Broj 6 • 2011. PREGLED - Adventisti.hr · pronaæi poglavlja iz te knjige, kao i poticajna...
Transcript of Broj 6 • 2011. PREGLED - Adventisti.hr · pronaæi poglavlja iz te knjige, kao i poticajna...
ADVENTISTI»KI PREGLED • 1
ADVENTISTI»KI
PREGLEDBroj 6 • 2011.
PREGLED
2 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Projekt OikosProjekt OikosRadosna vijest i nove tehnologije
Isus se jednoga dana vratio u “svoj
grad” Kafarnaum (Matej 9,1), u
kojemu je Ëesto propovijedao i
lijeËio, a povremeno i æivio (Matej
4,13). Isus je u Kafarnaumu bio vrlo
popularan. »im se proËulo da je u kuÊi,
okupilo se mnogo ljudi (Marko 2,1-2).
»etvorica prijatelja takoer su æeljela
doÊi i vidjeti Isusa. Moæda su se æurili da
zauzmu dobra mjesta, kad se jedan od njih
sjetio: “Ali ne moæemo iÊi sami! Naπ
prijatelj Kaleb leæi kod kuÊe nepokretan.
Njemu je Isus mnogo potrebniji nego
nama. Moramo ga dovesti k Isusu!”
»etvorica se vraÊaju po svojega
prijatelja i nose ga u kuÊu gdje Isus
propovijeda. No buduÊi da zbog mnoπtva
naroda nisu mogli pristupiti Isusu, morali
su smisliti neπto nesvakidaπnje kako bi
premostili ovu zapreku. Njihovo povjerenje
u Isusa (bili su sigurni da moæe i hoÊe
pomoÊi) i njihova ljubav prema prijatelju
bili su toliki da su odluËili da ih niπta neÊe
sprijeËiti. Moraju svog prijatelja dovesti
pred Isusa!
Dolje u kuÊi je Isus navijeπtao
Radosnu vijest, a okupljeno mnoπtvo Ga je
pozorno sluπalo (neki da bi naπli pouku,
drugi da bi naπli greπku u Isusovom
nauku). Svi su oni poæurili da dou do
Isusa i zauzmu dobra mjesta.
Najednom je Isus morao prekinuti
svoju propovijed, jer je netko na krovu
lupao — bolje reËeno trgao krov (koji se
sastojao od greda, trstike, granja i blata).
OËi svih prisutnih podigle su se prema
gore i svi su gunali zbog ovog prekida.
Zatvarali su oËi kad im je sa stropa u oËi i
u kosu poËela padati praπina. I dok su se
pitali tko se to usudi ovako smetati i
uniπtavati, Ëetvorica su spustila svog
uzetog prijatelja pred Isusa.
Vidjevπi njihovu vjeru, Isus je
oprostio grijehe uzetome i digao ga na
noge (Marko 2,5-11). Istodobno su oni koji
su doπli iz krivih motiva — knjiæevnici —
osudili Isusa za svetogre. Ipak, pravi
junaci ove priËe (naravno uz Isusa) su
Ëetvorica prijatelja. Oni su bili toliko odani
svom prijatelju da su bili spremni uËiniti
sve ne bi li ga doveli k Isusu, Onome koji
mu jedini moæe pomoÊi.
I danas postoje oni koji njeguju takvo
duhovno prijateljstvo. Takvo duhovno
prijateljstvo podrazumijeva bezuvjetnu, Ëak
neracionalnu, odanost svekolikoj dobrobiti
mojega bliænjeg. A najveÊa dobrobit sastoji
se u tome da mu pomognem doÊi bliæe k
Isusu. Prava duhovnost nije toliko u tome
koliko Ëesto sâm dolazim k Isusu (i
knjiæevnici iz Marka 2 su to Ëinili), veÊ
kolika je moja æelja da druge dovedem k
Isusu. Ili koliko sam spreman biti ranjiv i
dopustiti drugima da mene netko nosi k
Isusu. Koliko sam spreman ærtvovati svoje
interese (moæda Ëak i duhovne) ne bi li
pomogao onima koji su u potrebi? Koliko
gorim za takvim iskrenim krπÊanskim
zajedniπtvom?
U takvom duhovnom prijateljstvu do
izraæaja dolazi ljubav i briga za duhovne i
praktiËne potrebe mojih prijatelja.
Takoer, tu je i spremnost da jedan
drugome dobrovoljno polaæemo raËune iz
svojega duhovnog æivota, jer sami smo
preslabi na naπem duhovnom putu. Kroz
iskreni i otvoreni razgovor o vlastitom
duhovnom æivotu te kroz molitvu jedan za
drugoga potiËemo jedni druge i hrabrimo
da stalno duhovno rastemo.1
Zbog ostvarenja ovakvog zajedniπtva
osmiπljen je Projekt Oikos (grË. oikos =
kuÊa, dom). Ova inicijativa potiËe
okupljanje svakog petka uveËer u naπim
domovima na razgovor, molitvu, duhovno
prijateljstvo i prouËavanje. Takvo
okupljanje u kuÊnom ozraËju, po uzoru na
prvu krπÊansku crkvu (vidi Djela 2,46;
5,42; 20,20; Rimljanima 16,5) moæe razviti
pravo zajedniπtvo i potaknuti duhovno
oæivljavanje pojedinaca i cijelih obitelji.
Takoer, to je odliËna misijska prilika da
svoj dom otvorimo naπim prijateljima koji
traæe Boga i istinsko zajedniπtvo.
Stoga, u okviru Projekta Oikos
svakoga petka naveËer (ili neki drugi dan u
tjednu):
u otvaramo svoj dom naπim
prijateljima,
u otvaramo svoju duπu Bogu u
molitvi,
u otvaramo Boæju rijeË da u njoj
bolje upoznamo Boga,
u razgovaramo o duhovnom πtivu
kojega smo proËitali prije sastanka oikos,
u dijelimo svoja æivotna iskustva,
svoje misli i odluke,
u potiËemo i hrabrimo jedni druge
na vjeru, nadu i djela ljubavi.
Tijekom cijele 2012. godineujedinit Êemo se u prouËavanju knjigeDjela apostolska, koju je Ellen G. White
napisala pod Boæjim nadahnuÊem, kako
bismo bili svjedokom goleme snage kojom
je raspolagala rana krπÊanska Crkva, a koja
je i nama na raspolaganju.2
Æelimo vam svako dobro u ostvarenju
pravog duhovnog zajedniπtva — tog
prekrasnog dara kojega Sveti Duh æeli
omoguÊiti svima. Javite nam se s vijestima
o vaπim oikos skupinama i registrirajte
svoju skupinu na: [email protected]
(tel: +385 1 2361-906 ili +385 1 2361-926;
Facebook: “Oikos Projekt”).
Zlatko Musija
1 Viπe o takvom zajedniπtvu vidi u Jon
Dybdahl, Glad duπe (Znaci vremena, Zagreb,
2011.), str. 104—113.2 Nakon ove knjige, tijekom 2013. godine
Ëitat Êemo knjigu Velika borba. Viπe o projektu
Velika borba pronaite na http://adventisti.hr/
kategorije/velika-nada/.
Aktualno
Neke idejeu Cilj je prije svega prouËiti biblijski
tekst na kojemu je utemeljeno
odreeno poglavlje, a tek nakon
toga i komentar Ellen G. White u
knjizi Djela apostolska.
u Ako nemamo knjigu Djela
apostolska, moæemo nabaviti
najnovije izdanje preko povjerenika
za literaturu, ili na http://
adventisti.hr/kategorije/oikos/
pronaÊi poglavlja iz te knjige, kao i
poticajna pitanja za razmiπljanje irazgovor koja se temelje na
pojedinom poglavlju iz odabrane
knjige. Izaberite neka od ovih
pitanja kako biste pokrenuli otvoren
i plodonosan duhovni razgovor.
u »itamo poglavlje iz knjige Djela
apostolska koje odgovara tjednu
godine u kojemu se nalazimo.
Primjerice, 8. poglavlje knjige Ëitamo
u osmom tjednu (od 19. do 25.
veljaËe). Knjiga Djela apostolska
ima 58 poglavlja. BuduÊi da godina
ima 52 tjedna, 6 poglavlja Êemo
Ëitati u 2013. godini, a onda
nastavljamo s knjigom Velika borba.
u Svrha Oikosa je okupljanje po
domovima, gdje se moæe ostvariti
prisnije ozraËje i veÊe zajedniπtvo.
Ali ako nije moguÊe okupljanje po
domovima, ohrabruje se i svaki
drugi oblik male skupine.
u Za sve koji se sluæe nekim stranim
jezikom (primjerice, engleskim),
predlaæemo i sluπanje knjige Djela
apostolska (na putu u πkolu, na
posao...). Knjigu u audio formatu
moæete preuzeti na: http://
egwwritings.org/ ili http://
www.ellenwhiteaudio.org/home.php.
2 • ADVENTISTI»KI PREGLED
ADVENTISTI»KI PREGLED • 3
ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE
AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unijekonferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu jeprenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao inapise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblijei kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu.
Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊao Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju udanaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznajui prenoπenje nade u Njegov skori dolazak.
Dobre odlukeNa poËetku svake nove godine niti krπÊani nisu izuzeti od
novih odluka. Kakve smo odluke mi donijeli? Jesu li to biblijski
usmjerene odluke, one koje poËinju s naπom spremnoπÊu da
podloæimo svoje namjere Boæjoj savrπenoj volji da u poniznosti
slijedimo Njegovo vodstvo? Naπ najveÊi problem je πto Ëesto
ne znamo procijeniti πto je Boæja volja u trenucima kad
donosimo odluke od æivotne vaænosti. Greπni Ëovjek ne æeli
donositi odluke s Bogom, nego ih donosi u svojoj sili.
Spisateljica Mary Fairchild predstavila je plan donoπenja
biblijskih odluka korak po korak. Æelio bih ga podijeliti s
vama, jer je dragocjen i biblijski utemeljen. Samo nam to moæe
pomoÊi u prijelaznim razdobljima naπeg æivota:
1. ZapoËni s molitvom. Ako si siguran u spoznaji da
Bog za tebe uvijek ima na umu samo ono najbolje, nema
straha u donoπenju odluka. (Jeremija 29,11)
2. Oblikuj odluku. Pitaj se ima li ta odluka biblijski
temelj ili ne. Za ovo prvo nema dvojbe i odgovor se nalazi u
Bibliji. Ako si otkrio Boæju volju u Bibliji, moli se Bogu da ti
pomogne da je slijediπ. Biblijski neutemeljene odluke bit Êe
teπko procijeniti jer Êe biti teπko razlikovati jesu li po Boæjoj
volji ili nisu. To je veÊ pitanje morala. (Psalam 119,105)
3. Budi spreman prihvatiti i posluπati Boæji odgovor.Bog ti neÊe otkriti svoje planove ako u svojoj promisli vidi da
ih nisi spreman posluπati. Od velike je vaænosti da se u
potpunosti predamo Bogu. Kad Mu se u potpunosti
podloæimo, On Êe nam osvijetliti stazu. (Izreke 3,5-6)
4. Vjeæbaj svoju vjeru. Donoπenje odluka traæi vrijeme.
Morat Êeπ svakodnevno iznova potËinjavati svoju volju Bogu.
Tek tada Êe ti On po tvojoj vjeri u Njega i prema iskrenosti
tvojega srca otkriti svoju volju. (Hebrejima 11,6)
5. Traæi jasan smjer. Istraæuj! Razmiπljaj! Moli se!
Pronai πto Biblija kaæe o okolnostima u kojima se nalaziπ.
Zapiπi πto si pronaπao! To Êe ti pomoÊi.
6. Potraæi savjet. U trenucima kad si pred teπkim
odlukama, dobro je potraæiti savjet od bogobojaznih ljudi. To
moæe biti tvoj pastor, crkveni starjeπina, roditelj ili obiËni
vjernik. Svaki takav savjet je ispravan ako je u skladu s
boæanskom voljom otkrivenom u Bibliji. (Izreke 15,22)
7. NaËini popis. U popis stavi prioritete koje bi Bog
imao u tvom sluËaju. To ne smiju biti stvari koje su tebi bitne
u toj odluci, nego koje bi bile bitne Bogu. Onda se pitaj hoÊe
li te odluka koju Êeπ donijeti pribliæiti Bogu. HoÊeπ li tom
odlukom uzdiÊi Boæje ime? Kako Êe ona utjecati na one koji te
okruæuju?
8. Odvagni odluku. Sastavi popis za i protiv vezano uz
tvoju odluku. Tako Êeπ otkriti πto u tvojoj odluci nije u skladu
ISSN 1331-9272
Godina XIX. (LXIII) • Broj 6 — 2011.
NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unijakonferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb
Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ
Izvrπni urednikNeven KlaË[email protected]
UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer,SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ
Telefon 01/3764-219 • Telefaks 01/2361-901
Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ
Korektura Brankica VukmaniÊ
Cijena ovog broja: 15 kn
Tisak TIPOMAT, 2011.
s otkrivenom Boæjom voljom u Njegovoj RijeËi. Ako ima puno
protiv, onda znaπ da ta tvoja odluka nije u skladu s Boæjom
voljom. Ako ima puno za, onda znaπ kako ti valja postupiti.
9. Izaberi svoje duhovne prioritete. Nekada Êe
nekoliko opcija koje si stavio pred sebe biti u skladu s Boæjom
voljom. Tada treba izabrati ono πto bi u tom trenutku za tebe
bilo duhovno najpreËe. Tu ne moæeπ pogrijeπiti. Tvoja odluka
bit Êe za tebe blagoslov jer je donesena u zajedniπtvu s
Bogom.
10. Æivi svoju odluku. Ako si uËinio sve iz prethodnih
devet toËaka, onda si donio odluku do koje te je sâm Bog
doveo. Kroz donoπenje te odluke æivio si po Boæjoj volji i
utjelovio si Njegovu RijeË u svojem æivotu. Sada s povjerenjem
u Njega moæeπ slijediti svoju æivotnu odluku utemeljenu na
Boæjoj rijeËi i Njegovoj volji. (Rimljanima 8,28)
Neka nas dobri Bog vodi i blagoslovi u donoπenju naπih
odluka! Neka te odluke uvijek budu koraci prema Kristu i
skorom æivotu na Nebu s Njim!
Neven KlaËmer
ADVENTISTI»KI PREGLED • 3
RijeË izvrπnog urednika
4 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Nova godina je vrijeme kad se donose dobre
odluke. Ono πto nismo uspjeli u staroj,
prenosimo u novu godinu. Neki za novu godinu
donesu odluku da Êe biti πtedljiviji i time
poboljπati svoj kuÊni proraËun, drugi donesu
Ëvrstu odluku da Êe se posvetiti strogoj dijeti, treÊi odluËuju
viπe razmiπljati o bliænjima i æele viπe vremena posvetiti
pomaganju siromaπnima i ugroæenima. Neki drugi æele biti bolji
krπÊani i konaËno postiÊi naprekinut odnos s Bogom. ©to ti
æeliπ za novu godinu?
Prema jednom Ëasopisu za mlade, deset najËeπÊih
novogodiπnjih odluka su:
1. Provodit Êu viπe vremena s obitelji i prijateljima.
2. Vjeæbat Êu.
3. Smrπavjet Êu.
4. Prestat Êu puπiti.
5. Viπe Êu uæivati u æivotu.
6. Manje Êu piti.
7. NauËit Êu neπto novo.
8. Pomagat Êu drugima.
9. Postat Êu organiziraniji.
10. Postat Êu ekoloπki svjesnija osoba.
Puno lijepih odluka, ali jesmo li mi u stanju odræati svoje
odluke? Za jednu novu godinu glumac Mel Gibson je o
novogodiπnjim odlukama izjavio sljedeÊe: “Kad sam bio mlai,
svake godine sam imao neku dobru novogodiπnju odluku koja
bi me dræala oko tri tjedna, a onda bih se prepustio starom
naËinu æivota. Sada, kad sam stariji, jasno mi je da cijele
godine moram ulagati u sebe i da je nova godina samo
simbolika.”
Koliko nam se puta dogodilo da smo bili razoËarani
naπom nesposobnoπÊu da odræimo donesene odluke? Jesmo li
svjesni koliko je bitno biti ustrajan? Koliko smo uspjeπni u
dræanju naπih odluka?
Petar je bio jedan od onih koji su vjerovali da Êe uspjeti
odræati svoje odluke. Zapis o njemu nalazimo u Marku 14,26-
31: “Otpjevavπi hvalospjeve, zaputiπe se prema Maslinskoj gori.
I reËe im Isus: ‘Svi Êete se sablazniti. Ta pisano je: Udarit Êu
pastira i ovce Êe se razbjeÊi. Ali kad uskrsnem, iÊi Êu pred
vama u Galileju.’ Nato Êe mu Petar: ‘Ako se i svi sablazne, ja
neÊu!’ Isus mu reËe: ‘Zaista, kaæem ti, baπ ti, danas, ove noÊi,
prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput Êeπ me zatajiti.’ Ali
on je upornije uvjeravao: ‘Bude li trebalo i umrijeti s tobom —
ne, neÊu te zatajiti.’ A tako su svi govorili.”
Je li Petar bio iskren? Je li lagao? Zasigurno je potpuno
iskreno izgovorio ove rijeËi. Isto tako, zasigurno je bio uvjeren
da se njemu ne moæe dogoditi da zataji Isusa. On jasno zna πto
æeli, zna koga slijedi i zna da ga niπta ne moæe rastaviti od
njegovog UËitelja. On je spreman zavjetovati se pred nazoËnim
uËenicima na vjernost do same smrti.
Koja je bila uloga zavjeta u drevna vremena? Kad bi se
dvije osobe dogovorile o nekom poslu, sklopile bi zavjet.
Zavjet bi jamËio da obje osobe ozbiljno misle. Zavjet se nije
smio krπiti, a prekrπitelje bi slijedila kazna.
ObiËno bi kralj uspostavljao ovakve zavjete sa svojim
podanicima. Dakle, podanici bi se zavjetovali na vjernost, i u
sluËaju nevjere kralj bi imao pravo izvrπiti kaznu propisanu u
zavjetnom ugovoru. Kralj se ne zavjetuje, nego se zavjetuju
njegovi podanici. Kralj je iznad zavjetnih ugovora i on je tu da
odreuje koje Êe zavjetne ugovore njegovi podanici morati
poπtovati.
Zanimljivo je da se u Starom zavjetu Bog zavjetuje na
vjernost, πto je bilo neuobiËajeno u ona vremena. Bog
odluËuje samoga sebe staviti u okvire zavjeta, ograniËiti se i
time preuzeti na sebe obvezu.
Jedan takav Boæji zavjet nalazimo u Postanku 17,1-8 gdje
se Bog zavjetuje Abrahamu: “Silno Êu te rodnim uËiniti; narode
Êu iz tebe izvesti; i kraljevi Êe od tebe izaÊi. ... Tebi i tvome
potomstvu poslije tebe dajem zemlju u kojoj boraviπ...” Ono
πto je znakovito za Boæje zavjete jest da Bog nikada ne krπi
zavjet. Njemu se ne moæe dogoditi da obeÊa i ne ispuni. On
nikada ne bi promijenio svoje miπljenje, kao πto se to dogodilo
Petru.
Vratimo se Petru. Petar se nakon πto se triput odrekao
Isusa naπao u teπkoj duπevnoj boli i patnji. Niti sâm nije
mogao shvatiti kako je mogao tako duboko pasti. Bio je
siguran da Êe odræati svoje obeÊanje Isusu i po cijenu æivota, a
samo nekoliko trenutaka kasnije odrekao Ga se triput. Jeste li
se ikad naπli u Petrovoj situaciji? Jeste li ikad neπto Ëvrsto
obeÊali drugima ili samima sebi, a zatim prekrπili obeÊano?
Koliko ste novogodiπnjih odluka uspjeli sprovesti u djelo?
Bila bi ovo priËa s tuænim krajem za Petra, a i za nas
danas, da Petar nije susreo uskrslog Spasitelja. Susret s uskrslim
Spasiteljem promijenio je Petrov æivot. O tom susretu Ëitamo u
Ivanu 21,15: “Nakon doruËka upita Isus ©imuna Petra: ‘©imune
Ivanov, ljubiπ li me viπe nego ovi?’ Odgovori mu: ‘Da,
Gospodine, ti znaπ da te volim!’ Kaæe mu: ‘Pasi jaganjce
moje!’”
Isus nije odbacio posrnulog Petra. On ga traæi, ponovno
ga susreÊe i nudi mu ruku pomirenja. Isus ga poziva natrag u
sluæbu i povjerava mu podizanje i Ëuvanje stada — brigu za
vjernike rane krπÊanske Crkve. Ono najdraæe, ono najmilije πto
Isus ostavlja za sobom — vjernike koji Êe bez Njega biti
izgubljeni — Isus povjerava upravo Petru. Isus ga poziva da Ga
slijedi i povjerava mu duænost i veliku odgovornost.
Znamo kako je Petar proveo ostatak æivota. Bio je
neustraπivi propovjednik Evanelja i nikad mu viπe nije palo na
HoÊemo li odræatisvoja obeÊanja?
Odluke, odluke...
ADVENTISTI»KI PREGLED • 5
pamet da se odrekne Isusa. Kad su ga jeruzalemski sveÊenici i
hramske starjeπine uhitile zbog propovijedanja u Isusovo ime,
on im je neustraπivo odgovorio: “Prosudite sami je li pravo
pred Bogom da se viπe pokoravamo vama nego Bogu.” (Djela
4,19)
Susret s uskrslim Spasiteljem promijenio je Petrov æivot i
on je neustraπivo zakoraËio u nove æivotne pobjede. Izvjeπtaj o
njemu i o njegovim djelima zapisan je na stranicama biblijske
knjige Djela apostolska. Petar je iskoristio svoju drugu priliku, i
njegov æivot su preplavili blagoslovi. A najvaænije od svega jest
da je osobno bio blagoslovom za mnoge.
Svi se dobro sjeÊamo razornog potresa na Haitiju. Slike
patnji s ovog otoka obiπle su svijet. Bilo je mnogo poginulih,
ali nisu svi poginuli u prvom udaru. Mnogi su ostali zarobljeni
ispod ruπevina. Kao jedina nada ostala im je moguÊnost da ih
spasioci pronau. Tih dana je do nas stigao izvjeπtaj o mladom
stolaru po imenu Robert. Imao je samo 23 godine, a pri
potresu se naπao u ruπevinama gradske kladionice. Velika vrata
koja su se sruπila na njega teπko su ga pritiskala, zajedno s
gomilom cigala i crepova koji su pali na vrata. Ostao je
zarobljen u ruπevinama razmiπljajuÊi o provedenom æivotu i o
onome πto je joπ æelio uËiniti, a neÊe moÊi. VeÊ je puna Ëetiri
dana bio u ruπevinama i bilo je malo izgleda da Êe ga itko
pronaÊi. Meutim, Robert je obeÊao sebi da se, ako ikada
izae iz ovih ruπevina, nikada viπe neÊe kladiti. Samo da dobije
drugu priliku! Razmiπljao je: ©teta bi bilo otiÊi tako mlad, s
tako malo postignutog u æivotu.
©to bi joπ æelio uËiniti, kad bi dobio drugu priliku? Prvo
bi oprostio sve πto je ikada ikome zamjerio. Zatim bi poËeo
redovno iÊi u crkvu i ne bi viπe propustio nijedno bogosluæje,
a zvao bi u crkvu i svoje prijatelje.
A onda je, rano ujutro petog dana, Ëuo tri udarca
ËekiÊem. Uzeo je komad krhotine i odgovorio s tri slaba
udarca. Oko sedam sati naveËer tog dana, nakon πto je zvuk
alata cijeli dan bivao sve bliæi, Ëuo je glas koji mu progovara:
“Prijatelju, ovdje smo s ekipom koja te je doπla spasiti!”
Nekoliko minuta kasnije ugledao je lice svojega spasitelja.
Robert je dobio drugu priliku! MoÊi Êe ostvariti svoju æelju da
viπe ne ide u kladionice, moÊi Êe oprostiti svima kojima tolikih
godina nije, moÊi Êe ponovno iÊi u crkvu!
Isus Krist dolazi da nas spasi iz ruπevina ovoga planeta.
On nam veÊ danas daje drugu priliku! Njega veÊ danas
moæemo susresti, kao πto Ga je Petar susreo onog dana na
obalama Galilejskog jezera. Kakav je naπ odgovor? Æelimo li
poput mladiÊa Roberta drugu priliku? Nemojmo poput njega
Ëekati neku kriznu situaciju u æivotu kako bismo se zavjetovali
na vjernost. Koristimo li svoju drugu priliku? Isus veÊ danas
æeli unijeti svoje blagoslove u naπ æivot!
Bog nam je obeÊao blagoslove u ovom æivotu i vjeËni
æivot u buduÊnosti. On je vjeran svojim obeÊanjima i On Êe ih
ispuniti!
HoÊu li ja ispuniti moja obeÊanja? Moja je æelja i molitva
da u novoj godini svi budemo vjerni Bogu. Æelja mi je da svi
veÊ danas osjeÊamo blagoslove vjeËnosti, a jednog dana kad
On doe radosno poemo s Njim u savrπeni svijet kojega
sprema za nas.
Dr. sc. Igor Lorencin, prodekan AdventistiËkog
visokog teoloπkog uËiliπta u Maruπevcu
Zbirku traktata za osobno svjedoËenjeo Boæjoj ljubavi naruËite kod povjerenika
za literaturu ili na www.znaci-vremena.com
6 • ADVENTISTI»KI PREGLED
PouËljivi misionar
Ove godine u okviru Projekta
Oikos (vidi
www.adventisti.hr)
prouËavamo prekrasnu
knjigu Ellen G. White o
æivotu prve krπÊanske crkve, Djela
apostolska, pa sam i ja potaknut pisati o
jednom iznimnom dogaaju zapisanom u
Djelima 10,1-11.18. BuduÊi da sam siguran
da Êete prije Ëitanja mojeg komentara
najprije proËitati biblijski tekst, æelim vam
predloæiti nekoliko pitanja o kojima
moæete razmiπljati dok Ëitate ovaj
prekrasan dogaaj:
u Tko je ovdje onaj koji pouËava, a
tko je pouËen?
u Po Ëemu se vidi da je ovaj rimski
Ëasnik bio bogobojazan?
u ©to Petar u svom govoru naglaπava
o Isusu? Zaπto?
Postojao je Ëovjek imenom Kornelije
koji nije bio niti krπÊanin niti Æidov, veÊ
bogobojazni Rimljanin koji se trudio Ëiniti
dobro i mnogo se molio Bogu. Niπta ne
piπe o tome je li odlazio u crkvu, ali piπe
da je jednog dana imao vienje. Aneo mu
je u vienju poruËio da je Bog zapazio
njegove molitve i dobroËinstva. »udno je
πto mu aneo nije odmah prenio cijelu
Radosnu vijest koju je Kornelije trebao
Ëuti, veÊ ga je savjetovao da stupi u
kontakt s nekim Ëovjekom imenom Petar,
koji Êe mu prenijeti tu vijest.
Ellen G. White piπe: “O razapetom i
uskrslom Spasitelju trebao mu je govoriti
Ëovjek koji je bio, kao i sam stotnik,
podloæan ljudskim slabostima i kuπnjama.”1
Najbolji naËin prenoπenja radosne vijesti je
kroz kontakt s drugom (greπnom) osobom;
duhovno prijateljstvo bolje je sredstvo
upoznavanja s Bogom nego nadnaravna
objava.
Nedugo nakon toga, za vrijeme
podnevne molitve, i Petar prima Ëudno
vienje u kojemu mu Bog zapovijeda da
uËini neπto πto je za Petra neprihvatljivo.
Kroz ovo uznemirujuÊe vienje Petar je
pripremljen da promisli o svom
kategoriziranju ljudi i o svojim
predrasudama. To ga priprema da se
odazove pozivu da doe u dom Neæidova.
Kad je Petar stigao, Kornelije je svladan
poπtovanjem i ganut pao pred Petrove
noge, ali Petar nije mogao prihvatiti takvo
poπtovanje. Petar æeli naglasiti da meu
njima nema razlike, da su na istoj razini,
otvarajuÊi time put za autentiËno duhovno
prijateljstvo, pa kaæe: “Ustani! I ja sam
samo Ëovjek!”
Kada dolazimo u kontakt s ljudima
kojima nas Bog πalje, veoma je vaæno
pokazati da nismo iznad njih. Mi nismo oni
koji smo veÊ dostigli, za razliku od njih,
veÊ smo zajedno na putu. To πto Êu
podijeliti svoje iskustvo, i meni Êe pomoÊi.
To πto Êu razgovarati o svojoj vjeri, moæe i
moju vjeru izgraditi. Ja nisam samo onaj
koji dajem, veÊ i onaj koji primam. Ne
mijenjam ja samo svoga sugovornika, veÊ i
on pomaæe meni da se mijenjam. Nisam ja
onaj koji imam odgovore na njegova
pitanja. I jedan i drugi imamo i pitanja i
odgovore. I jedan i drugi uËimo.
Dok pratimo dalje Petrov susret s
Kornelijem primijetit Êemo da Petar ne
propovijeda njima, veÊ s njima razgovara.
Okupljenima Petar kaæe: “vi znate da je
Æidovu zabranjeno druæiti se s Neæidovom
ili uÊi mu u kuÊu. Ali Bog je mene pouËio
da nikoga ne proglaπavam neËistim.”
OsjeÊate li koliko je ovo snaæna izjava!?
Umjesto da im pokaæe koliko oni neËisti
moraju nauËiti od njega, Petar objaπnjava
koliko je kroz ovo iskustvo on sam nauËio.
“Bog je mene pouËio”, kaæe Petar, i na taj
naËin stvara jednu “sigurnu” atmosferu
pouËavanja, prikazujuÊi najprije sebe kao
poniznog uËenika. Petar je prepoznao
koliko je svjedoËenje vaæno za njega
samoga.
Ellen G. White kaæe: “Vijest Evanelja
i cijelo djelo sluæbe ljubavi Bog je mogao
povjeriti nebeskim anelima. Mogao se
posluæiti i drugim sredstvima da bi ostvario
svoju namjeru. Ali je u svojoj
neograniËenoj ljubavi odluËio nâs uËiniti
svojim suradnicima, Kristovim i aneoskim
suradnicima, kako bismo mogli uæivati bla-
goslove, radost, duhovnu okrepu i plodove
te nesebiËne sluæbe.”2 Kad vidimo kako
Evanelje djeluje u æivotima drugih, Bog
postaje stvaran i za nas. Kad druge æelimo
izvuÊi iz gliba grijeha, tada se posebno
molimo i oslanjamo na Boæju pomoÊ. Kad
drugima æelimo podijeliti Radosnu vijest,
onda puno viπe prouËavamo. Ono πto je u
krπÊanstvu do sada moæda bilo dosadno,
postaje praktiËno i æivo. U tim trenucima
æelimo “srediti” svoj æivot kako bismo
svojim æivotom predstavili Boga u pravom
svjetlu. Nemamo vremena za kritiziranje,
veÊ radije æurimo na bogosluæje da s
drugima podijelimo svoja dragocjena
iskustva svjedoËenja. Kad s drugima
otvaramo Bibliju, Bog i nas pouËava i
mijenja. Stoga nema duhovnog rasta bez
sluæbe drugima.
VraÊamo se Petru i Korneliju. Vidjeli
smo, Petar ne priËa s pozicije moÊi i
superiornosti, veÊ kao ponizni uËenik koji
je pomalo zateËen zbivanjima. Prije nego
πto Êe prijeÊi na svoju poruku, on im
pokazuje dodatno poπtovanje (usporedi 1.
Petrova 3,15-16) time πto ih æeli sluπati:
“Mogu li vas upitati zaπto ste me dozvali?”
»ak i nakon njihovog odgovora, Petar joπ
uvijek ne pouËava, veÊ radije ponavlja
koliko je on sam nauËio kroz ovo iskustvo:
“Uistinu, sad istom shvaÊam ‘Bog nije
pristran’, veÊ mu je mio u svakom narodu
onaj koji ga priznaje i Ëini πto je
pravedno.”
Kada izaemo iz svoje vjerske Ëahure
i poemo meu ljude, poput Petra, nauËit
Êemo da, kao πto je rekla Ellen G. White,
“u naπem svijetu ima mnogo onih koji su
Boæjem kraljevstvu bliæe nego πto
mislimo.”3 Uvidjet Êemo koliko se moæemo
pouËiti od onih koji moæda nemaju istu
svjetlost, ali svojim karakterom pokazuju
veÊu sliËnost Bogu.
Ellen G. White je napisala: “Iako se
vijest mora objaviti, moramo se Ëuvati da
ne napadamo, ne vrijeamo i ne
osuujemo one koji nemaju svjetlost koju
mi imamo… Meu katolicima postoji
mnogo onih koji su savjesni krπÊani, koji
hode u svjetlosti koja ih obasjava, i Bog Êe
raditi za njih. Oni koji su imali velike
prednosti i prilike, a propustili iskoristiti
svoje tjelesne, umne i moralne snage æiveÊi
samo za to da udovolje sebi, odbijajuÊi da
nose svoju odgovornost, u veÊoj su
opasnosti i pod veÊom osudom pred
Bogom od onih koji su u zabludi u
pogledu pojedinih toËaka istine, ali se
trude æivjeti na dobro drugima.” (9T
243.244)
PouËljivi misionarJesmo li spremni traæiti one koji traæe Boga?
Duhovna misao
ADVENTISTI»KI PREGLED • 7
posredniËke molitve. Ova mlada osoba
potaknula me da ponovno prouËim ovu
temu, koja je nedugo zatim postala temom
mojega magistarskog rada. U cijelom tom
procesu nauËio sam da je posredniËka
molitva iznimno vaæna, i da je Bog
spreman s nama suraivati, Ëak i mijenjati
neke svoje prvobitne planove zbog naπih
molitava. Dakle, u kontaktu s onima koji
su o Bogu znali manje od mene
(intelektualno), mene je Bog ukorio,
pouËio i promijenio.
Nadalje, postoje dvije osobine koje
krase iskrene traæitelje Boga i zbog kojih
su oni Ëesto daleko iznad nas “uËitelja”.
Prva njihova osobina, je to πto su se
spremni moliti Bogu bez
prestanka (vidi Djela 10,2).
Dok sam poËinjao svoju
propovjedniËku sluæbu,
Ëinilo mi se da je svjetovnim
ljudima po definiciji strano
moliti se (vjerojatno sam ih
prosuivao po sebi). Kako
godine prolaze, vidim da ima
sve viπe i viπe onih koji
vjeruju u molitvu i vole je
prakticirati. Iz osobnog
iskustva vidim da su ljudi
mnogo spremniji na molitvu
nego πto mi to mislimo.
Zaπto se onda sramimo
moliti se zajedno s njima!?
Zaπto se bojimo ponuditi im
molitvu? Takoer, mislimo li
da Êe nas Bog povezati s
njima — ako smo sami
zaboravili na molitvu? Petar
je imao priliku upoznati
Kornelija zato πto se i on
nalazio na molitvi (“uzie
Petar oko πestog sata na
krov kuÊe da moli” — Djela
10,9). Bog Êe meusobno
povezati one kojima je
molitva sastavni dio æivota, i
koji na taj naËin priznaju da
ovise o Bogu i Njegovoj
moÊi.
Druga znaËajka onih koji traæe Boga,
kao πto je vidljivo iz Kornelijevog primjera,
je nesebiËan æivot na blagoslov drugih.
Kao πto je Kornelije bio poznat po svom
iskazivanju dobroËinstava (Djela 10,2), kao
πto je Isus bio poznat po tome πto je
proπao svijetom ËineÊi dobro (Djela
10,38), kao πto je prva crkva bila poznata
po brizi za bolesne i siromaπne
(primjerice, Djela 3,6), tako se i pravi
Kristovi sljedbenici danas prepoznaju po
tome æive li sebiËno za sebe, ili nesebiËno
sluæe drugima. Takve ljude Êemo najlakπe
naÊi ako se i sami posvetimo sluæbi
ljudima u potrebi.
SuraujuÊi s drugima koji Ëine dobro,
a koji nuæno ne moraju biti vjernici, ne
samo da Êemo naÊi one koji su na Boæjoj
strani, veÊ Êemo se od njih pouËiti. Vidjet
Êemo da ima mnogo onih koji su viπe od
nas spremni ærtvovati se za dobrobit
drugih ljudi, za prava drugih ljudi, za
zaπtitu æivota i unapreenje zdravlja. Kad
upoznamo takve ljude, bit Êemo vjerojatno
posramljeni, ali i ohrabreni da poput njih
(a iznad svega poput Isusa) Ëinimo djela
ljubavi.
Stoga, dragi Ëitatelju, jesi li spreman
traæiti one koji traæe Boga? Jesi li svjestan
da je to jedini naËin da osobno duhovno
rasteπ? Jesi li, poput Petra, spreman
ponizno uËiti od onih koji ti se Ëine
manjim vjernicima? Jesi li se spreman u
molitvi poniziti pred Bogom i dopustiti da
te On vodi do onih koji trebaju tebe, a
koje moæda i ti trebaπ? Jesi li spreman
Ëiniti dobro, kao πto je to Isus Ëinio? Jesi li
spreman povezati se s drugima koji Ëine
dobro, pouËiti se od njih, ali i usmjeriti
njihov pogled na Isusa koji je savrπeno
oliËenje dobra?
Mr. sc. Zlatko Musija
1 Ellen G. White, Djela apostolska, Znaci
vremena, Zagreb 2011., str. 85.2 Ellen G. White, Put Kristu, Znaci
vremena, Zagreb 2010. str. 68.3 Ellen White, Djela apostolska, str. 89.4 Petar taktiËno naglaπava ne njihovo
neznanje, nego ono πto oni veÊ znaju. “Vi
znate… Vi znate…” — Petar ponavlja.5 Zanimljivo je kako krπÊani brzo postaju
sliËni farizejima koji su osuivali Isusa πto se
druæi s greπnicima.
U ovom citatu Ellen G. White otkriva
πto je u Boæjim oËima mjerilo duhovnosti
— æivot na dobro drugima, nasuprot
udovoljavanju sebi. Kornelije je bio poznat
upravo po tome — po svojim
dobroËinstvima, baπ kao i Tabita iz
prethodnog poglavlja (Djela 9,36). Nije
stoga niti Ëudno πto upravo to Petar
naglaπava kad poËinje govoriti o Isusu.
Petar kaæe: “Vi znate...”4 kako je Isus
“proπao svijetom ËineÊi dobro i
ozdravljajuÊi sve koje avao bijaπe tlaËio”
(10,38). Meutim, tog Isusa su drugi tlaËili
i ubili. Ipak, Bog ga je uskrisio i postavio
za Suca æivih i mrtvih. Time je pokazao da
je dobro moÊnije od zla. Taj Isus je sliËan
samome Korneliju. Obojica prolaze
svijetom ËineÊi dobro. Meutim, Isus je
mnogo uzviπeniji. Krist je savrπen Primjer i
po Njegovom imenu primamo oprost
grijeha. To je sve πto Kornelije i njegovi
ukuÊani trebaju Ëuti u ovom trenutku.
Meutim, priËa ovdje ne zavrπava.
Kornelije i njegovi ukuÊani su povjerovali,
i Duh Boæji je siπao na njih. Petar ih
krπtava — πto je bilo itekako radikalno,
buduÊi da su oni bili prvi pogani koji su
krπteni. Ubrzo krπÊani u Judeji saznaju πto
je Petar uËinio i pozivaju ga na red jer se
druæi s krivim ljudima,5 s onima koji bi
trebali ostati outsideri. Petar ih ne napada,
veÊ im jednostavno priËa o onome πto mu
se dogodilo i kako je na kraju Sveti Duh
siπao i na pogane. OhrabrujuÊe je da su
judejski krπÊani to radosno prihvatili. I oni
su bili spremni uËiti. Dakle, Petar uËi,
krπÊani u Judeji su pouËeni, Kornelije i
njegovi su pouËeni — svi su promijenjeni
kroz proces ovog duhovnog prijateljstva.
Svi su doæivjeli odreenu vrstu obraÊenja.
»emu se moæemo pouËiti?Kao prvo, kad napustimo svoje
podruËje ugodnosti i poËnemo se duhovno
druæiti s Kornelijima oko nas, i mi Êemo
postati oni koji i sami uËe dok pouËavaju
druge. Prestat Êemo sebe uzdizati iznad
drugih, veÊ Êemo spremno uËiti od drugih.
SjeÊam se svog osobnog iskustva. Dok
sam sluæio kao pastor pripravnik u
Osijeku, Bog me je spojio sa skupinom od
desetak mladih neadventista koji su
radosno otvarali Boæju rijeË i razgovarali o
njoj. Bilo je prekrasno vidjeti njihovu
duhovnu glad i æelju da neπto novo nauËe,
ali i malo neugodno kad sam postao
svjestan da meni nedostaje takva glad.
Posebno iskustvo imao sam kad me jedna
djevojka meu njima traæila da joj nabavim
knjigu Rogera Morneaua, Novi
nevjerojatni odgovori na molitvu, buduÊi
da je veÊ proËitala njegovu prvu knjigu o
molitvi. Ona je æeljela saznati πto je viπe
moguÊe o posredniËkoj molitvi, iskreno
vjerujuÊi u njezinu vaænost. Istodobno sam
ja u sebi prolazio duhovnu krizu, jer sam
sumnjao u vaænost i uËinkovitost
8 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Roen sam u Singapuru.
Napustio sam ga s nepune
dvije godine i odrastao sam u
Torontu u adventistiËkoj
obitelji. Bio sam zaokupljen
glazbom: uËio sam svirati klarinet i
saksofon. Æelio sam postati profesor glazbe
i otiπao sam na Kingsway College u
Oshawi u kanadskoj dræavi Ontario, gdje
sam proveo godinu dana. Nakon toga sam
se upisao na Union College u Lincolnu u
Nebraski, takoer na program glazbenog
obrazovanja. Kako bih otkrio æelim li
doista pouËavati, prijavio sam se kao
student misionar i otputovao u Koreju.
Upravo mi je ovo iskustvo pomoglo da
otkrijem tko je uistinu Krist. Iako sam
odrastao u crkvi i krstio se s trinaest
godina, nisam istinski poznavao Isusa.
Dok sam bio u zrakoplovu za Koreju,
naËuo sam da Êemo morati poduËavati
Bibliju. Tijekom leta pronaπao sam Dicka
Barrona, nekadaπnjeg ravnatelja Odjela za
mladeæ SjevernoameriËke divizije, koji je
inaËe dvometraπ, i rekao mu: “Netko mi je
rekao da Êu morati dræati biblijske sate. To
nije istina, zar ne?”
On je ustao, izravnao svoju majicu,
spustio pogled na mene i rekao: “Da,
sinko, istina je.”
Odvratio sam: “Ali sluπajte, reËeno mi
je na Union Collegeu da Êu poduËavati
samo engleski.”
“Zaista? To nije toËno. Moraπ biti i
biblijski uËitelj.”
No krasno. Bio sam smrtno uplaπen.
Tijekom prvog biblijskog sata kojeg
sam odræao, prouËavali smo Evanelje po
Mateju. Jedna napomena: kad dræite
biblijske sate u drugoj zemlji poput Koreje,
to ne mora nuæno znaËiti da poduËavate
nekoga tko se zanima za Bibliju.
ProuËavate s onima koji ne vjeruju u
Krista, ali su se prijavili zato πto je
besplatno i πto mogu vjeæbati engleski
jezik. Zato dolaze s mnogim pitanjima.
SjeÊam se jednog prouËavanja tijekom
kojeg mi je jedan Ëovjek postavio pitanje
na koje nisam znao odgovor. Odjednom su
se moja usta poËela micati, a rijeËi izlaziti.
Vidio sam kako je odvratio klimajuÊi
glavom u znak razumijevanja. Nakon πto
sam zavrπio, upitao sam ga: “ShvaÊaπ li πto
govorim? Moæeπ li mi reÊi πto sam rekao?”
To je bilo prvi put da sam shvatio da je
Bog stvaran — vrlo stvaran u mom æivotu.
Promjena smjera studijaKad sam imao dvadeset godina,
zamolili su me da fotografiram prvi
glazbeni festival u Hong Kongu u Kini. U
to vrijeme sam se samostalno uËio
vjeπtinama fotografiranja. Taj festival je bio
neπto πto nikada ranije nisam vidio. Ispred
mene se nalazio orkestar od 150 sviraËa.
Iza njih je bio glavni pekinπki zbor od 150
pjevaËa. A iza njih ogromni zbor od 1.000
pjevaËa. Arena, koja je imala 16.000
mjesta, bila je dupkom puna, a glazba je
bila fenomenalna.
Nakon tog dogaaja ponudili su mi
mjesto sluæbenog fotografa tog festivala,
pri Ëemu sam imao osiguran stan i plaÊu
od 50.000 ameriËkih dolara godiπnje. I to
1985. godine! To je Ëak i sada mnogo
novca. Ali bio sam samouk i znao sam da
moram nauËiti viπe. Promijenio sam smjer
studija i upisao se na SveuËiliπte Andrews
u Berrien Springsu u Michiganu, gdje sam
studirao od 1985. do 1988. godine.
Pred kraj vremena provedenog na
Andrewsu poËeo sam hodati s djevojkom
imena Lyne. Dana 5. lipnja koraËao sam
prema prednjem dijelu crkve Pioneer
Memorial s diplomom medijskih
tehnologija za podruËje fotografije. Tjedan
dana kasnije vjenËao sam se s Lyne.
Izbor karijereNedugo nakon diplome i vjenËanja
poËeo sam raditi u Michiganu za Ëovjeka
koji se zvao Tom Pangborn. On je bio
adventistiËki pastor koji je poËetkom 1980-
ih godina napustio crkvu s pokretom
Desmonda Forda. Vidio je moje fotografije,
nazvao me i rekao: “Æelio bih znati πto
planiraπ nakon diplome?”
Alden Ho
RijeË je o IsusuPad zrakoplova bio je tek poËetak
Osobno svjedoËanstvo
ADVENTISTI»KI PREGLED • 9
Namjeravao sam raditi za fotografsku
tvrtku u Chicagu u Illinoisu kao prodavaË
fotografske opreme, ali taj posao je otpao i
Tom me unajmio. RadeÊi za njega, svake
nedjelje sam slikao fotografije iz zraka i
πtoπta drugo u sjevernom Michiganu. On i
ja bismo letjeli iznad regata gonjenih
vjetrom, fotografirajuÊi utrku od Port
Hurona preko Mackinaca do Chicaga, ali i
sve ostale jedriliËarske utrke. Bilo je vrlo
zabavno.
No, 4. rujna 1988. stvari su se
promijenile. Iako je nebo bilo tmurno,
pripremio sam fotografsku opremu.
Planirali smo slikati utrku na jezeru
Charlevoix u Michiganu, a onda se spustiti
do Benton Harbora i St. Josepha kako
bismo fotografirali takozvanu Utrku kroz tri
dræave.
Ali nikada nismo dospjeli tamo.
Kad smo doπli u zraËnu luku,
primijetio sam da je pokazivaË brzine
vjetra bio potpuno okomit. InaËe samo
leluja na povjetarcu. Upitao sam Toma:
“Jesi li siguran da æeliπ iÊi danas? Vrlo je
vjetrovito.”
Tom je bio optimist, pa smo krenuli.
Dodao je: “Ti uzmi fotografsku opremu iz
auta, a ja Êu natoËiti gorivo.”
NatoËio je gorivo u sve spremnike
zrakoplova i obavio potrebne preglede
prije leta, dok sam ja ubacivao fotografsku
opremu. Letjeli smo u Cessni 172, Ëiji se
trup nalazi ispod krila. To znaËi da se
mjesto na kojem sjedite nalazi ispod
avionskih krila ispunjenih gorivom. Taj
zrakoplov inaËe ima Ëetiri putniËka mjesta.
Ja bih sjedio u prednjem desnom sjedalu,
koje je bilo namijenjeno kopilotu. Mjesta
nije bilo puno i kad bih potpuno ispruæio
svoju lijevu ruku, proπla bi kroz lijevi
prozor. Pilot je u ruci imao upravljaË, a ja
kao kopilot takoer, kako bih ako mi se
ne svia πto pilot radi, mogao preuzeti
upravljanje. Na podu su bile papuËice, a
imao sam ih i ja. No, buduÊi da nisam
pilot, nisam ih dirao.
Bilo je vrlo vjetrovito, i Ëim su se
kotaËi zrakoplova odlijepili od tla, vjetar
nas je nosio amo-tamo. Uvalio sam se u
svoje sjedalo πto dublje kako mi kontrolna
ploËa ne bi ulazila u kadar, a tada sam
otvorio prozor i spustio naslon sve do dna.
S visine od 300 metara, gdje su se nalazili
oblaci, spustili smo se na visinu od svega
150 metara. Uzeo sam fotoaparat Pentax
6x7 i poËeo ga puniti filmom. Napunio
sam fotoaparat, stavio ga meu noge i bio
spreman za fotografiranje.
Tom je spustio zrakoplov na 150
metara i poËeli smo kruæiti u smjeru
kazaljke na satu kako bih mogao
fotografirati kroz prozor. Fotografirali smo
jedrilice kako bismo te fotografije prodali
vlasnicima tih plovila — Ëesto bi ih oni
stavili na zid u svojoj kuÊi ili uredu.
Mnoge jedrilice su bile vrlo male, tipa J-22.
Ali neke jedrilice su bile dulje od 20
metara i doπle su na regatu Ëak iz Europe.
Ovo su bili veliki jedrenjaci i mnogo puta
smo doπli tako blizu njih da sam ih mogao
Ëuti kako viËu: “Maknite nam se s vjetra!”
Uslikali smo prvu jedrilicu. Zatim
drugu. Pa treÊu. Krenuli smo prema
Ëetvrtoj jedrilici, a Tom je uËinio neπto πto
inaËe nije Ëinio. Pritisnuo je neko dugme
na kontrolnoj ploËi — tek sam poslije
shvatio da se taj prekidaË ne smije dirati
osim pri slijetanju, jer on izvlaËi zaustavna
krilca. Kad se ta krilca otvore, znaËi da
smo spremni za slijetanje.
Nisam pilot, ali reÊi Êu poneπto o
zrakoplovstvu. Kada letite, podruËje na
povrπini krila koje vas dræi u zraku zove se
potisak.1 ©to se jaËe zrakoplov nagne pri
skretanju, to se podruËje potiska viπe se
smanjuje. To znaËi da nakon toga morate u
kratkom vremenskom roku ubrzati ako
æelite ostati u zraku.
Kad otvorite zaustavna krilca, to znaËi
da se spremate za slijetanje — poËinjete
ponirati.2 BuduÊi da je bio vjetrovit dan,
letjeli smo uz vjetar koji nas je gurao. No,
u nepunoj sekundi vjetar je prestao i
poËeli smo okomito padati, tako da je
lijevo krilo stajalo potpuno uspravno
prema gore, a desno prema dolje. »uo sam
taj zastraπujuÊi zvuk koji je zvuËao poput
zvuËnog signala na koπarkaπkoj utakmici i
upozoravao nas da nema potiska i da
moramo zrakoplov odmah ispraviti.
Tom ga je ispravio. Ali previπe ga je
ispravio, jer smo sada bili u poloæaju gdje
je desno krilo bilo gore, a lijevo dolje. U
tom je trenutku Tom izgubio nadzor nad
zrakoplovom. Pali smo iz zraka ravno
dolje, udarivπi u jezero pri brzini veÊoj od
200 km/h. Nismo udarili boËno i nismo se
odbili od vode. Udarili smo potpuno
frontalno.
U jezeruUdarili smo u vodu takvom silinom
da su se svi prozori zrakoplova razbili, pa
nije bilo zraËnog dæepa prilikom
uronjavanja. »im smo udarili, kabina se
ispunila vodom. I repno krilo je ubrzo
nestalo pod vodom. A ja sam bio u tom
zrakoplovu. U Cessni se nalaze dvostruki
pojasevi. Jedan ide preko krila, a drugi
preko ramena. Poπto sam trebao prostora
za kretanje kako bih fotografirao, imao sam
samo pojas oko krila. Isto je bilo i s
Tomom. Pri udaru se moje sjedalo odvalilo
i skliznuo sam naprijed udarivπi u
kontrolnu ploËu. Zahvaljujem Gospodinu
πto nisam pogledao prema Tomu dok sam
dræao oËi zatvorenima (kako bih saËuvao
kontaktne leÊe).
Sve sam radio pomoÊu dodira, a prvo
πto sam uËinio bilo je da sam otkopËao
pojas. Ono πto nisam znao jest da je
Tomova glava udarila ravno u kontrolnu
ploËu i istog je trenutka umro.
Rekli su mi da u smrtnim
opasnostima u umu bljesne cijeli
dosadaπnji æivot. To je istina. Ali izgleda
da, dok sam dræao dah pod vodom,
Gospodin nije smatrao prigodnim da mi
pokaæe cijeli moj æivot. Premotao ga je
samo tri mjeseca unatrag i sjeÊam se kako
sam pomislio: Vidi! Tek si diplomirao! Tek
si se oæenio; tek si zapoËeo s ovim novim
poslom! Zaπto se ovo dogaa? Tada mi je
na um pala sjajna misao: Izai van!
Cessna kojom su letjeli Alden Ho i Tom Pangborn razorena je u jezeruMichigan u koje je upala zbog nevremena; Alden je Ëudom preæivio
10 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Mala vrlo uËvrπÊena kutija, spremnik
za gorivo, nalazi se na podu izmeu
pilotovog i kopilotovog sjedala. Moja noga
se zaglavila u toj kutijici dok je sjedalo
kliznulo naprijed. Koljena su mi udarila u
kontrolnu ploËu i kliznula pod nju,
uzrokujuÊi mnogo ozbiljnih ozljeda na
mojem lijevom koljenu. Prije nego πto sam
udario u kontrolnu ploËu punom silinom,
svojim prsima sam odlomio postolje
upravljaËa od Ëvrstog Ëelika. Jedino πto je
ostalo od kontrolne ploËe bila je rupa.
Izmeu kontrolne ploËe i mene
nalazio se veliki fotoaparat. Udario sam
glavom u kontrolnu ploËu, ali me nije
boljelo jer nisam mario. SjeÊam se kako
sam rekao: “Moram izaÊi kroz vrata!”
Pokuπao sam podiÊi kvaku, ali vrata se
nisu htjela otvoriti.
Gurnuo sam vrata ponovno, ali niπta
se nije dogaalo. Tada sam pomislio:
Moram izaÊi kroz prozor. Ne sjeÊam se
kad sam izgubio svijest, ali sljedeÊe Ëega
se sjeÊam bilo je da sam se naπao s druge
strane prozora! Nogama sam se odgurnuo
od ruba prozora. (»ini se da je iz nekog
razloga Bog uredio tako da smo udarili
blago okrenuti na lijevu stranu pa je moja
strana bila okrenuta prema gore.) Kad ste
u vodi zatvorenih oËiju, lako je postati
dezorijentiran i izgubiti osjeÊaj za ono πto
je gore, a πto dolje. Odgurnuo sam se,
pokreÊuÊi ruke, i konaËno izaπao na
povrπinu vode.
OËevidac pada rekao mi je nakon
nekoliko godina da se sjeÊa kako sam
plivajuÊi zamahnuo desetak puta, a onda
prestao. Odgovorio sam mu: “Mogu vam
reÊi zaπto sam prestao. StraviËno me
boljelo. Nakon tih deset zamaha nisam viπe
mogao plivati.”
PlutajuÊi na vodi, zaËuo sam motorni
Ëamac koji se pribliæavao — aluminijski
ribarski brod s dva brata u flanelskim
majicama. Jedan je skoËio u vodu, uhvatio
me i ubacio u Ëamac. Drugi se spustio do
mene i dræao me sve dok nije doπao gliser.
Gledao sam svoje koljeno i vidio krv
posvuda. HlaËe su mi bile razderane i
pomislio sam da Êu izgubiti noge. Prvo πto
sam uËinio kad sam legao bilo je da sam
pogledao svoje prste. Pokrenuo sam ih i
rekao: “Hvala Ti, Boæe, joπ uvijek mogu
svirati klavir.”
Ljudi su poËeli skakati u brod i
provjeravati znakove æivota na meni.
OsjeÊao sam kako sam stalno prelazio iz
svijesti u nesvijest i obrnuto. Ali primijetio
sam neπto neobiËno prije nego πto sam
izaπao iz vode: na lijevom ramenu moje
jakne bilo je ulja. Jakna nije bila prljava, to
je bilo Ëisto ulje, bez imalo prljavπtine!
Nisam znao kako se tamo stvorilo, ali
imam osjeÊaj da su oko mene bila dva
anela — jedan u zrakoplovu, koji je
natrljao ulje na moje lijevo rame, a jedan
izvan zrakoplova, koje me izvukao prije
nego πto je zrakoplov potonuo na 22
metra dubine.
Kad je vozaË obalne straæe pronaπao
zrakoplov sljedeÊeg dana, vratio se
odmahujuÊi glavom: “Koliko je velik taj
Ëovjek koji je uspio izaÊi iz zrakoplova?”
Odgovorili su: “Visok je 185
centimetara.”
On je odvratio: “NemoguÊe! Nije
mogao izaÊi kroz taj prozor.”
Prije nekoliko godina sjeo sam u
Cessnu 172 i upitao mehaniËara:
“Pogledajte, izaπao sam kroz ovaj prozor.
Otkud je na mene dospjelo ulje?”
Rekao je: “Pa, postoji ulje u krilima i
poneπto u kotaËima, ali ono je prljavo, a
rekao si da je tvoje ulje bilo Ëisto.”
Odgovorio sam: “Da. Zato znam da su
tamo bila dvojica anela.”
Ozlijeen, ali...Kad sam dospio u vozilo hitne
pomoÊi, brzo su me odvezli do bolnice.
Saznao sam da sam traumatoloπki sluËaj.
Pitao sam se zaπto?
Pretrpio sam mnogo ozljeda. Pri
udaru se moja noga razbila na spremniku
za gorivo na podu. Slomio sam Ëetiri kosti
na vrhu stopala. Zapravo, moje stopalo je
bilo toliko nateËeno da su morali rezati
gips pet puta u dva mjeseca. Imao sam
razderotine na glavi, dva stijeπnjena
kraljeπka, natuËeno srce, slomljenu grudnu
i kljuËnu kost. Poπto mi je srce bilo
natuËeno, kucalo je u Ëudnim ritmovima,
pa su me dræali na odjelu za srËanu njegu
na promatranju tijekom punih 48 sati,
spremni da operiraju srce kad god bi bilo
potrebno. LijeËnik je uπao i izveo operaciju
na mojem koljenu, a kada sam se konaËno
oporavio i saznao πto se zbivalo, doπao je
u moju sobu, zatvorio vrata i rekao mi,
maπuÊi prstom: “Sinko, ne znam vjerujeπ li
u Boga ili ne, ali On je taj koji te je
spasio, jer trebao si biti mrtav Ëovjek.”
Tog trenutka sam shvatio jedno: æivot je
dar od Boga.
PosljediceNedugo nakon toga sjeÊam se da me
je supruga upitala: “Ne misliπ moæda da te
Bog poziva da budeπ pastor?”
Rekao sam: “Nema πanse!”
Ona je odgovorila: “Uh! Dobro je! Jer
ja ne æelim biti pastorova supruga.”
NesreÊa se dogodila u nedjelju, a
Tomov pogreb je bio u petak, pa je
bolnica dopustila da odem na pogreb.
Dogurali su me u kolicima do mjesta na
kojemu sam nesmetano mogao vidjeti lijes.
Dok sam sjedio tamo, plakao sam kao
nikada prije, jer sam tu trebao biti i ja.
Zaπto ja nisam poginuo?
LijeËnici su mi rekli da Êu biti u
bolnici trideset dana. MiloπÊu Boæjom
izaπao sam osmog dana, s posebno
prilagoenim πtakama. SljedeÊih mjeseci
imao sam dugotrajne razgovore s
Gospodinom, vriπteÊi i viËuÊi: “©to æeliπ,
Gospodine? ©to æeliπ od mog æivota? Spasio
si mi æivot. ©to æeliπ?”
Imao sam noÊne more zbog pada
zrakoplova. “©to æeliπ?” — Ali nije bilo
odgovora. Niπta.
I tako sam krenuo raditi ono πto sam
ja htio, u svjetovnom smislu: zaraivati
novac. Preselili smo se iz sjevernog
Michigana u Chicago, i poËeo sam raditi u
tvrtki u kojoj sam trebao raditi prije.
PoËeo sam prodavati fotografsku opremu.
U godinu dana postao sam najbolji
prodavaË, prodajuÊi opremu u vrijednosti
od tri milijuna ameriËkih dolara godiπnje.
Postao sam fotografski konzultant za
FBI i CIA-u. Nazvali bi me i rekli: “Aldene,
trebamo fotografije poljoprivrednih usjeva
Alden i Lyne Ho sa sinom i kÊerima blizankama
ADVENTISTI»KI PREGLED • 11
s tri kilometra visine kako bismo vidjeli πto
je zasaeno. ©to da koristimo?”
Kad su se poËeli prodavati digitalni
fotoaparati, ranih 1990-ih godina,
najjeftiniji fotoaparat koji ste mogli pronaÊi
vrijedio je 36.000 ameriËkih dolara. Ja sam
ga prodavao. Proπao sam Kodakovu obuku
u Rochesteru. Kada se prvi put pojavio
PhotoShop, poslali su me u Centar za
kreativnu fotografiju na tjedan dana — na
isto mjesto kamo Disneyev studio πalje
svoje crtaËe da uËe raditi u PhotoShopu.
Toliki uspjeh — a ja sam mislio da to Ëinim
ja sâm. Kako li sam bio glup.
PoËeo sam rukovati s 20 milijuna
ameriËkih dolara za tvrtku — treÊina posla
tvrtke iπla je preko mene, poπto sam bio
upravitelj dræavnih raËuna. Uhvatila me
glad za joπ viπe novca. Dok sam nekome
nudio proizvod, doπao mi je jedan Ëovjek.
Rekao mi je: “Hej, znaπ πto? Ti znaπ dobro
prodavati, znaπ kako fotografirati i poznajeπ
digitalnu fotografiju! Trebao bi mi netko
poput tebe.”
Moja prva reakcija bila je: “Novac
govori.” PoËeo sam raditi za njega.
Postavio sam si cilj da postanem
potpredsjednik. Nije me bilo briga kako Êe
se to dogoditi. Jednostavno mi se sviala ta
titula. I dobio sam je.
S trideset godina bio sam
potpredsjednik marketinga za grafiËku
tvrtku u Chicagu. Dva najveÊa klijenta za
koje sam fotografirao bili su ACE Hardware
i World’s Finest Chocolates. ACE je bio
dobar, ali World’s Finest joπ bolji. Kad
fotografirate Ëokolade, πto uËinite sa svim
probnim primjercima? Ne moæete ih
baciti... To je bila radost — ili sam barem
tako mislio.
Poziv na probuenjeJednog subotnjeg jutra probudio sam
se u Ëetiri ujutro.
Potpuno razbuen, Ëuo sam Boæji glas
vrlo jasno: “Aldene, potrebno je obaviti
mnogo posla, a radnika je malo.”
Bio sam pomalo nervozan.
Rekao sam: “©to æeliπ, Gospodine? Ne
pozivaπ me valjda da budem pastor?”
SljedeÊeg jutra — u nedjelju — u isto
vrijeme, opet isto, iste rijeËi. Ali ja Bogu
nisam odgovorio kao πto je to uËinio
Samuel.
Odgovorio sam: “Ne. ©to to æeliπ,
Boæe? Ne mogu biti pastor! Ja sam
potpredsjednik!” Ali uskoro sam otkrio da
je Bog imao druge planove.
Dva tjedna prije BoæiÊa te godine, πef
s kojim sam dijelio ured doπao je do
mene, ËeπuÊi se po kosi, i rekao: “Aldene,
ne razumijem πto se dogaa. Imali smo
toliko puno posla i zaraivali toliko mnogo
novca, a sada smo tako usporili. Nikada
prije nismo bili toliko spori. Ne volim to
πto moram uËiniti, ali moram te otpustiti.
Æao mi je.”
Bio sam slomljen! Azijski ponos. Kako
mogu stajati u redu za nezaposlene? To je
za mene bilo obeshrabrujuÊe! Ako ste
ikada prije to iskusili, znate πto hoÊu reÊi.
Bog je konaËno zadobio moju paænju, ali
joπ uvijek me nije dotaknuo.
Bog je otvorio vrata kako bi mi
omoguÊio da budem pastor za mlade u
crkvi Hinsdale. Ali nisam krenuo u to.
Pastor za mlade u toj crkvi, Russ Laughlin,
doπao je do mene dvije godine ranije i
rekao mi: “Hej, mislim da bi se dobro
snaπao radeÊi s mladima ovdje. Doi!”
Sad sam doπao. PoËeo sam raditi s
pola radnog vremena.
Bog je progovorio u travnju. Pastor
Russ je krajem svibnja najavio da odlazi.
Nisu imali pastora za mlade sljedeÊih πest
mjeseci. Nisu mogli pronaÊi nikoga.
Kad sam sjeo sa starijim pastorom
odmah nakon πto sam bio otpuπten i rekao
mu da me Bog zove u sluæbu, poslali su
me u Konferenciju Illinois. Zaposlili su me
istog trenutka kao pastora za mlade.
Bog je otvorio vrata.
Boæja rijeËU Filipljanima 3,7 piπe: “Ali sve to πto
mi je bilo vrijedno, izgubilo je u mojoj
cijeni vrijednost za me zbog Krista.”
Kao i Pavao, stekao sam mnogo toga.
Ne toliko u bogatstvu, koliko u statusu. Ali
sve to nije bilo (i joπ uvijek nije) vaæno.
Isus kaæe u Mateju 16,26: “©to koristi
Ëovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj
æivot? ©to li moæe dati Ëovjek kao
otkupninu za svoj æivot?”
To Pavao govori u Filipljanima 3,8-10:
“©toviπe, sve sada gubi u mojoj cijeni svoju
vrijednost zbog najveÊe prednosti:
spoznaje Krista Isusa, moga Gospodina.
Radi njega sam sve ærtvovao, i sve smatram
blatom, da Krista dobijem i da budem u
njemu, ne pravednoπÊu koja bi bila moja —
onom koja dolazi od Zakona — nego onom
koja se dobiva po vjeri u Krista,
pravednoπÊu koja dolazi od Boga na osnovi
vjere: da iskusim njega i silu njegova
uskrsnuÊa.”
Vjerujem da je ovo poruka koju Bog
æeli da svi Ëujemo. Æivot je dar od Boga.
A ovo je drugi dio. Ono πto Ëiniπ sa
svojim æivotom je tvoj dar Bogu. To nema
veze s niËim drugim. On ne æeli samo
jednu godinu ili semestar. On æeli tvoj
cijeli æivot. A za krπÊanina ne moæe biti
krune i ne moæe biti nagrade bez kriæa.
Svijet nudi krune bez kriæeva. Ako æelite
pravu krunu, vjeËnu krunu, morate
umrijeti na kriæu — vaπe “ja” mora umrijeti.
Ali Bog je vjeran onima koji su vjerni.
Kao πto stara himna kaæe: “Viπe o
Isusu. RijeË je o tome. RijeË je o Isusu.
Æelim znati viπe...” Pripjev glasi: “Viπe, viπe
o Isusu. Æelim vidjeti viπe Njegove
spasonosne punine, æelim vidjeti viπe
ljubavi Isusa, koji je umro za mene. Æelim
znati viπe o Isusu.”
Alden Ho je meunarodnigovornik za mlade i ravnatelj Wheel
Salt Ministriesa u Berrien Springsu uMichiganu. Ovo je njegovo osobnosvjedoËanstvo. Njegova internetska
stranica je: aldenho.com.
1 Krila imaju posebni aerodinamiËni oblik
koji im osigurava glatko strujanje zraka i bolji
potisak. Gornja strana je zakrivljenija od donje,
pa zrak struji bræe od zraka ispod krila te
ostavlja manji pritisak na gornju povrπinu krila,
dok veÊi pritisak na donju stranu uzrokuje
podizanje. KoliËina potiska je odreena kutom
pod kojim krilo sijeËe zrak. Naginjanje
zrakoplova uzrokuje smanjenje podruËja potiska.2 Zrakoplovi imaju glatku povrπinu i
oblikovani su tako da smanje trenje, to jest
otpor zraka. Krilca pomaæu pri uzlijetanju i
slijetanju. Ona su mobilni dodaci krilu te
poveÊavaju povrπinu krila kad treba uzletjeti. Pri
uobiËajenom letu krilca su uvuËena u krilo, a
zaustavljaËi spuπteni.
12 • ADVENTISTI»KI PREGLED
IgrajuÊi u koπarkaπkom klubu
proæivio sam mnoga putovanja.
Dok smo putovali na jednu
utakmicu u gostima, kao mladi
student izvalio sam se u straænjem
dijelu autobusa zajedno s klupskim
kolegom Mikeom.
Obojica smo potjecali iz krπÊanskih
obitelji, iako nismo bili ono πto bi se
moglo nazvati “vjernicima”. Odmah smo
se zadubili u raspravu o æivotu, naginjuÊi
se desno ili lijevo u jureÊem autobusu
na vijugavoj cesti. Godinama nisam
zaboravio Mikeovo negodovanje izreËeno
tog dana.
— Znaπ πto, — rekao je, — ne
vjerujem da Êu ikada postati krπÊanin.
Ima toliko toga πto ne mogu prihvatiti...
— Primjerice, πto? — pitao sam ga.
— Primjerice ono zbog Ëega se
moja sestra budila s noÊnim morama:
kad je Ëula o vjeËnom ognju u paklu.
Vriπtala je svake noÊi, puna dva tjedna.
Potom viπe nije mogla zaspati, kao ni ja.
©to tu ima dobroga? Ne zanima me niπta
πto Êe me toliko uplaπiti.
Sloæio sam se.
Moja najranija sjeÊanja na
zadobivanje opeklina su straπna: jednom
sam opekao dlan o æeljezo, i drugi put
taban na grijalicu. Ozbiljne opekline
dosegle su prag moje boli kao niπta
dotad. U mom duhovnom putovanju
zakljuËio sam sljedeÊe: ako Êe Bog
vjeËno præiti ljude u paklu, odræavajuÊi
ih æivima da bi se muËili i bez nade u
osloboenje; dok Êe istodobno Njegova
izabrana djeca uæivati u blaæenim
zadovoljstvima u raju, ne æelim imati
niπta s takvim Bogom. Ja ne bih præio
jednu kiπnu glistu cijelog tjedna, ali da
Bog muËi ljude patnjama tijekom
beskrajnih milijardi godina u
nezamislivoj agoniji? I, grozne li tvrdnje,
On sve to Ëini iz ljubavi...
Ne, hvala! Ako je to Bog, ja Mu
nikada neÊu sluæiti! Ako je to ljubav, ja
je ne æelim! Joπ uvijek tako mislim. Tako
sam ostao “Ëist” od krπÊanstva, vjerujuÊi
u “Isusa”, ali ne i stvarno vjerujuÊi
Bibliji. Danas vidim da me je Bog
opominjao tijekom mog nevjerovanja:
— Da, to je dobro za tebe! Odbaci
laæ! Nastavi traæiti, nastavi æeljeti, nastavi
me sluπati!
Koliko mnogo osjetljivih i razboritih
nevjernika ostaju takvima iz istih
razloga? Jer, krπÊani πire najgnusniju laæ
o Bogu koja se moæe zamisliti! Laæni
nauk o vjeËnim patnjama u paklu
sprijeËio je viπe ljudi da vole Boga nego
Najstraπnija laæ na svijetuVeÊina krπÊana πiri najgnusniju laæ o Bogu koja se moæe zamisliti!
Svakako bih prije pronaπaonekoga tko kaæe da nije bilo
takvog Ëovjeka kao πto jePlutarh, negoli da je bio
jedan Plutarh koji bi pojeosvoju vlastitu djecu Ëim su se
rodila. — Plutarh
bilo koji drugi nauk. Charles Darwin u
svojemu æivotopisu otkriva da je on vrlo
nerado napustio krπÊanstvo, ali nevjera
se uvukla u njega “zbog toga gnusnog
nauka”.
Svaka povezanost s Njim strada kad
Boga promatramo kao neprijatelja.
©toviπe, u oËajniËkom naporu da
spasimo druge od patnje vjeËne muke,
svaki plan izgleda prihvatljiv i opravdan;
od æeljeznih inkvizicijskih sprava za
muËenje do sladunjave laæi loπeg
evangelizma. U sjenkama koje baca
palucanje vjeËnog plamena, razumljivo je
svako pretjerivanje, svako djelo prisile i
obmane. I tako, da bismo se spasili od
Boga, mi postajemo Sotonini.
Isus potanko opisuje stvarne
posljedice pogreπnog predstavljanja
Boæjeg karaktera: “DoÊi Êe Ëas kada Êe
svaki koji vas ubije misliti da Bogu sluæi.
A to Êe Ëiniti jer nisu upoznali ni Oca ni
mene.” (Ivan 16,2.3)
Tijekom jedne æuËne rasprave u
AmeriËkom senatu, jedan je senator
viknuo drugom neka ide u pakao.
Uvrijeeni senator obratio se
predsjedavajuÊem Calvinu Coolidgeu
zbog nedoliËne primjedbe. Nakon πto je
prelistao nekoliko stranica, Coolidge je
podigao pogled i suhoparno izjavio:
“Pogledao sam u pravilnik. NeÊete otiÊi
u pakao.”
VjeËni æivot je, na kraju krajeva,
pitanje naπeg izbora. U posljednjem sudu
je zapravo rijeË o tome kako smo mi
sudili o Bogu. Mogu li ja istinski voljeti
tog Boga?
Nijedno od adventistiËkih vjerovanja
— ni subota kao Boæji dan odmora, ni
drugi Kristov dolazak — nije znaËajnije
od naπeg nauka o paklu kao vjeËnoj
kazni, a ne kaænjavanju. To je kraj
svih patnji. Ako u ovome grijeπimo, sve
je izgubljeno, sve je strah.
Nasuprot vriπteÊoj noÊnoj mori o
vjeËnim straπnim mukama, adventisti
sedmog dana trebaju iskoristiti svaku
priliku da obznanjuju istinu.
Chris Blake
Teoloπki kutak
ADVENTISTI»KI PREGLED • 13
UobiËajena pitanja ouniπtenju bezboænikaJe li pakao doista uæareno mjesto koje postoji u samomsrediπtu Zemlje?
Biblija govori da Êe konaËno uniπtenje bezboænika
nastupiti na kraju vremena. Bezboænici se Ëuvaju za sud (2.
Petrova 2,4). Naπ Bog je “oganj koji proædire” grijeh ma gdje
se on nalazio (Hebrejima 12,29). “Vatra s neba” koja Êe siÊi na
kraju vremena nije neko vrelo mjesto na Zemlji (Otkrivenje
20,9). Bezboænici Êe biti potpuno uniπteni; oni Êe biti zbrisani
sa Zemlje (Izreke 10,25; Psalam 37,10.11.20.34.38). Bit Êe
pretvoreni u prah (Malahija 4,1.3). Ovo konaËno uniπtenje
dogodit Êe se tisuÊu godina nakon Isusovog drugog dolaska
(Otkrivenje 20,5), po uskrsnuÊu mrtvih (Ivan 5,28.29).
©to je s biblijskim tekstovima u kojima piπe da Êebezboænici gorjeti zauvijek (poput Otkrivenja 20,10)?
“Zauvijek” se u Bibliji doslovno prevodi kao “u vijeke
vjekova” ili “dokle god je on æiv”. Bezboænici Êe biti uniπteni,
spaljeni, pretvoreni u prah i pepeo (Malahija 4,1.3). Vrijeme
grijeha i smrti se okonËava. Bog uvodi novo doba (Otkrivenje
21,1-4). Bog stvara novo nebo i novu Zemlju gdje viπe nema
plaËa, smrti, bolesti ili boli. U Starom zavjetu rob je trebao
sluæiti svom gospodaru trajno ili “zauvijek” (Izlazak 21,6). Ana
je donijela svog sina Samuela u hram da u njemu bude
“zauvijek” (1. Samuelova 1,22). U oba ova primjera vremensko
razdoblje je trajalo sve dokle su oni æivjeli. U 1. Samuelovoj
1,28 se jasno istiËe: “Zato i ja njega ustupam Jahvi za sve dane
njegova æivota.” Jona je Ëak upotrijebio izraz “zauvijek” kad je
opisivao svoje iskustvo u trbuhu kita (Jona 2,7). To “zauvijek”
bilo je ograniËeno, a ne beskonaËno vrijeme. Trajalo je dotle
dokle je Gospodin odluËio, sve do kraja vremena, ili sve dok
je Jona bio æiv u tom okruæenju. Kazna bezboænicima Êe biti
“muka vjeËna” (Matej 25,46). Oni Êe biti uniπteni. Spaljeni i
pretvoreni u prah, oni Êe nestati zauvijek. To nije vjeËno
“kaænjavanje” ili neprestano stanje muËenja. Zamisao o
vjeËnom gorenju u paklu uËinila bi Boga svemirskim
Ëudoviπtem koje uæiva u uniπtavanju svojih stvorenja. Bog
ljubavi mora iskorijeniti grijeh iz svemira, ili Êe on do kraja
uniπtiti cijeli naπ planet. Kao kod operacije raka, Bog mora
odstraniti oboljeli dio, koliko god to bilo bolno.
©to je s izrazom “vjeËni oganj”?Sodoma i Gomora, dva drevna grada Ëiji su stanovnici
prelili Ëaπu grijeha, bili su uniπteni vatrom s neba. Biblija
navodi da su bili spaljeni “vjeËnim ognjem” (Juda 7). Meutim,
ova dva grada danas ne gore. Oni leæe u pepelu ispod Mrtvog
mora. Prema 2. Petrovoj 2,6 oni su pretvoreni u pepeo.
“VjeËni oganj” je onaj oganj Ëiji su uËinci vjeËni, onaj koji
uniπtava potpuno i zauvijek.
Ne govori li Biblija o vatri koja se “neÊe ugasiti”?Vatra koja se ne moæe ugasiti je ona vatra koju ne moæe
ugasiti nijedna ljudska ruka. Ta vatra uniπtava u potpunosti.
Kao ishod neposluπnosti Æidova, Jeruzalem je bio uniπten pod
vojskovoom Titom 70. godine poslije Krista. Grad je bio
spaljen neugasivom vatrom. ProroËanstvo o ovom uniπtenju
moæemo naÊi u Jeremiji 17,27: “... i plamen Êe proædrijeti
dvore Jeruzalemske, i neÊe se ugasiti.” Pa ipak, Jeruzalem
danas ne gori. Vatra je u potpunosti izvrπila svoju zadaÊu.
Mark Finley
Što Biblija kaže ouništenju bezbožnika
Božji karakter je karakter ljubavi. (Jeremija 31,3)
Bog ne želi da itko pogine. (2. Petrova 3,9)
Prema grijehu, ma gdje se nalazio, Bog je oganj kojiproždire. (Hebrejima 12,29)
Grešnici će biti konačno uništeni i pretvoreni u prah.(Psalam 37,10)
Bezbožnici će propasti. (Psalam 37,20)
Bezbožnici će poginuti, oni će biti uništeni i neće se“naći”. (Psalam 37,36)
Bezbožnici će otići “u muku vječnu”. Zapazite da tekstne kaže: “vječna kazna”. To je kazna čije posljedicetraju zauvijek. (Matej 25,46)
Sodoma i Gomora primjeri su kazne s posljedicama“vječnog ognja”. Ovi gradovi danas leže u prahu ispoddijela Mrtvog mora. (Juda 7)
Gradovi Sodoma i Gomora su pretvoreni u prah. (2.Petrova 2,6)
Vatra se neće moći ugasiti ili odložiti sve dok ne izvršisvoje djelo potpunog odstranjenja grijeha iz svemira.(Matej 3,11.12)
Jeruzalem je bio uništen “neugasivom” vatrom kojuljudske ruke nisu mogle zaustaviti. Ta je vatra izvršilasvoje djelo potpunog uništenja Jeruzalema. Pa ipak,Jeruzalem danas ne gori. (Jeremija 17,19-27)
Bezbožnici će biti zauvijek uništeni. “U vijeke vjekova”ne znači “beskrajno postojanje”. (Otkrivenje 20,9.10)
Rob će služiti svojemu gospodaru trajno, “zauvijek”, ilisve dok on živi. (Izlazak 21,6)
Ana je donijela Samuela pred Gospodina da ostane“zauvijek”, ili “sve dane njegova života”. (1. Samuelova1,22.28)
Zli anđeli i svi bezbožnici se “čuvaju za Sud”. Dakle,pakao ne gori sada. (2. Petrova 2,4)
Od Boga silazi “vatra s neba” i uništava bezbožnike.Oni će biti potpuno uništeni. (Otkrivenje 20,9)
Sâm Sotona će biti uništen i pretvoren u pepeo.(Ezekiel 28,17.18)
Vatra će sve spaliti i neće ostati čak “ni žerave da setko ogrije”. (Izaija 47,14)
Bezbožnici će biti “kao da ih nigda bilo nije”. (Obadija16)
Stari svijet će biti uništen, ali će Bog stvoriti novonebo i novu Zemlju. (2. Petrova 3,12.13)
14 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Imam dobre vijesti za one koji misle
da kljuË dugovjeËnosti leæi u
napornom vjeæbanju i izgladnjivanju!
Postoji neπto vrlo lako πto moæete
uËiniti kako biste dodali dvije ili tri
godine vaπem æivotu, a to ukljuËuje
jedenje takozvane “brze hrane”. Da, postoji
vrsta brze hrane koja donosi zdravstvene
koristi! Govorim o najboljoj prirodnoj
“brzoj hrani” — oraπastim plodovima.
Prema istraæivanjima Medicinskog centra
SveuËiliπta Loma Linda, redovito jedenje
oraπastih plodova moæe uistinu produljiti
vaπ æivot.1
Mnogi od nas odrasli su sluπajuÊi o
tome da je jedenje oraπastih plodova
dobro. Ovaj savjet se meu adventistima
prenosi s naraπtaja na naraπtaj. Meutim, u
proteklih dvadeset godina istraæivaËi
Medicinskog centra SveuËiliπta Loma Linda
otkrili su znanstvene dokaze za nutritivne
koristi od jedenja ovih paketiÊa proteina.
Navest Êemo neke koristi od jedenja
oraπastih plodova.
1. Jedenje oraπastih plodova
poboljπava zdravlje kod gotovo svakoga.2
Koristi od jedenja oraπastih plodova imali
su muπkarci, æene, vegetarijanci, oni koji
jedu meso, debeli, mrπavi, mladi, stari,
atletski i neatletski tipovi. Svatko od njih
imao je blagoslova!
2. Jedenje oraπastih plodova
smanjuje rizik od srËanih bolesti i
napada. Adventist Health Study izvijestio
je o usporedbi ljudi koji oraπaste plodove
jedu svaki dan i onih koji ih jedu manje
od jednom mjeseËno. Oni koji su ih jeli
svaki dan imali su 60% manje srËanih
napada od onih koji nisu.3 Nedavna
epidemioloπka istraæivanja dosljedno su
pokazala povezanost izmeu unosa
oraπastih plodova i smanjenog rizika od
koronarnih srËanih bolesti.4
3. Jedenje oraπastih plodova
smanjuje rizik od moædanog udara.5 Ovo
nije iznenaujuÊe jer mnogi moædani udari
uslijede nakon procesa sliËnih srËanim
napadima.
4. Jedenje oraπastih plodova
smanjuje rizik od razvijanja dijabetesa i
metaboliËkog sindroma. U opseænom
istraæivanju je redovni unos oraπastih
plodova bio povezan sa smanjenim rizikom
obolijevanja od dijabetesa mellitusa meu
æenama.6 Drugo istraæivanje pokazalo je da
je dodavanje 30 grama oraπastih plodova
dnevno mediteranskoj prehrani rezultiralo
znaËajnim stupnjem uklanjanja
metaboliËkog sindroma.7
5. Jedenje oraπastih plodova
smanjuje razinu kolesterola.8 Oraπasti
plodovi sadræe zdrave masne kiseline i
biljne sterole, koji se Ëesto dodaju
margarinu kako bi smanjili apsorpciju
kolesterola pri njegovom unosu. Orasi su
posebno korisni u smanjivanju LDL
kolesterola.
6. Jedenje oraπastih plodova
smanjuje rizik od pretilosti i debljanja.
Iako se neki boje da Êe se udebljati jeduÊi
oraπaste plodove, ovaj strah je
neutemeljen. Oraπasti plodovi sadræe nisku
razinu zasiÊenih masti i visoku razinu
nezasiÊenih masti. Istraæivanja su pokazala
da su oni koji su jeli oraπaste plodove bili
u prosjeku mrπaviji od onih koji su ih
rijetko unosili. Zapravo, dugotrajan unos
oraπastih plodova povezan je s niæom
tjelesnom teæinom i niæim rizikom od
pretilosti i debljanja.
IzraËuni pokazuju da su posljedice
koristi koje imaju oni koji svakodnevno
unose oraπaste plodove — dodatnih pet ili
πest godina bez srËanih bolesti9 i da je
redovan unos oraπastih plodova, iako Ëak i
ne svakodnevan, poveÊao dugovjeËnost za
dvije ili tri godine.10
Nije li zadivljujuÊe koliko su oraπasti
plodovi korisni? Ali, koliko bismo ih trebali
jesti? Istraæivanja pokazuju da je dovoljno
30 do 60 grama oraπastih plodova dnevno
da bismo imali najviπe koristi.
Moæda se pitate kako je moguÊe da
su oraπasti plodovi tako blagotvorni. Evo
πto znamo: oraπasti plodovi imaju mnogo
nezasiÊenih masnih kiselina, antioksidanata
i fitokemijskih tvari koje su kljuËne u
zaπtiti od kardiovaskularnih bolesti, pa Ëak
i raka. Orasi, pekan orasi i kesteni imaju
najveÊu razinu antioksidanata; bademi
imaju mnogo fitokemijskih tvari, kalcija i
magnezija. Drugi zdravi elementi u
oraπastim plodovima su folna kiselina,
karoten, vitamin K, fosfor, bakar, selen,
kalij i cink.11 Jedenje razliËitih vrsta
oraπastih plodova osigurava nam stjecanje
veÊine zdravstvenih prednosti.12
Nije li zadivljujuÊe kako je Bog
pripremio ovu poslasticu zgusnuto
pohranjenih hranjivih tvari sa πirokim
blagotvornim utjecajem na
kardiovaskularne i probavne funkcije?
Oraπasti plodovi se mogu odmah ukljuËiti
u prehranu. Oni su najbolja prirodna “brza
hrana”, lako su dostupni veÊini od nas,
lako su prenosivi i lako se pohranjuju i
bez hladnjaka. Oraπasti plodovi ne
zahtijevaju kuhanje niti osobitu pripremu;
dolaze u prirodnom omotu koji je k tome
joπ i biorazgradiv. Zagrabite πaku svakog
dana i æivite dulje! Zar to nije lako?
Katia Reinert
1 Sabaté, J., CHIP Summit 2009, Loma
Linda, CA.2 Fraser, G. E., Clinical Cardiology 22
(Suppl. III), 11—15 (1999).3 Fraser, G. E., Sabaté, J., et al. “The
Adventist Health Study” in Archives of Internal
Medicine, 151:1416—4 (1992).4 Sabaté, J., and Ang, Y., American
Journal of Clinical Nutrition, 2009, 89:16435—
16485.5 Yochum, L. A., et al. American Journal
of Clinical Nutrition, 72:476—483 (2000).6 Jiang, R., et al. JAMA, 288:2554—2560
(2002).7 Salas-Salvadó, H., et al., Archives of
Internal Medicine, 168:2449—2458 (2008).8 Rose, E., CAB Reviews, 3, Jan. 12, 2008.9 Hu, F. B., and Stamfer, M. J., Current
Atherosclerosis Reports, 1:204—209 (1999).10 Fraser, G. E., and Shavik, D. J., “Ten
Years of Life: Is It a Matter of Choice?” in
Archives of Internal Medicine, 161:1645—1652
(2001).11 King, J. C., Blumberg, J., Ingwersen, L.,
Jenab, M., and Tucker, K. L., “Tree Nuts and
Peanuts as Components of a Healthy Diet,” in
Journal of Nutrition, 2008, 138:1736S—1740S.12 Samo jedno upozorenje: Neki ljudi —
uglavnom ne viπe od jednog na stotinu — mogu
biti alergiËni na jednu ili viπe vrsta oraπastih
plodova. Ako to joπ ne znate, saznajte preko
svojeg lijeËnika jeste li jedan od njih.
Zdravstveni savjeti za starije
Prirodna “brza hrana”Sedam tajni istinske dugovjeËnosti: jedenje oraπastih plodova
14 • ADVENTISTI»KI PREGLED
ADVENTISTI»KI PREGLED • 15
Sestro Palmira, koliko ti je godina i
kad si prvi put Ëula adventnu vijest?
Palmira Kalc: Roena sam 1932.
godine u Splitu, u obitelji OrbaniÊ, i sad
sam u osamdesetima. MajËina sestra Franka
PribaËiÊ bila je adventistica. U zgradi gdje
smo stanovali bila je i obitelj Ljubice Relja-
Lambaπa s dvije kÊeri, Anelkom (kasnije
udanom LaziÊ) i Dragicom (kasnije udanom
TomiÊ). Te su djevojËice bile moje i
sestrine vrπnjakinje. Zbliæio nas je ratni
vihor u Splitu. Nerijetko smo boravili u
skloniπtu kao stanari te zgrade i svi se
zajedno molili da nas dragi Bog saËuva.
Kako je to bilo kad si upoznavala
adventiste?
Subotom su u naπe dvoriπte dolazili
neki muπkarci, æene i djeca. Tu smo
pjevali i sluπali πto je iz Boæje rijeËi Ëitao i
govorio propovjednik Savo ∆iriÊ. SjeÊam se
da nam je bilo lijepo pa smo se prikljuËili
toj skupini od dvadesetak osoba. S radoπÊu
smo oËekivali sljedeÊu subotu da budemo
zajedno, naroËito mi djeca. Ja sam tada
imala oko dvanaest godina. Takvi skupovi
su se odræavali i po stanovima, ali uvijek
kod nekog drugog. To su bili adventisti
koji su se okupljali subotom da slave Boga
i izraæavaju Mu zahvalnost. Ja o tome
gotovo niπta nisam znala, samo znam da
mi je bilo lijepo i ugodno, i da sam se
radovala svakoj novoj suboti.
Kako si nastavila πkolovanje?
Zavrπila sam medicinsku πkolu u
Splitu i radila kao medicinska sestra u
staroj vojnoj bolnici u Splitu.
©to se dalje dogaalo u tvojem
æivotu?
U bolnici sam, njegujuÊi bolesnike,
upoznala jednog vojnika, Slovenca, koji je
bio na lijeËenju. Rodila se ljubav i stupili
smo u brak. Milan je kasnije bio vojno
lice, potpukovnik. Dobio je premjeπtaj za
Zadar u kojem smo ostali sve do danaπnjeg
dana.
©to je bilo s adventizmom u Zadru?
Joπ 1943. godine veza s
AdventistiËkom crkvom bila mi je Anelka
LaziÊ iz Splita, i to putem pisama. Slala mi
je poruke ohrabrenja i povjerenja u Isusa
Krista i tako je moja vjera rasla. Kasnije je
i moja kÊi Jadranka prihvatila Krista preko
njezinih pisama. Moj muæ o tome niπta nije
znao, a zapravo je bio veliki protivnik.
S kojim propovjednikom ste se prvo
susrele?
Bio je to pastor Ivan –idara, koji nas
je vrlo Ëesto posjeÊivao. Mene je
posjeÊivao na radnom mjestu u ambulanti,
gdje sam radila, a kÊer Jadranku na
njezinom radnom mjestu u uredu.
Kada ste krπtene?
Vrijeme je prolazilo i doπle smo do
odluke kojoj smo se jako radovale. Krπtene
smo 1975. u Zagrebu, u crkvi u
RakovËevoj. Moj muæ o tome nije smio
niπta znati, bio je uvjereni komunist.
Crkvene zgrade u Zadru joπ nije bilo i
subotom smo odlazile u pastorov stan gdje
su oni i sami bili podstanari. Tako smo se
okupljali sve dok nije kupljena zgrada i
preureena za crkvu, a to je uËinjeno
1977. godine za vrijeme sluæbovanja
pastora Ivana –idare.
Jesi li i dalje imala nevolja od
svojega supruga?
I te kako! Nevolje od mog muæa bile
su velike i ne æelim ih se prisjeÊati. Hvala
Bogu, to je sve iza nas.
Je li mjesna crkva napredovala
nakon πto ste dobili crkvenu zgradu?
Broj Ëlanova crkve se poveÊavao.
Dolazili su mladi i stariji i svi smo bili
sretni.
SjeÊaπ li se koliko je pastora bilo na
sluæbi u Zadru?
O da! Prvi je bio Franjo Musija, a
onda Ivan –idara, –ore »uport, Vladimir
KovaËeviÊ, Dobrivoje RaneloviÊ, Dominik
Crnogorac (bez æene i djece tijekom
Domovinskog rata), Zlatko Musija, Dejan
StanjeviÊ, ponovno Ivan –idara (iz Splita) i
sad novi zadarski propovjednik Marijan
PerπinoviÊ.
Bilo je godina kad niste imali
pastora u Zadru...
Da, to je izgledalo jadno. Kao da su
nas braÊa iz konferencije zaboravila i
prepustila nam da sami odræavamo i
vodimo bogosluæja kako znamo.
Koliko znamo, uvijek si vrijedno
radila u crkvi i joπ se nisi umorila. U
Ëemu je tajna tvoje radosti i ljubavi
prema Bogu i svima onima koji te
okruæuju?
Tajna je u Isusu Kristu kojemu sam
dala prvo mjesto u svojemu srcu i æivotu.
Skrbila sam za bolesne, obeshrabrene i
posrnule. Zato sam u crkvi cijelim srcem
obavljala razne duænosti, prema darovima
kojima me Bog obdario.
Zadar je grad s oko 80.000
stanovnika koji se naglo izgrauje. Kako
ti vidiπ misijsko djelovanje AdventistiËke
crkve i njezinih vjernika?
Iako nas je sada malo, i uglavnom
smo svi stariji, ja vjerujem da Êe Boæji Duh
zapaliti svoj oganj. Hvala Bogu, zgrada je
sada potpuno obnovljena, zajedno sa
stanom za pastora koji se doselio. Molimo
se da Bog pripremi takva zbivanja u crkvi i
gradu da Boæja rijeË probudi mnoge.
Koja je tvoja poruka mladoj
generaciji adventista?
Molimo se Bogu za sve krajeve u
Dalmaciji, da Bog nas stare ohrabri i da
poπalje mlade junake vjere koji Êe
neustraπivo navijeπtati Boæju ljubav i
Njegov skori dolazak.
U ovoj prigodi se æelim zahvaliti Bogu
za moju kÊer Jadranku koja je vjerna s
cijelom svojom obitelji. Posebno se
zahvaljujem sestri Anelki LaziÊ koja me
upoznala s Kristom. Hvala velikom Bogu
na svemu!
Razgovor vodila Viπnja KovaËeviÊ
Razgovor
Hvala sestri koja me upoznala s Kristom!Palmira Kalc je meu najstarijim vjernicima crkve u Zadru
Palmira Kalc
16 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Udruga hrvatskih adventista Australije
Iz iseljeniπtva
Urazdoblju nakon odræanog
sabora Udruge hrvatskih
adventista Australije (UHAA)
u popularnom adventistiËkom
odmaraliπtu Jindabyne proπlog
Uskrsa, Odbor ove udruge okrenuo se
novim izazovima. Novo mlado vodstvo
Udruge pod predsjedanjem Marka LevatiÊa
planira pozivanje govornika za 2012.
godinu. Nakon Bobe MarËete, koji je bio
jedan u nizu gostiju triju hrvatskih crkava
u Australiji, spominju se nova imena
pastora koje bismo rado vidjeli na ovom
kontinentu. Uz gosta iz Hrvatske traæi se i
govornik za mladeæ, a to Êe vjerojatno biti
jedan od govornika iz Australije.
UHAA nastoji organizirati viπe
evangelizacijskih projekata koji bi objedinili
crkve u Melbourneu, Sydneyu i Brisbaneu.
Pripremljene su radijske emisije Misli iz
Biblije pod njihovim pokroviteljstvom kako
bi predstavile te crkve hrvatskoj zajednici
u Australiji.
Dopisna zdravstvena πkola zadobila je
zanimanje starije generacije, koja se
ponajviπe sluæi hrvatskim jezikom, a sustav
ponude radnih listova proπirit Êe se u sve
gradove reklamiranjem u trima hrvatskim
tjednim novinama. Dopisna biblijska πkola
veÊ niz godina ima svoje polaznike, a
moguÊnost prouËavanja Biblije bit Êe
ponuena mlaoj generaciji Hrvata na
engleskom jeziku, zastupljenom u
dijelovima hrvatskih tjednika.
Novi projekt gradnje molitvenog
doma i druπtvenog centra u Brisbaneu
privukao je pozornost brojnih prijatelja. U
najskorije vrijeme poËinje izgradnja velike
druπtvene dvorane crkve St. Albans u
Melbourneu, koja Êe konaËno odgovoriti
potrebama ove sredine u kojoj se na
koncertima okupi i do 150 neadventista. U
crkvi Dundas u Sydneyu postoje dvije
opcije ulaganja u nove prostore: jedna je
obnova crkvene dvorane, a druga je
ambicioznija — izgradnja novog kompleksa
za koji ova crkva ima spremna novËana
sredstva.
Dva pastora trenutno pokrivaju rad s
crkvama: pastor Jakob Kelava u Brisbaneu i
pastor Damir Posavac u Melbourneu, dok
crkva u Sydneyu uporno i dalje nastoji
dovesti treÊeg pastora iz Hrvatske koji bi
im pomogao u njihovom misijskom
djelovanju meu Hrvatima u najveÊem
gradu Australije.
Ove godine se navrπava dvadeset
godina naglaπenog djelovanja hrvatskih
adventistiËkih crkava na ovom kontinentu,
a prije dva desetljeÊa raala se i nova
crkva Dundas u Sydneyu.
Damir Posavac
Raspjevani BoæiÊ u prepunojcrkvi St. Albans
Tradicionalni boæiÊni koncert i ove je
godine okupio viπe od 250 posjetitelja,
koliko prema prostoru i moæe ugostiti
Hrvatska adventistiËka crkva u
Melbourneu.
VeËernji program u trajanju od
nepuna dva sata prenoπen je izravno preko
interneta na web stranici crkve St. Albans,
s dvije video kamere, u reæiji Mladena
Kukolje. VeÊ nakon vikenda broj otvaranja
ovog video zapisa preπao je 200 pa se tako
viπe nego udvostruËio broj onih koji su
pratili ovaj lijepi program na Ëast Bogu
koji je poslao svojega Sina na ovaj planet
da bi nas otkupio i spasio. Prigodnim
boæiÊnim pjesmama zbora, gostima iz
hrvatske zajednice — instrumentalnim
sastavom NoÊna smjena, recitalom Ana-
Marije LevatiÊ te solo izvoaËima Monikom
Kapuπi i Edwardom BorkoviÊem, a uz
glasovirsku pratnju Kristine Posavac i
dirigentsko vodstvo Marka LevatiÊa, ovaj je
program joπ jednom oduπevio sve goste i
gledatelje prijenosa.
BoæiÊnu poruku uputio je pastor
Damir Posavac, uz kojeg je program vodila
i teËno prevodila na engleski jezik Martha
Kajfeπ. Dekoraciju ugoaja ovog
krπÊanskog blagdana pripremile su Ruæica
RoguliÊ i Zdenka PaviÊ.
Malom humanitarnom akcijom u
duhu BoæiÊa prikupili smo dar za DjeËji
odjel bolnice u Vukovaru u iznosu od
1.650 dolara, kojemu Êe se pridodati
donacije iz Australije.
Kao i uvijek, domaÊini su ponudili
bogat domjenak u dvije prostorije. Najavili
su ruπenje kuÊice u dvoriπtu kompleksa
gdje Êe poËetkom 2012. zapoËeti izgradnja
viπenamjenske dvorane s kuhinjom i
blagovaonicom koja Êe moÊi primiti viπe
od 200 gostiju.
Damir Posavac
ADVENTISTI»KI PREGLED • 17
Damir Gal(1958.—2011.)
U Zagrebu je 25. kolovoza 2011., u 54. godini æivota, zaspao u
Gospodinu Damir Gal. Ispratili smo ga na privremeni poËinak na
groblju Markovo Polje u nazoËnosti mnogih prijatelja i vjernika. Pamtit
Êemo ga kao prijatelja, brata, gostoljubivog domaÊina i samohranog
oca. Bio je predani krπÊanin, biblijski uËitelj, voditelj malih skupina,
organizator humanitarnih akcija i koncerata, slikar, publicist i vizionar.
Znamo ga i kao ravnatelja udruge Moj grad Zagreb i Centra za
prirodoslovne studije, te kao predavaËa na tribinama u zagebaËkom
KIC-u. Roen je 18. svibnja 1958. u Rijeci, od majke –ure i oca
Mirka. Do svoje dvadesete godine æivi u Rijeci, gdje zavrπava
trgovaËku πkolu i upisuje fakultet. Godine 1979. seli se u Osijek, a
1981. ostaje bez roditelja. Taj dogaaj je prekretnica u Damirovu
æivotu, jer preko prijatelja upoznaje Isusa Krista. ProuËava Bibliju i
pronalazi pravi smisao æivota. Godine 1982. prikljuËuje se
AdventistiËkoj crkvi u Osijeku biblijskim krπtenjem. U oæujku 1983.
æeni se s Ruæom MartiÊ. Dolaze u Zagreb, gdje u sljedeÊih Ëetrnaest
godina dobiju troje djece — Tamaru, Filipa i Tina. Godine 2006. obitelj
tragiËno ostaje bez supruge i majke Ruæe. Ovaj dogaaj je zbliæio
cijelu obitelj i uæi krug prijatelja. Damir sve podreuje odgoju i
obrazovanju svoje djece, a u sljedeÊih pet godina i sâm zavrπava studij
i magisterij. Piπe knjige, propovijeda i vodi seminare na razliËite teme.
Damirovoj djeci — Tamari, Filipu i Tinu, kao i njegovom bratu
Robertu izraæavamo iskrenu krπÊansku suÊut.
Karlo Lenart
Jovan SuænjeviÊ(1925.—2011.)
U subotu ujutro, 21. svibnja 2011. umro je Jovan SuænjeviÊ.
Roen je u ©umetlici 1925. godine, a s petnaest godina upoznao je
istinu i prihvatio je svim srcem. Probijao se kroz æivot mukotrpno
radeÊi u domovini i u NjemaËkoj. Sanjao je o danu kad Êe se vratiti,
zasnovati obitelj i sluæiti Bogu i bliænjima. Godinama sam bio njegov
akon i Ëesto sam ga posjeÊivao. Nikada iz njegovih usta nisam Ëuo
æalopoljke, kritike ili ruæne rijeËi za bilo koga. Brat Jovo je æivio
Evanelje. Bio je poπten, vrijedan, nesebiËan i ponizan, bio je i ostao
velik u Boæjim oËima. Njegov æivot je bio svjedoËanstvo onima koji su
s njim dolazili u dodir. Svi se slaæu u jednome: u danaπnjem se svijetu
rijetko moæe sresti takav Ëovjek. Bit Êe mi drago susresti se s njime
kad Isus doe. Iza njega ostaju supruga Duπanka, pastorke i pastorak.
Propovjednik Neven ReliÊ uputio je rijeËi utjehe i nade obitelji i svima
okupljenima na njegovom ispraÊaju u Virovitici.
Ljubiπa Æivojnov
Ivan Godina(1927.—2011.)
Ivan Godina roen je 1927. godine u Zagrebu od oca Mihajla
koji se nakon Prvog svjetskog rata iz Slovenskih Konjica doselio u
Zagreb i oæenio Zlatom Razum iz KonπËice kod Samobora. Roditelji su
mu rano umrli te ga je othranila dobra pomajka, druga oËeva æena
Agata MartiniÊ, s kojom se njegov otac oæenio nakon smrti prve
supruge, a upoznali su se u AdventistiËkoj crkvi. Nakon zavrπene
srednje πkole Ivan upisuje Ekonomski fakultet, diplomira 1952. godine
i zapoπljava se. Oæenio se Nevenkom Berc iz Zagreba, a u sretnom
braku blagoslovljeni su s dvoje djece, Zlaticom i Kreπimirom. Volio je
glazbu, knjiæevnost i opÊenito umjetnost, a posebice jeziËnu kulturu,
o Ëemu svjedoËe njegove Ëetiri pjesniËke zbirke. Ivan je iznad svega
volio svojega Spasitelja Isusa Krista i Ëekao Njegov skori dolazak.
Ljubio je Boga i Njegovu crkvu koju je redovito pohaao i svesrdno
podupirao. Svakodnevno je predano prouËavao Bibliju, pretoËivπi
njezina naËela u svoj æivotni put. Tjeπimo se time da Êemo se susresti s
Ivanom u Boæjem kraljevstvu. Opet Êemo biti zajedno i uæivati savrπeno
zdravlje i sreÊu. Hvala Bogu πto smo u naπoj sredini imali Ivana Godinu
koji je — iako cijelog æivota krhkoga zdravlja — doæivio 85. godinu i
zaspao u blaæenoj nadi u skoro uskrsnuÊe!
–uro Mikec(1927.—2011.)
–uro Mikec je roen u BogaËevu, u kriæevaËkom kraju, 1927.
godine. Prihvatio je biblijsku istinu i krπten je u Varaædinu 1952.
godine. Svim biÊem se borio za svoja uvjerenja i zbog toga je u domu
svojih roditelja æivio u teπkim uvjetima, jer su oni bili veliki protivnici.
Zbog velikog siromaπtva i oskudice 1957. godine se preselio u
Sokolovac kraj Koprivnice. Sa suprugom Zoricom i dvoje djece,
Baricom i Ljubicom, æivio je vrlo teπko, radeÊi mukotrpno da prehrani
svoju obitelj. Svoju ljubav prema Bogu æelio je podjeliti s ljudima koji
su ga okruæivali. Obilazio je obliænja mjesta i svjedoËio pomoÊu knjiga
o svojoj vjeri i nadi u skori Kristov dolazak. Dugo godina bio je voa
subotnje πkole u sokolovaËkoj crkvi. Æivio je u vjeri da Êe Isus uskoro
doÊi, i u toj je nadi zaspao 18. srpnja u Virovitici, gdje je u domu
svoje kÊeri Barice i zeta Tome provodio sa svojom suprugom
posljednje dane na ovoj zemlji. Od brata –ure oprostio se umirovljeni
pastor Lovro JurËiÊ. Nama koji smo preostali uputio je poruku iz
Boæje rijeËi: trebamo biti spremni da Isus u bilo koje doba doe po
nas.
Ljubiπa Æivojnov
“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe.Tko god æivi i vjeruje u me, sigurno neÊe nigda umrijeti. Vjerujeπ li ovo?” (Ivan 11,25.26)
Zaspali u Gospodinu
18 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Inicijativa zaprobuenje: intenzivnoprouËavanje Biblije
Na svečanosti duhovnogprobuđenja održanoj u srpnju2011. pokrenuta je inicijativa“Slušati Riječ”, druga od tri fazepomoću kojih Interameričkadivizija Adventističke crkveprovodi inicijativu Probuđenje ireformacija (www.revivaland-reformation.org).
“‘Slušati Riječ’ glasan jepoziv crkvi u našoj diviziji daprovodi vrijeme s Biblijom, dasluša ono što Bog govori u svojojRiječi, da shvati značaj njezineporuke i bude voljna slijeditiNjegove upute kako su nam daneu Bibliji”, poručio je predsjednikdivizije Israel Leito okupljenommnoštvu od oko 10.000posjetitelja u kongresnom centruu San Salvadoru u državi ElSalvador.
Tijekom programa sucrkveni vođe iz svakog od 21divizijskog područja potpisalizavjet kojim se obvezuju bitivjerni Bogu u promicanjuproučavanja, poučavanja iprimjene Biblije u svakom od ovihpodručja. Dvije crkvene radijskepostaje prenosile su događajuživo, a nekoliko sati nakon togapušten je video snimak nanacionalnoj televiziji El SalvadoraCanal 33.
Prošle godine Adventističkacrkva u Interameričkoj divizijiprovela je 160 dana dugumolitvenu inicijativu nazvanu “Bezprestanka molite”, promičućimolitveno oživljavanje za djecu imlade, za učenike i učitelje uškolama, studente i profesore nasveučilištima te za sve pastorecrkve. Osim toga, oko 100.000obitelji otvorilo je svoje domoveza bogoslužja, proslavljanja imolitve za svoje susjede iprijatelje.
Nekoliko pastora izrazilo jesvoje oduševljenje inicijativom“Slušati Riječ”. “Pokretanje oveinicijative navelo me je da seposvetim marljivijem proučavanjuBožje riječi i da potičem vjernikeda tragaju za duhovnimprobuđenjem kroz molitvu, Bibliju iproučavanje knjiga Ellen G.White”, rekao je Marcos GamalielHerrera, okružni pastor usredišnjem dijelu El Salvadora.Dvadesetšestogodišnji Herreranadgleda devet crkava i dvijemale skupine.
Dok je crkva uInterameričkoj diviziji duboko u
drugoj fazi duhovnog probuđenja,koja traje šest mjeseci, već su utijeku aktivnosti koje će se krozsve tri faze pretočiti u sljedećikorak u veljači 2012. godine.Treća faza, nazvana “Neka saznasvijet”, namijenjena je poticanjuduhovno probuđenih vjernika naširenje Radosne vijesti ospasenju.
Neke od aktivnosti zaprobuđenje koje sadrži inicijativa“Slušati Riječ” uključuju virtualnovijeće za službu, biblijski kviz zamlade, biblijski tjedan u školama iustanovama, proučavanjeadventističkih doktrina pocrkvama, masovno širenje knjigeVelika borba koju je napisalasuosnivačica Adventističke crkveEllen G. White i učeničku obukuza milijun vjernika.
U Interameričkoj diviziji, kojauključuje Karibe, Meksiko, SrednjuAmeriku i pet najsjevernijih državaJužne Amerike, ima oko 3,4milijuna adventista.
Libna Stevens, IAD/ANN
Proslava subotedosegnula gledateljecijelog svijeta
Događaj nazvan “SabbathCelebration”, 13. kolovoza 2011.,privukla je više od 1.500 ljudi udvorani Bear Ridge Mall u graduAndrewsu i dotaknula mnogedruge zahvaljujući internetskomprijenosu u više od 42 zemljesvijeta. Crkve iz Georgije,Sjeverne Karoline i Tennesseejaposlale su svoje članove da oduslušati o temeljima crkveAdventista sedmog dana i dasaznaju više o biblijskoj suboti iproročanstvima za kraj vremena.
Ted Wilson, predsjednikGeneralne konferencije svjetskeAdventističke crkve, bio je glavnigovornik tijekom cjelodnevnogprograma. On predvodi više od17 milijuna vjernika oveprotestantske denominacije, a uizlaganjima su mu se pridružilidrugi adventističke vođe: KennethCox iz Kenneth Cox Ministriesa,dr. Michael Hasel iz Južnogadventističkog sveučilišta uCollegedaleu i pisac Ed Reid.
David Gates, osnivač službeGospel Ministry International, iznioje izvješće o svojem misijskomradu u stranim državama.Program su obogatile izvedbemuškog zbora Covenant ofPraise.
“‘Sabbath Celebration’ je namnoge načine bio izvanredno
uspješan događaj. Daleko jenadmašio naše izvorne planove iočekivanja. Sveti Duh nas jevodio na svakom koraku, tako dasmo mogli gledati kako se zbivačudo za čudom. Iako je događajprošao, još uvijek smo zadivljenionime što je Gospodin učinio uslanju poruke o biblijskoj subotidiljem planeta”, rekao je DonYancheson, organizator događajai pastor adventističkih crkava uAndrewsu i Murphyju.
Događaj je zbog vremenskerazlike emitiran naknadno naFilipinima i u jugoistočnoj Aziji.Snimke ovog događaja na DVD-ui CD-u mogu se naručiti naslužbenim stranicamasabbathcelebration.com isabbathcelebration.org, ilipogledati na stranici:gospelministry.org/component/preachit/series/22-sabbath-celebration.
Izvor: http://www.theandrewsjournal.com/
Wilson se prekoSkypea obratiomalezijskoj mladeæi
Iz obiteljskog doma u LomaLindi u Kaliforniji, PredsjednikCrkve adventista sedmog danaTed N. C. Wilson obratio semladim adventističkim vjernicimau Maleziji preko Skypea i pružioim poruku ohrabrenja.
“Ako se susrećete sizazovima i ako ste u kušnji dapostanete obeshrabreni, Gospodinkaže: ‘Nemojte biti obeshrabreni,jer u svojoj slabosti možetepostati snažni ako se pouzdate umene’”, rekao je Wilson navodećidvanaesto poglavlje 2.Korinćanima u kojem Pavaoopisuje kako je pri suočavanju sosobnim nevoljama pronalaziosnagu u Bogu.
“Prisjetite se toga sljedećiput kada se suočite s izazovima”,rekao je Wilson okupljenima uTaipingu na prvom kongresumladih adventista u poluotočnojdržavi Maleziji, 29. kolovoza2011.
Jedan od izazova s kojimase adventisti u Maleziji suočavajujest vjerska sloboda. Iako većinamuslimanskih zemalja ujugoistočnoj Aziji promičetolerantan i napredan oblikIslama, manjinske religije se idalje mogu suočiti sa zakonimakoji zabranjuju prozelitizam, sacenzurom i oštećivanjemcrkvenog vlasništva.
“Znam da Bog vodi vas uMaleziji. Prolazite kroz teška
razdoblja, ali zahvaljujem Bogu zaslobodu vjeroispovijesti kojumalezijska vlada pruža svojimgrađanima”, rekao je Wilson.
Politički problemi, prirodnenepogode i globalna ekonomskakriza znakovi su Isusovog skorogpovratka, rekao je Wilson, potičućimlade malezijske adventiste dasvim srcem prihvate crkvenuinicijativu za probuđenje i reformu,koja uključuje i redovnu molitvuza izlijevanje Božjeg Duha.
Prije nego što se Isus vrati,“Božji Duh i Njegova sila izlit ćese na Njegovu djecu”, rekao jeWilson, citirajući knjigu Velikaborba Ellen G. White.
“Upravo čitam tu knjigu sasvojega iPhonea”, rekao jeWilson, pokazujući svoj mobilniuređaj. “Imam Bibliju, spise Duhaproroštva i subotnjoškolske poukena svojem iPhoneu. No,vjerojatno zvučim smiješnopropovijedajući tehnologiju vamakoji ste u tome puno naprednijiod mene”, rekao je Wilson uzpratnju smijeha okupljenih nakongresu.
Allan Yap, jedan odorganizatora događaja, rekao namje da je ideja o vezi spredsjednikom Adventističke crkvepreko Skypea potekla od jednogmladog vjernika.
Wilson je potaknuo mlademalezijske adventiste da provodevrijeme u molitvi tijekom kongresamladih. “Vidjet ćete da će Bogispuniti vaše živote s toliko sileda će vas iskoristiti nanajčudesnije načine”, rekao je.
“Ne postoji ništa moćnije odskupine mladih adventistasedmog dana koji su ponizni iposvećeni Isusu, dopuštajućiBogu da djeluje kroz njih”, rekaoje Wilson. “Ne dopustite ničemuda vas odvrati od prave svrhekoju Bog ima za vas. Iako nistevelika skupina ljudi, Bog vasmože iskoristiti kao što jeiskoristio Gideonovu vojsku. Akoje mogao iskoristiti tristo ljudi daunesu potpunu zbrku međuneprijatelje, Bog može i vas nakraju vremena iskoristiti nadramatičan i silan način. Imamopovjerenja u vas i znamo da ćevas Bog blagosloviti!” zaključio jeWilson.
U Maleziji više od 5.000adventista štuje Boga u 25mjesnih crkava. (ANN)
Wilsonova suÊutnorveπkom narodu
Predsjednik Generalnekonferencije Kršćanske
Iz svijeta
18 • ADVENTISTI»KI PREGLED
ADVENTISTI»KI PREGLED • 19
adventističke crkve, pastor Ted N.C. Wilson, prilikom posjeta Oslu urujnu 2011. godine izrazio jesućut norveškom naroduzatečenom terorističkim napadima.Wilson je u Oslo došao kaoglavni govornik kongresnogvikenda 16. i 17. rujna. “Osobnosam se molio za ožalošćeneobitelji, za kralja i norveškuvladu”, rekao je pastor Wilsonpublici od 700 adventista koji suse okupili na godišnjem kongresuadventista u Oslu.
Ovo je bio Wilsonov trećiposjet Transeuropskoj divizijiAdventističke crkve ove godine.Wilson je govorio o poteškoćamasvjedočenja u izrazitosekulariziranom i sofisticiranomdruštvu. “Osobno želim učiniti svešto je u mojoj moći kako bihpomogao širenju Evanđelja uovom području”, rekao je Wilsonna početku svoje subotnjepropovijedi. Propovijed je bilausredotočena na ključne elementeidentiteta adventista sedmogdana. Wilson je slušatelje uputiona dvije osobine objavljene uOtkrivenju 12,7 po kojima semože prepoznati Božja crkvaposljednjih dana: “I razgnjevi seZmaj na Ženu pa ode i zarati ses ostatkom njezina potomstva, sonima što čuvaju Božje zapovijedii drže svjedočanstvo Isusovo.”Također je uputio vjernike crkveda učine svoj dio u ispunjavanjuposlanja koje je Bog povjerioAdventističkoj crkvi.
Wilson je više puta pozvaookupljene da drže Božju riječ usredištu svojih života,usredotočeni na Krista i Njegovupravednost.
U subotu uvečer Wilson jeodgovarao na pitanja kao što surukopoloženje žena, ekumenskapitanja i projekt širenja knjigeVelika borba.
“Dojmilo me se kako jepastor Wilson odgovarao narazličita postavljena pitanja”,komentirao je pastor Rolf Andvik,predsjednik Istočnonorveškekonferencije. “Jako smo sretni štoje pastor Wilson mogao doći uNorvešku i voljeli bismo gauskoro opet vidjeti”, rekao jeAndvik nakon sastanaka.
Wilsona je u Oslu pratila injegova supruga Nancy ipredsjednik Transeuropske divizijeAdventističke crkve, pastor BertilWiklander. Događaj je snimaonorveški Hope Channel(Hopechannel.no) i LifeStyleTV-a(Lifestyletv.se), te je prenošen nateleviziji LifeStyleTV i internetu.
Tor Tjernanen (tedNEWS)
Zdravstveni programprilagoen globalnimpotrebama
Potporna službaAdventističke crkve u Kaliforniji,Weimarski centar za zdravlje iobrazovanje, pokrenuo je u rujnu2011. godine programNEWSTART Global,međunarodnu inačicudosadašnjeg zdravstvenogprograma Newstart. Program sesastoji od osamnaestodnevnogučenja promjene životnog stila, asvha mu je suzbijanje pretilosti,visokog krvnog tlaka, dijabetesa isuvremenih civilizacijskih bolesti.Nova inačica pruža zdravstvenanačela posebno prilagođenamjesnim crkvama po cijelomsvijetu kako bi i one mogleprovoditi zdravstveni evangelizam.
“Sada svatko može bitizdravstveni evangelizator u svojojzajednici”, rekao je Dean Dennis,marketinški ravnatelj Weimara.
Pokrenut 1978. godine,Newstart je zapravo kratica zaono što je zdravstveno najvažnije:prehranu, vježbanje, vodu,sunčevu svjetlost, umjerenost,zrak i povjerenje u Boga (eng.Nutrition, Exercise, Water,Sunlight, Temperance, Air, Rest,Trust in God).
Weimarski centar je dosadpomogao u više od 11.000slučajeva da korisnici njihovihprograma povrate svoje zdravljeprirodnim putem. Pokretanjenovog programa najavljeno je navečeri koju su posjetili gosti izvodstva Adventističke crkve,uključujući predsjednika Teda N.C. Wilsona, predsjednikovogpomoćnika za evangelizam MarkaFinleya i tajnika društva za službuJerryja Pagea.
“Pomoć mjesnim crkvama utome da postanu središta utjecajai zdravstveni centri za Gospodina— to je ono što naša crkvatreba!” rekao je Wilson prisutnimana tom sastanku.
Predsjednik Weimara dr.Neil Nedley rekao je: “Isus dolaziuskoro i On nam je rekao da ćezdravstvena služba biti jedna odzavršnih pristupa u dosezanjuljudi. Bog želi da opremimoNjegov narod kako bi mogaoprovoditi to djelo.” Zdravstvenevođe Adventističke crkve ističukako će obnovljena inačicaNewstarta bolje zadovoljiti potrebeonih koji se nalaze izvanSjeverne Amerike.
“Suvremeni svijet sesusreće s mnogo novihzdravstvenih izazova s kojima se
svi opremljeni ovom obnovljenominačicom mogu bolje suočiti”,rekao je dr. Allan Handysides,ravnatelj Odjela za zdravljeAdventističke crkve. “Siguran samda će NEWSTART Global pomoćionima koji žele služiti izvanameričkih granica”, nastavljaHandysides. “Oni koji će koristitiNEWSTART Global trebat ćesusresti ljude tamo gdje jesu ipokazati fleksibilnost dok rade skulturama različitim odsjevernoameričkog mentaliteta.”Handysides je rekao da ćeobnovljena inačica također boljeosposobiti zdravstvene vođeAdventističke crkve za suočavanjesa suvremenim zdravstvenimproblemima poput HIV-a/AIDS-a izlouporabe droge.
Katia Reinert, ravnateljicaOdjela za zdravlje Adventističkecrkve u Sjevernoj Americi, reklaje da je NEWSTART bio ključanu promicanju zdravstvenih načelameđu adventistima ineadventistima. “Vjerujem da ćesvatko tko je zainteresiran zazdravstveni evangelizam vidjeti uNEWSTART-u prekrasno sredstvoza širenje poruke cjelovitogzdravlja i obnove onima kojima jepotrebno tjelesno, duševno iduhovno izlječenje”, objašnjavaKatia Reinart.
Weimar je nedavno priveokraju trogodišnju suradnju spotpornom službom AmazingFacts, koja se nalazi u obližnjemRosevilleu. Nedley je izjavio kakoje zbog financijskih izazova tasuradnja pomogla “uskrsavanju”Weimarove službe. “Iako su našeslužbe odvojene na razini odbora,ostajemo ujedinjeni u poslanjudosezanja izgubljenog svijetatrostrukom anđeoskom vijesti”,rekao je Nedley.
Više informacija: Newstart-global.com ili Weimar.org. (ANN)
Tibet dobio prvuadventistiËku radijskupostaju
Nakon dvogodišnje potrageza producentom koji je izvornigovornik tibetanskog jezika,Adventist World Radio(Adventistički radio u svijetu) jezapočeo emitirati svoje prvekratkovalne programe natibetanskom jeziku. AWR ima dvašestomjesečna rasporedaemitiranja, koji se mijenjaju uproljeće i jesen, a novi jezici seuvode obično u vrijeme promjenerasporeda. “U ovom slučajuodstupamo od uobičajeneprocedure i započinjemo s ovim
novim programom usred sezone”,rekao je Dowell Chow,predsjednik AWR-a. “Željeli smozapočeti s tibetanskimprogramima već mnogo godina, asada kad imamo producenta,jedva čekamo da, što je prijemoguće, počnemo dosezatislušatelje porukom nade.”
Tibet je planinska pokrajinaili “autonomno područje” u Kini ukojemu nema organiziranestrukture Adventističke crkve, ameđu tri milijuna stanovnika naTibetu boravi samo nekolikoadventista. Kad je AWR počeotražiti tibetanskog radijskogproducenta, nekoliko osoba sejavilo preko kontakata iz drugihpotpornih službi. Na kraju je AWRpreko e-maila kontaktirao sčovjekom koji se zove Nurpu. Onje doputovao u obližnji Nepalprošle jeseni kako bi se sastao sChowom na prvom sastankuslušatelja nepalskog AWR-a.Nakon toga je započeo obukukod iskusnih nepalskihproducenata i tehničara AWR-a.Kad je naučio rukovati opremom igovoriti radijske najave, Nurpu sevratio kući sa zalihom spisa odnepalskog tima AWR-a, koje jepočeo prevoditi i kontekstualiziratiza tibetanski narod. Nakon togase tri puta vraćao u Kathmandu uNepal kako bi snimio još emisijau studiju AWR-a. Nakon što susnimili ove emisije, AWR ih jepočeo emitirati jednom tjedno nanepalskoj FM radio stanici koja senalazi blizu tibetanske granice.
Nurpuova putovanjazahtijevaju znatnu količinuustrajnosti: dugo pješačenje odnjegovog planinskog doma unajbliže veće mjesto, vožnjuautobusom, cijelodnevnopješačenje do nepalske granice ijoš jednu dugu vožnju doKathmandua. Ovakvo putovanje ujednom smjeru može trajati tri došest dana. Čak i kod kućeNurpuov život nije lak. Iakonjegova mala kuća ima struju, pamože koristiti AWR-ov laptop, dabi pristupio e-mailu mora pješačitiniz planinu u selo na nižojnadmorskoj razini koje imainternetski café. Njegov dnevniraspored je vrlo zgusnut, pošto sebrine o životinjama i uzgoju hraneza svoju obitelj, a također radi ikao pionir Svjetske misije.
Chow kaže: “Molimo se zaNurpua dok nastavlja težak radproduciranja programa za svojnarod. Molimo se da budeohrabren u ovoj službi koja je teku začetku.”
Shelley Nolan Freesland, AWR
ADVENTISTI»KI PREGLED • 19
20 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Srednja πkola u Maruπevcu
Vrlo mi je drago da sam mogla prisustvovati konferenciji na
temu Emocionalno zdravlje i boljitak: Biblijski svjetonazor u
praksi, koja se odræavala od 12. do 15. listopada 2011. na
SveuËiliπtu Loma Linda u Kaliforniji. Konferenciju su zajedno
organizirale ©kola medicinske psihijatrije te ©kola za medicinske
sestre sa SveuËiliπta Loma Linda, kao i nekoliko odjela Generalne
konferencije ukljuËujuÊi Zdravstvenu sluæbu, Edukacijsku, Sluæbu
æena, Obiteljsku sluæbu i Pastorske sluæbe.
Viπe od 60 meunarodnih struËnjaka o emocionalnom
zdravlju i boljitku odræavali su prezentacije i radionice na
multidisciplinarnoj, multikulturalnoj konferenciji kako bi promicali
biblijske okvire za postizanje emocionalne cjelovitosti. Dr. Allen
Handyside, direktor Zdravstvene sluæbe u Generalnoj konferenciji,
naglasio je da ne moæe biti fiziËkog zdravlja i cjelovitosti bez
mentalnog zdravlja. Dodao je da svi trebamo priznati naπu
zajedniËku ranjivost.
Glavna je tema bila da je biblijski temeljen svjetonazor
kljuËan u razmatranju vjerovanja adventista sedmog dana u
briænog Boga Stvoritelja te u pristupu crkvenih zdravstvenih
organizacija za skrb o cjelovitoj osobi. AdventistiËki nastavnici te
struËnjaci na polju zdravstvene njege prihvaÊaju koncept da se
treba posvetiti i lijeËiti fiziËka, emocionalna i duhovna
komponenta osobe. Kao πto je dr. Lisa Beardsley rekla: “Biblija
nije samo joπ jedan izvor informacija, veÊ je treba koristiti kako bi
promijenila i lijeËnika i pacijenta.”
Viπe od 500 sudionika koji su pristigli iz 51 zemlje æeljno su
pratili predavanja u najveÊoj predavaonici na SveuËiliπtu. NauËili
smo da religija moæe imati pozitivno, ali i negativno djelovanje na
mentalno zdravlje. Istraæivanja su pokazala da osobe koje redovno
pohaaju crkvu u pravilu æive dulji i sretniji æivot. Viπe informacija
o tome moæete naÊi na poveznici: www.globalemotionalhealth.org.
Konferencija o emocionalnom zdravljui boljitku na SveuËiliπtu Loma Linda
Srednja πkola u Maruπevcu ukljuËena je i u hrvatski πkolski sustav i u svjetski
adventistiËki sustav. U podruËju ukljuËenja posebno je agilna mr. sc. Emmy Stobbe
ObradoviÊ, koja uspostavlja veze s adventistiËkim medicinskim πkolama i sveuËiliπtima i
vrπi funkciju tajnice Udruge adventistiËkih medicinskih πkola u Europi i Africi. U ovom
nas Ëlanku upoznaje s glavnim naglascima s konferencije o emocionalnom zdravlju.
Tema radionice koju sam pohaala u poslijepodnevnim
terminima bila je: “Medicinska sestra i emocionalni boljitak:
Putokaz k brizi.” Biblijska su naËela ponovno razmatrana kao
temelj mentalnog boljitka i naËina kako se ophoditi prema
duπevnim potrebama naπih pacijenata. Prof. dr. Carla Gober,
medicinska sestra i teologinja, naglasila je vaænost neopasne
privræenosti djece. To im omoguÊava da se kasnije odvoje, πto je
vaæno za mentalno zdravlje djeteta i roditelja. Dio kolega podijelio
je s nama istraæivanja provedena na ærtvama trauma vezanih uz
mentalno zdravlje, tumore i duhovnu njegu, kao i razliËite aspekte
depresije. ZakljuËeno je da bi se studente medicinske njege
trebalo uËiti kako da uËinkovitije izvrπuju duhovnu njegu.
Kako su bili prisutni mnogi Ëelnici medicinske njege iz svih
krajeva svijeta, dr. Patricia Jones, direktorica medicinske njege pri
Generalnoj Konferenciji, sazvala je dodatni sastanak Ëelnika koji se
odræao 11. listopada, neposredno prije poËetka konferencije.
Iznijeta su izvjeπÊa iz raznih πkola medicinske njege, fakulteta i
sveuËiliπta. Moja je privilegija bila predstavljati Srednju medicinsku
πkolu u Maruπevcu. Takoer sam dala izvjeπÊe sa svog putovanja u
Bolnicu i πkolu medicinskih znanosti Kendu Bay, koje se nalaze u
Keniji, a gdje sam bila od 30. kolovoza do 5. rujna 2011. Tamo
sam govorila prilikom diplomiranja 50 medicinskih sestara.
Posebni interes moje su kolege pokazale za model uËenja
Mamanatalie, koji sam prezentirala u toj πkoli. Model se moæe
nabaviti iz Laerdala u Norveπkoj po posebnoj cijeni za zemlje u
razvitku. Ako tko æeli pomoÊi drugim medicinskim πkolama da
nabave taj model, neka mi se slobodno obrati. Mamanatalie, model
raanja, razvijen je u suradnji s USAID i WHO kako bi se snizila
smrtnost u zemljama treÊeg svijeta. ([email protected])
Mr. sc. Emmy ObradoviÊ
ADVENTISTI»KI PREGLED • 21
SREDNJA ©KOLA U MARU©EVCUwww.ss-marusevec.skole.hr
Molitva blagoslova za Helenu FaragoU subotu, 8. listopada 2011. u maruπeveËkoj je crkvi pastor
Dejan StanjeviÊ uputio molitvu blagoslova za Helenu Farago, koja
je roena 2. svibnja 2011. unoseÊi novu radost u obitelj.
»estitamo majci Ivani, ocu Igoru i bratu Filipu te im svima æelimo
Boæji mir i napredak u njihovoj sluæbi i osobnom æivotu!
Zavrπetak prvog polugodiπta uMaruπevcu u sveËanom ozraËju
U srednjoj πkoli u Maruπevcu i u AdventistiËkom
teoloπkom visokom uËiliπtu te mjesnoj crkvi pod vodstvom
pastora Dejana StanjeviÊa, zavrπetak prvog polugodiπta i
semestra obiljeæeni su pjesmom zahvalnosti, koja je na
koncertu “Ususret Svetoj noÊi” 17. prosinca 2011. ukljuËila
velik broj djece i mladeæi. Na koncertu su bili roditelji naπih
uËenika, prijatelji naπih odgojnih i obrazovnih ustanova te gosti
iz OpÊine Maruπevec i Varaædinske biskupije, a takoer i mladi
izvoaËi: djevojaËka vokalna skupina Bombellesice iz Vratnog i
vokalno-instrumentalna skupina iz Srednje πkole Ivanec.
Sve su pjesme u programu slavile Krista i Boæju ljubav.
Izveden je i recital koji su kazivali Josipa Sklezur, Anja
GarvanoviÊ, Iva Koænjak, Elizabeta KovaËeviÊ, Michael BistroviÊ
i Filip BistroviÊ. Vrlo lijep nastup imao je i djeËji zbor pod
vodstvom Anite StanjeviÊ i crkveni zbor pod vodstvom Lidije
–idare. Voenje programa bilo je takoer zanimljiv dijalog i
igrokaz, a izveli su ga uËenici Saraja Elez i Filip Marenjak.
Koncert je upriliËen, kako je naglasila ravnateljica mr. sc.
–urica GarvanoviÊ-Porobija u svom pozdravu, iz odgojnih
razloga: da stvaralaËki usmjeri potencijale mladih, da sve
sudionike ujedini u “pobratimstvo/posestrimstvo lica u
svemiru” bez obzira na druπtvenu pripadnost te da uputi na
one duhovne vrijednosti bez kojih bi svijet bio puno mraËniji
nego πto jest: na vjeru, nadu i ljubav.
Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija
22 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Tri jubileja AdventistiËke crkve u PËeliÊuKrπÊanska adventistiËka crkva u malom selu PËeliÊ u Slavoniji
proslavila je u subotu, 20. kolovoza 2011. godine svoja tri velika
jubileja: 75 godina adventizma u PËeliÊu, 60 godina postojanja
organizirane crkve i 30 godina od izgradnje nove crkvene zgrade.
Tom prigodom su se na sveËanom bogosluæju okupili PËeliÊani i
potomci pËeliËkih adventista koji danas æive diljem Europe, u
Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama i u Australiji. Iznosile su se
uspomene i sjeÊanja na nastanak i povijest ove, jedine krπÊanske
crkve koja ima svoju bogomolju u PËeliÊu. Iako je prva pËeliÊka
crkva posveÊena tek 1951. godine, adventisti u PËeliÊu postoje joπ
od 1934. godine. Prvi pËeliËki adventisti bili su Ivan i Helena
Haluæan, Marija Petak, Ana Kasun, Franjo Horvat i Marija PlavπiÊ.
Uz ovu posljednju, danas pokojnu Mariju PlavπiÊ, djevojaËki ©tetiÊ,
vezan je i zanimljiv podatak dolaska adventne vijesti u PËeliÊ.
Naime, njezin otac Budimir ©tetiÊ iz sela HadæiÊeva krenuo je joπ
kao mladiÊ 1912. godine u Sjedinjene AmeriËke Dræave. Kupio je
kartu za Ëuveni brod Titanic, nalazio se pokraj same luke u
Southamptonu u trenutku ukrcavanja, ali je na Ëudan naËin bio
zadræan i sprijeËen da otplovi. Kad je zaradio za novu kartu, ipak
je otputovao u Ameriku. Vratio se natrag nekoliko godina kasnije
primivπi adventnu vijest i posvetivπi se Bogu iz zahvalnosti πto mu
je saËuvao æivot sprijeËivπi ga da se ukrca na Titanic. Najstariji
pËeliÊki vjernici sjeÊaju se kako je poluizgraeni molitveni dom
poslije Drugog svjetskog rata godinama stajao nedovrπen zbog
zabrane tadaπnjih komunistiËkih vlasti. UnatoË brojnom
raseljavanju pËeliËkih adventista po inozemstvu i gradovima diljem
Hrvatske, danas se u novom molitvenom domu, koji je na istom
mjestu izgraen 1981. godine, joπ uvijek svake subote okuplja
nekoliko desetaka vjernika. PËeliÊ je dao nekoliko propovijednika i
propovjedniËkih supruga, meu kojima su najpoznatiji pastori Ivan
i Mato Haluæan, sinovi prvih pËeliËkih adventista.
Josip TakaË
Biblija u DelnicamaU AdventistiËkoj crkvi u Delnicama obiljeæena je Godina
mladih s Biblijom. U subotu, 3. prosinca 2011. u popodnevnim
satima, mladi su s radoπÊu odræali prigodan program kako bi
ugostili posebnu, rukom prepisanu Bibliju. Biblija je stigla iz
AdventistiËke crkve u KoËevju u Sloveniji. Primopredaja i susret
dviju crkava te spoznaja da smo svi sudjelovali u prepisivanju
Svete RijeËi bili su posebni. O Bibliji kao Boæjoj rijeËi smo pjevali,
recitirali, iznosili zanimljive podatke, Ëitali retke iz nje i molili se.
Duhovnu poruku crkvi iznio je mladi pastor Anton Matej LukπiÊ.
Glavna misao bila je da Boæja rijeË ima silu za svakog Ëovjeka i da
ona mijenja onoga tko je vjerom prihvaÊa. Posebnost su bile
zajedniËke pjesme gdje su svi mogli osjetiti Boæju prisutnost i duh
zajedniπtva u prepunoj crkvi. Uz delniËke vjernike te braÊu i
sestre iz KoËevja, programu su prisustvovali i naπi prijatelji i svi
smo zajedno nastavili druæenje uz domjenak. Svi su bili
oduπevljeni, potaknuti i ohrabreni. Prepisivanje Biblije vlastitom
rukom bilo je predivno iskustvo. VeÊ sljedeÊeg tjedna, 10.
prosinca 2011., vjernici crkve iz Delnica odvezli su Bibliju u
Karlovac, gdje su svi nastavili slaviti Boga.
Nataπa MihelËiÊ
Iz naπih crkava
Jesenski sabor u OsijekuU subotu, 3. prosinca 2011. godine, odræan je u Osijeku
jesenski sabor OsjeËko-baranjskog okruga. NeoËekivano sunËano i
toplo vrijeme za ovo doba godine doprinijelo je da osjeËka crkva
bude tijesna za sve pristigle goste iz bliza i daleka. Program
slavljenja zapoËeo je zajedniËkim pjevanjem prije deset sati, a
sluæbeni dio sabora odvijao se pod geslom “Ja i moj dom”.
Duhovnu poruku o oæivljavanju obiteljskih bogosluæja i postizanju
duhovne obnove u naπim domovima uputili su pastori Bobo S.
MarËeta, tajnik za djecu, mladeæ i izviaËe, te SreÊko KuburiÊ,
tajnik Jadranske unije konferencija. Program sabora zapoËeo je
pjesmama najvaænijih i najljepπih Ëlanova subotnje πkole — naπe
djece, koji su svojim nastupom proslavili Boga i razveselili sve
nazoËne. Doprinos saborskom ugoaju dali su svojim nastupima
domaÊi izvoaËi i instrumentalni sastav iz Vinkovaca. Nakon
bogosluæja domaÊini su svim prisutnima ponudili velik izbor
raznolikih ukusnih vegeterijanskih specijaliteta u joπ nedovrπenim
prostorijama crkvenog potkrovlja. Nakon okrepe duha i tijela neki
su poπli u ugodnu πetnju gradskim parkovima sve do Drave, a
neki su ostali u crkvenim prostorijama u opuπtenom razgovoru i
druæenju. Bilo je prilike i za postavljanje pitanja i konstruktivni
ADVENTISTI»KI PREGLED • 23
razgovor s gostima iz crkvene uprave. Poslijepodnevno bogosluæje
bilo je jako dobro posjeÊeno, bogato duhovnom porukom i
sudjelovanjem glazbenih izvoaËa koji su nam svojim glasovima ili
glazbalima doËarali ozraËje Neba — dva vokalna sastava iz Osijeka,
kantautor Pavle ©kulac, instrumentalni trio — glasovir, mandolina i
flauta te recitacije sestre Zorice PaniÊ. Kad je uz pjesmu zavrπila
subota, nastupio je poseban trenutak za mlade: sveËano otvorenje
njihove prostorije za druæenje. Naime, ovaj dugogodiπnji san
mnogih osjeËkih naraπtaja mladih doæivio je svoje ostvarenje. Na
inicijativu i uz podrπku novog pastora Staniπe MargariÊa te uz
financijsku potporu konferencije, mjesne crkve i svih crkava u
okrugu, mladi su obnovili, uredili i opremili tavanski prostor
dvoriπne zgrade. Bio je to doista najljepπi zavrπetak saborske
subote, a nasmijeπena i razdragana lica Ëetrdesetak mladih koji su
ostali u druæenju i druπtvenim igrama u novom prostoru najbolji
su dokaz u prilog tomu.
Gordana BalaπeviÊ
bio sve veÊi i prava je πteta πto se niz nije mogao nastaviti.
Pastorove su rijeËi bile i viπe nego potrebne danaπnjem druπtvu u
kojemu prevladavaju predrasude i depresije. Kako to obiËno biva
u naπoj crkvi u Puli, predavanja su se i ovog puta mogla pratiti na
internetu, a svi zainteresirani mogu ih nabaviti na DVD-ima.
Janko ÆufiÊ
Osvjeæavanje crkve u VaraædinuNatprosjeËno toplo vrijeme u prosincu 2011. godine
pomoglo je marljivim vjernicima, pastoru Dragutinu Mataku i
majstorima osvjeæiti proËelje naπe crkve u Varaædinu. Zgrada je
zablistala poput nove. Skinuta je stara ploËa s istroπenim natpisom
i postavljen je novi natpis koji se sada vidi i s prometnice, kriæ je
opet u zlatnoj boji, uklonjene su dotrajale i postavljene nove
sadnice dekorativnog bilja. Nakon snimanja priloæene fotografije,
na dio sa staklenim blokovima je zbog bolje kompozicije
cjelokupnog izgleda dodana bijela fuga, i uskoro Êe glavna vrata
biti obojena u bijelo. Iznutra se postavljaju praktiËni trakasti
zastori, izvana novi reflektor koji noÊu obasjava to lijepo zdanje, a
planira se joπ niz manjih radova. Neumornim nastojanjima pastor
Matak, njegova marljiva desna ruka, supruga Ljiljana i gorljivi
vjernici provode svoje planove osvjeæavanja zgrade AdventistiËke
crkve i ojaËavanja zajednice vjernih u tom gradu kulture. Uz
proËelje crkve i ureenje okoliπa, nastavljamo i s nizom aktivnosti
— tjednim nastupima na nekoliko radijskih frekvencija,
odræavanjem kvalitetnog adventistiËkog vjeronauka, skupnim
posjetima vjernicima, koncertima, molitvenim sastancima,
radionicama za vjernike i prijatelje te joπ mnogo toga.
Æeljko Boπnjak
Prepoznajmo dobro u drugimaNa SveuËiliπtu Jurja Dobrile u Puli od 10. do 13. studenog
2011. godine odræan je niz od Ëetiri javna predavanja prof. dr. sc.
Dragutina Mataka pod zajedniËkim naslovom “Prepoznajmo dobro
u drugima”. U velikoj sveËanoj dvorani posjetitelji su mogli pratiti
Ëetiri predavanja: ©to je dobro, Razorna moÊ predrasuda,
Dobrom protiv zla i ProblematiËni Isus. Odaziv je svakoga dana
DoruËak za æene u RijeciProstor Udruge Viπe od æivota u Rijeci nedjeljnog je
prijepodneva, 27. studenog 2011., odzvanjao veselim æamorom
æena okupljenih oko stolova na zajedniËkom doruËku. Bilo je
lijepo vidjeti oduπevljenje tridesetak æena na ovom druæenju i
sluπati dr. Robertu KataËiÊ koja je na zanimljiv naËin govorila o
oraπastim plodovima i njihovoj vaænosti za prehranu i ljudsko
zdravlje. Bila je to prilika i za kuπanje zdravih namirnica,
donoπenje dobrih odluka i stjecanje navika za poboljπanje zdravlja,
za πto smo svi zainteresirani. Ovakva okupljanja su lijepa prilika za
stvaranje novih prijateljstava i naËin na koji æelimo pribliæiti
dragocjene duπe Kristu.
–urica LackoviÊ-FiËor
Rukopolaganje u PuliU subotu 26. studenoga 2011. vjernici mjesne crkve u Puli
nazoËili su rukopolaganju starjeπina Jovana PrvuloviÊa i Jadranke
KosteπiÊ. Nakon kratkog biblijskog osvrta na sluæbu starjeπine,
njegovih odgovornosti te vaænosti ovoga Ëina, zatraæili smo u
molitvi i polaganjem ruku blagoslov nad njima. Vjerujemo da Êe
kroz njihovu nesebiËnu sluæbu i vodstvo crkva u Puli biti joπ æivlja
i duhovnija.
Dario KovaËeviÊ
24 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Prigodni koncert u VukovaruZahvaljujuÊi entuzijazmu i spremnosti za sluæbu Bogu i
bliænjima, vokalna skupina Grace iz Osijeka potvrdno je odgovorila
na poziv mjesne crkve Vukovar te je u nedjelju, 18. prosinca
2011. godine doπla i odræala koncert duhovnih pjesama
posveÊenih Kristovom dolasku na naπ svijet. Skupinu pjevaËa i sve
nazoËne dobrodoπlicom je pozdravila sestra Æeljka Sabo. U ozraËju
krπÊanskog blagdana BoæiÊa mnogi posjetitelji su s pozornoπÊu
pratili izvedbu svake duhovne pjesme kao i rijeËi voditelja koji su
svojim tekstovima povezali evaneoske opise Kristovog roenja u
Betlehemu. Na samom kraju koncerta kratku duhovnu poruku o
znaËaju dolaska Emanuela na naπ svijet odræao je pastor Tihomir
Sabo. Koncert je bio popraÊen gradskom medijskom sluæbom, a
pored mnogih posjetitelja koncertu je bio nazoËan i vukovarski
gradonaËelnik, gospodin Æeljko Sabo. Nakon koncerta svi
posjetitelji i gostujuÊi pjevaËi iz Osijeka bili su pozvani druæiti se
na prigodnom domjenku.
Tihomir Sabo
Skupni posjeti u VaraædinuSkupni posjet vjernicima kao oblik popodnevnog bogosluæja
ne spada u novije izume, ali je to uglavnom tako dragocjena
rijetkost da se Ëovjek svaki put oduπevi kao da otkriva neπto novo.
Pastor crkve u Varaædinu, Dragutin Matak, udruæio je svoje
talente i zamisli s vjernicima crkve te pripomogao oæivljavanju
skupnih posjeta vjernicima kao obliku popodnevnog bogosluæja.
Sve brojnija mladeæ crkve ima obilje materijala za subotu popodne
u terminu koji zovemo bogosluæjem mladih. Meutim, vjernici su
subotom popodne uvijek bili spremni i za okupljanje u svrhu
posjeta i proslavljanja Boga u domovima. ObiËno se jave oni koji
su voljni iÊi u posjet, dogovori se prijevoz osobnim vozilima i
povorka gostiju krene noseÊi Biblije, pjesmarice i duhovne darove,
oËekujuÊi od domaÊina samo srdaËno gostoprimstvo na jedan sat.
Tako proπirena obitelj vjernika ispuni prostoriju svojim mirom,
radosnim iskustvima i priËama, molitvama, pjevanjem, a pastor k
svemu tome razveseli ozraËje svojom gitarom. Slika u prilogu iz
jednoga kuta obuhvaÊa dio takvog dogaanja kakvo smo imali u
posjetu domu obitelji Wagenhofer u Strahonincu. Od najmlae,
osnovnoπkolke Klare, do najstarije, sestre Marije GustoviÊ koja ima
91 godinu, svi su na kraju uz πiroki osmijeh dali jedno drugom do
znanja kako bi voljeli opet proæivjeti isto iskustvo. To, naravno,
kod nas u crkvi Varaædin neÊe ostati samo na æeljama; πtoviπe, na
novu priliku neÊemo morati Ëak ni dugo Ëekati, jer mi prilike
stvaramo.
Æeljko Boπnjak
Iz naπih crkava
Kruh naπ svakidaπnji u PuliSubota poslijepodne, 26. studenoga 2011. u AdventistiËkoj
crkvi u Puli na rasporedu je bio kolaæ program pod zajedniËkim
nazivom “Kruh naπ svakidaπnji”. Na poËetku je bilo vrlo kvalitetno
i struËno predavanje o kruhu. Iznijela ga je viπa medicinska sestra
Zvjezdana Crnogorac. Govorila je o podrijetlu kruha, vrstama,
sastavu i vaænosti za ljudsko zdravlje. Uslijedio je filmski prikaz
priprave kruha u produkciji Udruge Logos Media, a na kraju je
teolog Dominik Crnogorac govorio o duhovnom Kruhu — Isusu.
Nakon svega su sve nas posjetitelje pozvali na degustaciju
kruha. Bilo ih je najmanje dvadesetak vrsti: kukuruzni, raæeni,
finski, norveπki, voÊni, domaÊi, ispod peke, s nekoliko vrsta
sjemenki, s mrkvom, s krumpirom i drugih. Kruh smo mogli
kuπati samostalno ili s maslinovim uljem i Ëajem. Na kraju smo
dobili knjiæicu od 24 stranice s receptima za pripremu i izgledom
pojedinog kruha. Urednica knjiæice i organizatorica degustacije je
Jasna OmËikus. ©to na kraju reÊi? Po mojoj procjeni bilo nas je
πezdesetak. ©teta jer je program bio vrlo kvalitetan, a siguran sam
da je u Puli bilo joπ mnogo zainteresiranih.
Janko ÆufiÊ
BoæiÊni program u varaædinskoj crkviU nedjelju, 18. prosinca 2011. godine, u AdventistiËkoj crkvi
u Varaædinu odræan je prigodni program u povodu boæiÊnih
blagdana. Dvorana i galerija crkve bili su popunjeni, a izvoaËi su
pjesmom, recitalima i prigodnim mislima u potpunosti doprinijeli
duhovnom okrepljenju svih nas koji se posebno ovih dana
prisjeÊamo velikog Boæjeg djela u Isusu Kristu. Glavni i
najsveËaniji dio programa Ëinili su skladni glasovi zborova iz crkve
Maruπevec i djece varaædinskog okruga, uz pomoÊ odraslih. Solo
ADVENTISTI»KI PREGLED • 25
toËkama je sluπateljstvo posebno bilo pokrenuto razmisliti,
razveseliti se i zapjevati, recitale su izvodili probrani izvoaËi iz
Maruπevca u druπtvu ravnateljice –urice GarvanoviÊ-Porobija, a
pastor varaædinske crkve Dragutin Matak je, osim svojim
pjevaËkim talentom, doprinio i time πto je podijelio nekoliko
prigodnih misli o BoæiÊu. Svojom nas je duhovnom porukom tako
pozvao na zajedniπtvo, izmirenje i dijeljenje ljubavi sa svima oko
nas. Cijeli je dogaaj bio zaokruæen domjenkom u dvorani za
druπtvene sastanke, oko stola s varaædinskim klipiÊima, kolaËima i
toplim Ëajem, gdje su se vjernici i gosti joπ neko vrijeme poslije
programa druæili uz neizostavne i neometane osmijehe na licu. Na
sve je sudionike i sluπateljstvo taj dogaaj ostavio upravo onakav
okrepljujuÊi blagdanski dojam zbog kojega smo i doπli, Ëiji duh
jedva Ëekamo podijeliti s naπim bliænjima koji Êe se zbog toga
sigurno poæeljeti naÊi u naπemu druπtvu prigodom sljedeÊeg
proslavljanja Boæje milosti.
Æeljko Boπnjak
ZagrepËani u posjetu Novom SaduU organizaciji KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1,
a kao uzvrat na nedavni posjet novosadskih mladihadventista, adventistiËka mladeæ iz Zagreba i ostalih dijelovaHrvatske posjetila je svoje prijatelje u Novom Sadu od 30.prosinca 2011. do 1. sijeËnja 2012. godine. U goste su poπlijednim autobusom i s nekoliko automobila i bili izvrsnougoπÊeni od strane domaÊina, vjernika crkve Novi Sad 1 iAdventistiËke gimnazije “Æivorad JankoviÊ”, u kojoj je diomladih bio smjeπten. Gosti su u petak naveËer, nakon πto suse smjestili, organizirali veËernje bogosluæje na kojem je uzbogat glazbeno-govorni program govorio Petar Crnogorac,pastor-pripravnik iz crkve Zagreb 1. Svi su uæivali uslavljenju Boga zajedno s mladima. U subotu prijepodne, nasrediπnjem bogosluæju toga dana koje su vodili voe mladihiz crkve Zagreb 1, Diana ©poljar i Damir Jerak, bilo jeizvjeπÊa o mladima u Hrvatskoj i njihovim naËinimasvjedoËenja o Bogu. Prisutni su se kroz prezentaciju slikaupoznali s aktivnostima mladih u Zagrebu. »itav programtoga dana bio je proæet temom “Odluke za novu godinu —
odluke za æivot”. Program je okrunjen nastupomzajedniËkog zbora mladih s oko stotinu pjevaËa koji jeproslavio Boga, pod dirigentskim vodstvom AndrijeKovaËeviÊa. Srediπnju poruku toga jutra na temu krπÊanskeautentiËnosti uputio je pastor mjesne crkve Zagreb 1, NevenKlaËmer. Nakon objeda su mladi nastavili sposlijepodnevnim programom koji je obilovao pjesmom,scenskim prikazima te duhovnom porukom koju je uputioprodekan AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta izMaruπevca, dr. Igor Lorencin. VeËer je nastavljena krozzajedniËko druæenje mladih na kojemu se okupilo viπe odtri stotine mladih iz Srbije i Hrvatske. Stvorena su novaprijateljstva i produbljena stara, tako da se veÊ sada radeplanovi za sljedeÊe susrete i druæenja. U nedjelju prvogdana nove godine mnogi mladi i stariji domaÊini okupili suse na ispraÊaju pedesetak gostiju iz Hrvatske pred zgradomAdventistiËke gimnazije u Novom Sadu. Ovaj susret, kao imnogi susreti mladih, pokazali su kakvim potencijalom umladima raspolaæe AdventistiËka crkva na svjetskoj razini,πto je jamstvo njezinog uspjeπnog poslanja i napretka.
Neven KlaËmer
26 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Iz naπih crkava
©tand na Zrinjevcu za Dan reformacijeNa Dan reformacije, 31. listopada 2011. crkva Zagreb 2
postavila je πtand u srediπnjem gradskom parku Zrinjevac u svrhu
promoviranja Biblije. Na njemu je izloæeno dvadesetak zanimljivih
knjiga izdavaËke kuÊe Znaci vremena, i prolaznici su ih mogli
kupiti. Svim prolaznicima dijelili smo lijepo dizajnirane traktate
»itajte Bibliju, a onima koji su bili viπe zainteresirani poklanjali
smo knjigu Arthura Maxwella, Kako Ëitati Bibliju ili DVD-e s
pouËnim krπÊanskim sadræajima. ©tand je bio postavljen cijelog
dana. U ovu akciju rado su se ukljuËili mladi iz gotovo svih
zagrebaËkih crkava, i dok su jedni deæurali za πtandom i
razgovarali s ljudima, drugi su po gradu u blizini πtanda dijelili
letke. Taj dan je prodano 14 knjiga, podijeljeno 100 DVD-a i oko
150 knjiga Kako Ëitati Bibliju, a takoer je podijeljeno i puno
traktata o Bibliji. Vjerujemo da Êe Bog blagosloviti ovaj rad i da Êe
ono πto se naπlo u rukama ljudi naÊi trajnog mjesta u njihovim
srcima.
Tünde Torma
BoæiÊni program u Bistranskim NovakimaU petak, 23. prosinca 2011. godine, u AdventistiËkoj crkvi
Bistranski Novaki odræan je tradicionalni boæiÊni program koji je
otpoËeo pjesmom Gospel ansambla Agape iz Zagreba. Starjeπina
mjesne crkve Danijel –urin pozdravio je nazoËne toplom
dobrodoπlicom, nakon Ëega su djeca KrπÊanske adventistiËke
crkve izvela prigodan igrokaz s porukom za sve prisutne. U
progamu su sudjelovala i djeca iz KUD-a Bistra. Glazbene toËke na
violini izveli su Dora Novosel, Erika i Timon –urin i Tin Zajec,
uËenici profesorice Verice Perπin. Nekoliko skladbi na gitarama
izveli su Leon –urin i Karmelo Naumovski, uËenici profesorice
Vesne Doπen. Osim pjesme i glazbenih toËaka, profesor ©imun
»agalj i Bruno MatijeviÊ pripremili su recitaciju na kajkavskom
Smreki v snegu spiju. Profesor »agalj je proËitao i dvije pjesme
Lorene i Mirne –urin. Pastor AdventistiËke crkve Darko KovaËeviÊ
podijelio je sa svima duhovnu poruku o pravom smislu BoæiÊa.
Programu je prisustvovalo oko 80 djece i 40 odraslih osoba.
BoæiÊni program je zavrπio kako je i poËeo — pjesmom glazbene
skupine Agape i podjelom prigodnih paketiÊa koje su za djecu
pripremili vjernici KrπÊanske adventistiËke crkve Novaki. Zahvalni
smo Bogu na velikom blagoslovu koji nam je podario.
Tomislav GrabuπiÊ
Predavanja o najveÊim zagonetkamaTijekom dva vikenda, izmeu 11. i 20. studenog 2011.
godine, u velikoj dvorani KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1
odræan je vrlo posjeÊen i zanimljiv slijed predavanja “NajveÊe
zagonetke svijeta”. PredavaË mr. sc. Frederik Miler iznio je sjajan
niz vrsnih predavanja. Nakon viπegodiπnje borbe s teπkom boleπÊu
koja joπ uvijek traje, Frederik je uËinio korak vjerom i odvaæio se
doÊi u Zagreb i progovoriti pred naπim sluπateljima. Iz veËeri u
veËer je pedesetak gostiju, uz domaÊe vjernike, davalo posebnu
Ëar ovim predavanjima. Teme su bile vrlo popularne i znaËajne za
danaπnje vrijeme i nikoga nisu ostavile ravnoduπnim. Uz veËernja
predavanja u 19 sati, dvije subote prije podne Frederik Miler je
kroz snaæne poruke iz Biblije pozvao crkvu na veÊu privræenost
Bogu i Njegovoj RijeËi. U svojih πest predavanja naπ je predavaË
stavio pred sluπateljstvo niz poziva i odluka koje valja donijeti.
Vjerujemo da Êe Bog blagosloviti sve sluπatelje i govornika. Zadnje
veËeri podijeljeno je pedestak knjiga svima koji su redovito pratili
ova znaËajna predavanja.
Neven KlaËmer
Utemeljeno Planinarsko druπtvo “Stijena”Naziv novog planinarskog druπtva πto ga je utemeljilo
dvadesetak ljubitelja planinarstva iz raznih hrvatskih krajeva je
“Stijena”. Time je u nedjelju, 30. listopada 2011. godine, na
osnivaËkoj skupπtini odræanoj u prostorijama srediπnje KrπÊanske
adventistiËke crkve u Zagrebu na Prilazu ostvarena dugogodiπnja
æelja i potreba da adventisti u Hrvatskoj imaju svoje planinarsko
druπtvo. Zaπto adventistiËko planinarsko druπtvo? Adventisti
zastupaju vaænost cjelovitog zdravlja i vjeru u Boga Stvoritelja, a
mnogi od njih vole prirodu, uæivaju boraviti u njoj i planinariti. U
tim planinarskim aktivnostima pojedinci su nedovoljno umreæeni,
pa otuda i potreba za osnivanjem planinarskog druπtva koje Êe
okupiti adventistiËke planinare i zdruæiti ih u promicanju
planinarstva kao puta do cjelovitoga zdravlja.
ADVENTISTI»KI PREGLED • 27
Koncert ansambla Agape u MariboruSubota 10. prosinca 2011. joπ Êe dugo ostati u sjeÊanju
vjernika i posjetitelja KrπÊanske adventistiËke crkve naAljaæevoj 10 u Mariboru. VeÊ u prijepodnevnim satima svisu uæivali u zajednici s gostima iz dviju crkava — ZagrebCentar i Bistranski Novaki. Gosti su pripremili programprijepodnevnog bogosluæja, a od poËetka do kraja su gaizveli mladi. Poruku iz Biblije prenio je pastor pripravnikDarko KovaËeviÊ. U svojoj propovijedi je odgovorio na dvapitanja: Tko su krπÊani i kako ih prepoznati. Bogosluæje jebilo obogaÊeno brojnim glazbenim toËkama koje sunaglasile izgovorenu rijeË. Izveli su ih zajedniËki zbor objecrkve i Gospel ansambl Agape. Nakon bogosluæja je slijediozajedniËki ruËak i πetnja po gradu, koja je pridonijelastvaranju novih poznanstava.
Vrhunac cjelodnevnog druæenja bio je uveËer, kad su upunoj dvorani crkve odzvanjale melodije poznatih i manjepoznatih boæiÊnih pjesama koje je izvodila skupina Agape.PjevaËi i instrumentalisti su svojim nastupom i sveukupnimugoajem oduπevili prisutne. Koncert je trajao sat i pol, aizgledalo je kao da je otpoËeo prije nekoliko trenutaka.Uzdigao je duh posjetitelja i napunio srca predblagdanskomtoplinom. NazoËnima se u kratkom govoru obratio i AleπKavkler, pastor mariborske crkve, usmjerivπi njihove mislina dublje znaËenje BoæiÊa i naglasio da isti Isus, koji seprije mnogo godina rodio kao Spasitelj svijeta, dolazi podrugi put. Stoga je najvaænije kakav je naπ odnos premaNjemu danas. Nakon cjelodnevnog slavljenja Boga imeusobnog druæenja ostala je æelja da takvih susretaubuduÊe bude πto viπe.
Lidija MaletiÊ
Na skupπtini su okupljeni govorili o ciljevima, raspravljali o
statutu i usvojili ga. Za predsjednika Druπtva postavljen je Damir
Pleπko iz Pakraca, za dopredsjednika Danijel –urin iz Bistranskih
Novaka, za tajnicu Marina KovaËeviÊ iz Zagreba, za blagajnika
Livio StipaniËiÊ iz Velike Gorice, a u upravni odbor izabrana su
joπ tri Ëlana: Tinda Torma, Bobo MarËeta i Laura Bazmenjak iz
Zagreba. Druπtvo je utemeljeno kao dobrovoljna samostalna
interesna i izvanstranaËka udruga graana planinara, ljubitelja
planina i prirode te prirodnih i povijesnih znamenitosti u
planinama. Druπtvo je neprofitna pravna osoba. Sjediπte mu je u
Zagrebu, djeluje na podruËju Republike Hrvatske, a izlete i
ekspedicije moæe voditi i u inozemstvo. Druπtvo je Ëlan Hrvatskog
planinarskog saveza. Iskrene Ëestitke i mnogo uspjeha
Planinarskom druπtvu Stijena!
Karlo Lenart
SpliÊani u posjetu ZadranimaDana 15. listopada 2011. mlai vjernici iz splitske
AdventistiËke crkve bili su u posjetu naπoj crkvi u Zadru. Razlog
je bilo donoπenje Biblije koju su mladi iz Slovenije, Albanije i
Hrvatske prepisali rukom, a koja je tjedan dana bila izloæena u
izlogu crkve u Splitu. Mnogi ljudi koji su prolazili mogli su vidjeti
ovaj uvezani prijepis. Bibliju smo predali u ruke pastoru Marijana
PerπinoviÊa, a potom je pastor Kristijan Mojzeπ odræao prigodnu
propovijed o Boæjoj rijeËi koja mijenja ljudska srca. Nakon
bogosluæja smo zajedniËki ruËali i poπli u πetnju do zadarske rive s
Ëuvenim morskim orguljama. Rastali smo se sa æeljom da se
ponovni susretnemo na nekom sliËnom dogaaju.
Kristijan Mojzeπ
28 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Iz naπih crkava
Biblija pisana rukom stigla u RijekuNakon Albanije, Maruπevca, Splita, Zadra i GospiÊa, Biblija
koju je adventistiËka mladeæ iz Albanije, Slovenije i Hrvatske
prepisala svojom rukom na tri jezika, napokon je doπla i u naπ
grad, Rijeku. Za nas mlade ta Biblija ima posebno znaËenje i
ponosni smo na nju jer je zaista poseban doæivljaj i lijepo iskustvo
sudjelovati u takvom projektu — prepisati knjigu koja je toliko
stara i ima toliku vrijednost, snagu i moÊ. I tako je osvanulo to
sunËano subotnje jutro u Rijeci, 5. studnoga 2011., za nas mlade
posebna i radosna subota kad smo organizirali bogosluæje
posveÊeno Bibliji kao Boæjoj rijeËi i prisjetili se koliku vrijednost
ona ima u naπem krπÊanskom æivotu. Bogosluæje je bilo ispunjeno
bogatim sadræajem kroz zajedniËke pjesme, molitvu, recitacije,
osobna iskustva te djeËji program i pjesme novonastalog sastava.
To je bila subota kad smo se prisjetili kako su u proπlosti ljudi
Bibliju prepisivali rukom, jer joπ nije bilo tiskarskog stroja, i koliku
su joj vaænost pridavali, upravo onoliku koliku ona i zasluæuje, jer
to je posebno Pismo naπeg predivnog Stvoritelja i nebeskog Oca
nama ljudima, puno ljubavi. Poruka koju smo dobili te subote vrlo
je vaæna za nas ljude koji æivimo u posljednjem vremenu, a to je
da poruke te Knjige ne shvaÊamo olako, veÊ da iskoristimo
prigodu dok je joπ moæemo slobodno Ëitati i pouËavati se iz nje.
Sanja Kuterovac
Predavanja mladih: Kamo ide svijet?Od petka do nedjelje, 25. do 27. studenog 2011. godine
mladi crkve Zagreb 1 odræali su tri predavanja. Uz prigodan
glazbeno govorni program koji su takoer vodili i priredili mladi
ove crkve, Damir Jerak, Iva Veble-Bladt i Natanael Ivanuπa, kroz
govorno vizualna predavanja ukazali su sluπateljstvu kroz zbivanja
u svijetu koja se dogaaju oko nas u kome vremenu æivimo i kako
se sukladno tome trebamo ponaπati. Uslijedio je poziv da se
pripremi za skori susret s Kristom koji se vraÊa da bi uËinio kraj
grijehu, smrti i stradanju. Ovakva predavanja mladih veÊ su
viπegodiπnja tradicija ove crkve.
Neven KlaËmer
Sastanak djeËjih uËitelja u ZagrebuU nedjelju 11. prosinca 2011. godine u RakovËevoj 26
odræan je sastanak djeËjih uËitelja u organizaciji odjela djece i
mladih. Sastanku je nazoËilo preko Ëetrdeset uËitelja, a povod je
bio izlazak nove pouke za djecu do tri godine starosti. Slobodan
MarËeta usmjerio nas je na koji naËin prolaziti pouku s takvim
uzrastom djece. U svom izlaganju sestra Lidija DeæiÊ govorila je o
psihiËkom razvoju djeteta od ranog djetinjstva do adolescencije.
Govorila je o djetetovom pravilnom razvoju, razvoju njegovog
govora, kako komunicirati s malim djetetom, kako biti
vjerodostojan uËitelj i kako pouËavati djecu. Kroz uËenje pjesama
vodila nas je Svetlana ReliÊ, a poslijepodne su nas kroz dvije
radionice povele Gordana Pleπko i Sanja PahiÊ nakon kojih su svi
prisutni dobili mnoπtvo ideja za rad. Sestra Gordana nas je
podsjetila da taj rad iziskuje mnogo molitve, predanja i ljubavi, ali
se ipak isplati. Ovaj sastanak djeËjih uËitelja proπao je u dobrom
duhu. Svojim smo kuÊama otiπli ohrabreni i potaknuti da radimo
najbolje πto moæemo na slavu Bogu i blagoslov djeci.
Marina Somi
NeobiËni boæiÊni program u SplituU subotu, 24. prosinca 2011., u splitskoj smo crkvi odræali
boæiÊni program kojeg Êemo pamtiti po suzama, smijehu i pjesmi.
Iako je neobiËno slaviti neËiji roendan u pogreπno vrijeme, a
pogotovo roenje Boæjeg Sina, ipak smo odluËili pjesmom, priËom
i darovima pokazati djeci koliko je velika Njegova ljubav. Crkveni
se zbor okupio nakon dugo vremena. Djeca su istodobno poËela
plakati vidjevπi po prvi put neobiËnu formaciju mama, tata i baka
gusto stisnutih jedni uz druge. Pjesmom “Tiha noÊ” zbor se
nadjaËavao s djeËjim plaËem. Uskoro su svi glasovi utihnuli jer je
uslijedila istinita i dirljiva priËa o djeËaku Miπi iz moskovskog
sirotiπta koji je nacrtao Isusa i sebe u jaslama. U priËi je Miπo
zamislio kako mu je Isus ponudio dom pored sebe, a siromaπni
djeËak Mu je umjesto poklona darovao jedino πto je imao —
sebe, kako bi ugrijao Isusa. Pokloni su na kraju ipak razveselili
Duju, Marijetu, Toma, Vedrana i Hanu, a mi odrasli moæemo
razmiπljati koji poklon bi Isusu bio najdraæi. Miπo nam je otkrio
tajnu.
Daπa ArtiÊ Gloc
ADVENTISTI»KI PREGLED • 29
MULTIMEDIJSKAKONFERENCIJA16.—18. oæujka 2012. u Zagrebu
za sve one koji æele postati digitalni
misionari i koristiti suvremene medije
u navijeπtanju Evanelja!
Informacije i prijave na www.adventisti.hr
Bogosluæje zahvalnosti u SplituU subota 5. studenoga 2011. u KrπÊanskoj adventistiËkoj
crkvi u Splitu odræano je bogosluæje zahvalnosti. Tom prigodom je
pastor Kristijan Mojzeπ odræao prigodnu propovijed u kojoj smo se
prisjetili starozavjetnih blagdana Prvine i Sjenica. Vjernici su ostali
na zajedniËkom ruËku te razgovarali o iskustvima s Bogom u
svojem æivotu i koliko smo zahvalni na dobrima koja primamo iz
Njegove ruke.
Kristijan Mojzeπ
poslasticama. U ugodnom druæenju s ovim mladim, zanimljivim i
obrazovanim ljudima, koji su pokazali i odliËan smisao za humor i
æelju za druæenjem, doπli smo na zamisao o nastavku ove lijepe
suradnje. Slijepi studenti su s radoπÊu prihvatili ponudu da im naπi
mladi, prema svojim moguÊnostima, pomognu u obavljanju nekih
njihovih svakidaπnjih potreba — odlazak u kupnju, k lijeËniku,
zubaru, frizeru i sliËno. U tijeku je formiranje skupine mladih i
starijih iz zagrebaËkih crkava koji su voljni pomoÊi u takvom
volonterskom radu. Studenti su pokazali zanimanje za naπe
raznolike programe koje smo im predstavili, a na kraju susreta
uruËili smo im pedeset CD-a u mp3 formatu sa snimljenom audio-
knjigom Put Kristu i sva Ëetiri Evanelja, Ëemu su se oni posebno
obradovali. Tajnik Hrvatskog saveza slijepih izvijestio nas je da je
od prodanih ulaznica s tog koncerta pokrivena godiπnja stipendija
za jednog od deset studenata, koliko ih Zaklada trenutno
podupire, u vrijednosti od 6.000 kuna, i zahvalio za ovu
jednokratnu i moguÊu kontinuiranu potporu.
Darko KovaËeviÊ
Koncert u korist slijepih studenataNa inicijativu trojice pastora zagrebaËkih crkava i Gospel
ansambla Agape, uoËi BoæiÊa je osmiπljen i pokrenut zajedniËki
projekt: humanitarni koncert u zagrebaËkom kazaliπtu Vidra, 3.
prosinca 2011. godine, u organizaciji Hrvatskog saveza slijepih,
Gospel ansambla Agape, udruge Viπe od æivota i KrπÊanske
adventistiËke crkve. Na koncertu su, nakon uvodnog obraÊanja
tajnika Hrvatskog saveza slijepih, gospodina Ive RobiÊa i
voditeljice Diane ©poljar, sluπatelji uæivali u boæiÊnim pjesmama iz
cijelog svijeta i Hrvatske. Gosti veËeri bili su zbor zagrebaËkih
adventistiËkih crkava i slijepi instrumentalist Mario PerËiniÊ na
australskom didgeridoou. ZahvaljujuÊi donacijama crkve Zagreb 1,
Zagreb 2 i Zagreb Centar, koje su pokrile troπkove koncerta, sav
prihod od ulaznica doniran je Zakladi “Marko BrkiÊ”, koja djeluje
unutar Hrvatskog saveza slijepih i financijski podupire studiranje
slijepih studenata.
Nekoliko tjedana nakon koncerta, upriliËen je susret sa
studentima πtiÊenicima Zaklade u prostorijama Hrvatskog saveza
slijepih. Tom prigodom domaÊice iz ansambla Agape i udruge Viπe
od æivota razveselile su studente svojim slanim i slatkim
Sandra i ŽeljkoMelić iz Zagreba
dobili su djevojčicuEnu, 5. srpnja
2011. Čestitamo!
30 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Evaneoskapredavanja u Buzetu
Radijska najava predavanjaNajavljujuÊi evaneoski program “Bitka za um iz biblijske
perspektive” preko mjesnog radija, pastor –idara je u posebnom
intervjuu u trajanju od 45 minuta odgovarao na mnoga pitanja
radijskog novinara. Pitanja su se odnosila na teme najavljene u
pozivnici, ali i na aktualnosti s kojima se susreÊemo. Novinara je
posebno zanimalo kakav odgovor daje Biblija kad su u pitanju
najave buduÊih dogaaja raznih samozvanih “proroka”. Intervju je
voen baπ 11. 11. 2011. i pitanje se odnosilo na to je li moguÊ
kraj svijeta na taj datum. Pastor –idara je spomenuo datum 11.
11. 1111. — kako je tek moralo biti ljudima koji su æivjeli u toj
godini baπ na taj datum?! Numerolozi se poigravaju brojevima i
tumaËenjima, ali Biblija daje jasan odgovor: Nitko ne zna dan ni
Ëas kraja svijeta. Vaænije je biti spreman za taj dan negoli znati
datum. Sama spoznaja datuma ne bi nam puno pomogla.
BuduÊi da su posjetitelji postavljali mnogo pitanja svake
veËeri, bilo je potrebno produæiti predavanja barem joπ dva tjedna
da bi mogli dobiti odgovore na veÊi dio svojih pitanja. U nastavku
su ponuene teme: Zaπto toliko krπÊanskih crkava — a jedna
Biblija? Postoji li æivot nakon æivota? Amerika i Europa u
proroËanstvima, ©to o buduÊnosti otkriva Apokalipsa?
Judaizam, krπÊanstvo i islam, Odakle zlo? Krπtenje iz biblijske
perspektive, Tko je odgovoran: obitelj, Crkva, dræava ili ja?
TreÊim, najnovijim nizom predavanja jednom tjedno, nastavio
je pastor Miroslav Lorencin iz Rijeke, a teme su bile: Stvaranje ili
evolucija? Svijet duhova, Istospolni brakovi i Biblija, ©to kad nam
savjest ne da spavati?
Degustacija zdrave hraneUz evaneoski niz predavanja prireena je degustacija zdrave
hrane na kojoj su svi nazoËni mogli kuπati vegetarijanske
specijalitete. Preteæno su to bili najukusniji i najzdraviji namazi.
Hranu su pripremile Elija NeæiÊ, Romana NeæiÊ, Dragica MiholiÊ,
Diana Majcan, Milkica Vale, Julijana Lorencin i Ljiljana –idara,
adventistiËke obitelji iz Buzeta, RoËa, Pazina i Rijeke. U nastavku
programa, a pri zavrπetku niza predavanja, prireena je joπ jedna
zakuska zdrave hrane za sve posjetitelje, ovaj put s domaÊim
kolaËima i slanim jelima.
Posjeti RijeciU dane kad nije imao predavanja u Buzetu, pastor –idara je
pozvan u Rijeku, gdje je u Gajevoj ulici propovijedao u subotu
ujutro, i dva puta u Rijeku Centar, gdje je odræao predavanja
srijedom: Zaπto toliko mnogo vjerskih zajednica — a jedna Biblija?
i Amerika i Europa u proroËanstvima Apokalipse.
Aktivna skupina vjernikaSkupina adventistiËkih vjernika iz Buzeta je odluËila poduzeti
sve da se u njihovu gradu odræi evangelizacija. Svi su se kao jedan
zaloæili i aktivirali da ovaj projekt uspije. Inæ. agr. Zdravko MiholiÊ
je uspio iznajmiti krasnu dvoranu u gradu, prireene su pozivnice
i plakati, organizirana je najava na radiju i u viπe navrata je
objavljena obavijest o predavanjima u Istarskom listu. Na ta
predavanja dolazili su mnogi ugledni graani i pritom se snabdjeli
prigodnom literaturom koja je bila dostupna sve vrijeme. Uz to je
pastor –idara za svojega boravka u Buzetu sa suprugom Ljiljanom
posjeÊivao vjernike i prijatelje. Ovo je dokaz da vjerniπtvo i u
manjim mjestima moæe organizirati evaneoske programe. Uprava
crkve uvijek podræava takve projekte i rado surauje sa svima koji
su oduπevljeni za takvu vrstu rada. Svaki evaneoski rad Êe biti
nagraen kad mu pristupimo s oduπevljenjem i ustrajnoπÊu. Naπa
braÊa i sestre iz Buzeta se predano mole i rade uvjerena u Boæje
blagoslove. Molimo se za nova mjesta koja trebaju Radosnu vijest i
podræimo ih.
Mr. sc. Ivan –idara
Bitka za um iz biblijske perspektive
Evaneoskapredavanja u Buzetu
U Buzetu je od 14. do 26. studenog 2011. odræan niz
evaneoskih predavanja “Bitka za um iz biblijske perspektive”
pastora Ivana –idare. Predavanja su se odræavala u Gradskoj
vijeÊnici PuËkog veleuËiliπta, a najavljena su u medijima Radio
zona i Istarskom listu, kao i pozivnicama koje su se graanima
uruËivale osobno ili poπtom.
Stari gradiÊ Buzet u sjevernom dijelu Istre, nedaleko od
slovenske granice, poznat je po tartufima, ali i po tome πto se u
njemu 1521. godine rodio Stjepan Konzul Istranin, hrvatski
protestantski propovjednik, pisac i prevoditelj, prije 490 godina.
On je prvi preveo Novi zavjet na hrvatski jezik 1562., Prvi dio
Novoga zavjeta (Prvi del Novoga teπtamenta) i 1563., Drugi dio
Novoga zavjeta (Drugi del Novoga teπtamenta). Kao sveÊenik
rimokatoliËke crkve i glagoljaπ iz Starog Pazina gdje je sluæbovao,
pridruæio se reformatorima Primoæu Trubaru i Antonu Dalmatinu.
U lijepom i mirnom istarskom gradiÊu Buzetu posjetitelji
predavanja imali su prigodu sluπati izlaganje biblijskih tema,
postavljati pitanja, tragati za trajnim vrijednostima i jasnom
perspektivom buduÊnosti. Sluπatelje su zanimale teme koje
pokreÊu na razmiπljanje: Tko Êe vladati svijetom — Amerikanci,
Rusi, Kinezi, Arapi...? Moæemo li joπ uvijek vjerovati Bibliji ili
Svetom pismu? Sudbina... Jesmo li ukleti? ©to poslije 2012. —
kraj ili...?, Harmagedon — πto je to i kad Êe se zbiti? ©to Êe biti s
Jeruzalemom; πto Êe uËiniti Æidovi? Novi svjetski poredak i
terorizam... Crkva i dræava u braku? HoÊe li krπÊanstvo
izumrijeti?
ADVENTISTI»KI PREGLED • 31
NaruËitepreko povjerenika za literaturu ili izravnood nakladnika • www.znaci-vremena.com
Tijekom 2012. godine svakog ćemo tjednau našim domovima proučavati poglavlja
iz nadahnute knjige Ellen G. White, Djela
apostolska. Čitajući taj izvanredan komentarbiblijske knjige bit ćemo svjedoci golemesnage kojom je raspolagala rana Crkva.
Iskusimo tu snagu s našom obitelji i prijateljima!Knjigu možemo nabaviti od povjerenika
za literaturu ili izravno kod nakladnika
Znaci vremena: znaci-vremena.com.
Sva poglavlja možemo skinuti sa stranicewww.adventisti.hr, zajedno s priručnikomkoji sadrži pitanja za vođenje razgovora.
32 • ADVENTISTI»KI PREGLED
Pogodnosti kupnjevelikog broja primjeraka:
50 kom = 250 kn100 kom = 400 kn
NaruËite kod povjerenika za literaturu u svojojmjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika!
PUT KRISTU je najËitanija knjiga najprevoenije ameriËke spisateljice svih vremena Ellen G.
White. Prevedena je na viπe od stotinu i pedeset jezika i tiska se u viπe od dvjesto zemalja
svijeta u milijunskim nakladama. Ovo je 36. izdanje na hrvatskom jeziku, a prvo je tiskano
davne 1913. godine u Hamburgu.
36.(dæepno)izdanje!
NOVO!
Knjiæara Znaci vremena
Prilaz Gjure DeæeliÊa 75
www.znaci-vremena.com
tel. ++ 385 1 3740-530