koristiti i za definiranje nekih drugih stavki analize ovisno o vrsti poslovanja.

Primjeri kriterija: prednosti zadruge? Sposobnosti? Kompetitivne pred-nosti? Iskustvo? Ljudi? Lokacija i ge-ografski položaj? Inovativni aspekti? Cijene, vrijednosti, kvalitete? Da li postoje jedinstvene tržišne točke? Resursi? Certifikati kvalitete proiz-voda/procesa? Tehnologija? Filoz-ofija i vrijednosti (visoko motivirani ili?) Upravljače sposobnosti, znanje, učenje?

Primjeri kriterija: razvoj tržišta? slabosti konkurencije? Trendovi u razvoju gospodarstva ili životni sti-lovi? Razvoj tehnologija i inovacija? Globalni utjecaji? Nova tržišta, ver-tikalna, horizontalna? Tržišne niše? Razvoj poslovanja i/ili proizvoda? Informacije i istraživanja? Parner-stva, distribucija? Obimi proizvod-nje? Sezonsko poslovanje, utjecaj trendova?

Primjeri kriterija: nedostatci? Nedostatci kompetativnih snaga? Financije? Vlastite, poznate sla-bosti?

Primjeri kriterija:Politička situacija? Legislativa? Utjecaji na okoliš? Razvoj IT sistema? Namjere konkurencije? Istraživanje tržišta? Nove tehnologije, usluge, ideje? Važni ugovori i partneri? Održavanje unutrašnjih sposobnosti? Moguće prepreke? Gubitak ključnog osoblja?

SNAGE SLABOSTI

PRILIKE OPASNOSTI

Ovaj primjer analize preporučamo za korištenje kod analize same zadruge i svakog projekta koji zadruga priprema, za upravitelja zadruge kao i radne skupine zadrugara ili skupštinu zadruge.

1) Kratkoročno planiranje proizvodnje

Ovaj oblik planiranja odnosi se na operativno, sezonsko planiranje. Obuhvaća određeni vremenski period u kojemu je moguće predvidjeti cijene i odnose na tržištu. Temelji se na informacijama dobivenim od kupaca i dobavljača, a vremenski okvir za koji se obavlja je 1 godina.

Ovakvim oblikom praćenja i planiranja proizvodnje, tj. usporedbom planiranih i realiziranih rezultata, moguće je utvrditi i dalje pratiti te planirati potrebe tržišta financijskih sredstava za nabavu istog kao i pratiti dinamiku opskrbe kupaca.

11

2006. GOD/MJESECI

PROIZVODI (kg/kom)

PROIZVOD I PROIZVOD II PROIZVOD III PROIZVOD IV UKUPNO (kg)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO

Plan proizvodnje po mjesecima (proizvođač/god)

2006. KOOPERANT

PROIZVODI (kg/kom)

PROIZVOD I PROIZVOD II PROIZVOD III PROIZVOD IV UKUPNO (kg)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO

Godišnja proizvodnja pojedinih kooperanata/proizvođača

Strateško planiranje predstavlja dugoročno planiranje, a definiranje promatranog perioda planiranja ovisi o namjeni planiranja.

Najčešće je strateško planiranje vezano za osig-uranje vanjskih izvora financiranja, ali ono to svaka-ko ne bi isključivo trebalo biti.

Prije izrade strateškog plana potrebno je utvrditi, tj. analizirati trenutno stanje po već gore navedenom modelu SWOT analize, kao i analizirati probleme koji se trebaju u budućnosti riješiti. U skladu s tim, potrebno je probleme poredati logičkim slijedom, tj. utvrditi uzročno-posljedične veze između njih i tako ih rangirati. Na ovaj način dobiva se problem-sko stablo koje koristi za kasniju definiciju i analizu ciljeva.

Na isti način, a vezano za već oblikovano problem-sko stablo, može se definirati stablo ciljeva. Između definiranih ciljeva također mora postojati određena uzročno-posljedična veza.

Svi ovi ciljevi mogu pridonijeti rješavanju krajnjeg cilja koji je i cilj poslovanja i/ili projekta. Naravno, da bi došli do realizacije definiranih pod-ciljeva i konačnog cilja, potrebno je izdefinirati ak-tivnosti koje će dovesti do realizacije pojedinačnih podciljeva, a slijedom toga i glavnog cilja.

Ove metode mogu se koristiti kao pripremne radnje za izradu dokumenta strateškog plana, a posebno pogodne za izradu analiza u grupama gdje je ve-lik broj sudionika.

12

Prema preporučenom sadržaju, dokument strateškog plana trebao bi sadržavati slijedeće:

1. Cilj – ideje i namjere2. Subjekt – identifikacija zadruge, postojećih resursa, kapaciteta3. Iskustva u poslovanju i rezultati, naturalno i financijski4. Tržište nabave i prodaje, konkurencija, šansa5. Tehnologija – dinamika proizvodnje i normativi6. Vrijednost investicije7. Financiranje, izvori, uvjeti, otplata8. Kalkulacija proizvodnje, dinamika9. Potrebne aktivnosti za realizaciju10. Ocjena plana10.1. Račun dobiti i gubitka10.2. Financijski tok10.3. Ekonomski tok10.4. Metode ocjene11. Zaključna razmatranja – očekivani rezultati

13

Zadrugarstvo je jedan od oblika poslovnog

udruživanja malih i srednjih poduzetnika čime oni ost-

varuju svoje interese i unapređuju svoje poslovanje.

Ova činjenica danas sve više dobiva na značenju

jer poslovno povezivanje malih i srednjih poduzetnika

postaje nužnost opstanka na tržištu. Proces globaliza-

cije negativno djeluje na male i srednje poduzetnike

budući da oni najčešće nisu spremni oduprijeti se hi-

perkonkurenciji i masovnoj proizvodnji. Naime, njihovi

proizvodi temelje se na malim serijama proizvoda vi-

soke kvalitete, atraktivnog dizajna i visoke cijene.

Inovativnost, kreativnost utemeljene na znanju koje re-

zultiraju kvalitetnim proizvodom i/ili uslugom, impera-

tiv su suvremenog i konkurentnog poslovanja.

Stoga udruživanje malih i srednjih subjekata osigurava

prihvaćanje znanja, razmjenu iskustava gdje zadruge

postaju organizacijska potpora poduzetničkim poth-

vatima te olakšavaju njihov rast i razvoj u tržišnom

okruženju punom izazova i prijetnji.

ZA

DR

UG

AR

STV

O I

P

OD

UZETN

IŠTV

O

14

ZADRUGARSTVO U EU

Zadrugarstvo u EU danas predstavlja vrlo značajan ob-lik gospodarskog poslovanja što je jednim dijelom vezano za dugu tradiciju poslovanja koja datira još od sredine 19. stoljeća (prva zadrugu su osnovali tekstilni radnici u Rochdalu 1844. godine, koja je opskrbljivala članove radničkih obitelji potrebnim namirnicama uz najpovoljnije cijene).

Danas su se zadruge sa brojem od gotovo 300.000 za-druga i direktnim zapošljavanjem 4,8 milijuna radnika te in-direktim utjecajem na 140 milijuna stanovnika etablirale kao važan faktor ekonomskog razvoja. Kao dokaz tome koliko su zadruge danas u EU jake, govori i činjenica da su se mnoge razvile i u segmentu u kojemu su jake i profitne organizacije kao što su bankarstvo, osiguranje, farmacija, zdravstvo, pol-joprivreda i dr.

Tako u danskoj poljoprivrednoj proizvodnji zadruge sud-jeluju sa 83%, u francuskim bankarskim uslugama sa 50%, 21% u zdravstvenoj njezi u Španjolskoj, 60% u švedskoj drvnoj industriji i šumarstvu.

Na temelju analiza i dobre prakse poslovanja zadruga u EU, doneseno je Priopćenje o razvoju zadruga u Europi s tri glavna cilja:

1) značajnija promocija zadruga širom EU i promocija osnivanja novih zadruga;2) unapređenje zadružnog zakonodavstva;3) održavanje i unapređenje zadružne uloge i zadružnog doprinosa društvu.

Zbog svega gore navedenog, planovi EU će podržavati:

promociju zadružnog poslovanja, razvoj surad-nje u cilju razvoja zadružnog poslovanja; razvoj novih tehnika za skupljanje i analizu podataka; organizaciju edukacija, obrazovanja i prekvali-fikacije; osiguranje najbolje poslovne podrške temeljene na prethodnim iskustvima; razvoj za-druga kroz pristup EU fondovima i programi-ma; razvoj legislative vezane za zadruge.

15

Zadruge u EU, predstavljaju mediji za pri-jenos rješenja sa područja djelovanja u zajed-nici, a vezano za npr. politiku zapošljavanja, udruživanja, regionalnog i ruralnog razvoja, poljoprivredu i sl.

Ove mogućnosti kao i ovi modeli bit će primi-jenjivani i među zemljama kandidatima, a nji-hove financijske mogućnosti ovisit će o spremnosti njihove realizacije, tj. o organiziranosti, znanju i ozbiljnosti korisnika eventualne financijske pot-pore.

16

PREDNOSTI ZADRUŽNOG POSLOVANJA

(ekonomske i društvene prednosti)

1. Zadruge su tvrtke zajednice

• Zadržava se gospodarska dobit unutar zajednice• Profit se ne odlijeva nego ispunjava unutrašnje interese• Članovi zadruge ujedno su i vlasnici• Zadruga odgovara na potrebu zajednice• Poljoprivredne zadruge udovoljavaju potrebe za opskrbljivanjem, otkupom, preradom i trženjem proizvoda

2. Zadruge promiču demokraciju• Zadrugari su vlasnici svog poslovanja - osiguravaju zajednički dio kapitala, biraju tijela, koriste povoljnije usluge zadruge, štite i raspolažu novonastalim prihodima• Kroz zadrugu zadrugari dobivaju gospodarska i šira socijalna znanja• Zadruga uči ljude kako rješavati problem na demokratski način• Zadruge pomažu usvajanje poduzetničkih vještina i marketinških vrijednosti

3. Zadruge izgrađuju otvoreno tržište• Zadruge šire gospodarsku moć i ohrabruju konkurentnost• Mali proizvođači istupaju na tržište bez posrednika• Uspijevaju smanjiti nelojalne cijene i održati konkurentnost roba i dobru uslugu

4. Zadruge razvijaju ljudsko dostojanstvo• Zadruga omogućava bijeg iz siromaštva• Podučava novim vještinama i poslovnim znanjima• Osnažuje pojedinca i puža mu šansu da sudjeluje u odlučivanju• Pronalazi rješenje za socijalna i gospodarska pitanja• Organizira komunikacije između članova i struktura upravne i gospodarske moći• Uspijevaju smanjiti nelojalne cijene i održati konkurentnost roba i dobru uslugu

17

5. Zadruge su sustavi razvoja

• Omogućuju stvaranje regionalne i državne mreže te povećavaju poslovni volumen• Lokomotiva razvoja i rasta poduzetništva• Omogućava opskrbu po nižim cijenama i podjelu dobiti od dodane vrijednosti

I za kraj - Zadruge omogućuju:

◊ Lakša nabava repromaterijala, prerada i prodaja proizvoda i usluga

◊ Bolja konkurentnost – zadruge su fleksibilnije, otvorenije, organizacija poslovanja je lakša

◊ Zadruga servisira potrebe svojih članova

◊ Jedini cilj joj je ostvarivanje što veće ekonomske koristi za pojedinca, člana zadruge

◊ Svaki zadrugar ima pravo odlučivanja bez obzira na visinu vlasničkog kapitala na temelju upravljačkih prava

18

U niže navedenom primjeru prikazat ćemo mogućnosti uzgoja jabuka na 1 ha zemljišta, kako bi pokazali i financijske prednosti poslovanja putem zadruge.

Kalkulacija pokrića troškova i ostvarenja dohotka

Prinos, kg/ha

Prosječna cijena, kn/kg

UKUPNI PRIHOD, kn/ha

Podsađivanje, 20 kom; 20 kn/kom

Mineralna gnojiva, kn/ha

Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha

Sanduci, kapaciteta 15 kg; 3,8 kn/kom

Vezivo, 40 kg; 25 kn/kg

Berba, 70 kg/h; 25 kn/h

Rezidba, 350 h; 35 kn/h

Ostali troškovi, kn/ha

UKUPNI TROŠKOVI

DOHODAK, kn/ha

35.000,00

2,41

85.600,00

400,00

804,00

9.487,83

8.866,67

1.000,00

12.500,00

12.250,00

1.000,00

46.308,50

34.571,64

19

Nabava repromaterijala (obračun troškova)

PREKO ZADRUGESAMOSTALNO

46.308,50 kn

+22% 10.187,87 kn

57.496,37 kn

46.308,50 kn

-15% 6.946,28 kn

39.362,22 kn

+22% 8.652,69 kn

48.021,91 kn

46.308,50 kn

-15% 6.946,28 kn

39.362,22 kn

-22% 8.652,69 kn

30.702,53 kn

nije u sustavu PDV-a u sustavu je PDV-a

Plasman proizvoda (obračun prihoda)

PREKO ZADRUGE (5% provizija)SAMOSTALNO

85.600,00 kn

+ 56.496,37 kn

29.103,63 kn

85.600,00 kn

- 48.021,91 kn

37.578,09 kn

-5% 1.878,90 kn

35.699,19 kn

85.600,00 kn

- 30.702,53 kn

54.897,47 kn

-5% 2.744,87 kn

52.152,60 kn

nije u sustavu PDV-a u sustavu je PDV-a

20

Institucije:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvaUlica grada Vukovara 78, Zagreb01/6106 111, 6109 111www.mingorp.hr

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstvaUlica grada Vukovara 78, Zagreb01/6106 111, 6109 201www.mps.hr

Hrvatski poljoprivredni zadružni savezAmruševa 8, Zagreb01/4922 935, 4922 936www.hzs.hr

Hrvatski savez zadrugaGajeva 2a, Zagreb01/4870 053, 4870 055

Hrvatska banka za obnovu i razvojTrg J.J. Strossmayera 9, Zagreb01/4591 666, 4591 721www.hbor.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvoIlica 49, Zagreb01/4846 622, 4846 612www.hamag.hr

INSTITUCIJE I ZAKONSKE ODREDBE

Zakonske odredbe kojima podliježu zadruge:

Zakon o zadrugama

Zakon o trgovačkim društvima

Zakon o računovodstvu

Opći porezni zakon

Zakon o porezu na dobit i njegov Pravilnik

Zakon o porezu na dohodak i njegov Pravilnik

Zakon o radu21

SADRŽAJ

Predgovor

1. Što je zadruga?

2. Osnivanje zadruge

3. Vrste zadruga

4. Kako se vodi poslovanje zadruge

5. Upravljanje zadruge

6. Planiranje - zašto i kako planirati poslovanje

7. Zadrugarstvo i poduzetništvo

8. Zadrugarstvo u EU

9. Prednosti zadružnog poslovanja

10. Institucije i zakonske odredbe

Sadržaj

1

3

4

5

6

7

10

14

15

17

21

23

23

Izdavač:

Poduzetnički centar Pakrac d.o.o.

Pokrovitelj:

USAID, Poduzetna Hrvatska

Oblikovanje i tisak:

Mik II Tiskara

Naklada:

500 kom

Poduzetnički centar PakracRadničko naselje 6

34 550 Pakrac

Tel: +385 (0)34/474-372

+385 (0)34/312-574

Fax: +385 (0)34/312-573

E-mail: pcp@pc-pakrac.hr

www.pc-pakrac.biz