broj 40 DVADESET ISEDMA NEDJELJAKROZGODINU · kojemu je sve – kako bi mnoge sinove priveo k slavi...
Transcript of broj 40 DVADESET ISEDMA NEDJELJAKROZGODINU · kojemu je sve – kako bi mnoge sinove priveo k slavi...
DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 404. listopada 2009.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville
DVADESET I SEDMA NEDJELJA KROZ GODINU
«Od po√etka stvorenja mußko i Ωensko stvori ih. Stoga
≈e √ovjek ostaviti oca i majku, i dvoje njih bit ≈e jedno
tijelo. Tako viße nisu dvoje nego jedno tijelo. Íto dakle
Bog zdruΩi, √ovjek neka ne rastavlja!» ( Mk 10, 7 - 9)
SVE˛ENI◊KA GODINA
19. 06. 2009. - 11. 06. 2010.
ULAZNA PJESMA: Sve je, Gospodine, u tvojoj
volji, nitko joj se ne moΩe oprijeti. Ti si sve stvorio, nebo i
zemlju, cijeli svemir, ti si Gospodar svega.
ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe,
bolji si nego ßto zasluΩujemo i Ωelimo. Budi nam milosrdan:
otpusti nam grijehe kojih se savjest plaßi, a daruj i ono ßto ne
umijemo moliti. Po Gospodinu.
◊ITANJE KNJIGE POSTANKA (Post 2, 18-24):Re√e Gospodin, Bog:
»Nije dobro da √ovjek bude sam!
Na√init ≈u mu pomo≈ kao ßto je on.«
Tada Gospodin, Bog, oblikova od zemlje sve Ωivoti-
nje poljske i ptice nebeske, i privede ih ◊ovjeku da vidi kako
≈e koju nazvati, pa kako koje stvorenje ◊ovjek prozove, da
mu tako bude ime. ◊ovjek nadjene imena svoj stoci, svim pti-
cama nebeskim i Ωivotinjama poljskim. No ◊ovjeku se ne
na∂e pomo≈ kao ßto je on. Tada Gospodin, Bog, pusti tvrd san
na ◊ovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto
zatvori mesom. Od rebra ßto ga je uzeo ◊ovjeku napravi
Gospodin, Bog, ¸enu pa je dovede ◊ovjeku. Nato ◊ovjek
re√e:
»Odjednom, evo kosti od mojih kosti,
mesa od mesa mojega!
¸enom neka se zove,
od ◊ovjeka kad je uzeta!«
Stoga ≈e √ovjek ostaviti oca i majku
da prione uza Ωenu svoju,
i dvoje njih bit ≈e jedno tijelo.
Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: 128 (127), 1-2. 3. 4-5. 6Blagoslovio nas Bog sve dane Ωivota naßega!
....................................................................................................
Blago svakome koji se Gospodina boji, koji njegovim hodi
stazama! Plod ruku svojih ti ≈eß uΩivati, blago tebi,
dobro ≈e ti biti.
....................................................................................................
¸ena ≈e ti biti kao plodna loza u odajama tvoje ku≈e; sinovi
tvoji ko mladice masline oko stola tvojega.
....................................................................................................
Eto, tako ≈e biti blagoslovljen √ovjek koji se Gospodina boji!
Blagoslovio te Gospodin sa Siona, uΩivao sre≈u
Jeruzalema sve dane Ωivota svojega!
....................................................................................................
Vidio djecu svojih sinova, mir nad Izraelom!
....................................................................................................
◊ITANJE POSLANICE HEBREJIMA (Heb 2, 9-11): Bra≈o! Njega, za malo manjeg od an∂ela, Isusa, vidimo
zbog pretrpljene smrti slavom i √asti ovjen√ana da miloß≈u
BoΩjom bude svakome na korist ßto je on smrt okusio.
Dolikovalo je doista da Onaj radi kojega je sve i po
kojemu je sve – kako bi mnoge sinove priveo k slavi – po pat-
njama do savrßenstva dovede Po√etnika njihova spasenja. Ta i
Posvetitelj i posve≈eni – svi su od jednoga! Zato se on i ne
stidi zvati ih bra≈om.
Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!
PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Aleluja! Ako ljubi-
mo jedni druge, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova u
nama savrßena.
◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO MARKU(Mk 10, 2-16 ili: 10, 2-12): U ono vrijeme: Pristupe farizeji
pa da ga iskußaju upitaße: »Je li muΩu dopußteno otpustiti
Ωenu?« On im odgovori: »Íto vam zapovijedi Mojsije?« Oni
rekoße: »Mojsije je dopustio napisati otpusno pismo i –
otpustiti.« A Isus ≈e im: »Zbog okorjelosti srca vaßega napisa
vam on tu zapovijed. Od po√etka stvorenja mußko i Ωensko
stvori ih. Stoga ≈e √ovjek ostaviti oca i majku da prione uza
svoju Ωenu, i dvoje njih bit ≈e jedno tijelo. Tako viße nisu
dvoje nego jedno tijelo. Íto dakle Bog zdruΩi, √ovjek neka ne
rastavlja!«
U ku≈i ga u√enici ponovno o tome ispitivahu. I re√e
im: »Tko otpusti svoju Ωenu pa se oΩeni drugom, √ini prema
prvoj preljub. I ako Ωena napusti svoga muΩa pa se uda za dru-
goga, √ini preljub.«
Donosili mu dje√icu da ih se dotakne, a u√enici im
branili. Opazivßi to, Isus se ozlovolji i re√e im: »Pustite
dje√icu neka dolaze k meni; ne prije√ite im jer takvih je kral-
jevstvo BoΩje! Zaista, kaΩem vam, tko ne primi kraljevstva
BoΩjega kao dijete, ne, u nj ne≈e u≈i.« Nato ih zagrli pa ih
blagoslivljaße polaΩu≈i na njih ruke.
Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!
DAROVNA MOLITVA: Gospodine, primi Ωrtvu
koju si ustanovio. Otkupi nas i posveti otajstvima, ßto ih
duΩnim poßtovanjem slavimo. Po Kristu.
PRI◊ESNA PJESMA: Dobar je Gospodin svima
ßto se u nj uzdaju, dußi koja ga traΩi.
POPRI◊ESNA MOLITVA: Svemogu≈i BoΩe, daj
da se opojeni i nahranjeni ovim otajstvima preobrazimo u ono
ßto smo primili. Po Kristu.
DVADESET I SEDMA NEDJELJAKROZ GODINU
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADASTRANA 2
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADA STRANA 3
Svi ljudi u svijetu √ine jednu
veliku zajednicu koju nazivamo ljud-
sko drußtvo. U tom ljudskom drußtvu
postoje velike zajednice koje naziva-
mo narodima ili drΩavama. A prva
ljudska zajednica koja je izvor svih
ljudskih zajednica je obitelj. O braku,
o obitelji govori nam danaßnje
evan∂elje. A prvo danaßnje √itanje
govori nam o prvom bra√nom paru
Adamu i Evi. Evo toga izvjeßtaja:
Re√e Gospodin Bog: «Nije dobro da√ovjek bude sam! Na√init ≈u mupomo≈ kao ßto je on... Bog pusti tvrdisan na √ovjeka te on zaspa, pa muizvadi jedno rebro... od rebra ßto gaje uzeo √ovjeku napravi Bog, Ωenu pa je dovede √ovjeku... Iblagoslovi ih Bog i re√e im: plodite se i mnoΩite i napunitezemlju.» ( Post 1,28, i 2,18,21,22).
Ovaj biblijski tekst jasno govori o vaΩnosti i svetosti braka,
ali i obitelji. Zaßto? Prvo, sam Bog je stvaranjem odredio svrhu,cilj i smisao braka. Drugo, on je osobno vjen√ao prvi bra√ni par,
blagoslovio ga i time dao osobitu vaΩnost obitelji. Tre≈e,
ra∂anjem i mnoΩenjem √ovjeku je dana mogu≈nost da sudjeluje
u stvaranju, da sura∂uje s Bogom u odrΩanju ljudske vrste i
naseljavanju Zemlje. Tako je √ovjek primio BoΩji blagoslov ali i
odgovornost. Bog ga je obdario ljubavlju, zajednißtvom i
sre≈om ali i odgovornoß≈u da √uva i poßtuje BoΩje darove. I ne
samo to Isus je brak uzdigao na dostojanstvo sakramenta. A svi
sakramenti su plod Isusove muke, smrti i uskrsnu≈a. Svaki
sakramenat je BoΩja ustanova, u kojoj Bog djeluje, Bog zahva≈a
u dußu, povezuje i spaßava. Sakramenat Ωenidbe je zajednißtvo
posve≈uje i maj√instvo. U krß≈anskoj obitelji mora se odgajati
√ovjek molitve, √ovjek vjere, √ovjek ljubavi i mira. Uvjet sretne
i blagoslovljene obitelji je vjernost jedno drugome do gorba.
VJERNOST DO GROBALjubav je temelj obiteljske sre≈e. Veza pak ljubavi me∂u
muΩem i Ωenom jesu djeca. Djeca su jamstvo vjernosti. Ona su
ponos i √ast roditelja. Ona su blagoslov obitelji i naroda.
Blagoslovljene obitelji dale su mnoge velike ljude u povijesti
Crkve i √ovje√anstva. Vjernost do groba obe≈avaju zaru√nici na
vjen√anju. Ta zakletva pred oltarom mora im stalno lebdjeti pred
o√ima. ¸enidbena nevjernost nije malenkost, neka slabost, nego
veoma teßki grijeh protiv Boga, protiv svetosti sakramenta,
poniΩenje bra√nog druga, nepravda i okrutnost prema djeci. To
je rußenje obiteljske sre≈e i mira. Krß≈anska Ωenidba je nerazr-
jeßiva. Tu nauku Crkva je uvijek nau√avala i branila.
Kad je Henrik VIII., engleski kralj, otpustio svoju Ωenu, i
traΩio od Pape da se smije oΩeniti drugom, Papa se tome
odlu√no suprostavio. Henrik je ina√e stekao velike zasluge za
Crkvu, jer se borio protiv Lutera. Zato je dobio i √asni naslov
branitelja vjere. No Crkva mu nikada nije mogla dozvoliti ras-
tavu, makar je on radi toga progonio katoli√ku vjeru i Englesku
rastavio od Rima.
Nerazrjeßivost Ωenidbe jasno slijedi iz Isusovih rije√i: «Íto
je Bog zdruΩio, neka ne rastavlja...Tko otpusti svoju Ωenu i oΩeni se dru-gom, √ini preljub. I ako Ωena otpustimuΩa svoga i uda se za drugoga, √inipreljub» (Mk 10,2-16).
Zato sveti Pavao piße:
«OΩenjenim zapovijedam, ne ja negoGospodin, da se Ωena od muΩa nerastavlja. Ako se pak rastavi, neka seviße ne udaje ili neka se s muΩempomiri. I muΩ neka ne otpußta svojeΩene» (1 Kor 7,10 i dalje).
Nerazrjeßivost braka moΩe
biti pojedincima teΩak kriΩ, ali je to
potrebno radi op≈eg dobra cijelog
√ovje√anstva. Jedino tako moΩe se
o√uvati obitelj i osigurati dobar odgoj djece. Samo smrt moΩe
rastaviti Ωenu od muΩa. Ni bogatstvo, ni siromaßtvo, ni zdravlje,
ni bolest, ni ljepota, ni ruΩno≈a, nego samo smrt. Íto je Bog sas-
tavio, √ovjek nek ne rastavlja. Treba podnositi breme jedno dru-
goga, potraΩiti snage kod Isusa primanjem svetih sakramenata i
srda√no moliti jedno za drugoga.
U jednom naßem gradu Ωivio je u siromaßnom stan√i≈u
jedan fizi√ki radnik sa Ωenom i djetetom. Bio je strahovito surov,
grub i gotovo svaki dan tukao svoju Ωenu. Jedne ve√eri opet ju je
istukao, ispsovao i onda poßao po stubama da ode u grad. Vrata
su bila ostala malo otvorena i on se na stubama joß jednom
okrenuo, da vidi ßto ≈e Ωena sada uraditi. Opazi kako njegova
Ωena uzima malog sin√i≈a da ga spremi u krevet. No prije toga
sklopila je malene ruke na molitvu i rekla: Sada ≈emo izmolitijedan O√enaß za tvoga dragog oca.» Kad je nesretnik to √uo,
uleti brzo u sobu kao izvan sebe. Íto nisu mogle u√initi sve
propovijedi u crkvi, u√inila je ova rije√ njegove dobre Ωene. On
se obratio i postao posve drugi √ovjek. Velikodußno oproßtenje
ove Ωene i njezina Ωarka molitva vratila je ponovno mir i sre≈u u
obitelj.
Ovaj primjer krß≈anske ljubavi, praßtanja i podnoßenja
jedno drugoga potrebno je danas viße nego ikada jer je kriza
braka zahvatila cijeli svijet.
NaΩalost brak danas viße nije odredißte raja nego ljudske
sebi√nosti i egoizma. Svijet je krenuo u pogreßnom smjeru.
Ateizam, sekularizam, hedonizam i novi na√in Ωivota potisnuli
su Boga iz obitelji i Njegova na√ela zamijeniti ne√im drugim,
◊ini se, ispraznim. A posljedice su vidljive na svakom koraku.
Najve≈u cijenu pla≈aju djeca takvih propalih brakova koja neri-
jetko zavrßavaju u kriminalu i odaju se svim porocima ovoga
svijeta. Postavlja se pitane? Jeli BoΩji plan s obitelji, koju je On
na√inio, pred propaß≈u? Ima li BoΩji koncept obitelji alternativu
pred danaßnjim relativisti√kim pogledom na svijet koji je poma-
lo ve≈ odbacio sve vrednote obiteljskog Ωivota. Svakako ne.
Poznati pedagog Pestaloci je rekao: Unißti ptici gnijezdo, time siunißtio sav njezin Ωivot. Upropasti ljudima domove i obitelj iΩivot ≈e izgubiti svaku vrijednost.»Upravo zbog toga dom i obitelj, onakvima kakvima ih je
Stvoritelj zamislio, nemaju alternative.
Don Iko
BOG JE STVORIO OBITELJ
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADASTRANA 4
BRNO/◊EÍKA (RV) - Stotinu
pedeset tisu≈a vjernika sud-
jelovalo je u nedjelju, 27.
rujna, na svetoj Misi koju je
papa Benedikt XVI. predvodio
nedaleko od zra√ne luke u
Brnu, u ◊eßkoj. Nazo√no je
bilo i viße tisu≈a hodo√asnika
iz Slova√ke, Poljske,
Njema√ke, Ma∂arske i Austri-
je. Bio je to najve≈i vjerski
susret u povijesti ◊eßke
Republike, a i prvi Papin pos-
jet tome gradu.
Sveti je Otac u propovijedi
podsjetio da je Isus doßao kako
bi svima oΩaloß≈enima i siromaßnima navijestio oslobo∂enje i
radost. On je jedina sigurna i pouzdana nada koja je potrebna
ovoj zemlji, Europi i cijelome √ovje√anstvu – rekao je Papa.
Iskustvo povijesti pokazuje do kakvih besmislenosti √ovjek
dolazi kada isklju√i Boga iz obzora svojih odluka i svojega
djelovanja, te kako nije lako izgraditi drußtvo nadahnuto vred-
notama dobra, pravednosti i bratstva, jer ljudsko je bi≈e slo-
bodno i njegova sloboda ostaje krhka. Slobodu valja stoga
stalno ponovno postizati za dobro, a ne lako traΩenje ispravnih
poredaka ljudskih stvari zada≈a je svih naraßtaja – istaknuo je
Sveti Otac te dodao kako se istinska nada ostvarila u Isusovoj
smrti i uskrsnu≈u; On nas je oslobodio ropstva samoljublja i
zla.
Me∂utim, napomenuo je nadalje Papa, sadaßnja je kultura
√esto radikalni izazov za vjeru, te stoga i za nadu. Uistinu, i
vjera i nada, u moderno doba, kao da su premjeßtene, jer su
prognane na privatno i nebesko podru√je, dok se u konkret-
nome i javnome Ωivotu u√vrstilo pouzdanje u znanstveni i
gospodarski napredak. Svi znamo da je taj napredak dvosmis-
len: otvara mogu≈nosti za dobro zajedno s negativnim pred-
vi∂anjima – primijetio je Sveti Otac. Napomenuvßi nadalje
kako su tehni√ki razvoj i poboljßanje drußtvenih struktura
vaΩni, Papa je istaknuo da oni nisu dostatni kako bi se
zajam√ilo moralno bogatstvo drußtva. ◊ovjeka treba oslobodi-
ti materijalnoga ropstva, ali on treba biti spaßen, i to joß
dublje, od zala koja poga∂aju duh. A tko ga moΩe spasiti osim
Boga, koji je Ljubav, i koji je u Isusu Kristu otkrio svoje lice
svemogu≈ega i milosrdnoga Oca? Naßa je √vrsta nada Krist –
istaknuo je Papa.
Sveti se Otac nadalje spomenuo mnogih koji su trpjeli kako bi
ostali vjerni Evan∂elju, i nisu izgubili nadu. Brojni su se
Ωrtvovali kako bi √ovjeku vratili dostojanstvo, a narodima slo-
bodu, pronalaze≈i u velikodußnome prianjanju uz Krista snagu
za izgradnju novoga √ovje√anstva. Pa i u danaßnjem drußtvu, u
kojemu se brojni oblici siromaßtva ra∂aju iz usamljivanja,
zbog toga ßto ljudi nisu voljeni, zbog odbijanja Boga, i
Ωalosnoga zatvaranja √ovjeka koji misli da je dostatan sam
sebi, ili da je samo nevaΩna i prolazna √injenica; i u tom
naßem svijetu koji je otu∂en
kada se povjerava samo ljud-
skim nacrtima, samo Krist
moΩe biti naßa sigurna nada.
To je navjeßtaj koji smo mi
krß≈ani pozvani ßiriti svojim
svjedo√anstvom svakoga dana
– istaknuo je Sveti Otac.
Tijekom podnevnoga nagovora
papa Benedikt XVI. je poz-
dravio brojne hodo√asnike iz
obliΩnjih zemalja, od kojih su
mnogi protekle no≈i bdjeli u
molitvi √ekaju≈i danaßnju
Svetu Misu. Papa je sve povje-
rio Mariji kako bi u vjernicima
oΩivjela vjeru koja je ponekad oslabljena ritmom suvre-
menoga Ωivota, te na koncu pozvao vjernike da ne budu ravn-
odußni prema onima koji traΩe istinu, ljubav i pravi Ωivot.
PokaΩimo im put do Isusa koji daruje Ωivot u izobilju – rekao
je Sveti Otac.
SVE˛ENI◊KI INDENTITET NAVELIKOJ KUÍNJI ZBOG
SEKULARIZACIJE
VATIKAN (IKA) - Porast sekularizacije dovodi u teßku kuß-
nju sve≈eni√ki identitet, rekao je papa Benedikt XVI. govore≈i
sudionicima godißnjega skupa za biskupe, zare∂ene u posljed-
njih dvanaest mjeseci, koje je 21. rujna u Castel Gandolfu
primio u audijenciju.
Od sve≈enika povjerenih "o√inskoj odgovornosti biskupa"
Papa zahtijeva sklad izme∂u molitve i apostolata. Jedan od
bitnih biskupovih zadataka jest upravo taj da primjerom i
bratskom potporom pomogne sve≈enicima da vjerno slijede
svoje zvanje i da sa zanosom i ljubavlju rade u Gospodnjem
vinogradu, istaknuo je Benedikt XVI. a prenosi Hrvatski pro-
NEO◊EKIVANO VELIKI BROJ VJERNIKA NA PAPINOJ MISI U BRNU
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009 NEDJELJA 4. LISTOPADA STRANA 5
obljetnice preminu≈a Arßkoga Ωupnika proglasio Sve≈eni√ku
godinu kako bi potaknuo nutarnju obnovu svih sve≈enika radi
njihova snaΩnijeg i u√inkovitijeg evan∂eoskoga svjedo√enja u
danaßnjem svijetu. Sveta je misa formativna u najdubljem
smislu rije√i, jer promi√e uobli√avanje Kristu i u√vrß√uje
sve≈enika u njegovu pozivu. Neka euharistijsko slavlje rasvi-
jetli √itav vaß i vaßih sve≈enika dan, izlijevaju≈i svoju milost i
svoj duhovni u√inak na Ωalosne, radosne, naporne i odmara-
ju≈e trenutke djelovanja i kontemplacije, poΩelio je Benedikt
XVI.
Nasljedovati Isusa, Dobroga Pastira, za svakog je sve≈enika
obvezan put posve≈enja i osnovni uvjet za odgovorno vrßenje
pastoralne sluΩbe. Ako to vrijedi za sve≈enike, joß viße vrijedi
za biskupe koji ne smiju zaboraviti da je jedan od bitnih
zadataka biskupa upravo taj da primjerom i bratskom pot-
porom pomogne sve≈enicama da vjerno slijede svoj poziv i da
zanosno i s ljubavlju rade u Gospodinovu vinogradu,
zaklju√io je Benedikt XVI.
gram Radio Vatikana. Sve≈eni√ko poslanje, a joß viße biskupo-
vo, rekao je Papa, puno je ogromnoga rada koji teΩi da ga
neprestano i posve iscrpi. Teßko≈e rastu, a zada≈e se umnaΩaju
s rastom sekularizacije. Sve≈eni√ki identitet je danas naΩalost
na velikoj kußnji zbog sekularizacije, istaknuo je Sveti Otac.
Govore≈i o molitvi, Papa je upozorio da bi moglo ponestati
"Ωivotne snage, potpore u trenucima nesigurnosti i klonulosti,
neiscrpnoga izvora misionarske gorljivosti i bratske ljubavi"
ako se ne njeguje molitveni Ωivot, stoga je osobito preporu√io
da "biti na raspolaganju narodu ne smije umanjiti ili zatamniti
raspoloΩivost prema Gospodinu. Vrijeme koje sve≈enik i
biskup u molitvi posvete Bogu, uvijek je najbolje iskorißteno
vrijeme", istaknuo je. Temeljni uvjet da sve≈enik bude
plodonosan jest sjedinjenje s Gospodinom. U tome je tajna
plodnosti njegove sluΩbe: samo ako je nacijepljena na Krista
prava loza donosi plod, ustvrdio je Benedikt XVI.
Bitni uvjet da sve≈enik "donosi dobre plodove jest da ostane
sjedinjen s Gospodinom, da euharistija bude u sredißtu njego-
va sve≈eni√kog Ωivota". Papa je podsjetio da je u prigodi 150.
SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU
Ned, 4. listopada 2009 – 27. NEDJELJA KROZ GOD.Pon, 5. listopada 2009 – Flavijan, Placid, Miodrag
Uto, 6. listopada 2009 – Bruno, Dragan, Fides, Verica
Sri, 7. listopada 2009 – BDM OD KRUNICE, RuΩa
◊et, 8. listopada 2009 – DAN NEOVISNOSTI, sv. Íime
Pet, 9. listopada 2009 – Dionizije, Ivan Leonardo
Sub, 10. listopada 2009 – Franjo Borgija, Danijel, Danko
BlaΩena Djevica Marija od Krunice, 7. listopadaBlagdan ima povijesnu pozadinu. U 16. sto-
lje≈u Europa se naßla pred velikom opas-
noß≈u od turske vojske koja je osvajala nove
krajeve i prijetila cijeloj Europi. U nizu
razli√itih poticaja na otpor papa Pio V. poz-
vao je godine 1569. krß≈anski svijet i na
molitvu svete krunice. Dana 7. listopada
1571. doßlo je do odlu√ne pomorske bitke
kod Lepanta (u Korintskom zaljevu, u
Gr√koj) u kojoj je ujedinjena ßpanjolska,
venecijska i papinska flota, pod zapovjed-
nißtvom Don Juana d´Austria, pobijedila
tursku silu. Na uspomenu velike pobjede
papa dan 7. listopada proglaßava blagdanom
"Gospe od Pobjede". Godine 1573. spomen-
dan mijenja ime u "Blagdan svete Krunice",
odnosno "blagdan Kraljice od Krunice". U
krajevima gdje se krunica zove ruΩarij i
blagdan nosi ime "Gospe od Svetog RuΩarija"
ili sli√no.
Molitva krunice vrlo je raßirena i stolje≈ima
ukorijenjena i omiljena u katolika. Ona je
oblik poboΩnosti (razmißljanje i molitva)
usredoto√ene na Isusa i BlaΩenu Djevicu Mariju. Teme
razmißljanja se zovu "otajstva", jer se odnose na pojedine
istine vjere i vaΩne doga∂aje iz Isusova Ωivota. SadrΩe tri niza:
radosna, Ωalosna i slavna otajstva.
Molitve se "broje" pomo≈u niza me∂usobno povezanih zrnaca.
Takva "brojanica" zove se krunica. Zrnca krunice su
ponekad izra∂ena u obliku ruΩa ili cvjetova, zato se krunica
zove i "rozarij" ili "ruΩarij". Moljenje krunice je vrlo jednos-
tavna, preporu√ljiva i ugodna osobna molitva; prikladna je i za
zajedni√ko moljenje u skupini ili u obitelji. Smiruje i opußta.
Mnogi krß≈ani uza se nose krunicu i i √esto je mole.
Novi dio krunice: "Otajstva svjetla"Papa Ivan Pavao II otvorio je u listopadu 2002.
Godinu krunice. Tom prilikom je dosadaßnjim
otajstvima (radosnim, Ωalosnim i slavnim)
dodao "otajstva svjetla" u kojima se razmatraju
najvaΩniji doga∂aji Isusova javnog djelovanja.
Tako je dodavanjem novih pet otajstava u kruni-
ci o√itovan i sadrΩan cjelokupni Isusov Ωivot:
od ro∂enja i djetinjstva (radosna otajstva),
preko javnog djelovanja (otajstva svjetla) do
muke i smrti (Ωalosna otajstva) te uskrsnu≈a,
uzaßaß≈a i poslanja Duha Svetoga (slavna ota-
jstva). - Otajstva svjetla se, prema papinoj pre-
poruci, mole √etvrtkom, a glase ovako:
1. koji je na rijeci Jordanu krßten bio.2. koji nam se na svadbi u Kani objavio.3. koji nam je kraljevstvo BoΩje navijestio i
na obra≈enje nas pozvao.4. koji se na gori preobrazio i svoju nam
slavu objavio.5. koji nam se u otajstvu euharistije darovao.
¸ U P A
HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083
Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC
Ωupnik
www.croatianmartyrs.ca
e-mail: [email protected]
STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 40/2009 NEDJELJA 4 LISTOPADA
KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMU petak, 9. listopada 2009. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er
za duhovnu obnovu Ωupne zajednice, za obitelj i duhovna zvanja.
DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU I POKLONIMO SE PRD PRESVETIM
OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto je i
Krist ljubio vas i sebe predao
za nas kao prinos i Ωrtvu Bogu za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)
PASTORALNI PLAN ZA ¸UPU HRVATSKIH MU◊ENIKA U 2009. GODINI
1. studenoga 2009. godine: molitva za pokojne na grobljima
7. studenoga 2009. godine: Ωupni banket
15. studenoga 2009. godine: proslava svetog Nikole Taveli≈a
13. prosinca 2009. godine: Ωupna boΩi≈na ispovijed
VA¸ANA OBAVIJEST!NOVI RASPORED NEDJELJNIH SVETIH MISA
subotom u 6:00 sati nave√ernedjeljom u 9:00 i 11:00 sati prijepodne
(Nema nedjeljne svete Mise u 6:00 sati nave√er a intencije za
pokojne koji su upisani za sv. Misu
nedjeljom u 6:00 sati nave√er prebacuju se na sv. Misu ned-
jeljom u 9:00 ujutro).
Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom bit ≈e svakog petka u vremenu od 5:00 do 7:00 sati nave√er.
uklju√uje tradicijske korizmene napjeve koji se od davnina pjeva-
ju u Starom Gradu tijekom Velikog tjedna, a tako∂er i napjev iz
sela Vrbanj pod nazivom „Gospin pla√", koji se pjeva ispred
BoΩjeg groba u crkvama za vrijeme procesija.
Grupa pjeva√a sa otoka Hvara pozvana je izvesti svoj glasoviti
koncert pod nazivom „Za kriΩem" na Quebec Festival of Sacred
Music", ali ≈e se zadrΩati u Torontu i izvesti isti koncert u
hrvatskim crkvama za hrvatsku zajednicu.
U zadnjih 15 godina „Faroski kantaduri" gostovali su u mnogim
gradovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i u 19 gradova zemalja
Europe i Amerike, te na vode≈im svjetskim festivalima stare i
sakralne glazbe.
Ovaj koncert je dobra prilika za sve nas Hrvate da upoznamo
malo viße bogatu baßtinu naße sakralne glazbe sa naßih Dalmatin-
skih otoka, koju ≈e nam predstaviti „Faroski kantaduri" sa otoka
Hvara.Fr Ivica, Ωupnik
U subotu, 17. listopada 2009. godine u 7:00 sati nave√er crkva
Hrvatskih mu√enika u Mississaugi ugostit ≈e grupu pjeva√a pod
nazivom „Faroski kantaduri" sa otoka Hvara.
Faroski kantaduri izvest ≈e tradicijske korizmene napjeve Staro-
ga Grada i Vrbanja na otoku Hvaru pod nazivom: „koncert za
kriΩem".
O Faroskim kantadurimaNaziv „Faroski" dolazi od anti√kog imena danaßnjeg Staroga
Grada na Hvaru, kojeg su 385-te godine prije Krista utemeljili
Grci i nazvali „Faros", a tisu≈u godina kasnije naselili Hrvati.
„Kantaduri" je lokalni naziv za crkvene pjeva√e.
Koncert kojeg ≈e izvesti „Faroski kantaduri" zove se „Za
kriΩem" po nazivu procesija koje idu za kriΩem koji se nosi na
√elu procesije, a kre≈u se kruΩno izme∂u ßest mjesta na otoku
Hvaru u no≈i od Velikog ◊etvrtka na Veliki Petak. Koncert
NAJAVA KONCERTA FAROSKIH KANTADURA SA OTOKA HVARA
¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 40/2009 NEDJELJA 4 LISTOPADA STRANA 9
Ponedjeljak, 05. listopada:†Drago Spudi≈, godißnjica
†Ivan i Danica Medi≈, godißnjica
i sve pokojne iz obitelji
Utorak, 06. listopada: Sv. Misau 9:00 a.m.Za sve pokojne iz obitelji Vadlja,
Maurinac i Grani≈
Srijeda, 07. listopada:†Boris Medica
Za sve pokojne iz obitelji Gruber
◊etvrtak, 08. listopada:†Ante Mißki≈
Petak, 09. listopada:†Tomislav Leko
†Ivica Njavro
†Mara i Ivan Koncul
†Nikola i Rosa Rai≈
†Ana Krizman√i≈
†Franjo Bradica
†Joso Belan
†Ivan Frketi≈
†Milidrag Maji≈, godißnjica
†Robert Jezerinac, i sve pokojne
iz obitelji
†Ivan ◊epo
†Jurica Biondi≈
Za duße u √istilißtu
RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno
Subota, 10. listopada: Sv.Misa u 6:00 p.m.†Kata i Nikola Markovinovi≈
†Josip i Danica Canjar
†Jelka Be√ki
†Ivan Íkacan
†Stjepan Lonjak
†Vid Boßnjak
†Jelena Zadkovich
†Antuni Lubina
†Nedjeljko Mari≈
†Katica BlaΩekovi≈, godißnjica
†Nikola, Lucija i Veselka
Marini≈
†Stjepan ZeljeΩnjak
†Jozo Nejaßmi≈, godißnjica
†Ivan, Antica, Mijo i Mate
Musinov
†Marica i Katica Draßkovi≈
†Stana Mar√inko, godißnjica
†Steven Damir Bingula
†Slobodan Cikoja
†Mile Bari≈
†Kata Íutulovi≈, godißnjica
†Dora Horvat, godißnjica i sve
pokojne iz obitelji
Na √ast Majci BoΩjoj
Nedjelja, 11. listopada: Sv.Misa u 9:00 a.m.†Kata Prelesnik
†Mate Bogoje
Sv. Misa u 11:00 a.m. – ZaΩupnu zajednicu
OBAVIJEST ZA RODITELJEPjeva√ka vjeΩba za Dje√ji zbor odrΩava se √etvrtkom u vre-
menu od 7:30 do 8:30 sati.
¸upni vjeronauk za prvopri√esnike i krizmanike odrΩavat ≈e
se utorkom. Za prvopri√esnike u vremenu od 7:00 do 7:45 sati a
za krizmanike od 8:00 do 8:45 sati. ¸upni vjeronauk odrΩavat ≈e
se u Ωupnim-ßkolskim prostorijama a vjeronauk ≈e voditi Ωupnik.
Prvi susret ili vjeronauk bit ≈e 6. listopada 2009. godine.
Slavlje prve sv. Pri√esti u naßoj Ωupi bit ≈e 11. travnja 2010.
godine.
Slavlje Krizme u naßoj Ωupi bit ≈e 17. travnja 2010. godine.
„THANKSGIVING RU◊AK“¸upa Hrvatskih mu√enika organizira ru√ak za THANKSGIV-
ING DAY ILI DAN ZAHVALNOSTI ZA BO¸JA
DOBRO◊INSTVA u nedjelju 11. listopada 2009. godine u
Ωupnoj dvorani s po√etkom u 1:00 sat poslije podne.
Dragi Ωupljani!
Budimo zajedno uz fini ru√ak i dobru glazbu i doΩivimo
zajedno radosno druΩenje.
Ulaznica za odrasle: $ 25 a za djecu do 12 godina $ 10 dolara.
VJERONAUK ZA PRVOPRI◊ESNIKE I KRIZMANIKEU UTORAK, 6. LISTOPADA 2009. GODINE ZAPO◊INJE ¸UPNI
VJERONAUK ZA NAÍE PRVOPRI◊ESNIKE I KRIZMANIKE.
NA PRVI SUSRET VJERONAUKA OBAVEZAN JE DO˛I SA
DJETETOM I JEDAN OD RODITELJA KAKO BI ISPUNILI PRI-
JAVNICU I DOBILI ODREÎENE OBAVIJESTI O TIJEKU
PRIPREME ZA SVETE SAKRAMENTE. NA ¸UPNI
VJERONAUK OBAVEZNA SU DOLAZITI I DJECA KOJA
POHAÎAJU HRVATSKU ÍKOLU SUBOTOM.
MJESEC LISTOPAD-MJESEC SVETE KRUNICEOvog tjedna ulazimo u mjesec listopad koji je na poseban na√in
posve≈en Mariji i sv. Krunici. Kroz mjesec listopad Crkva nas poziva
da viße posvetimo svoje vrijeme na molitvu krunice. Krunicu moΩemo
moliti svakog dana u naßoj crkvi kao zajednica pred kipom BlaΩene
Djevice Marije pola sata prije sv. Mise i kao obitelj u svojim ku≈ama.
PJEVANJEU utorak, 6. listopada 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba za
Ωupni mjeßoviti zbor u 7:30 nave√er u Ωupnim-ßkolskim prostorijama.
U √etvrtak, 8. listopada 2009. godine odrΩat ≈e se pjeva√ka vjeΩba za
Ωupni dje√ji zbor u 7:30 sati nave√er u Ωupnim-ßkolskim prostorijama.
IZ MATICE VJEN◊ANIH:U subotu, 26. rujna 2009. godine sakrament svete Ωenidbe sklopili su:
Carol Anne Mandeki≈ i Marko Íkorvaga. Mladencima Ωelimo
puno sre≈e u njihovom zajedni√kom Ωivotu i molimo: Gospodine,
milostivo pogledaj na ove svoje sluge i poßalji na njih milost Duha
Svetoga da, ljubavlju tvojom razlivenom u njihovim srcima, ostanu
vjerni u bra√nom savezu.
IZ MATICE KRÍTENIH:U nedjelju, 27. rujna 2009. godine sakrament krßtenja primio je: Kris-tian Milo Bore, sin Vincenta i Angele Bore ro∂. Grani≈. Radosnim
roditeljima i kumovima Ωelimo puno BoΩjeg blagoslova u krß≈anskom
odgoju njihova djeteta.
IZ MATICE UMRLIH:U nedjelju, 20. rujna 2009. godine blago u Gospodinu preminuo je
Ivan ◊epo u 74. godini Ωivota. Pok. Ivan ro∂en je 31. kolovoza 1935.
godine u Hrvatskoj. Pok. Ivan pokopan je 23. rujna 2009. godine na
katoli√kom groblju Assumption Cemetery na Maltonu. OΩaloß≈enoj
obitelji i rodbini izraΩavamo iskrenu su≈ut!
◊ITA◊I: Danas u 9:00 sati: Maja Biskupovi≈ i Damir Kontrec
u 11:00 sati: Kornelija Podstreleni i Mirjana Boßnjak
Slijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Berislava i Kristina Ljubi≈
u 11:00 sati: Robert Dani√i≈ i Daniela Lebec
SKUPLJAJU KOLEKTU:Danas u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi≈, Petar Milardovi≈ i
Janko Crni≈
u 11:00 sati: Josip Vrbos, Kreßo Bußi≈ i Bruno Mandi≈
Slijede≈e nedjelje u 9:00 sati: Josip Capan, Janko Crni≈ i Anton
Mesi≈
u 11:00 sati: Nikola Vukeli≈, Vinko Kozina i Mijo Zoreti≈
BROJA◊I KOLEKTE:Danas: Vinko Kozina, Ivan Lorkovi≈ i Slavica Miloti≈
Slijede≈e nedjelje: Dean Smi√iklas, Marian Lajtman i Jozo Lu√i≈
DAROVATELJIZA CRKVU:
IZGRADNJA CRKVE U UDBINI:Stanko i Marica Bingula $ 500.00
Na svakom vaßem daru, HVALA!
Branka Frketi≈ $ 350.00
RuΩa ◊epo $ 300.00
Branko i Marija Komes$ 100.00
Zora Romoda $ 100.00
Vincent i Angela Bore $ 100.00
Ljubica Katana $ 60.00
Matilda ◊ausevi≈ $ 60.00
¸ U P A
PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916
Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛
Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272
s.M. Smiljana Delonga s.N. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak
¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADASTRANA 10
holytrinitycroatian.org E-mail [email protected]
Zaßto mnogi ne vjeruju? Jer ne
ljube! Kako bi mogli vjerovati u
ono ßto u srcu nemaju? U ono
ßto nisu iskusili? Istina, ne
moramo o√ima vidjeti da vjeru-
jemo, ali moramo srcem iskusi-
ti. ◊ovjek vjeruje samo u ono
ßto u srcu nosi. Dovoljno je da u
srcu ima jednu iskricu ljubavi
pa da vjeruje u njezino savrßen-
stvo, svemo≈nost i vje√nost.
Tko u srcu ima ljubav, ima i
vjeru u nju. Vjera neprestano
izlazi iz ljubavi i u nju se
neprestano vra≈a, s njom se sjedinjuje i postaju jedno. Vjera
vjeruje ljubavi, a ljubav ljubi vjeru! Samo onaj tko ljubi moΩe
vjerovati i samo onaj tko vjeruje moΩe ljubiti.
Tko moΩe ljubiti? Tko moΩe vjerovati? Samo onaj tko je
ljubljen. Zato su prvi krß≈ani prvo davali ljubav, a vjera je iz nje
sama rasla. Kad su »zajedno lomili kruh«, dijelili svoj svagdanji
Ωivot, Ωivjeli u ljubavi, imali su iskustvo prisutnosti Uskrsnulo-
ga. Tada su lako mogli usvajati i razvijati apostolski nauk. Da
bismo u Boga vjerovali, moramo ga iskusiti. A moΩemo ga
iskusiti jedino u ljubavi, jer On je ljubav. Kad ljubimo, i sami
postajemo ljubav, ljubav od Ljubavi, Njezino dijete, u Njezinu
naru√ju. Tada se vjera ispunja, sjedinjuje se s ljubavlju. Postaje
potpuno povjerenje i predanje, sama ljubav.
I danas Crkva mora prvo pruΩiti iskustvo Ωivoga Boga - u
krß≈anskom zajednißtvu, prijateljstvu i ljubavi. Primljena vjerska
ideologija bez iskustva krß≈anske ljubavi (iskustva Uskrsnuloga)
zavrßava njezinim odbacivanjem i frustracijom te borbom protiv
nje. Boga poznaje onaj tko ljubi, a ne onaj tko o Bogu zna.
Znanje bez ljubavi je prazno. Suvremeni √ovjek treba i traΩi
svjedoke BoΩje ljubavi, a ne njezine propovjednike. Samo u
ljubavi se vjera sije, prima i raste. Bez temelja ljubavi sve se u
√ovjeku urußava, pa tako i u Crkvi. Ljubav √ini √ovjeka
√ovjekom i Crkvu Crkvom. Bez ljubavi, nema √ovjeka, nema
Boga i nema Crkve. Evangelizacija bez ljubavi nije evange-
lizacija, nego ideoloßko nametanje »vjere«.
Ako se misli da je danas krß≈ana malo, i joß manje, onda treba
biti svjestan vlastite odgovornosti: manjak ljubavi u srcu,
obitelji, u Crkvi. Ako imamo ljubavi u srcu, onda vjerujemo u
blistavu budu≈nost Crkve, jer budu≈nost ve≈ u sebi Ωivimo. U
ljubavi nema ni proßlosti, ni budu≈nosti, nego samo vje√ne
sadaßnjosti.
Miljenko Grubeßa
RASPORED SLU¸BI:◊ITA◊I:SUBOTA: 3. listopada: 6:00 sati: Branko Nemet
NEDJELJA: 4. listopada: 9:00 – Blanka Ípehar
11:00 – Brigita Fißtar i Maryann Sajko
SUBOTA: 10. listopada: 6:00 sati: SnjeΩana Parilac
NEDJELJA: 11. listopada: 9:00 – Stijepo Mar√inko
11:00 – RuΩica i Maja Bori√evi≈
REDARI:SUBOTA: 3. listopada: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar
NEDJELJA: 4. listopada: 9:00 – John ◊avlovi≈ i George
Maltar
11:00 – Josip Sajko i Josip Jureßi≈
SUBOTA: 10. listopada: 6:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar
NEDJELJA: 11. listopada: 9:00 – Mark Krpan i Tony Jeli√i≈
11:00 – Ivan Pocrni≈ i Vilim Mesi≈
MINISTRANTI:SUBOTA: 3. listopada: 6:00 – Jurica i Andrijana Parilac,
Marko Repar i Franka Íubi≈
NEDJELJA: 4. listopada 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈,
Kathryn Ínjari≈, Maya Ínjari≈, Marko Stajduhar,
11:00 – Filip Bori√evi≈, Bruno, Lucija i Magdalena
Pari≈, Karlo, Jelena i Manda Bobinac.
DAROVATELJI:CRKVA: Mr and Mrs Richard Bastaßi≈ $ 300, Janko Bastaßi≈
Sr. $ 100, Ankica Penavi≈ $ 100, Mrs. Ivan Cadez $ 100, Ana i
Boßko Prka√in $ 100, Ratko Pileti≈ $ 50, Stjepan i Marica Fran-
cuz $ 50, Mario Íkara $ 50, John ◊ubeli≈ $ 50, A.J. Alilovi≈ $
50.
NEEDS OF THE CANADIAN CHURCH – Tomislav Reni≈ $
60.
ZA SESTRE – Franjo i Barica Peni≈ $ 100, BoΩa Koury $ 50.
ISKUSTVO ¸IVOGA BOGA
¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADA STRANA 11
LISTOPADSKA POBO¸NOSTKroz ovaj mjesec svakog dana pola sata prije ve√ernje svete
mise imamo «Listopadsku poboΩnost u √ast Majci BoΩjoj»
Do∂imo na ovu poboΩnost i zajedni√ki molimo krunicu i litanije
u √ast BlaΩene Djevice Marije. Namjenimo ovu poboΩnost za
sve≈eni√ka i redovni√ka zvanja u naßem hrvatskom narodu. Ako
ne moΩemo do≈i u crkvu nastojmo kroz ovaj Marijin mjesec
moliti krunicu u svojim obiteljima.
POUKA ZA RODITELJE I KUMOVE U utorak, 6. listpoada 2009. u 7:00 uve√er bit ≈e pouka u naßoj
crkvi za roditelje i kumove djece koja ≈e se krstiti kroz ovaj
mjesec. Svi kumovi koji nisu iz naße Ωupe duΩni su donijeti
potvrdu od svoga Ωupnika da nemaju nikakve smetnje da budu
kumovi na krßtenju.
KRIZMANICI I PRVOPRI◊ESNICI¸upni vjeronauk za krizmanike bit ≈e srijedom uve√er a za
prvopri√esnike subotom prije podne. Budu≈i da ≈e mala dvo-
rana biti zauzeta zbog radova na Ωupnoj ku≈i imat ≈emo samo
veliku dvoranu i crkvu na raspolaganju za vjeronauk i za Prelo.
Kandidati za krizmu su djeca osmog razreda a za prvu pri√est
djeca drugoga razreda.
PROBE PJEVANJANaß veliki Ωupni zbor ima svoje redovne probe svakog √etvrtka
u 7:30 iza ve√ernje svete mise. Molimo sve koji imaju sluha i
volje da se uklju√e u Ωupni zbor i svojim pjevanjem i zajed-
nißtvom daju hvalu Bogu.
IZ MATICE VJEN◊ANIHU subotu 26. rujna 2009.
crkveni brak sklopili su u
naßoj crkvi: RichardMark Bastaßi≈ i ShobieParbattie Ramnarain.Sretnim mladencima
√estitamo i molimo dra-
gog Boga da ih prati svo-
jim blagoslovom i obdari
zdravom i pametnom
djecom.
IZ MATICE UMRLIHU domovini u Ribniku umro je 27. rujna 2009. JURA HOR-VAT u 71 god. Jura je brat naße Ωupljanke Katice Kova√i≈.
Svetu misu zadußnicu za ispokoj njegove duße slavit ≈e mo u
nedjelju 11. listopada. Dobri Bog neka mu bude milostiv i primi
ga u svoje nebesko kraljevstvo a njegovoj obitelji i svoj rodbini
izraΩavamo svoju duboku krß≈ansku su≈ut.
NAVJEÍTAJ O ¸ENIDBICrkveni brak namjeravaju sklopiti u naßoj crkvi: 10 listopada: Michael Josip Sajko i Da Rosa Jacklyn (3),
te Matija Ciglene√ki i Martina Te√i≈ (3), te 24. listopada Mario Krpan i Ivana Mili√evi≈ (1).
RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su redovito u 6:30 uve√er, osim ako je
druk√ije nazna√eno!PONEDJELJAK: 5. listopada: Flavijan, Placid † Baldo i An∂a Obad – ob. Îuro Obad† Marko Bara≈ – roditelji UTORAK: 6. listopada: Bruno, Verica, misa ujutro u 8:00.† Nevenka Burazin – Ivana Vuleti≈† Mile Mesi≈ – supruga i djecaSRIJEDA: 7. listopada: BDM od Krunice, RuΩa† Branko BraneΩac – Lucija Uremovi≈† Ivo Jovi≈ – ob. Stijepo Mar√inko◊ETVRTAK: 8. listopada: Sv. Íime, misa u 7:00 uve√er† Ivan Burazin – Lovro BoßnjakNa nakanu – ob. Mui≈PETAK: 9. listopada: Dionizije, Ivan Leonardo† Ivan Ilijani≈ – ob. ¸eljko Íkacan† Marko Bara≈ – roditelji SUBOTA: 10. listopada: Danijel, misa u 6:00 uve√er† Mato Bogoje – Drago Peri≈ † Ljubica Nemet – ob. Branko Nemet† Andrija i Jelena Miler – ob. Miler† Marija Papaj – unuci Novosel† Nevenka Burazin – Mate Burazin † Alojzija i Franjo Matuß – ob. Ivan Pejakovi≈† Nedjeljko Smoljan – Gordana i djeca† Pava Íoßi≈ – ob. Rimac† Pavao Jaj√inovi≈ – ob. Jaj√inovi≈ i Sabljo† Jure Tominac – supruga i djeca† Tereza Jurska – ob. Ereiz† Marija Jele√anin – Slavko Jele√aninZa zdravlje obitelji Íolja – ob. RuΩa ÍoljaNa nakanu – RuΩa ÍoljaNEDJELJA: 11. listopada: 28. Ned. K.G., Ivan XXIII papa9:00 sati: † Stjepan Lugari≈ – Renata Smi√iklas† Ana Krpan – ob. Krpan† Nevenka Burazin – Joe i Daisy Husnjak† Stjepan Vrani≈ – supruga Nada i djeca† Kata Mar√inko – ob. Stijepo Mar√inko† Mato Bogoje – ob. Bogoje† Ivan Ilijani≈ – ob. ¸eljko Íkacan† Ivan Reß≈an – ob. Reß≈an† Franca Reß≈an – ob. Reß≈an† Marija Ítulac – ob. Reß≈an† Ivan Ítulac – ob. Reß≈an† Marko Bara≈ – roditelji† Pava Íoßi≈ – unuk Mario i ob.† Branko Milinkovi≈ (god) – supruga i djeca† Luka, Petrica i Soka Brki≈ – sestra Stoja† Mate, Ana i Tadija Bilaver – unuka Stoja† Antun Jadi – Antonija JadiNa nakanu – Gordana Smoljan11:00 SATI – MISA ZA ¸UPLJANE
Svakog √etvrtka od 6:00 do 7:00 sati nave√er je klanjanje
u naßoj crkvi. Nakana klanjanja je za sve≈eni√ka i
redovni√ka zvanja. Do∂imo i molimo se na tu nakanu.
Nakon klanjanja slijedi sv. Misa u 7:00.
¸ U P A
NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066
Sve≈enik:
Rev. JOSIP KOS - ¸upnik
IZ MATI◊NIH KNJIGA
Iz Matice umrlihU √etvrtak, 24. rujna molitvom u pogrebnom domu ispratili
smo tijelo preminule Ωupljanke Vere Kajfeß na put u Domov-
inu, gdje ≈e biti pokopano. Rodbini i prijateljima izraΩavamo
iskrenu krß≈ansku su≈ut a pokojnici molimo dar uskrsnu≈a i
vje√nog Ωivota.
U subotu, 26. rujna misom i sprovodnim obredima ispratili
smo na kremiranje tijelo preminule Mirjane Mire Harmic.
Pokojnici molimo dar BoΩjeg milosr∂a a rodbini i prijateljima
izraΩavamo iskrenu su≈ut.
NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:
Za crkvu BoΩica Papala- za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50
Obitelj Anton Bubnjari≈-za dizalo . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200
Za CaritasJosip Golac-za Udbinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50
Za svaki vaß dar od srca hvala!
Godißnjicu Ωupe ove godine proslavit ≈emo u nedjelju, 18.listopada misom u 11 sati i nakon mise kratkom priredbomkoju nam priprema Ωupna folklorna grupa Jadran. Oni ≈e
ponuditi kola√e i kavu, a objed (ru√ak) ne≈e biti jer ga nema
tko pripremiti, a catering nema smisla i za to nema novaca.
Posebno pozivam Ωupljane starije dobi koji su prigovarali da
ne mogu sudjelovati u subotu nave√er jer ih je strah i≈i ku≈i,
da svojim sudjelovanjem pokaΩu kako im je stalo do te
proslave i da im ono nije bio samo jeftin izgovor. Ako Ωupljani
pokaΩu da im je stalo do proslave godißnjice Ωupe, to ≈e biti
znak da proslavu planiramo i slijede≈e godine.
Ωupnik Josip
Mjesec listopad je mjesec moljenja krunice. Stoga pozivam
Ωupljane da obnove nekadaßnju tradiciju moljenja krunice
svake ve√eri prije mise (kao nekad kad su bile u Ωupi √asne
sestre).
ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY
Poßtovani Ωupljani, projekt za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti
invalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o
√emu se odavno govori) privodi se kraju s malim zakaßnjenjem
zbog ljetnog odmora. Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog
prostora sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i crkvi,
kojega su arhitekti nazvali „extended lobby“. Taj korisni projekt
dakako ne moΩemo napraviti bez vaße podrßke i pomo≈i. Stoga
se obra≈am svima vama kojima ve≈ sada treba dizalo, i onima
kojima ≈e kasnije trebati da posebnim nov√anim prilozimapomognete tu akciju, koja predstavlja zajedni√ko dobro, a sve
javne zgrade po zakonu trebaju imati pristup za invalidne osobe.
Pozivam i naße poslovne ljude da daju svoje priloge za ovaj
projekt, koje primamo sa zahvalnoß≈u. To je investicija u
budu≈nost ove zajednice koja postaje sve starija po dobi Ωup-
ljana. Hvala unaprijed na vaßim dragovoljnim prilozima kojima
potvr∂ujete osje≈aj pripadnosti ovoj zajednici koju ne Ωelite
samo koristiti nego i pomagati.
Josip, Ωupnik
Hrvatska Ωupna ßkola po√ela je s radom ove ßkolske godine.
Pozivamo one koji se joß nisu uklju√ili da to u√ine odmah, jer o
broju sudionika ovisi i broj razreda, a u Don Boscu je upitan
opstanak jedinog razreda od 4 grupe.
Prvopri√esnici i krizmanici koji su ove godine u dobi za pri-
manje sakramenata neka ispune prijavnice. Priprava za kriz-manike po√inje u ponedjeljak, 5. listopada u 7:00 satinave√er, a za prvopri√esnike u srijedu u 6:50 nave√er.
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADASTRANA 6
E-mail: [email protected] www.torontozupa.com
POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADA STRANA 7
Nedjelja, 4. listopada u 9:30 a.m.† Margita KUMI˛
† Îuro VOJNI˛
† Ivanka, god, i Ana LAKI˛
11:00 a.m – ¸upna misa
Ponedjeljak, 5. listopada u 6:30p.m.† Vilko PLETIKOSA
† Barica MRKOCI i † iz obitelji
- na nakanu
Utorak, 6. listopada u 6:30 p.m.† Rudolf BRKI˛, god.
† Mara BRA◊
- na nakanu
Srijeda, 7. listopada u 6:30 p.m.† Ivan i Vera KU◊AN
† Josip KANALEC
- na nakanu
◊etvrtak, 8. listopada u 6:30 p.m.† Mara BRA◊- na nakanu
Petak, 9. listopada u 6:30 p.m. † Jerko ÍKARI◊I˛
- za duße u √istilißtu
- na √ast presvetih rana i krvi
Isusove
RASPORED MISA† Vilko PLETIKOSA
† Marko i Antonia MUSI˛
- na nakanu
Subota, 10. listopada u 6:00p.m.† Ivan i Anica LJUBI◊I˛
† iz obitelji VRCELJ
† iz obitelji GRBAÍ
† iz obitelji KRI¸AN
† Marija i Ivan KUTNJAK
† Janja CUKINA
† Ljuba LJUBANOVI˛
† Jane i Janko DRAGI◊EVI˛
† Ivan i Katica MARKOVI˛
i † iz obitelji
† Mato i Ana ÍIMI˛ i † iz
obitelji
† Boßko VUKÍEVI˛ i Marijo i
Zorka PATRK
† Pavo GRANÎA, god.
Nedjelja, 11. listopada 2009 u9:30 a.m.† Anka LJUBI◊I˛
† Mile MESI˛
11:00 a.m. – ¸upna misa
Odrasli koji Ωele dopuniti sakramente neka se prijave da formi-
ramo posebnu grupu.
¸upno folklorno drußtvo „Jadran“
Raspored proba je slijede≈i:
Ponedjeljak:
Tamburaßka sekcija
6:45pm - 7:15pm Po√etnici tamburaßi (6 godina)
7:15pm - 8:00pm Junior tamburaßi
8:00pm - 9:30pm Odrasli tamburaßi
Plesna sekcija
7:00pm- 9:00pm Intermediate pleasa√i (12 -17 godina)
7:00pm- 9:00pm Odrasli plesa√i
Srijeda:
Tamburaßka sekcija
7:30pm-8:30pm Intermediate tamburaßi
Plesna sekcija
7:15pm-8:15pm Po√etnici plesa√i (4 -7godina)
7:15pm-8:45pm Junior plesa√i (8 -11 godina)
Nadam se da je voditelj svake grupe dao na znanje √lanovima
grupe da za vrijeme mise nema ulaΩenja u dvoranu krozcrkvu kao ni galame u dvorani.
Dje√ji zbor prima djecu od 4 – 16 godina i ima vjeΩbe srijedom
od 6:30 – 7:10 pm u dvorani.
Ministranti, mladi, Hrvatska katoli√ka Ωena i ostale dobne
skupine pozvane su da obonove svoje aktivnosti u zajednici.
Danas skupljaju kolektu: u 9:30: Janko Bradica, Josip
Grbac, Miljenko Barbir i Slavko Augustin
u 11:00 sati: Dragan Radi≈, Denis ¸mak i BoΩo ¸upan
Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Milan
Mrazovac, Dario Gabrovec i Antun Belan
u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert
Badurina i Mario ˛osi≈
K O M E N TA R "GLAS KONCILA"4. listopada 2009.
STRANA 28
Platforma za boljitak
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 40/2009, NEDJELJA 4. LISTOPADA
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,
svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos
Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: [email protected]
Ivan Mikleni≈
»Ne postoji niti jedno mjesto na zemlji na kojemu bi zlo
bilo toliko snaΩno da i u njemu ne bi mogla progovoriti ljubav« -
rekao je u homiliji na molitvi tre≈ega √asa u jasenova√koj Ωupnoj
crkvi zagreba√ki nadbiskup kardinal Josip Bozani≈ u okviru
hodo√aß≈a sve≈enika Crkve zagreba√ke u mjesta patnje: Staru
Gradißku, Jasenovac i Petrinju, u √etvrtak 24. rujna. Ta poruka,
izre√ena u okviru sve≈eni√kog hodo√aß≈a u Sve≈eni√koj godini,
zasluΩuje pozornost ne samo svih √lanova Katoli√ke Crkve u
Hrvatskoj nego i svih √lanova suvremenoga hrvatskog drußtva
jer moΩe biti polazißte za razumijevanje proßlosti i sadaßnjosti i
jer otkriva nadu da je stvarno mogu≈e izgraditi bolju budu≈nost.
Proßlost nitko ne moΩe promijeniti - √ak bez obzira na sve
pokußaje njezina skrivanja, falsificiranja ili pristrana interpreti-
ranja - i neizmjerno zlo u√injeno ljudima nitko viße ne moΩe
ispraviti, no to ipak ne zna√i da sadaßnji i budu≈i naraßtaji mora-
ju biti zato√enici zle proßlosti. Podsje≈anje da ljubav - a to zna√i
prihva≈anje drugoga, Ωrtva za drugoga, sluΩenje drugome, razu-
mijevanje drugoga, opraßtanje drugome... - ima svoje neupitno
mjesto i u zbilji u kojoj je zlo pokazalo svoju nevjerojatnu
snagu, poziv je na okretanje nove stranice u povijesnom hodu
hrvatskoga naroda. Naime, unoßenje duha ljubavi u pakao zla
zna√i osloba∂anje cjelovite istine i prokazivanje razornosti ljud-
skih zabluda (rasnih, klasnih, politi√kih, ideoloßkih i inih), zna√i
otvaranje prostora drugima i druga√ijima te postavlja temelj
suΩivotu i boljitku.
Pohod mjestima patnje, kakav se joß nikada nije dogodio u
narodnoj i crkvenoj povijesti, kao i poruke koje je na tom
hodo√aß≈u izrekao kardinal Bozani≈, jedinstveno i sasvim speci-
fi√no su sluΩenje dobrobiti √itave hrvatske nacije koja je na
bezbroj na√ina izranjena i koja preteßko, prebolno i presporo
zacjeljuje svoje rane. To hodo√aß≈e, kao eminentno crkveni √in,
upravo je doprinos i snaΩan poticaj zacjeljenju rana proßlosti i
sadaßnjosti. To hodo√aß≈e pruΩilo je zdravu platformu, koja ni
na koji na√in ne koketira s ikakvom pristranoß≈u, pa moΩe posta-
ti kriterij po kojem ≈e sami gra∂ani prepoznavati pripadaju li u
ljude dobre volje u hrvatskom drußtvu koji Ωele bolju budu≈nost
ili im je i dalje draΩi ekstremizam, bez obzira na predznak, i nji-
hovi osobni ili grupni interesi.
Hodo√aß≈e je pruΩilo zdravu platformu koja ni na koji na√inne koketira s ikakvom pristranoß≈u, pa moΩe postati kriterij pokojem ≈e sami gra∂ani prepoznavati spadaju li u ljude koji Ωeleboljitak ili su im i dalje draΩi ekstremizam i interesi.
Platforma, koju je iznjedrilo to hodo√aß≈e, ima viße stupova
ili na√ela koja su prihvatljiva ne samo sve≈enicima ili vjernici-
ma, katolicima, nego svim gra∂anima osim ekstremistima.
»Ovdje u Jasenovcu osje≈amo duboku bol zbog svih Ωrtava, a
posebno zbog onih koji su ovdje trpjeli i bili ubijeni od strane
pripadnika hrvatskoga naroda, a joß viße od strane pripadnika
Katoli√ke Crkve« - rekao je kardinal Bozani≈ postavljaju≈i tim
rije√ima prvi stup te platforme, a to je iskrena √ovje√na su≈ut
prema Ωrtvama ustaßkog reΩima te se takva su≈ut o√ekuje od
svih ljudi dobre volje. »Iako neki Ωele Crkvi pripisivati propust
'ne√injenja', toliko je pokazatelja kako su se predstavnici Crkve i
njezini vjernici na razne na√ine u teßka vremena protivili
ne√ovje√noj ideologiji koja je bila usmjerena prema drugomu
√ovjeku, a osobito prema pripadnicima Ωidovskoga i srpskoga
naroda, prema Romima, ali i politi√kim neistomißljenicima iz
hrvatskoga naroda«, rekao je kardinal potvr∂uju≈i trajnu svijest
u Crkvi, u proßlosti i danas, da svaku ne√ovje√nu ideologiju uvi-
jek treba odbacivati, a sa Ωrtvama i njihovim obiteljima iskreno
suosje≈ati. Isto tako takva su≈ut o√ekuje se i prema Ωrtvama
drugih stratißta i drugoga totalitarizma i druge ideologije.
»Pitanja vezana uz Drugi svjetski rat i totalitaristi√ke reΩime
dvadesetoga stolje≈a ne≈e prestati unositi nemir i neprijateljstva
u naße drußtvo dokle god se istom mjerom ne odnosimo prema
svim totalitaristi√kim reΩimima i dok istom mjerom ne bude
zagarantiran spomen za sve Ωrtve«, istaknuo je kardinal Bozani≈.
Za Ωrtvu, kao i za √lanove njezine obitelji, nema nikakve razlike
kako se umjetno, zapravo sofisticirano kvalificira nedjelo koje
joj je oduzelo Ωivot, je li to genocid, ratni zlo√in ili zlo√in protiv
√ovje√nosti, pa je krajnji √as da se pobudi stvarna su≈ut prema
svim Ωrtvama, da im se iskaΩe puni pijetet i da se prestane
podrΩavati umjetna razlika me∂u njima.
Jedan od stupova platforme koja bi trebala okupiti sve ljude
dobre volje u hrvatskom drußtvu jest osjetljivost za istinu koja se
sve dosad uporno zamagljuje, falsificira i nije√e. »Kao Crkva
zdußno se zalaΩemo da se svim istinoljubivim sredstvima ßto
prije istraΩe svi aspekti doga∂anja prije, za vrijeme i nakon Dru-
goga svjetskog rata«, rekao je kardinal i dodao: »Joß uvijek se u
nas taji, skriva i nije√e zlo√in komunizma u√injen tijekom rata,
pora≈a i sve vrijeme njegove strahovlade. Postavlja se pitanje
zaßto, i poslije devetnaest godina od demokratskih promjena, joß
uvijek nema popisa Ωrtava komunizma, ni duΩnih obiljeΩja, niti
doli√nih spomena. Tko to prije√i, tko se tome suprotstavlja?«
Glede stvarnog boljitka hrvatske nacije, √ak i dobrosusjedskih
odnosa izme∂u Hrvata i Srba, Hrvatske i Srbije, vaΩan je i
sljede≈i kardinalov poziv: »Valja se potruditi oko dostupnosti
svih relevantnih dokumenata i svjedo√anstava, otvaranja arhiva
koji imaju veze s razumijevanjem cjelokupnoga konteksta, oko
primjene valjane znanstvene metode koja je proΩeta √eΩnjom za
istinom i zauzetoß≈u za dobro.«