Brošura Bura Znanja

Ideja udrugeBure Znanja

Ime organizacije: Bura Znanja Adresa: Sveuččilišna avenija 4, 51000 Rijeka T: 0917552034 E: [email protected] www.buraznanja.hr

... za edukaciju 21. stoljeća

Ideja udrugeBura Znanja


Što je Bura znanja?

Postoji li potreba za za Burom Znanja?

Ideja

Misija Bure Znanja

Promjene

1

2

3

4

5

6

7

8

SWOT analiza

Ciljevi i opseg projekta

Opis redizajniranog studijskogprograma

http://www.buraznanja.com



Što je Bura Znanja?“ Bura (sjevernjak, sjever, tal. bora) je vrlo jak vjetar, koji povremeno puše osobito u hladnije doba godine u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora.”

Mi smo se usudili zapuhati znanjem. Snagom bure.

U osnovi, Bura Znanja kao ideja počiva na trendu kojega je potaknulo vodeće svjetsko sveučilište Stanford početkom zimskoga semestra 2011. godine.

Bura Znanja je stvorena kao organizacija čija će osnovna djelatnost biti pretvaranje sadržaja izvedbenih programa kolegija na Sveučilištu u Rijeci u multimedijalne lekcije dostupne svima putem interneta. Besplatno.



http://hr.wikipedia.org/wiki/Talijanski_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Talijanski_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jadransko_more

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jadransko_more


Što je Bura Znanja?

Angažmanom u ovom smjeru želimo potaknuti studente, ali i ostale zainteresirane, da se uključe u znanstveni, istraživački i edukativni rad na Sveučilištu. Ideja je da se ponudom vrhunski obrađene teorije pojedinog kolegija oslobodi prostor i vrijeme za praktični rad u prostorijama fakulteta te da se na taj način potakne inovacija.

S druge strane, ovaj model edukacije rješava logističke probleme pri trenutnom nastojanju da student sam složi svoj kurikulum kombinirajući kolegije koje ga zanimaju, neovisno o tome koji ih fakultet na Sveučilištu nudi.




Što je Bura Znanja?

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci dobili smo privremeni prostor za instalaciju potrebne računalne opreme. Udruga je nabavila apsolutno neophodnu opremu za početak.

Sljedeći nam je cilj opremiti prostor računalima i studijskom opremom kako bismo ostvarili pun potencijal trenutnih 13 članova organizacije i postojećih suradnika. Kroz provedbu pilot projekta koji bi trajao kroz ljetni semestar 2012. godine, Bura Znanja želi steći potrebnu praksu i profilaciju članova, ali i napisati znanstveni rad o utjecaju modernih tehnologija na edukaciju i poticanje inovacije. Po završetku pilot projekta, plan je transformirati organizaciju iz neprofitne udruge u poduzeće čiji bi glavni partner bilo Sveučilište u Rijeci.




Postoji li potreba za Burom Znanja?

Potreba za digitalizacijom nastavnih sadržaja postoji otkad je nastalo računalo. Sveučilišta su u svijetu motor inovacije u svakom društvu te su, u tom pogledu, oduvijek pokušavala prenijeti svoje sadržaje u digitalni

format i distribuirati ih putem interneta. Donedavno su se ta nastojanja svodila na to da tekst nastavnog sadržaja bude postavljen i dostupan na stranicama kolegija. Ponekad bi ovo nastojanje išlo

korak dalje pa su postojale inicijative da se predavanja snime te video zapisi postave na internet. To je i danas praksa najvećih svjetskih sveučilišta koja imaju Youtube kanale na kojima su dostupna njihova predavanja.




Postoji li potreba za Burom Znanja?

Fakulteti Sveučilišta u Rijeci svake akademske godine organiziraju velik broj kolegija. Naša je vizija omogućiti ovladavanje teorijskim dijelom akademskih sadržaja ponudom multimedijalnih lekcija na hrvatskome, ali i na engleskome jeziku koje bi bile dostupne na mrežnom portalu pojedinog kolegija. U sklopu realizacije ovoga projekta, akademski bi sadržaj (lekcije) bio prikazan na jednostavan, razumljiv, edukativan i zabavan način objedinjujući sve dostupne multimedijalne tehnike - sliku, zvuk, animaciju i video zapis.

Ovaj bi se format distribuirao putem mrežnog portala posebno dizajniranog za svaki kolegij. Naposljetku bi se, sustavnim korištenjem društvenih mreža poput Facebooka, Twittera i Google+, koristio iznimno moćan medij širenja materijala, primarno prema studentima Sveučilišta u Rijeci, a potom i prema svjetskim sveučilištima.




IDEJA

Naša je ideja da se koncepti koji tvore sadržaj lekcije mogu pretraživati unutar i izvan nje. Pojedina objašnjenja u lekciji mogu referirati na koncepte iz drugih lekcija unutar kolegija, ali i na koncepte objašnjene na mrežnim portalima drugih kolegija. Time se stvara mreža znanja koja je povezana u logičkom smislu te se ostvaruje istinska multidisciplinarnost i interakcija u znanstvenom istraživanju.

Do ove smo ideje došli pomnim proučavanjem sustava koje je implementiralo Sveučilište Stanford na svojim kolegijima "Introduction to Machine Learning" i "Introduction to Databases" u listopadu 2011. godine, Stanford i Google kolaboracija na predmetu "Introduction to Artificial Intelligence", open source platforme za učenje Khan Academy te RSA - organizacije za pronalaske inovativnih rješenja za svjetske socijalne probleme.




Ideja

Lekcije će biti interaktivne prirode, a to znači da se nakon objašnjenja koncepata unutar lekcije može nalaziti interaktivni kviz čija je svrha utvrđivanje ovladavanja objašnjenog koncepta. Svaka bi se lekcija, osim od video materijala, sastojala i od dodatnog edukacijskog materijala u obliku PDF datoteka u kojima bi se nalazila skripta (obrađeni multimedijalni izvori).

Svi bi materijali korišteni pri izradi lekcije bili dostupni preko različitih referenci - znanstvenih članaka, publikacija, citata iz knjiga, literature, mrežnih stranica, multimedije koja se koristila (Youtube i Vimeo kanali, dokumentarci, filmovi, serije i slično).

Također, svaka bi lekcija imala svoj podcast - zvučni zapis koji se može slušati neovisno o tekstu i videozapisu.




Ideja

Naposljetku bismo referirali i na tehnologiju izrade svake lekcije (softver i hardver) pa bi transparentnost izrade ovakve metode za koju se Udruga zalaže poticala na razvoj sličnih modela i na drugim sveučilištima ili privatnim subjektima.

Lekcije su svojim oblikom prilagođene svakom formatu prikazivanja s ciljem da ih korisnici mogu pratiti i koristiti na

o s o b n i m računalima kod kuće, ali i na prijenosnim računalima, tabletima i pametnim mobilnim telefonima. Na taj način

studenti imaju maksimalnu slobodu i fleksibilnost u organizaciji svojega vremena i plana rada na upisanom kolegiju. Mrežni portali svakoga pojedinog kolegija distribuirali bi novosti putem

popisa mejl adresa, Twittera, Facebooka i Google+.




Ideja

Lekcije će biti strukturirane tako da studenti mogu pratiti svoj napredak u ovladavanju gradivom pomoću izdanih vježbi i pitanja za provjeru na kraju svakoga tjedna tijekom semestra. S druge strane, nositelji kolegija i nastavnici imat će platformu na kojoj će moći statističkom obradom rezultata vježbi i pitanja pratiti napredak studenata te, po potrebi, pojačati intenzitet objavljivanja lekcija ili uvesti dodatne sate nastave u prostorijama fakulteta.




Ideja

Na nastavi bi se, umjesto frontalnih predavanja teorije, studenti mogli posvetiti praktičnom aspektu stjecanja znanja i vještina koje kolegij obuhvaća.




Misija Bure Znanja

Cilj Bure znanja je usavršiti izradu, publikaciju i standardizaciju multimedijalnih lekcija služeći se provjerenim sadržajnim i tehnologijskim standardima sveučilišta kao što su Stanford University, Harvard...

Dugoročni je plan Udruge postići financijsku samoodrživost i prijeći u društvo s ograničenom odgovornošću, no uvijek u partnerstvu sa Sveučilištem u Rijeci.




Misija bure znanja

Naše djelatnosti

Organizacija interaktivnih tehnološki oplemenjenih događanja i druženja u prostorijama Udruge

Razvijanje platforme za publikaciju online multimedijalnih

video lekcija za sve kolegije na Sveučilištu u Rijeci

Proizvodnja multimedijalnog sadržaja za sve kolegije na

Sveučilištu u Rijeci

Konzultantske usluge oko prilagodbe izvedbenih planova za kolegije Sveučilišta u Rijeci u smjeru najnovijih tendencija na

svjetskom tržištu znanja

Promicanje našeg Sveučilišta u Hrvatskoj i cijelom svijetu

(online)




Misija bure znanja

Kroz detaljno razrađen projekt želimo istaknuti važnost navedenih aktivnosti za unapređenje kvalitete studija na Sveučilištu u Rijeci, doprinos u provođenju programa cjeloživotnog učenja i time provođenje strategije poticanja rasta ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta te uspostave europskog i istraživačkog prostora.

Dobre ideje svijetle u mraku. Bura Znanja može rasplamsati vaše ideje!




Promjene

Promjene su se u svijetu oduvijek događale. Međutim, zadnje se dvije godine događaju velike promjene u tehnologiji komunikacije i društvenih mreža. Svaki je aspekt društva zahvaćen (industrija, trgovina, zdravstvo, znanost, šport, kultura,politika,...) pa te promjene predstavljaju povijesni presedan. Paradigma prijenosa informacija potpuno je promijenjena i više ne postoji jednostrani stream, već je sve povezano unutar mreže.

Dobre i kvalitetne informacije šire se brzinom virusa jer ljudi preporučuju jedni drugima kvalitetan sadržaj koji je udaljen klikom miša. U takvoj su sferi enormne količine informacija dostupne odmah i na bilo kojem mjestu na Zemlji, a svaka se organizacija suočava s izazovom prilagodbe njezina djelovanja u kontekstu takvih promjena. Postoji nužnost prilagodbe kompletnog načina razmišljanja u edukaciji. Edukacijske ustanove širom svijeta počinju otvarati svoje kurikulume svjetskoj javnosti. Danas je najveći izazov kvalitetno obraditi, a ne samo omogućiti pristup informaciji.




Promjene

Globalne promjene zasigurno utječu na razvoj edukacije i sferu u kojoj Sveučilište u Rijeci djeluje. Studenti Sveučilišta su informatički pismeni i velika većina svakodnevno koristi računala te gotovo nitko ne može zamisliti život bez interneta. Kako bismo odgovorili na ovu situaciju, ključna je implementacija novih tehnologija i prilagodba obrazovanja eksponencijalnom rastu tehnologije i informacijama dostupnim pripadnicima u svim domenama društva.

Udruga Bura Znanja ovdje je da kao tim mladih, vrijednih i entuzijastičnih ljudi ponudi svoju pomoć Sveučilištu u Rijeci prilikom ostvarivanja strateške misije i vizije sa željom unapređenja kvalitete studija na Sveučilištu.

Studenti se suočavaju s nizom problema pri ovladavanju gradivom čiji okvir zadaju nositelji pojedinih kolegija na fakultetima. Neprikladna, zastarjela i ponekad neobrađena literatura, manjak literature, loše uređene mrežne stranice kolegija, nemogućnost reprodukcije održanih predavanja, manjak interakcije na satovima nastave samo su neki od tih problema. Studenti koji žele samostalno izabrati i dizajnirati svoj obrazovni program pohađajući i polažući predmete koji ih zanimaju i koji se slažu u postojeći kompleks znanja njihova kurikuluma, zbog prostornih i vremenskih ograničenja pri pojavama preklapanja predavanja u vremenskom terminu i prostornoj lokaciji prisiljeni su činiti kompromise u svojemu radnom tjednu čime ne iskorištavaju maksimum kapaciteta učenja.




Promjene

Ako ne prepoznamo i ne definiramo ove pojave kao probleme, nastavit će se trend birokratizacije fakulteta, pojave brojnih formi i pravila. Posljedica je ovoga trenda nezainteresiranost profesora za poboljšanjem kvalitete svojih predavanja jer se studenti većinom prilagođavaju sustavu i nastoje pružiti minimum potrebne prisutnosti, obavljanja prisustvovanja na kolokvijima i završnom ispitu te nakon toga prelaze na sljedeći predmet. Vrlo je rijetka pojava da student kojega zaintrigira sadržaj predmeta ima priliku u poticajnom okruženju maksimalno razviti vještine i znanja u konkretnom polju. Za tako nešto, najčešće je rješenje odlazak u inozemstvo na usavršavanje, a to znači povratak na poznati problem hrvatskoga društva, odljev mozgova.

Bitno je istaknuti da je sa stopom migracije od 29,4 posto Hrvatska zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi.




Promjene

Ono što se sa sigurnošću može istaknuti je da gledanjem unazad ne možemo na vrijeme primjetiti promjene te da proces prilagodbe traje toliko dugo da pri implementaciji te promjene i adaptacije već nastaje novi problem. Vrijeme je da se počne djelovati proaktivno, da se predviđaju potencijalni problemi u nastanku i rješava ih se u koraku te na taj način postavi novi standard u obrazovanju i cjelokupnoj hrvatskoj akademskoj zajednici.

Imamo savršenu priliku za akciju: prepoznali smo trend koji je trenutno u svijetu tek u nastajanju, a započela su ga najveća svjetska sveučilišta. Ništa nas ne priječi da pokušamo slijediti pravac u kojem su oni krenuli te da pritom učimo na njihovim greškama, a ne samo na vlastitim.




Promjene

Zašto smatramo da je ovakav uvod bitan? Želimo naglasiti da dijelimo viziju i misiju Sveučilišta u Rijeci. U provedbi našega projekta potreban nam je “vjetar u leđa” koji bi nam Sveučilište moglo pružiti, a mi smo sigurni da ćemo opravdati povjerenje njegovim promicanjem putem ostvarivanja naše djelatnosti: izradom, publikacijama i standardizacijom multimedijalnih lekcija služeći se provjerenim sadržajnim i tehnologijskim standardima. Sigurno ćemo utjecati na podizanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj na novu, do sad na ovim prostorima neviđenu, razinu.

Prema istraživanju tržišta istraživačke agencije Gfk Hrvatska, informatička pismenost u Hrvatskoj raste: na kraju 2011. godine može se konstatirati da je informacijska i komunikacijska tehnologija zastupljena u otprilike70% kućanstava Hrvatske, odnosno, oko dvije trećine građana starijih od 15 godina koristi internet. Dok svijet danas broji oko 2 miljarde internet korisnika, u Hrvatskoj ga koristi oko 2 milijuna osoba starijih od15 godina.




Promjene

Ovaj se projekt bavi izradom i publikacijom online multimedijalnih lekcija. Kada govorimo o online tržištu, možemo ga ugrubo podijeliti na ono u Hrvatskoj (primarno Udruzi) i svjetsko tržište. U Hrvatskoj nam je glavni cilj dobna skupina mladih od 15 do 35 godina, preciznije skupina od 15 do 24 i skupina od 24 do 35 godina. Glavni bi kanali distribucije i oglašavanja našeg proizvoda bile društvene mreže (Facebook, Twitter, Google+) koje koristi preko 90% skupine 15-24 godina, nešto manje 24-35 godina.




Zbog činjenice da je od 2010. do 2011. godine uporaba mobilnog interneta u ovoj skupini udvostručena (s 10% na 21%), uz osnovne bi portale prilagodili cijeli sustav za korištenje na iOS i Android platformama za sve pametne mobilne telefone na hrvatskom tržištu. Ako pogledamo trendove u uporabi interneta i mobilne tehnologije, možemo zaključiti da će se u narednih 10 godina preko 90% stanovništva koristiti internetom te preko dvije trećine mobilnim pristupom internetu. Tu vidimo ogromni potencijal i smjer prema kojemu se trebaju okretati tendencije razvoja Sveučilišta u Rijeci.

Promjene




Stanje je tržišta na svjetskoj razini također iznimno živo. Sveučilište Stanford je u suradnji s Googleom izdalo online kolegij Introduction to Artifical Intelligence te samostalno dva kolegija Introduction to Databases i

Introduction to Machine Learning. Nedavno je Sveučilište MIT objavilo kako će napraviti MITx - opensource platformu za besplatne online lekcije.

Promjene

U listopadu 2011. godine "pionir" predmet Introduction to Machine Learning

postao je primjer kako bi jedan uvodni online kolegij trebao izgledati. Kolegij kojega je svake godine upisalo i završilo oko 350 studenata, od listopada upisuje preko 70.000, a završava oko 10.000 studenata. Sveučilište Stanford je na tragu ovih rezultata za siječanj i veljaču 2012. godine pripremilo 15 novih kolegija iz raznih disciplina, od medicine Introduction to Anatomy do ekonomije i poduzetništva The Lean Launchpad. Moramo biti svjesni da se na svjetskoj razini provodi testna faza online kolegija i prijenosa znanja tim putem pa stoga pomno pratimo povratnu informaciju i reakcije ljudi i studenata koji prate i završavaju online kolegije.

!




Promjene

Predsjednik Stanford sveučilišta, dr. John Hennesy, na održanoj je IT konferenciji pod temom High tech Teaching u studenom 2011. godine iznio smjernice o implementaciji online tehnologije u edukaciji. Utvrdio je kako nadolazeći izazovi u znanosti zahtijevaju sve veći angažman studenata i nastavnika u praktičnom aspektu nastave - u laboratorijima, seminarima, istraživanjima, rješavanju problema, diskusijama, tribinama i sličnome. Zbog toga klasični oblik predavanja, tvrdi Hennesy, više nije dorastao potrebama istraživanja na poljima kao što su neuroznanost, istraživanje matičnih stanica, genetska medicina...

Na temelju znanja koje smo dobili prateći razvoj online edukacije na svjetskoj razini, došli smo do nekoliko ideja o tome kako bi se formati video lekcija mogli poboljšati. Jedan je od osnovnih ciljeva našeg projekta primijeniti novo sučelje na postojeći sadržaj koji se predaje na fakultetima Sveučilišta u Rijeci. To bi novo sučelje bilo prilagođeno dobnoj skupini koja trenutno studira (2012. godina). Sučelje o kojemu govorimo preuzeto je iz zabavne industrije, a riječ je o uporabi multimedije u prikazu informacija.




Promjene

U osamdesetim godinama prošlog stoljeća, osnova je sučelja bila tekst (DOS slika). Tog se perioda generacija današnjih redovnih studenata gotovo i ne sjeća. U devedesetim godinama sučelje se orijentiralo na grafički prikaz teksta; izumile su se ikone i standardizirala uporaba miša u korištenju PC-a. Dobili smo mogućnost

gledati nešto više od teksta na ekranima, mogli smo igrati igrice, gledati filmove i slušati glazbu. Na početku 21. stoljeća pa do danas, standard postaje touch screen i sound recognition tehnologije u kontroli računala. Pristup je informaciji postao bežičan. Slika i grafika postaje HD (high definition). Video se distribuira putem streaming sistema (Youtube, Vimeo), umjesto da zauzima fizički prostor CD-a i DVD-a. Društvene nam mreže postaju centralno polazište u informiranju o svijetu oko sebe; koristimo vlastiti društveni krug kako bismo filtrirali silne informacije koje sadrži internet. Ispred nas je vrijeme razvoja face recognition tehnologije te sixth sense tehnologije u pristupu i interakciji s digitalnim informacijama.

U ovakvome je okruženju najbolji pristup pri prijenosu novoga gradiva što jača i frekventnija upotreba multimedije tamo gdje je moguće. Ono što se može prikazati slikom, neka se tako i prikaže jer slika govori više od tisuću riječi. Isto vrijedi i za video prikaz koji govori još više od slike. Kombinacija svih dostupnih formata multimedije angažira mozak u učenju te čini razumijevanje sadržaja lakšim i bržim. Ovu pretpostavku Udruga je ukratko testirala na kolegiju Filozofija kao Sustav (povijest klasičnog njemačkog idealizma) prof. dr. sc. Predraga Šustara na Filozofskom fakultetu u Rijeci.




Promjene

Činjenica je da se na Sveučilištu u Rijeci nastava održava prema Bolonjskom modelu koji od studenata očekuje da budu

aktivni na nastavi. Iz tog smo razloga mjerili aktivnost na satovima prije i u vrijemeeksperimentalne primjene. Statistički je uzorak premali (četiri predavanja prije i jedno za vrijeme u kojem smo lansirali multimedijalnu online lekciju) da bi se izveo vjerodostojan zaključak, no postoji indikacija da primjena našeg modela dovodi do povećanja aktivnosti studenata na satovima. Budući da je aktivnost u korelaciji s motivacijom, možemo pretpostaviti da će studenti biti motiviraniji za učenje modelom za kojega se Udruga zalaže. Na satovima kolegija Filozofija kao sustav u prosjeku je bilo četiri studenata koji su se javili za vrijeme sata, dok se na eksperimentalnom satu na kojemu smo koristili video lekciju javilo osmero studenata i profesor je morao produžiti sat za 10 minuta.

?

Smatramo kako bi se brzom iteracijom lekcija, doradom i ispravkom nedostataka, vrlo brzo

postigao još optimalniji način učenja teorijskoga dijela nastave.




SWOT analiza

U vrijeme eksponencijalnog rasta tehnologije, ono što je bilo zanimljivo i privlačno prije godinu dana, danas je već daleka povijest. Štoviše, najbolji proizvod prije nekoliko mjeseci vrlo brzo može biti potpuno zamijenjen novijom tehnologijom.




SWOT analiza

Svakodnevno se generiraju nove informacije, a sveukupni svjetski razvoj na svim područjima kontiniurano zahtijeva nova znanja i vještine. U valu tih promjena javlja se potreba za što bržim pravovremenim obrazovanjem koje će biti otvoreno i široko dostupno. Elektroničko učenje (e-učenje) sve je učestalija pojava u praktičnoj primjeni svladavanja željenog znanja. Osnovna definicija elektroničkog učenja kaže kako je to "...korištenje multimedije i interneta u svrhu poboljšanja kvalitete učenja - omogućavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama te omogućavanjem suradnje i komunikacije i na daljinu". Ovakav pristup učenju zahtijeva velike materijalne izdatke te ulaganje vremena i truda ako se cijeli nastavni predmet ili kolegij želi postaviti na internet. Zbog svega navedenog, izradili smo SWOT analizu prije uvođenja ovakvog oblika učenja da odvagnemo njegove prednosti i nedostatke u svrhu unapređenja postojećih sustava s ciljem kreacije jedinstvenog i učinkovitog modela učenja. SWOT analizom ocijenit ćemo strategiju udruge kroz četiri ključna faktora: snage (strengths), slabosti (weakness), šanse (opportunities) i prijetnje (threaths).




S (snage) W (slabosti)

Entuzijazam, motiviranost, želja i sposobnost članova tima

E-učenje omogućava korisnicima kvalitetno sudjelovanje u nastavi i kada to pitanje udaljenosti, rasporeda i sličnih okolnosti praktički čine nemogućim. Široka dostupnost istovremeno omogućava i istovremeno sudjelovanje velikog broja korisnika.

U potpunosti modernizirana e-učionica otvorena je 24 sata dnevno, što omogućava najefikasnije moguće iskorištavanje vremena. Korisnici sami biraju kada će i kako pristupiti e-učenju budući da imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze.

E-učenje putem interneta omogućava posebno dinamičnu interakciju između instruktora i polaznika, kao i polaznika međusobno. Svaki pojedinac doprinosi nastavi pokretanjem, odnosno sudjelovanjem u raspravama koje se tiču dotične teme.

U sklopu sustava lako je omogućena integracija i pristup drugim izvorima bitnima za gradivo koje se podučava.

Loša infrastruktura i nedostatak financijskih sredstava.E-učenje je u konstantnom razvoju pa je tako potrebno konstantno obnavljati postojeće iskustvo i znanje koje imamo u implementaciji.Ni najkvalitetnija oprema na kojoj se izvodi e- nastava nije stopostotno pouzdana. Čak ni kada mogući tehnički problemi ne dovedu do prekida u izvođenju e-nastave, svakako će doprinijeti padu koncentracije korisnika, a samim time i padu kvalitete e-učenja.

O (prilike) T (prijetnje)

Prednost prvoga na tržištu u ovom slučaju može postati značajan faktor uspjeha. Prvi na tržištu ne dobiva samo najbolje suradnike i ulagače, nego ima i najbrži povrat investicija.Interes države za globalnom informatičkom pismenošću, za razvojem i napretkom te potrebom za cjeloživotnim obrazovanjemInteres studenata za novom, njima prilagođenom formom obrade informacija.

Neprihvaćanje inovacije.

Strah studenata i profesora od nepoznatog i upotrebe moderne tehnologije.

Sporost birokratskog aparata da prepozna, prihvati i prilagodi se vrlo brzim promjenama koje se događaju u svjetskoj tehnologiji te da pravovremeno investira u još neistražena tržišta informacija.

SWOT analiza





Glavni je cilj ovoga projekta postići bolju kvalitetu studiranja i međunarodnu konkurentnost na Sveučilištu u Rijeci putem edukacije profesora i studenata kroz informacijski centar i uspostavljanje samoodržive organizacije za produkciju, publikaciju i usluge savjetovanja oko izrade video lekcija za sve fakultete na Sveučilištu.

Uvođenjem i aktivnom primjenom multimedijskih nastavnih sadržaja, Bura Znanja namjerava ostvariti i sljedeće strateške ciljeve:

Unaprijediti kvalitetu obrazovnog procesa i ishoda učenja na kreativan način

Oposobiti studente za proces cjeloživotnog učenja

Osigurati izlazak i konkurentnost na međunarodnom tržištu – globalizacija i internacionalizacija obrazovanja i elektroničkog

Potaknuti praktični rad u prostorijama fakulteta budući da bi teorijski dio bio prilagođen učenju izvan prostorija fakulteta

Potaknuti inovaciju na fakultetima jer nastava u prostorijama fakulteta postaje razmjena već stečenog znanja i ulaz u dubinu materije





- Pomoći ostvarenju financijske samoodrživosti i profitabilnosti fakulteta na Sveučilištu u Rijeci: praktičan bi rad i rješavanje problema postalo glavna aktivnost na fakultetima (umjesto postojeće aktivnosti, predavanja teorijskog znanja). Ovakva bi profilacija fakulteta pojačala mogućnost privrednih subjekata u okruženju Sveučilišta da počnu gravitirati sa svojim konkretnim problemima prema njemu.- Potaknuti multidisciplinarni pristup učenju na fakultetima Sveučilišta; svaki bi kolegij kojega bi obradili u obliku online lekcija bio dostupan svima kao izborni predmet.

✤ Izrada i izvođenje online kolegija Filozofija znanosti (prof. dr. sc. Predrag Šustar)

✤ Izrada mrežne aplikacije za publiciranje obaju kolegija

✤ Izrada mrežne aplikacije za promociju Udruge i projekta, te Sveučilišta u Rijeci kao partnera

✤ Razvitak vještine pomoću svakodnevnog testiranja i evaluacije na temelju feedbacka studenata i akademske zajednice kroz ljetni semestar 2012. godine

✤ Publicirati znanstveni rad temeljen na projektu

Specifični ciljevi kroz pilot projekt




Opis redizajnioranog studijskog programa

Glavna je ideja ovoga pilot projekta prebaciti fazu učenja novog gradiva iz prostora fakulteta u privatni prostor i, po načelima moderne didaktike, posve je prilagoditi studentu. Student u toj ključnoj fazi mora imati maksimalnu mogućnost prilagodbe, odnosno treba moći

sam odrediti gdje će, kada, kako i koliko dugo učiti. Svaka je osoba posebna individua sa specifičnim karakteristikama i obvezama. Budući da u nekoj studijskoj grupi studenti imaju međusobno različite osobne obveze, teško je naći kompromis (u ovom slučaju kompromis je u domeni vremena) koji svima odgovara. Dugo analizirajući taj problem dolazimo do zaključka da se maksimalna fleksibilnost po tom pitanju može postići jedino na način da student sam određuje kada će učiti. Cilj nam je učenje maksimalno približiti ljudima, a to znači da im moramo pružiti mogućnost učenja u uvjetima koji im najviše odgovaraju.




Opis redizajniranog studijskog programa

Moderna psihologija (H. Gardner) pretpostavlja postajanje sedam različitih oblika inteligencije što znači da učimo na različite načine, stoga, umjesto da se pokušava osmisliti neki srednji model po principu da radi najmanju štetu grupi, potrebno je implementirati model koji je fleksibilan i dinamičan te reagira na adekvatan način prema potrebama svakog pojedinca. Na posljetku, svaka osoba ima nešto što se u domeni strojnog učenja zove learning rate - vrijeme potrebno da se nešto nauči. Primjerice, zamislimo jedan nastavni sat koji se sastoji od tri koncepta koja se trebaju savladati. Pretpostavimo da se svaki koncept može objasniti u 7 minuta i da u grupi imamo 3 studenta koji su, prema provedbi bolonjskog procesa na Sveučilištu, potrebni prisustvovati na nastavi.





Ovo je hipotetski primjer koji bi trebao prikazati zašto je učenje novog gradiva na satovima neefikasno. U sva su tri koncepta tražena dodatna objašnjenja i sat bi trebao trajati 42 minute. Naš bi se model učenja prilagođavao studentu tako da bi faza učenja trajala koliko je njemu potrebno, a ne koliko je potrebno svima u grupi.

Učenje na predavanju neefikasno!

Linearni tijek predavanja u uččionici - 42 min





Za kreaciju, obradu i postavljanje edukacijskih animacija, video i audio sadržaja te stvaranje interaktivnih e-materijala formirali smo tim ljudi s vještinama u svakom pojedinom području važnom za kvalitetnu izradu lekcija. Članovi će Udruge pri izradi akademskog elektroničkog materijala ostvarivati izravnu suradnju s profesorima Sveučilišta u Rijeci kao specijaliziranim stručnjacima za određeni kolegij i odabranim najboljim studentima koji slušaju kolegij, a potom izrađivati, obrađivati i postavljati edukacijske video uratke na internet. Sistematiziranje nastavnih jedinica po određenim kriterijima omogućiti će kontinuirano praćenje napretka studenata.

Profesor, nositelj kolegija, ne mora imati tehnička znanja u izradi multimedijalnih lekcija, upravo je to posao članova Udruge. Za razliku od dosadašnjih nastojanja u pravcu uvođenja e -learninga na Sveučilištu u Rijeci kao što je primjerice projekt MudRi, mi želimo preuzeti dio tehničke izrade lekcija, a profesorova je zadaća, kao i dosada, sadržaj nastave. Postojeće rješenje zahtjeva od profesora samostalan angažman u izradi materijala za online sadržaj kolegija. Naš model izradu materijala prepušta specijaliziranom timu ljudi, s vrhunskom opremom i većom snalažljivošću u okruženju najnovije IT tehnologije. Profesor se tako može posvetiti osmišljavanju i koncipiranu lekcija koje potom članovi izrađuju. Profesor bi evaluirao izrađenu lekciju te bi se ona, ako je zadovoljan, publicirala. Kada je publicirana, evaluaciju prepuštamo studentima, a profesor opet može odlučiti o doradi/promjeni postojeće lekcije. Ako lekciju treba doraditi, članovi se Udruge o tome pobrinu, predaju ispravljenu verziju na evaluaciju pa potom iznova publiciraju. U tome slučaju, ponovno kreće evaluacija studenata i tako dok ne postignemo optimalni model lekcije.




Slijedite nas u budućnost

Brošura Bura Znanja

Education

Transcript of Brošura Bura Znanja