-77

^<6 P o š t a r i n a p l a ć a n a • g o t o v o m . Ciena 3 K u n e BILOGORA

T i t . / 7 S v e u č i l i š n a b i b l i o t e k a

. e g r e b " a z u r a n i c o v t r j j a

POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK B r o j 7 7 . B j e l o v a r 2 1 . s t u d e n a 1 9 4 2 . Godina II

Po Hrvatskoj U Zagrebu je otvoren Diece-

zanski muzei, u b o m e se nalaze slike i kipovi najstarijih naših cr-kvenih umjetnika, skupocjena iz-ložba hrvatskog crkvenog ruha i umjetnički predmeti iz naših naj -starijih crkava .

•

Poglavnik j e 12 . studenoga imenovao dra O s k a r a Turinu, d o -sadašnjeg poslanika k o d Ministar-stva vanjskih poslova, za držav-nog tajnika bod ministarstva vanj -skih poslova.

Pr igodom posl jednjeg preda-v a n j a odl ikovan ja hrvatskim zra-boplovc ima bombarderske skupi-ne na Iztočnom ratištu ustanov-l jeno je, d a su d o sada o d pri-padnika hrvatske pete zračne sku-pine njih 4 0 odl ikovani Željeznim križem I. reda, njih SI Željeznim križem II. reda, a 2 0 hrižem za

ratne zasluge II. reda s mačevima. *

l lrva'ski matematičari prim-ijeni su 12. s tudenoga u audijen-ci ju kod S v e t o g O c a Pape.

13. s tudenoga Poglavnik je primio pripadnike Hlinkine i usta-ške mladeži, koji su završili d v o -mjesečni teča j za ustaške dužno-stnike u B o r o v u . Predveli su ih S t jepan Kassay i Zdenko Blaže-ković . Poglavnik j e izrazio zado-vol js tvo nad vo l jom s ko jom mla-d e ž r a d i

*

U čast predstavničtva okruž-nog zapovjednič tva Hlinkine gar-d e iz Bratislave, priredio j e 13. o -v o g mjeseca Ustaški tabor Zagreb III. s v e č a n o . S l o v a č k o - h r v a t s k o v e č e " .

«

Izdane su n o v e zakonske na-redbe o kruhu, pecivu, poslast ica-ma, mlieku, mlječnim proizvodi-m a i sabiranju s tarog materi jala.

*

14. s tudenoga proslavljen j e u svim zagrebačkim crkvama, a osobi to u s a m o j župi B laženog Nikole Tavel ića svetkovina to g hrvatskog blaženika. U župi BL Nikole Tave l i ća služio j e pontifi-balnu' misu biskup Fran jo Sal is-Seevris.

„Šumski junaci" (Odlomak govora ministra vanjskih poslova Dr. Mladena Lorkovića održanog na velikoj ustaškoj skupštini u Sisku

dne 16. XI. 1942. Nastavak hrvatske oslobo-

dilačke borbe B r a ć o !

U sadašnjim prilikama, pred vladom, k o j a je pri je mjesec d a -na i odlukom Poglavnika postav-l jena, sto je u glavnom tri temelj-na pitanja. T o j e pi tanje o b r a n e n a r o d a o d zločinačkih banda, t o j e pitanje prehrane naroda, to j e pitanje uzpostave reda, mira i za-konitosti.

Svi mi braćo , znademo, d a su oni, boji se d a n a s b a o parti-zani i drugi odmetnici šuljaju p o hrvatsbim šumama, vreba ju iz za-s jede na prometne puteve; svi mi znademo, da ie to o n a j isti eleme-nat, boji ie kroz 2 0 godina hrvat-ski narod svakom prilikom tero-rizirao i uništavao. Svi mi d o b r o znademo, d a ie b o r b a p r o t i v p a r t i z a n a i d r u g i h o d m e t n i k a i z a z v a n a n a s t a v a k h r v a t s k e o s l o -b o d i l a č k e b o r b e , k o j u i e h r v a t -sk i n a r o d v o d i o k r o z 2 2 g o d i n e p r o t i v b i v š e J u g o s l a v i j e .

T o su oni isti elementi, iz k o -jih su se prije regnitirali pl jačkaši, t o su oni isti, koji su 191S. i 1919. dolazili s kundakom i š a j k a č o m medju hrvatski narod, a danas d o -laze s drugim š a j k a č a m a : s crve-nom zviezdom. O n i su medjutim iz istih sela, iz istih kra jeva i iz iste zemlje, te d o l a z e s a m o zato d a osujete s tvaranje naše vlastite narodne d r ž a v e Medju tim parti-zanima ima malo, v r l o malo Hr-v a t a p o krvi. O n i u s v o m e o g r o m -n o m e dielu nisu Hrvati i za to ne-m a j u ne s a m o nikakvog os jeća ja za o v u zemlju, n e g o imaju s a m o jednu želju, d a tu zemlju, ko ja se

k o n a č n o digla, unište. O n i su se s a m o zato digli i na o v a j zloči-nački i potajni način, da pokuša-ju onesposobit i hrvatski narod, da svoju nezavisnost sačuva , d a tu nezavisnost iz o v o g a tožboga ra-ta iznese u mir i da nakon ratnih izkušenja uzmognemo uživati bla-godat i mira u svo jo j nezavisnosti i slobodi.

„Šumski junaci" — nosioci tuđinske vlasti

T b o su ti .šumski j u n a c i " ? O n i su p o svome vodstvu bili školovani ili umorstvima španjol-skoga gradjanskoga rala, ili u bol jševičkim terorističkim školama u Rusiji, ili u beogradskim pota j -nim ćel i jama. Njihovi su pristaše b li pri je nosioci tudjinske vlasti, te su se pri je u ovim kra jevima pojavl j ivali k a o žandari ili k a o drugi tlačitelli hrvatskoga naroda. K njima je doš lo nekol iko propa-lica iz gradskih redova hrvatsko-ga naroda, propalica, boii bi htjeli bruha bez motike, koii bi htjeli jedan družtvovni poredak, koji je izmislio židovski mozak, u k o m e bi oni pod krinkom javne lažne družtvovne pravde či tav narod pretvorili u najbjedni je roblje, ko je j e l judska poviest vidjela, u o n o robl je, s kojim se danas p o b j e d o -nosne če te ciele Europe i naši ju-naci na iztočnom bojištu susreću i n e mogu se dosta načuditi, ka-k o n a r o d u o n a k v o m e jadu i bie-di, k a o što ie u Sov je t sko j Uniji u o b ć e m o ž e živjeti. O n i bi to o n -d a htjeli o v d j e zavesti i ovd je stvoriti, a na boji način — to vi-d imo i os jećamo.

U šumama Bilogore B r a ć o ! O v i partizani g o v o r e u gra-

dovima i u našim pasivnim bra-jevima, da se hrvatska ne brine za prehranu naroda, a što oni č i -n e ? Najprije su u Sricmu učinili juriš na pšenicu, palili su gdje su mogli vršaće strojeve, n a r a v n o ne p o danu, nego p o noći, udarali tz zasjede i busije na naše mlade domobrane, k a k o bi im spricčili da zaštite hrvatskome narodu svagdašnji n j egov kruh. Palili su pšenicu gd je su mogli. Iza toga su u šumama Bilogore, u našo j P o -dravini učinili juriš na krumpir. Počeli su paliti željezničke posta-je i prelovarišta baš t a m o tamo, gdje se k o p a o i u k r c a v a o krum-pir, ne bi li t a k o onemogućil i pre-hranu naših gradova, i — što j e još gore prehranu naših pasivnih kra jeva uz naše m o r e

Učinili su juriš na krumpir, r a grah, na kukuruz i gdjegod su mogli. Ti liudi pale noću skladi-šta, a k o ih s a m o mogu dosegnuti i iz busije ubi ja ju one, koji č u v a -ju za naš narod kruh. O n d a se p a k opet u noći šuljaju uz žel je-zničke pruge napose uz o n e dvie i jedine žel jezničke pruge, duž k o -jih se obsbrbljuju naši pasivni kra-jevi, šuljaju se uz žel jezničke pru-ge, da dižu u zrak teretne v a g o -ne, koj i nose kruh, kukuruz, pše-nicu, krumpir za gladnu djecu u Dalmaci j i i Hercegovini.

I o n d a ti isti ljudi imadu o b -raza da vele, da je to b o r b a z a narodne p r o b i t k e I onda , k a d a sunovrate te lokomotive, o d kojih svaka stoii desetak milijuna Kuna

(Nastavah na 2. strani)

Da nije bilo Poglavnika ne bi bilo ni Nezavisne Dr-žave Hrvatske.

Izaslanstvo Hlinkine g a r d e na-pustilo j e 14. s tudenoga Zagreb. O p r o š t a j na k o l o d v o r u b io je vr-l o svečan.

*

U nedjelju 15. o v o g mjeseca održal i su predstavnici Hrvatske Državne V l a d e i ustaški prvaci b r o j n e sastanke u narodu, osobi-t o u Sisku, B je lovaru, Sv . Ivanu Zelini, Zlataru, Klanjcu, D o n j o j Stubici, Ludbregu i Pregradi.

U Sisku o d r ž a o j e velik g o -v o r ministar vanjskih poslova dr. Mladen Lorbović , u Zlataru mini-star nastave dr. Mile Starčević , u B je lovaru prof. Daniel Crl jen i B laškov.

•

15. o v o g mjeseca z a p o č e l a je svečanošću u Državnom Kazali-štu pros lava 700. godišnj ice gra-d a Zagreba .

Poglavnik je 16. o . mj. ime-n o v a o d r ž a v n o g savezničara i dr -žavnog tajnika prof. Aleksandra Seitza Glavnim ravnatel jem za u-družbu i družtvovnu skrb u Mini-starstvu unutarnjih poslova u svo j -stvu ržavnog tajnika.

*

Izdane su zakonske naredbe o odkupnoj cieni pšenice, raži, suražice, prosa i t d.

Strana 2 „BILOGORA" Broj 77.

Pregled ratnih djelatnosti

Osovinske čete u Tunisu (Od našeg vojničkog stručnjaka)

lako su izvještaji glavnih stano-va osovinskih oružanih snaga vrlo susdržljivi u pogledu davanja po-tankosti o položaju u Africi, Ipak, po nekim znacima, daje se pred-poslavili da ovaj položaj ide u susret uspostavljanju ravnoteže u razvoju djelatnosti.

Prije svega osovinskom vojnom vodstvu pošlo je za rukom pravo-dobno prebacili u Sjeverni Tunis svoje ćele, koje su sada stupile u borbu s anglo-američkom vojskom nadirajućom iz A/žira i zaustavile su njeno napredovanje prema iz-toku odnosno u područje strate-gijske pozadine Rommelove vojske. Ceo je prebacivanje osovinskih če-ta usliedilo vjerojatno po zraku pomoću prevoznog zrakoplovstva, jer drukčije ne bi osovinske ćele mogle tako brzo stići u Tunis. To pak dokazuje s jedne sirane — neobično usklađen rad čitavog vojničkog aparata osovinskih dr-žava i njegovu gibkost u pogledu snalaženja u naineočckivanijim po-ložajima, a s druge sirane poka-zuje 'nemoć anglosaskog zrako-plovstva, koje nije moglo ovo pre-bacivanje spriečili, premda su En-glezi naročito naglasili, da razpo-lažu sada u Africi sa znatnom nadmoći u zrakoplovstvu.

Pored toga na razvoj djelat-nosti angto-američke vojske izkr-cane u Africi i na njeno napredo-vanje prema iztoku vrlo će loše utjecali oni ogromni gubitci, koje su osovinski zrakoplovi i podmor-nice nanieli anglosaskom prevaž-nom brodovlju. Junačtvo i samo-priegor, s kojim su osovinski zra-koplovci i podmorničari navalili na ovo brodovlje, dostojno je zai-sta velikog divljenja: zrakoplovi su napadali ovo brodovlje, unatoč jakoj protuzrakoplovnoj obrani, iz najmanje visine, a podmornice su prodirale više puta u utvrdjene

luke i lamo su torpedirale prevaž-ne brodove. Gubilci, koje su zra koplovl nanieli prevoznom bro-dovlju premašuju 30 posto od či-tave njegove zapremine, uslied če-ga obskrba, pojačanie i nadopuna tzkrcanih čela vrlo ie otežana, a savezno je .t lim usporeno i njiho-vo napredovanje prema iztoku. Na laj način osovinsko vojno vod-stvo dobiva na vremenu za poja-čanje svoiih četa u Tunisu, pa u tome imamo jedan liep primjer suradnje kopnenih, zračnih i po-morskih snaga.

Iz ovoga može se zaključili, da će anglo-američka vojska naići n Tunisu na djelotvoran odpor od sirane osovinskih četa, te da će se tu strategijski položaj, kako struč-njaci kažu, stabilizirali. Ovo će, pak, dali felJmaršalu Ronimelu mogućnost da u miru završi svoje povlačenje i da se pripremi za pri-elaz u navalu.

Sudeći po slaniu stvari u Li-biji može se predposlavili, da je fetdmaršalu Rommclu pošlo za ru-kom prekinuli borbeni dodir s osmom engleskom vojskom i stići sa svojom glavninom na iako ulvr-djene prihvatne postave u području Bengazija na kojima se sada nje-gova vojska ustrojava i priprema za odlučni odpor, ako bi se en-glezka vojska, koia se ie sada uđa-liila od svojih baza skoro $00 km, usudila nju napasti.

Budući da su u područje Ben-gazija prispjela znatna pojačanja u ljudstvu i ratnom tvorivu za Rommelovu vojsku, — naročito u težkom topničtvu i bojnim kolima, — može se predpostaviti, da će se navalna djelatnost engleske osme vojske slomiti na ovim osovinskim postavima i da će onda pobuda za navalnu akciju prieći u ruke feldmaršala Rommela. A. B.

(Svršetak s 1.strane) i desetak tisuća radnih satova, te litre i litre znoja radničkoga, kada takve lokomotive, vlakove i kruh sruše u ponor, kada onemoguće prehranu svima onima, koji željno čekaju na dovoz toga kruha, on-da po židovskoj uputi govore: ,E-vo vidite, hrvatska država ne bri-ne se za vas, ona vam ne daje kruha, ne daje vam prehrane". Nema pokvarenijega sredstva, ne-ma gnjusnije urote protiv hrvat-skoga naroda, protiv najširih i najpotrebnijih slojeva hrvatskoga naroda nego li je ta borba parti-zana. Ljudski um ne može zami-sliti pokvarenijega načina protiv prehrane, nego što je ovaj. A to i nije izmislio ljudski um, nego je izmislio najpokvareniji židovski mozak.

N a j k r v a v i j i d u š m a n i h r v a t s k o g n a r o d a

Na taj način braćo, kušaju oni oslabiti hrvatski narod, kušaju ga obezglaviti. A što još čine? U-daraju na škole, pale škole, kao da su škole za to tu, da se ško-luje — kako oni vele — šaka go-spode iz Zagreba. Mi smo škole već prošli, mi ih ne trebamo. Te

su škole za hrvatsku seljačku i radničku djecu. One ne služe ni-kome drugome, nego najširim slo-jevima hrvatskoga naroda i samo najkrvaviji dušmani toga naroda mogu doći na misao, da pale te škole, da ih ruše i polievaju ben-zinom, koji su prije toga negdje ukrali, uzeli i opljačkali. I onda, kada zapale školu, kažu, da su borci za narodne probitke. Pale obćine, kav da su obćine privat-no vlaslničtvo hrvatske vlade, a da nisu vlaslničtvo hrvatskog na-roda, kao da ne služe hrvatskome narodu. Što mi u Zagrebu imamo s obćinama? Nitko u Zagrebu ne-ma nikakvih osobitih probitaka na obćinama, jer su obćine za najši-re slojeve hrvatskoga naroda, jer su to prve ćelije upravne organi-zacije hrvatskoga naroda. Oni pale i razaraju te obćine za to, da u hrvatskome narodu ne bude uobće nikakove uprave, da vlada bez-vladje i da se u tome bezvladju mogu zacariti njihove paklene ideje To su li partizani i njihovi ostali saveznici, koji razaraju do-bro hrvatskoga naroda, koji žele ovaj narod izgladnjeli, ne bi li ga onda mogli podvrgnuti i u svoje robstvo baciti, kao što su bacili jadne narode Šovjetske Unije.

Ustaški pokret Ustaški sastanak

* * T>* održan je dne 15. I. mj. u 10

sati prije podne u dvorani Usta-škog stožera Bilogora Bilogora. •

Stožcrnik Pižeta otvara sasta-nak 1 pozdravlja sve prisutne kao 1 izaslanike GllS-a g. prol. Danie-la Crljena i Vjekoslava Blaškova, povjerenika hrvatske radničke ko-more, koji su danas zaniienili g. Poslrojnika Šolca, jer su ga sprie-čili viši državni propitci te nije mogao prisustvovali ovom sa-stanku.

Izmedju prisutnih razvio se je razgovor I upiti, koji se tiču ob-ćenito o današnjim prilikama u Hrvatskoj i medju hrvatskim na-rodom, te kako da se zaštiti cje-lina i pojedinci od pljačkaških partizanskih bandi. Izaslanici gg. Crljen i Blaškov su dali svoje od-govore na razna pitanja i uvjerili prisutne, da će poduzeti sve ono što je potrebito, da se prilike sre-de, Ie da će pojedini izaslanici po mogućnosti dolazili što više u dodir s narodom.

Na sastanku na kojem je bilo prisutno oko .100 ustaških dužno-stnika, Ie pristaša llitaškog pokre-ta i Hrvata opazilo se je zado-voljstvo i veselje, Ie želja da se što češće dolazi u doticaj s na-rodom. Stožcrnik se je zahvalio izaslanicima Glavnog Ustaškog Stana, kao i svima ostalima sa željom da odu svojim kućama i bratski suradjuju na dobrobit Ne-zavisne Države Hrvatske i da bu-du uvick za Poglavnika i za Dom Spremni!

Sastanak je trajao od to do 2 sata poslije podne. Govori su bili prenošeni preko mjestne raz-glasne postaje tako da su ih mo-gli uči u dvoranu radi premalenih prostorija i prisustvovati sastanku.

U sliedećem broju dooiet će-mo govore gg. Crljena i Blaškova.

S a s t a n a k r o d i t e l j a U s t a -š k e m l a d e ž i odredjen za 20. t. mj. odgadja se radi tehničkih ra-zloga. Roditelji će o sastanku biti obavješteni pismenim pozivima.

Za družtvovnu skrb siromašnih

HRVATI GRAĐANI! iZima je pred vratima. Na sto-

tine hrvatske siročadi je bez to-plog odicla i bez svega onoga što im je potrebno. Hoćemo li ih pustiti ovako prepuštene same sebi? Hoćemo li dozvoliti da taj naš budući naraštaj naslrada od zime ili ćemo dati sve što možemo, da im pomognemo? Ne traži se mno-go. Koja stara haljina ili kaputić bez obzira kakav je, kakav god stari komad ć pa čak i stara igra-čka, sve će to njih razveselili. U-staška mladež i njezini duznos'ni-ci pobrinut će se, da se svaka ta sitnica uredi i izkoristi. Molimo samo Vas, dragi Hrvati i Hrvat cc, da malo potražile kod kuće i si-guroo ćete naći. Pripadnici Usta-ške mladeži obići će sve kuće u toku drucog tjedna i preuzet će svaku i najmanju silnicu, a Usta-ška mladež bili će vam zahvalna.

Odlelni upravitelj za druži. gosp. brigu.

Iz Stožera ženske ustaške mladeži

U Složeru ženske ustaške mla-deži velike župe Bilogora u Bje-lovaru opaža se živahan rad oko preustrojavanja i pojačavanja dje-latnosti u uzgojnom radu s mla-deži. Predložene su upravnom za-povjedničku nove dužnostnicc i to: gde Karla Kolcsarić, spisate-ljica kao odjel, uprav, za promičbu, Tcrezija Zlanalih, kućanica kao o-djel. upr. za družtvovnu gosp. brigu. Mira Pičko, ravnateljica stručne škole kao upr. zap. za kućanstvo. Zlata Stahuljak, supruga podžu-pana kao odjel. upr. za umieće, N. Begić, učiteljica pučke škole kao odjel. upr. Uzdanice, Davila, učite-ljica stručne škole kao odjel. upr. Starčevićeve mladeži, te gdice Vla-sla lozić, učenica VIII. razr. r. g. kao odjel. upr. za tjelovježbu, Mira Frize, učenica trg. tečaja kao zap. Radne Službe.

Oglas Obavješćuju se svi porezovnici. koji još ni-

jesu uplalili sav svoj ovogodišnji porezni pro-pis. da ie dana 15. sluđena posljednji rok za uplatu svega državnog poreza i prireza odmje-renih za ovu godinu, pa se ovime svi porezni dužnici posljednji put pozivaju, da svoj porezni dug do loga dana. kod ovoga ureda ucielosti izplate, jer će izminućem toga dana ovaj ured pristupili ovršnoi uljen dužnih iznosa, ie će du-žnici morali plalili zalezne kamate i troškove o» vršnog postupka.

U Bjelovaru, dne 4. studenoga 1942. Nadstojnik Poreznog ureda

SLAVKO PLEŠIĆ v. r. • - I • : : ;:• " • • ' ! i 'J'ib" 'l .

Broj 77. " B I L O G O R A "

Odlučna borba protiv pljačkaških bandi u Bosni NA TAJGET

Židovstvo i pljačkaške bande U s p o s t a v o m Nezavisne Drža-

v e Hrvatske ž i d o v s t v o u Hrvat-sko] gubi svoie po loža je utvrđene u bivšoj lugoslavlj l i poput utop-ljenika hvata se s v a k a k v i h sred-stava, d a se održi na položaja . Sliedeći upute ž idovske Moskve, ž idovstvo u Hrvatskoj pov lać i se u šume, d a svo je ž idovske probit-ke proglasi „pol it ičkom b o r b o m " , borbom „za p r a v a n a r o d a " , što u stvari ima značiti: b o r b a za o d r -žavan je židovskih probitaka . S v a -kom je poznato, d a su v o d e ć e o s o b e pl jačkaških bandi u Hrvat-skoj u p r a v o ž d o v l . Llečnici, o d -vjetnici i t rgovci pretvorili su se u v o d j e drumskih razbojnika, te su I na taj način dokaza l i medju-narodno jedinstvo ž idovstva , koje uviek ima pred o č i m a svo j vr -hovni cilj: n o v a c , — d o b za po-stignuće toga cilja ne izabere s r e J -s t v a : jednom se služi nau-čnom teorijom socializina, dru-gi put m e t o d a m a razbojničkih harambaša. O v i ž ido-pl jačkaši ši-re u narod glasine, d a su Rusi v e ć kod S a v e , d a je Njemačka pre-da la v e ć oružje, te si barem na taj način d o č a r a v a j u boljševizira-nje Europe, u ko jo j bi opet zau-zeli svo je stare položa je , u p r a v o k a o što su ih zauzeli u Sov jetsko j Uniji.

Razbojs tva , k o j a čine pl jač-kaške b a n d e nad .mirnim hrvat-skim pučanstvom, mogu se tuma-čiti p o svojim g r o z o t a m a s a m o k a o posl jedica ž idovskog duha, sebične borbe i očajničkih pohu-a ja za o d r ž a v a n j e s v o g p o l o ž a j a . Ž i d o v u nije ništa sveto. O n v o d i razbojničke b a n d e i psihološki dje-luje na njih tako, d a ubijaju žene. dj'ecu, starce, s l iepe i kljaste. Ži-d o v u nije stalo d o o d r ž a v a n j a najtemeljnijih prav i l a l judskog d o -stojanstva, jer to su vr iednote du-ha, kojih ž i d o v s t v o ne p o z n a O v i podhvat i razbojničkih rulja p o d v o d s t v o m Ž idova nemaju s a m o pokraj insbo, hrvatsko značenje. T o je s a m o jedan o g r a n a k borbe me--d junarodnog ž idovstva , bo ja se r a v n a p r e m a uputama iz Mosbve, a bo ja je uperena protiv hrvat-skog naroda .

P O D L I S T A K

KREŠIMIR VLAHO:

KRUNA SREĆE P O V I E S T V E L I K E L J U B A V I

(Nastavak 17)

O n a je p o n o v n o uzela pismo, čitala g a p u n a zdvojnosti , ali v i -še s a b r a n o i s razumievanjem.

5. srpnja 192 .

D r a g a L i d o l

Čudit ć e se, d a Ti se j av l jam dosta b a s n o posli je m o g a od lazba . M o ž d a s a m pogrieši la n a p r a m a Tebi, ali uv je rena budi, da";sam bila m n o g o izcrpl jena i umorna. Tebi b a o najboljoj" i na jdražo j pri-jateljici k a d niesam pisala dosta je. Z n a m d a ć e Te zanimati k a k o sam f. k a k o se os jećam. H v a -la B o g u dosta d o b r o . Imam i vr-

Nezavisna D r ž a v a Hrvatska p o k a z a l a je d o s a d a svo ju snagu na svim polj ima j a v n o g rada . O n a je stala od lučno uz b o k mladih europskih d r ž a v a , ko je su — pl jač-kane stoljećima o d ž idovstva — p o v e l e sada odlučnu borbu za s v o j obstanak, a p r v a stepenica d o ostvarenja l o g a cilja jest ukla-njanje Židova i n j ihovog duha iz svih područja n a r o d n o g života.

Medjunarodno ž i d o v s t v o p o -k u š a v a voditi o v a k v u borbu i u ostal im europskim d r ž a v a m a , ali s v u d a nailazi na o p o r b u probu-djenih naroda, koji su tokom vre-mena uvidjeli, d a je ž i d o v s t v o bi-lo temelj svih dosadašnj ih nesreća i d a je to ž i d o v s t v o spremno europskim narod ima nametnuli bol jševizam, s a m o d a bi se odr-ž a l o na položaju . P o bezglavim b o r b a m a i nasiljima jasno se vidi d a su ž idovske snage doš le u sta-nje raspadanja . Č o v j e k gubi g lavu i z d r a v o rasudj ivanje o n d a , kad vidi, d a mu više nema izlaza. T o je s lučaj i s mcđjunarođnim ž idov-stvom, koje upire s v o j e posljednje snage u borbi za s v o j e probitke. Mcdjulim, činjenica jest, d a je iz E u r o p e nestalo ž i d o v s k o g a duha, a šumsbi ostatci, koji poput v a m -pi ra brstare šumama, predstavl ja ju „ v j e č n o g ž i d a " , koji b e z g l a v o lu-ta i ne nalazi v i še p o g o d n o g tla za svo je d je lovanje . C

Zavičaj Mjesto moje divni kraju, k a o ruža u cvjetnjaku, k a o svietlo u sumraku, ti si meni zav iča ju . Mom si srcu žuto zlato, d rag i bamen i biserje, najl jepše si z a m e dver je , jer o d B o g a ti si d a t o . . . Zav iča ju , mili braiu. s tobom živim s v e d o g r o b a u v je rnome zagrl jaju. Moslavina, kutić ra ja ljubim tebe s v a k o d o b a jer si majka m o g a zav iča ja .

Đ U R O Š I N J A R , seljiib Križci h o d Kl .-Ivanića

lo l iepo d r u ž t v o ' jedne d o b r e i poštene obitelji. T a k o su dobri i i mili, a što je najg lavni je imadu l iepu curicu, l iepog andelba , k o j a nam je sv ima utjeha i sreća. Bi-stra d jevo jč ica . Dosta Ti je bad Ti bažem, d a sam uz nju postala i d o b r a katolikinja, a m o ž d a ćeš se čuditi, k a d d o b r o pozna ješ m o j e prvašnje n a z o r e 'naprama vjeri u o b ć e m o j e držan je i gleda-nje na život. Uvjer i la sam se, d a

' je nevina duša najbolj i liek. d a zalutale duše povra t i na prav i put. J o š m e u srcu nešto b o d e f ima traga jedne boli , z a koju ni-s a m ni tebi n i k a d a kaz iva la , ali pust imo to i s v e ć e bili d o b r o , jer z n a m d a sam dos ta griešila, p a je B o g t rebao d a m e i kazni. K a -d a ću tamo ne z n a m i a k o je o v -d j e l iepo ipak s a m se zaželi la na-š e g a mora, , ali opet je bol je d a s a m dalje, jer se bo l lakše lieči i

S l o m l j e n n a p a d a j o d m e t n i k a na n a š e o b k o p a r e b o d m o s t o -

g r a d n j e (E. S ) Tjednima traju v e ć p o d -

hvati za čišćenje bosanskih bre-govitih k r a j e v a o d pl iačkaških bandi , bo je tu vrše svo ja k r v a v a nedjela. Podižući zas jede na cesta-ma, razara jući puteve i mostove , O n i smetaju život mirol jubivog pučanstva i ne preza ju ni pred ka-kvim nasiljem.

J e d n o maglov i to Jesensko ju tro noša je o b b o p a r s k a satnijama bavl iena podizanjem p r i v i e m c n o g mosta na mjestu gd je su p ' j ačka-ške horde zapali le stalni most. Mje-sto g radn je os iguralo se strojnica-ma, a zatim su se o b k pari dali na p o s a o , jer ie vo j ska u pozadini v e ć č e k a l a d a nastavi n a p r e d o -vanje . O d j e d n o m se u gustoi šumi uzvisine na suprotnoj obal i jav l ja oštar zvižduk i u tren o k a sasula se p r a v a tuča tanadi iz pušaka i strojnica na mjesto gradnje, činilo nam se, k a o d a je č i tava uzvisina nač ičkana pl jačkašima, ali u gustoj magli ne v id imo nikoga. Nesigurno o p i p a v a j u naše stroin'ce protivnu stranu, ko ja m n o g o lakše puca , jer jer ie s v o i e oružje mogla upravit i na vidl j iv cilj. O točnom g a đ a n j u s naše strane u o v a k v i m pri l ikama nema n a r a v n o ni g o v o r a . B o s n a s e u s p j e š n o čist i o d c r -

v e n i h h a j d u k a Na nastavak pos la ne m o ž e

se ni pomisliti. O b k o p a r i su v e ć d a v n o piuke i lopate zamienili pu škama, d a se o b r a n e o d nepri ja-telja. boji nas s a d a p o k u š a v a o b -boliti. Banditi razpolažu č a b i ma-lim topom, boji o t v a r a vatru na naša voz i l a na rubu ceste, a na njima se nalazi ne s a m o naš alat n e g o i strjeljivo i ebsploziv . V o j -nici, boji su se najpri je zaštitili iza ovih teretnih s a m o v o z a , razpršili su se o d m a h tražeći zabloništa desno i l i cvo o d ceste jedan to-povsk i metak p o g o d i o je prv i te-retni s a m o v o z . Diže se gusti dim i ko la bi svaki č a s mogla odletjeti u zrak Dim je maglu učinio još ne-prozirnijom, j e d v a se vidi na ne-kol iko koraka , ali se srećom ne d o g a d a o n o najgore. P o g o đ e n o je s a m o spremišle ulja. D v a dal jua

a b o uv ieb ostaje trag rane.

J av i ima li kakv ih novosti ta-mo. Z n a š d a me s v e zanima.

Z n a m d a Ti je l iepo. Z a b a v e dosta , kupanje, izleti, a Ti m l a d a i l iepa, puna poleta. Molim Te, d a li g d l e b a d a vidiš A l f r e d a ? Ne-m o j što misliti, jer taj berebin ni-je vr iedan, s a m o eto znaš uvieb bi se n a š a o u našem društvu . Moji mi pišu d a se zadrš im o v d j e , te m e misle z a mjesec d a n a d o ć i i posjetiti. D a znaš b a b o su o v d j e l icpe šume, g o r e i brda. Čist , s v j e ž gorsbi bra j i ugodni izleti, l ov , s v e to godi . Udišem čistinu priro-rode, svježinu, ž ivot . S v u g d j e bubti, r a s l e i budi se s v a k i d a n u s v e ljepši ž ivot .

S v o j u d r a g u Lidu p o z d r a v l j a i ljubi njezina Lela.

D a L i d a je z d r a v a , vesela I či la. Ima kupanja , z a b a v e i izleta.

t o p o v s k a hilca d o b r a n o su p r o -mašila cilj. I drugi je teretni s .uno-v o z s a m o neznatno oštećen, a o -blopljena su nam bola ostala ne-povr iedena . leđna granata zarila se o s a m metara pred njim, a dru-g a četiri metra iza njega, još su nam poslali bojili dvadeset granata , ali pl jačkaši nemaju sreće. Llečnik naše bojne, koji se u jarku kra j ceste pr ib l ižavao jednom ranjenom o b k o p a r u , d a mu pomogne , p o -gine neposredno pred ciljem, p o -gođen u g lavu. Banditi još uviek u zaštiti magle , džbunja i neravnog tla oštro n a p a d a j u naše o b k o p a r e . Da nam što skori je stignu p o j a č a -nja s ležim oružjem. . .

A p o m o ć je uskoro došla . U-sred na j jače topovske i strojničbe vatre skoč io je naš glasnik s motor-nim kotačem na cestu. O d jednog je metka z a z v o n i o stražnji koti ć, krhotina jedne granate ozliedila g a je na ruci, ali ipak je međutim k a o č u d o m spas io s v o j ž ivol i naša izvješća. Ipak je proš lo nekol iko sati, d o k se m o g l o javili naše top-ničlvo, a to su bili dugi sali za o v u hrpu b o r a c a u banditskoj va-tri. jer na jmanje stopedeset ljudi s desetak strojnica i jednim to-pom utabori lo se u o n o j šumi, a d a u magli ne možemo ustanoviti n j ihove točne postave . U među-vremenu je sunce još pročisti lo moglu na našo j strani. Naši topnici su nas spasili. Nepunih dv iesto me-tara pred vlastitim postav ima o b a -s ipava šumu metcima, davš i o b k o -par ima k o n a č n o prilike, d a o d a -hnu i brčivši 'put p ješacima, koji prodiru sa d v i e sirane. O b k o p a r i su međutim žurno sagradili pr ivre-meni most, p r e k o ko jeg sad neko-liko oklopljenih ko la juri p r e k o i o n d a uz strminu uzvisine na su-Drotnoj strani. Oktopl jena ko la kr-če put pješačtvu.

Pl jačkaši na uzvisini pružaju o g o r č e n o d p o r hrvatskim i n jema-čkim pješac ima, boji prodiru. K o -n a č n o ipak uviđaju, da su potu-čeni, te se žurno p o v l a č e p r e k o uzvisine, koristeći se svojim p o -znavanjem područ ja . M n o g o ih je stajala o v a borba , ali je n a r a v n o

• i na našo j strani bilo žrtava. Me-đutim b o r b a za os lobođenje B o -sne o d komunističbih p l jačkaša se uzpješno nastavl ja .

P. K. ratni dopisnih d r . Kar l B ier

S tara je L ida puna poleta. D a L i -d a nebada , a s a d a ? ! Shršena, u-bijena, bolesna. S v e z a b a v e , izleti, vesel je d a n a s se usredotoči lo u jedno, a t o je L ida i hrevet. — Bol i patnja ruje njezino srce i dušu, ništi j edan mladi ž i v o t A-tko je k r i v ? Nitko, s a m a ! O n , j a ? K r i v a je l jubav, kr ivo je nehajno srce. A ima li g a o n ? T o je o n o što muči, s v e sumnje, s v e misli o d s k a č u u stvarnost. O n m e j e v a r a o . O n m e nije ljubio.

P a o je mrab, ljetni m r a b pun sparine bez i čuha vjetra, pun s j e t e

A o n a bolesna, skršena sti-snula je s v o j e umorne izp labane oč i , d a ih otvor i u ju t ra j o š u m o r -nije i bolesnija.

*

Dubrovnik 10. srpnja 1 9 2 . L ida s v o j o j d r a g o j Lel i T v o j e d r a g o • p i smo d u b o b o

m e j e potreslo. Potrebna s a m ne-

Strana 3

Strana 4 . „BILOGORA" B r o j 7 7 .

KULTURNI PREGLED

Rat u izražaju likovne umjetnosti

Uništena odmetnička gniezda kod Jajca J u n a č t v o i p o ž r t v o v n o s t

s a v e z n i č k i h č e t a

(li. S.) Ovih dane vratile su se u Sara jevo svečano dočekane hrvatske i nje-mačke čete, koje su uspješ-no dovršile čišćenje kra-ljevskog ja jca i okolice od ostalaka pljačkaških hor-da. Tim povodom dono-simo izvješće njemačkog ratnog izvjestitelja.

Njemačke i hrvatske postroj-be uspjele su konačno skršiti po-sljednja gniezda odpora odmetni-ka u okolici lajca. drevne prie-stolnicc bosanskih kraljeva. Vodja ovih drumskih razbojnika, komu-nistički .povjerenik" Tito, koji je u preuranjenom likovanju već pro-glasio .samostalnu sovjetsku re-publiku" tog područja, doživio je jadni kraj log svog krvavog pod-hvata, vidio je na vlastite oči, ka-ko su njegove bande obkoljcne i uništene, i kako su razpršeni nji-hovi ostatci prešli u divlji bieg u neprohodne bosanske prašume.

Osnova Tita išla je zatim, da svoje razbojnike i pljačkaše učvr-sti u Jajcu, da bi odatle vodio na sve sirane svoje razbojničke pod-hvate. Čim su se medjutim ove bande pojavile iz dubine prašuma, gdje su do tada logorovali, zapo-čela je odmah snažna djelatnost čišćenja njemačkih i hrvatskih če-ta. Gorsko područje i neprohodnost prašume silno su otežčali napredo-vanje naših pješaka, pruživši bandi-tima često prilike, da se ponovilo u-tvrde na povoljnim mjestima. Žila-vim zahvatom medjutim odbačene su ove bande u borbama, koje su trajale danima, i tokom kojih su na pojedinim mjestima uz najkr-vavije žrtve po njih odbijeni svi njihovi prolunapadaji.

O v e borbe u području, koje silno pogoduje svakom napada-ču, posvjedočile su opet izvanred-no junačtvo i požrtvovnost savez-ničkih četa, koje svladavaju sve zaprieke i čiji borbeni duh nije u stanju slomiti niti najogorčeniji odpor. Zato je i uspjelo ove ban-de posvema smrviti. Zarobljenici pričaju, d l su se ostatci bande razbježali na sve strane, ponievši na konjima svoje mrtve i ranjene. Savezničkim četama pao je u ru-ke bogat plien raznog oružja i o -stalog ratnog tvoriva.

P. K. ratni dopisnik Karl Otto Zottmann,

či je pomoći, a Tvoja će mi dob-ro doći Odmah Ti n e ć u sve re-ći. Možda bi se razočarala u svo-ju Lidu, ali što se može, život je takav. On je pun boli, patnje i razočaranja, koji gdjekada posta-je tajanstven i nedokučiv.

Draga moja, veseli me i sret-na sam . kad se dobro osjećaš i kako po pismu prosuđujem, da Ti je dobro, jer najbolje i najljepše je čovjeku kad ima izkreno dru-žlvo. Tako postaje život i ugod-niji i snosniji. Svako dobro lieči, a zlo upropašćuje.

Vidim Te u duhu kako se ve-seliš, kako poprimaš liepi nastup 1 lice, kako se nestašno igraš s tom dobrom i malom dušicom lnetom.

Da srelna si! Život Tvoj ide k budućnosti, a moj spada u pro-šlost. — Nemoj se čuditi. Nemoj me zlo sudili. Sve se mienja, pa i

(li. S ) Na poticaj vrhovnog zapovjednička njemačke oružane sile prikazana je u Beču riedka izložba .Rat i umjetnost", koja nam u preko SOO djela njemačkih i savezničkih slikara daje izvan-rednu zbirku likovnih izražaja lala. Skupno s Njemačkim umjetnicima izložili su tu svoja djela o zaje-dničkoj sudbinskoj borbi liurope umjetnici Bugarske, Finske, Hrvat-ske, Italije, j ap jna , Mađarske, Ru-ruuujske. Slovačke, Španjolske i Thailanda. Nakon Beča bit će ova izložba priređena i u drugim nje-mačkim velegradovima.

jedan je sustavni raspored ove smotre, koja nam simbolički odaje povezanost njemačke ratne slike s ratnom slikom savezničkih naroda pa se i tu simbolički očituie sloga i jedinstvenost naroda europske fronte. Zajedno s Njemačkom pri-kazuje deset saveznika strašno lice rata, koje nas potresa i koje ujedno izaziva naše divljenje. Svi oni prikazuju nam isto, predsta-vljaju nam se u snažnim uijima, blagim akvarelima, u oblicima izra-žaja guifike i plastike, jer nam svi oni posreduju prcdočbe ratne o-luje i od boibe užarenog krajo-braza.

Tako nas njemački odio iz-ložbe pozdravlja velikom, niemom borbenom slrastvenošću Paduine slike .Napadaj jurišnih čamaca na istoku", te nam korak po korak prikazuje oblik i razpoloženje ra-tišta. na kojima se bori kopnena vojska, zrakoplovstvo i mornarica. Umjetničkom suvremenošću skla-dao je Willrich svoju sliku .Rom-inel napada". Dubok umjetnički sadržaj imadu marine Be gera, a plemenitu gestu izražava Mezet-tiev .Narvik". An dcr Lan nam prikazuje dramatiku punu hrabro-sti i odlučnosti u napadaju oklo-pljemh kola pred Tarnopolom u plamenu, da nam na drugoj stieni dočara pustinjsku oluju. Posve drugim duhom šu nje odišu slike s ratišta između njemačke zapadne brane i Maginotova pojasa, dok nam Trenk prikazuje osebujnu je-dnoličnost ratišta u Norveškoj, to-

moj život. Znam bit će Ti žao. Ti bi možda plakala i to dugo i dugo kad bi opazila i vidjela svo-ju Lidu. Danas je tvoja Lida bo-lesna i skršena. Je li čudiš-sci? — Ne čudi se, moj život prolazi, sunce je u zalazu. — Š io da Ti kažem, bolesna sam, trunem i ve-nem. Još malo i ja sam gotova. Netko me je upropastio. Uništio mi život. Volila sam ga, čeznula za njim. Bila sam njegova, a sad . . . Tako je to i šalosnije, izgu-bila sam sve. Nadu za život, lju-bav, vjeru i sve, sve

Ne ćeš me mošda razumjeti, ali vjeruj. — Da se je meni ukloniti, pa da ne vidim stvarnost, da me ne podsjeća na prošlost, mošda bi bol je bilo, ali ovako, sirotinja je zapostavljena i zaboravljena, mora da je nestaje.

Elo draga moja Lelo, tako je sa-mnem. — Što pitaš za Alfi'e-

liko različnog od Fahringerovih slika s juga punih boja. Sve su to istinske ratne slike, koje se toliko razlikuju od blješlavila slikara po-poviesti prijašnjih ratova. Rat se promienio u svojim oblicima, a time se promienilo i ono, š io pro-matrača, i slikara najviše privlači.

Z a j e d n i č k i u m j e t n i č k i i z r a ž a j , k o j i i d e z a i s t i n i t o š ć u

Posve ravnopravni kako u shvaćanju svoje zadaće, lako i u savršenstvu izražaja jesu i djela svih ostalih sliRara savezničara naroda. I gni iastoje u prvom re-du izražavati duševni doživljaj ra-tišta, njegovu potresnu dramatiku. Od bugarskih slikara prikazuje nam Anastazov jezovitu sliku .Ko-n j a n i č k o u navali", dok nam Gi-dženev prikazuje impresivnu sliku iz borbe Bugara protiv Srba 13S5. Borbenu odlučnost odaju nam ra-tne slike Finaca, od kojih se mo-žda najviše izliče .Bombardiranje Lcnjingrađa" c d Tarnie. Talijanski slikari nastoje osobito isticati pa-kleni žar borbe, a svojim zrelim bojama izliče se osobito Cascclla svojjin slikama iz pomorskog ra-la. Japanski slikari predstavili su se svojom predajnom umjetnošću slikanja rata, oslanjajući se mno-go na dekorativnu snagu slikanja na svili.

Hrvatski slikari izliću se oso-bito prikazivanjem strahota rata, pa su osobitu pozornost pobudile slike s bojišta pukovnika Marčića i Pappa. Rumunji predstavili su nam se svojim impresionističkim slikama, koje nam do pipljive bli-zine dočaraju momente borba, a isto ratničko shvaćanje prikazuju i ratne slike Slovaka. U toj zbirci nas posebno dira ulje Vestenicko-ga .Posljednja počast". Djela Špa-njolaca bave se naravno izklju-čivo svojom vlastitom narodnom bo.bom protiv boljševika, kojom su za nekoliko godina pretekli o-štalu Europu. Umjetnost Thajlanda dočarava nam ratnu mitologiju Južnog mora, dok zbirku upotpu-njava Madjarska sjajnim slikama

d a ? ! O njemu Ti ne mogu nišla reći, već dugo ga niesam vidjela, jer sam privezana uz poslelju. Do-čim nije vriedan, da ga se spo-mene. AI;o budem još šiva kad se. vratiš sve ću, ti pričati.

Za sada dosta, voli Te i ljubi Tvoja

Lida.

Svoj os jećaj boli izlila je na pismu, okupavši ga svojim suza-ma. Pišajući adresu pero je škri-palo po gladkom papiru i zapi-njalo. I ono kao da plače i tuši. Sunce je bilo pri zalazu i svojim zadnjim trakama ljubilo površinu mora, a ribarske barke su se oti-šle na tihu morsku pučinu. Lagani, lahorić nosio je svježinu-donoseći svježi zrak u Lidinu sobicu. Dugo i dugo uprtim očima kroz otvo-reni otvoreni prozor gledala je u daljinu, udubila se u nuli , a sama

prvenstveno iz prošlog svjetskog rata. —

Novi europski poredak stvo-rio je i zajedničku frontu europ-skih slikara i oni su 'svoju zajed-ničku zadaću doista shvatili,*( na-šavši zajednički umjetnički izražaj. On ide za istinitošću, prikazanom najjednostavnijim sredstvima pra-ve umjetnosti, koju radja sudbo-nosna teška stvarnostlrata.

Dokonzul republike Finske. Z a g r e b . 17. XI. Dokonzul

republike Finske g. Mirkulu Han-nesu po ministru vanjskih poslova podieljcn je e\e«iuatur sa sjedištem u Zagrebu i djelokrugom, koji o -baiize čitavu Nezavisnu Državu Hrvatsku.

Zabava i pouka Z A Š T O E N G L E Z P I J E ? »U početku sam pio, jer mi je

naš položaj zadavao brigu. Po-slije sini pio od veselja, što su mi kazali, da pobjedjujemo. Ka-snije sam uvidio, da sam vjero-vao u pobjedu jedino zbog loga. što sam pio. A sada pijem, da bih se mogao uvjerili, da ćemo po-biedili.«

NE T R A Ž I NIŠTA

Jurek izlrese svoje grlehe, a župnik ga zapita:

.No. a kaj misliš, jurek? Kaj si ti za sve to zaslužil?

. A nai bu, velečasni; ja nikaj ?a lo ne išćem".

P R A V A A D R E S A

— A jeste li pokušali predlo-žili račun vašemu dužniku?

— Jesam. — Pa što vam je rekao? — Poilal me je s računom

k vragu — Pa što ste onda učinili? — Kak vidite, gospon fiškal,

do'el sem k vama.

T O JE S A M O R A D I ŠTEDNJE Sudac: Oblušeni ste, da tu-

čete ženu nekakvom željeznom motkom Priznajete l i?

Oblušeni: Priznajem, gospo-dine sudče, no vjerujte mi, da to činim samo zbog štednje. Prije sam je mlatio metlom, pa sam svaki dan morao kupovati novu.

nije znala što misli, to jo j je ipak godilo.

Daleko tamo preko morskih valovlja, na jednom pitomom o-ločiću bilo je tušno, čuli su se mukli i tužni odjeci zvona. Tužno je zvonilo, a duga posmrtna po-vorka lagano je kretala. Zamalo molitva, tutanj zemlje padajući u niemu raku, koja je bila za čas zatrpana. A njemu je u ušima još odbijao sat tužnoga zvona, a Vlado je plakao kao što plače diete sa osjećajem u bolu i sa-moći. Olišlo mu je jedino biće koje ga je vezalo uza se, a to je bila majčica i majčina ljubav.

Nestalo mu je i zadnje ljuba-vi, sinu mu misli na onu koju je je negda ljubio, a koju i danas voli. Duboki uzdah uzvinuo se iz njegovih grudi. Da jadna moja Lela I Kuda j e ? Osjeća li, vjeruje l i?

(Nastavit će se)

Broj 77 GRADSKE VIESTI

I ; : T K - J F • — hmJtl

IZGUBLJENI SINOVI B j e l o v a r , 21. sludeni.

U Hrvatskoj je bilo ljudi, koii su se zanosili Marxovom ideologijom, koji su se zanosili idejama ruskog boliševtzma i kojima je Staljin bio ideal i pojam, pa su zavedeni, obmanuti i neupućeni po zidovima izpisivali poklike Sovjetskoj Rusiji i risali znak srpa i čekića.

Mnogi od titi ljudi nisu vjerovali u uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske, niti su imali o'iečaia za stvaranje boljega života Hrvatskoga naroda u onom okviru u keme se danas nalazi Hrvatska. AH — vrieme je donielo pobjedu Ustaškom pokretu, vrieme je donielo pobjedu svietta nad tminom, vrieme je jasno i glasno dalo pra vo velikom državniku i vodii — Poglavniku dr. Anti Pa-veliću. Zavedeni i obmanuti mnogi pojedinci stradali su radi svoje tvrdoglavosti I gluposti, jer nisu mogli, kako je to Poglavnik jasno na-glasio, u Hrvatskoj živjeli a Moskvi slu tili.

Drugi pak pojedinci osvieslili su se i uvidjeli tko ima pravo, a Iko krivo. Za one, kojima nisu bile dosta Ustaške parole i Ustaške brošure i ustaški rad i Ustaške žrtve i grobovi, morali su doći veliki dogadjajl i velika djela izgradjivanja i podizanja porušene i opustošene Hrvatske. Žalosno je to —, ali, dobro je i lako. Jer svaki Hrvat koji se je obratio i koji se je osviestio naći će svoje mjesto i svoju ulogu u izgradnji i golemome radu koji se provodi i koji je sada istom na početku. Ustaška Hrvatska ima velike osnove. Ustaška Hrvatska uobće ne će poznavati praznorječivosti, pustiti govorancija i demokralskiti brbljarija, nego samo rad i stvaranje djela se vide i koja najbolje govore cielome svietu šta se Hoće i kuda se krči.

Ustaškoj Hrvatskoj nije stalo da zavedene i izgubljene sinove ob-raća pustim riečima, jer će ove iz tmine i bludnje izvedi sama djela. Jioći će dan, kad će se i posljednji izgubljeni sin vratili majci Hrvatskoj.

Ljudevit Rezneki. Naš vrli mladi građanin Ljudevit [Je-2neki vršeći svoiu ustašku i hrvat-sku dužnost lrag ;čno |e poginuo nakon zadobivenih rana na polo-žaiu u 35. godini svoga života. Kao pričuvni vodnik u hrvatskom domobranstvu zđ-išno je vršio ro-doljubnu dužnost i položio svoi mladi život za Hrvatsku.

Bio je po zvanju dimnjačar. Uvick vedar i veseo. Žar idealizma i iskrenog nepatvorenog rodoljub-lja upio ie u svoju mladenačku dušu u hrvatskim organizacijama Hrvatskih orlova i Hrvatskih Kri-žara Kao redoviti član Hrvatskog pjevačkog družtva .Goluba" su-djelovao ie s H. P. D. .Golubom" na pjevačkim turnejama za vrieme diktature, kad je bilo opasno širiti hrvatsku pjesmu i kad ie sam pred-sjednik H. P. D. .Goluba" g. Fuks jednom radi tih turneja dospio u zatvor. Nadalje bio je i članom dobrovoljnog vatrogasnog društva, pa se i u tom vidi plemenšlina njegove duše i srca.

Ogromno učešće gradjana uz postrojbu hrvatskih domobrana, Križarsku glazbu, Hrvatsko pje-vačko društvo .Golub" i odred hrvatskih vatrogasaca dokazom je, koliko je bio obljubljen naš mladi sugrađanin .Lajoš", kako smo ga mi njegovi znanci i pri-jatelji nazivali.

Pokojnik ie bio odlučan po-žrtvovan hrvatski borac. Uz na-pried navedeno istaknut ću još i 1o, da je prilikom demonstracija balinaške organizacije .Mlade Ju-goslavije" 1933. godine zajedno s desetak drugih hrvatskih mladića dopanuo u zatvor i odsjedio 14 dana .custodiae honestae".

Nad otvorenim grobom opro-stio se od pokojnika domobranski dušobrižnik satnik veleč. g. Mijo Jurić, te predsjednik HPD. .'Golu-

ba" g. Makso Fuks, koji je naro-čito dirljivim govorom potresao srca svih prisutnih. Ie su se mno-gima oči napunile suzama. HPD .Golub" je odpievalo nađ grobom jednu nadvrobnieu.

Neka je lahka hrvatska gruda našemu Lajošul

Ljudevit Rezneki s nama je ! Celeslin Soironisko

Uprava podržavljenog i -m e t k a predana je riešenjem Dr-žavne riznice, ureda za podrža-vl|eni imetak od 19. X. t. g. pore-znom uredu u Bjelovaru, o čemu se zanimani uredi i stranke obavje-šćuju, te se prema tome u svim predmetima odnosećma se na po-državljeni imetak izuzevši molbe za stanove u podržavljenim kuća-ma moraiu zanimani obraćati na porezni ured.

Molbe za stan predaiu se kao i do sada na gradskom poglavar-stvu na uračbeni zapisnik. Grad-sko poglavarstvo po obaviesli od poreznog ureda, da je izvjestni stan prazan, dodieljuje molilelju stan.

Po Pokretnom priefaom s u d u iz Zagreba, prošlog mjeseca su osuđeni na kazan smrti strielja-niem radi komunističke promičbe i djelatnog podpomaganja odme-tnika pljačkaša: Marko Bete, sud-beni viećnik (koji se priie izvršenja kazne sam otrovao), Dr. Ema Ho-lik, liečnica u bolnici, [osip Mata-čić, gostioničar, Branko Ivanković, mlinar, Ivan Suša, krojač, svi iz Bjelovara, te Dragoljub Malešević seljak iz Hrgovljana. Kazna smrti nad istima je izvršena.

Nadalje su osuđeni na kazan smrti slrieljanjem, ali im je milošću Poglavnika prelvorena kazna smrti u kaznu težke tamnice: Duro Še-gović, bravar na kaznu težke' ta-mnice od 15 godina, Antun Negro,

• •••'ii:"iT»;v i w

brusar na kaznu težke tamnice od 5 godina. Jarmila Kralbchvil, uč. VIII. razr. gimnazije na kaznu te-žke tamnice od 3 godine, Rado-van Kraljić, slušač prava na kaznu ležke tamnice od i godine i Stje-pan Mavrin, trgovac voćem na 1 godinu ležke tamnice.

Mati zabavni koncert n jemačke komande glasbe-nog odjela na našo j m j e s l -noj razglasnoj postaj i . U u-od 1S30 do 19.30 sati na mjestnoj razglasnoj poslaji, izveo je m i salonski plesni orkestar glasbenog odjela Njemačke Komande . 6 0 ča-saka omiljelih melodija".

Zanimanje za tu priredbu bilo je veliko, i mnogobrojni slušači zadovoljni vedrom i veselom glas-bom, željno očekuju drugu izve-dbu, glasbenog odjela Njem. Kom., koja će bili idući tjedan.

Dra-Ka

Liep primjer radničke s v i e s t i . Za ranjenike sakupile su radnička povjerenica Sofija janko-vić 1 njezina zamjenica Marija Mo-šlek "00 Kn. te su za taj novac kupile kolače i cigarele i predale ranjenicima.

Darovali Dragulin Godrijan 300 Kn. Ni-

kola Kcsić 200 Kn.. Stjepan Roz-bajcr 50 Kn. Sofiia janković 50 Kn., Marija Mošlek 50 Kn., Elizabeta Počuć 50 Kn., Kalica Živko 50 Kn, Rozika Golec 40 Kn.. Mirko Martinović 20 Kn, Danica janči 20 Kn, Marica Golec 20 Kn, Milka Kremećek 20 Kn, Marija Fogec 20 Kn, Kaia Sarić to Kn.

Naš suradnik g. ing. Fran B a r l o v i ć , viši gospodarski pri-stav VIII-1. čin. razr. kod Velike župe Bilogora u Bjelovaru ime-novan je na priedlog ministarstva narodnog gospodarstva po potre-bi službe upraviteljem državnog dobra bana Jelačića u Novim Dvo-rima kraj Zaprešića i podiedno promaknut u VII-2. čin. razr. Naš suradnik g. ing. Fran Barlović. koji je ujedno bio i članom redakcio-nog odbora našeg lista, prije od-lazka obećao nam je i dalje osta-ti suradnikom.

Poduzeća na prodaju. Zadruga Hrvatskog Radiše -

Ured za nacionalizaciju prirada, Zagreb, Zvonimirova ul. 14 pro-daje slijedeća priradna poduzeća, koja su temeljem zakonskih odre-daba podržavljena, odnosno iz-vlaštena u korist Nezavisne Drža-ve Hrvatske:

BJELOVAR Berger Emil i sin, trgovina

gradjevnog materijala. Kohn Natan, sitničarija — Pu-

pelica — kotar Bjelovar. Lederer Dragutin, sitničarija. Pravo na kupnju ovih podu-

zeća imaju samo one osobe, koje imaju odgovarajuću stručnu spre-mu za dalnie vodjenie poduzeća, a ujedno mogu pružiti potrebno pokriće za protuvriednost podu-zeća.

Tiskanice za ponudu dobivaju se uz cienu od Kn. 2"— kod Za-druge Hrvatskog Radiše, ured za nacionalizaciju prirada u Zagrebu Zvonimirova UL f4 II kaf soba br.

; * > " ' * a m J.'- .5T=/oJ3ia.:

Ustaški tabornik g. M a -l i j a N a v o j e c zajedno s gdom llorvat i g. Tomom Funtekom po-sjetili su prošli Ijedan naše ranje-nike u bolnici, Ie im pođielili d a -rove: cigarele I kolače.

Osim loga posjetili su i voj-nike savezničke njemačke vojske koji se nalaze u bolnici, te su i njima pođielili cigarele i kolače. Ranjenici su primili ove izraze su-ćuti s naročitom radošću i zahva-lnošću.

Ženska loza ustaškog p o k r e t a zahvaljuje se gospođa-ma Kolonić i Galkovski koje su darovale za naše ranjenike u bje-lovarskoj bolnici svaka po 5 kg. kolača.

Gradska obćina kupila je ciglanu Berger u Mlinovcu prigodom prodale nearijskih po-duzeća po Zadruzi Hrvatskog Ra-diše uz cienu od 1.560.000 Kuna zajedno s prenosnim pristojbama i opekom nalazećom se na skla-dištu.

Upraviteljem ciglane imenovan je po gradskom načelniku Mijo Hans, slušač prava, a paziteljem Dragulin Družlncc.

Odgođena ča janka „ P o -m o ć i " , koja bila određena za 22. I. mj. radi tehničkih razloga.

i' S t jepan Scl janac , grun-tovničar nakon duee i ležke bo-cesli u 47. godini života svoga u ponedjeljak dne 16. sluđena 1942. g. u 9 sali u iutro primivši Sveto-otaistva umirućih blago u Gospo-dinu preminuo.

Pokojnik je bio član HPD. »Goluba*. Sprovodu dne 1S. prisustvovalo HPD. .Golub" uz brojnu rodbinu i građanstvo. HPD .Golub" je nad grobom odpievalo jednu nad-grobnicu.

Promjene na gimnaziji Iz službenih obzira premješten

je suplent državne real. gimnazije Branko R u m b c k na državnu realnu gimnaziju u Bjelovaru.

Osobne viesti lvka Kušić Regvart, sestra

pomoćnica premještena je iz služ-benih obzira od doma narodnog zdravlja u Gospiću domu narod-nog zdravlja u Bjelovaru.

Ivan Kušić, manipulativni vježbenik kod državne bolnice u Gospiću premješten je iz službenih obzira na državnu bolnicu u Bje-lovaru.

V o j k o Rendić - Miočević, su-dac kotarskog suda u Bjelovaru premješten je po molbi kotarskom sudu I. u Zagrebu. "

Dr. Ljubica Bosner, asisten-tica državne bolnice u Bjelovaru promaknuta je u VIII—1. čin. razr.

Ivan Kekelj , .obć. blagajnik u Generalskom Stolu premješten je iz službenih obzira i dodieljen na rad velikoj župi Bilogora u Bjelo-varu.

Marija Lasić, nadničarka Teh-ničkog odjeljka u Bjelovaru ime-novana je manipulativnom vježbe-nicom XII. čin: razr. kod istoga odjeljka.

Na tjednom sa jma dne 17. t. mj. prodano je 13 bikova, 4 vola, 2 krave, 2 junice, 1 kobila, 32 teleta, 34 svinja i 60 odojaka. .

Strana 5 BILOGORA

Strana 6 "BILOGORA" B r o j 7 7 .

Župske viesti Osobne viesti

Slava Ž i c nastavnica građan-ske škole u Garešnic i premještena j e p o potrebi službe na državnu građansku školu u Bos . G r a d i š k a

Antun B o s a n a c učitelj pu-č k e škole u Oštrom Zidu, kotar Garešn ica premješten j e radi slu-ž bene potrebe u R a k o v Potok, k o t a r S a m o b o r , Vel ika župa Pri-gor je .

Marija s. Irena S m i č i k l a s učitel j ica u S o š i c a m a , kotar Ja -strebarsko. Vel ika župa Pokupje premještena j e radi službene p o -potrebe u pučku školu u Plavši-

• n a c kotar Koprivnica .

Nikola S u d a r e v i ć biljež. blagajnički v ježbenik premješten j e iz službenih obzira o d ministarstva

unutarnjih pos lova k obć inskom poglavarstvu u Farkaševac .

Andri ja M o d r o v č i ć a k c e -sista premješten j e p o potrebi slu-ž b e o d kotarske oblasti u Petrinji kotarsko j oblasti u Križevcima.

Nikola B r o s i ć obćinski bi-lježnik u Baški premješten j e p o molbi k obćinskom poglavarstvu u Bereku.

Tomislav B u c o n j i ć imeno-van j e bi l ježničko-blagajničkim vje-žbenikom kod obć inskog pogla-varstva' u Goli .

Ivan G r e g l učitelj pučke škole u Virovitici, Vel ika župa B a r a n j a premješten je na molbu na pučku školu u K o p r i v n i c a

Viktori ja S v e t e k učitel j ica u Građanima, kotar Ljubuški V e -lika župa Hum premještena j e na temelju molbe u Moči la , kotar K o -privnica.

Milica K r i ž a n i ć učitel j ica p u č k e škole u Bednji premještena je radi službene potrebe u Veliki G r d e v a c , k o t a r Grubišno Pol je.

Poduzeća na prodaju K r i ž e v c i : S c h B n b a u m Alfred, trgovina

žel jeza i mješovite robe ; Slrauss Ljudevit, trgovina vinom i pivom na veliko.

O tome, tko ima p r a v o na kupnju ovih poduzeća, pogledaj upute kod oglasa poduzeća za prodaju u gradskim viestima.

Traži se naučnik za krojač-ki obrt . O s t a l o p o dogovoru. U p i tati kod Petar S o b o t a , Trg S t jepa na R a d i ć a 5 0

O v i h d a n a p r o s l a -vi la j e b e č k a a k a -d e m i j a z a l i k o v n u u m j e t n o s t s v o j u 250-g o d i š n j i c u . — S l i k a n a i n p r i k a z u j e Aulu a k a d e m i j e . (US)

Zatvaranje njemačkih puč-kih škola u Velikoj I Maloj

Briljanici Na temelju zakonske o d r e d b e

0 n j emačkom školstvu u Nezavi-snoj Državi Hrvatskoj i p o pried-logu vodstva n jemačke n a r o d n e skupine ministarstvo narodne , p r o -svjete izdalo je naredbu, d a s e zatvore n jemačke škole u Vel ikoj 1 Maloj Bišljanici, ko lar G a r e š n i c a .

Na državnoj pučkoj školi u S i g e t c u , kotar Koprivnica, n a -redbom Velike župe Bilogora o d 14. IX. t. g. otvoren je četvrti r a -zredni odjel .

N j e m a č k a p r e d s t r a ž a u j e d n o m k l a n j c u k a v k a s -k o g v i s o g o r j a (visina 3 . 0 0 0 m) . ( E S )

S l i k a d o l j e : R u m u n j s k i g o r s k i l o v c i u l a z e u j e d -n o o s v o j e n o m j e s t o n a K a v k a z u . ( E S )

Oglas O v i m e se p o drugi put j a v n o obznanjuje , d a j e (Srbski)

Kreditni zavod d. d. u Bjelovaru rješenjem Državne riznice N. D. H. o d 3. V I I . 1942. bro j 2 1 6 9 0 stupio u likvidaciju.

Za likvidatora imenovana j e G r a d s k a štedionica o b ć i n e slob. I kr. grada B je lovara u Bjelovaru.

U smislu § 202 . Trgovačkog zakona pozivaju se v j e r o v -nici družtva d a u roku o d 6 mjeseci računajući o d d a n a tre-ć e g uvrštenja, pr i jave svoje tražbine likvidatoru.

Likvidator

Oglas O v i m e se p o drugi put j avno obznanjuje , d a je B je lovar-

ska štedionica d. d. u Bjelovaru rješenjem Državne riznice N. D. H. od 30. VII. 1942. bro j 216S9 stupila u likvidaciju.

Za likvidatora imenovana j e G r a d s k a štedionica o b ć i n e slob. i kr. grada B je lovara u Bjelovaru.

U smislu § 202. T r g o v a č k o g zakona , pozivaju se v j e r o v -nici družtva, d a u roku o d 6 mjeseci, računajući o d d a n a tre-ć e g uvrštenja o v o g oglasa, pri jave svo je tražbine likvidatoru.

Likvidator

PREDMET: Poziv za podnošenje prijava o skrivenim pričuvama.

OGLAS Na temelju § 1. zakonske o d r e d b e o prijavljivanju i je -

dnokratnom oporezovan ju skrivenih pričuva izvanrednim p o -rezom o d 5. l istopada 1942. bro j CCLXXI-2240-Z-1942 . (Naro-dne novine o d 6. l istopada 1942. bro j 225) pozivaju se s v a poduzeća iz čl. 5 3 a zakona o izravnim porezima, d a u smislu § t . i 3. o v e zakonske odredbe i § 1. provedbene naredbe k o v o j zakonskoj odredbi o d 14. l istopada 1942. br. 20352-3-1942 . (Narodne novine o d 21. l istopada 1942. bro j 23S) najkasni je d o k o n c a mjeseca studenog 1942. podnesu o v o m poreznom uredu prijavu o skrivenim pričuvama.

Poduzeća , k o j a su stvorila pričuve prot ivno posto jeć im zakonskim propisima, ne ć e snositi kaznene posljedice, a k o takve pričuve pri jave, d o k ć e se protiv poduzeća, k o j a ne bu-du podniela pri javu ili budu podniela neizpravnu ili nepodpu-nu prijavu, postupati p o propisima čl . 142. i si. zakona o iz-ravnim porezima.

Iz Poreznog ureda broj! 1403S-1942.

' Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA DRŽAVNOG IZVJEŠTAJNOG I PROMIČBENOO UREDA BJELOVAR. - Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja "31941. br. S/L — Tisak STJEPKO SKALEC, BJELOVAR. — Zt tiskara odgovara Stjepko Škalec, Pogavnikov tig 17. - CIENA LISTU: Pojedini bruj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godišnja 144 Kn.