Broj 4. - prosinac 2010.

Još je jedna godina na izmaku, a to

je pravo vrijeme da rezimiramo koliko

smo zadovoljni sezonom i onime što

smo postigli.

Bilo je bolje od očekivanog –

komentari su mnogih kolega. Po prvi

put su brodovi na kružnim putovanjima

i preko zime u našim vodama, a turisti

stižu posebnim letovima i nakon što je

ljeto odavno završilo...

U mjesecu prosincu, kad najviše

mislimo na obitelj i drage prijatelje i

kako im nešto lijepo pokloniti, mi vam

darivamo četvrte „Novitati“. Ujedno

svima čestitam nadolazeće blagdane

sa željom da ih dočekamo u zdravlju, u

krugu svojih najmilijih te s puno elana i

dobre volje žustrim vodičkim korakom

kročimo u novu turističku godinu!

Do slijedećeg đira...

Marina

Godišnje skupštine FEG-a prilike su za druženje s kolegama iz drugih europ-skih zemalja i upoznavanje novih mjesta, gradova i kultura. Također su i zgodne prilike da se sami vodiči nađu «na drugoj strani» - u ulozi turista. Budući da su inače na sudjelovanje pozvani svi članovi društava članova FEG-a, ove godi-ne sam i ja odlučila sudjelovati, zajedno s Violetom, Anteom i Marinom. Ovogo-dišnja skupština se održala u Beču, austrijskoj metropoli, gradu prekrasnih povi-jesnih građevina za koji su između ostalog vezana imena klasične glazbe poput Mozarta, Beethovena, Straussa itd. Uz neizostavni radni dio kojem su prisustvo-vale Antea i Marina, za sve sudionike je bio organiziran zanimljiv program kroz koji su nas austrijski kolege upoznali s povijesnim, ali i modernim Bečom te oko-licom. Za vrijeme ručkova i večera smo čavrljali o raznim temama, ali najviše o

NA LIJEPOM PLAVOM DUNAVU…

zajedničkom poslu te tako razmjenjivali iskustva, dobra, loša i zabavna. Večere su bile organizirane u prostorijama Austrijske gospodarske komore, u gradskoj vi-jećnici, a zadnju večer prije odlaska smo posjetili jedno od tradicionalnih seoskih domaćinstava u okolici. Apfelstrudel, Sacher-Torte, Wienerschnitzel samo su neki od okusa Austrije koji su na kraju inspirirali nas koje inače ne govorimo njemački da izgovorimo rječi poput Grüß Gott, danke, zusammenn itd. Šećer na kraju posljednji dan je bila posjeta poznatom dvorcu Schoenbrunn te završno druženje u prostorija-ma samog dvorca na kojem su objavljena imena novih članova upravnog odbora FEG-a među kojima je sad i naša predsjednica Marina Krističević na mjestu zamjeni-ka člana.Iskustvo iz Beča je, u svakom slučaju, vrlo lijepo i vrijedi ga ponoviti, a slje-deća prilika je u studenom 2011.g. na Madeiri u Portugalu.

Svi ste pozvani!Marina Missoni Barišić Violeta, Antea i las Marinas

08. kolovoza, 2010. 16:38 Stižem „na žičaru“. Ekipica je već tamo. „Jeli moguće da nas je tako malo?“ – pitam. „I prošla dva dana ih je jako malo bilo... Neka, neka, znači da

ljudi rade.“ - zaključujemo. „Ima i Marina Bobić doći, upravo stiže s Lokruma!“ – kažu mi. 16:57 – približavamo se ulazu, smijuljimo se kao dječica, svi-

ma je drago da je žičara napokon obnovljena. 17:13 – ukrcali smo se, vrata se zatvaraju, krećemo... Diiiiivno,

Grad se počinje udaljavati, pojavljuje se i Lokrum. Prolazimo iznad krovova, vrtova, magistrale, jasno se vidi crta do koje je stigao požar 2007. Slikavamo se i snimamo jer ne želimo zaboraviti taj doživljaj. Nakon četiri minute, stigli smo do vrha našeg San Sergia.

„Gdje sad? Gore? Dole? Mislim da su svi otišli gore...“ – pitaju se izgubljeni vodiči. Stižemo na gornju taracu odakle puca predivan pogled na Bosanku i Žarkovicu. Ne možemo a da ne spomenemo „goruće“ pitanje golf terena. Obilazimo skupa tvrđavu Imperijal prisjećajući se teških ratnih dana koji su nam i odnijeli prvu žičaru...

Stiglo je vrijeme i za kavu; ljubazni domaćini nas časte kolačima. Nikome se ne da vraćati dole i odugovlačimo koliko god možemo. Otišli smo malo sjesti u amfiteatar i izmijeniti još par dosjetki. Ali, povratak u stvarnost je neizbježan, ukrcavamo se u kabinu i započinje spuštanje, razilazimo se uz obećanje da ovakvo druženje moramo ponoviti.

Sveukupni dojam? Lajkam!Timea Birdacs

ŽIČARA PONOVLJENA

U cilju promocije kulturne ponude u turističke svrhe Tu-ristička zajednica grada Dubrovnika za 2011. godinu priprema projekt naziva “DUBROVNIK 2011. – GODINA KULTURNOG TURIZMA” .

Kao grad UNESCO-ve svjetske baštine Dubrovnik plije-ni pozornost posjetitelja svojim bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, znamenitostima, kao i kulturnim manifestacijama i festivalima koji se održavaju i organiziraju tijekom cijele go-dine.

U svibnju 2011. slavi se 300.godina rođenja Ruđera Boš-kovića, koja će se obilježiti nizom prigodnih aktivnosti i doga-đanja, a kroz projekt “Godina kulturnog turizma “ objedinili bi se svi događaji, manifestacije i programi kojima je zajednički nazivnik dubrovačka kultura, tradicija i nasljeđe.

Godina 2011. proglašena je od strane Svjetske turističke organizacije (UNWTO) godinom turizma i kulture, pa će se kroz provedbu ovog promotivno-marketinškog pojekta za-jedničkom suradnjom svih kulturnih institucija,organizatora manifestacija i udruga sustavno raditi na daljnoj afirmaciji ovog segmenta turističke ponude, koji je i jedan od primarnih kri-terija pri odabiru tuista za dolazak u naš grad. S ciljem daljnje afirmacije Dubrovnika kao destinacije kulturnog turizmaTZ grada Dubrovnika izdavat će periodično brošure – kalendare s opisom događanja i programom, na više stranih jezika, vršiti promociju svih kulturnih manifestacija kroz svoje kanale ogla-

šavanja i promocije na inozemnim tržištima, gostima s brodo-va na kružnim putovanjima te posjetiteljima u destinaciji, pu-tem web-stranice, posebnih izdanja elektronskog dvojezičnog newslettera, distribucijom materijala kroz informativne urede nastojeći motivirati goste na konzumiranje kulturnih doživljaja u destinaciji.

Sljedeće godine, u svibnju u Dubrovniku će se obilježiti i organizirati Nacionalni dan kulturnog turizma, u suorganizaciji ureda za kulturni turizma HTZ i TZ grada Dubrovnika, nizom predavanja i radionica, te popratnih događanja , pa i kroz taj projekt Dubrovniku dati značaj kao destinaciji koja je sinonim kulturnog turizma u Hrvatskoj.

Najvažnija akitvnost projekta bit će označavanje turistič-kom signalizacijom kulturno – povijesnih znamenitosti u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika,čime će visokovrijedna zaštićena UNESCO-va baština na kvalitetan način biti predstavljena po-sjetiteljima.

Prema dostupnim podacima 43 milijuna putovanja go-dišnje u Europi motivirano je kulturom, stoga je cilj projekta “2011. - Godina kulturnog turizma” daljnja afirmacija Dubrov-nika kao kulturne destinacije, uvrštenje u Europske kulturne rute, dobivanje oznake DOŽIVI HRVATSKU / EXPERIENCE CROATIA, poticanje kuluturnih institucija na intenzivniju su-radnju s turističkim sektorom i slično.

Jelka Tepšić

DUBROVNIK 2011.

GODINA KULTURNOG TURIZMA

TEMA BROJA:

MUKE PO GRČKOM

Često u svakodnevnom govoru, kao i u pisanom obliku, mo-že mo čuti različite izraze za ženski oblik imenice vodič, a budući da je to usko povezano i s našom djelatnosti pružanja usluga turističkoga vođenja potrebno je utvrditi što je zapravo pravilno.

Važno je istaknuti da je Državni zavod za statistiku donio “muško-žensku” klasifikaciju zanimanja na temelju Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova još 2008 godine, a nakon te izmjene Nacionalne klasifikacije zanimanja sada i ovo, kao i tisuće drugih zanimanja, osim “muškog” oblika vodič ima i svoju “žensku” inačicu vodičica.

Do 2008. godine je većina poslova bila samo u muškom rodu, iako su mnoge od njih ravnopravno obavljale i žene. Sva-kodnevni jezik, srećom, brže je od birokracije prihvaćao ženske inačice zanimanja.

Nova nacionalna klasifikacija zanimanja donosi mnogo novih pojmova poput: rudar/rudarica,ribar/ribarka,pilot/pilotkinja, brijač/brijačica,monter/monterka,vodič/vodičica...

Dakle, ispravno je koristiti nazive: turistički vodič ili turistička vodičica.

Denis Kurćan

VODIČICA ILI VODIČKA – ŠTO JE PRAVILNO ?

Iako je danas u Dubrovniku veliki broj vodiča, svaki pojedinac koji se dokaže pronaći će svoje mjesto pod suncem. Prednost među „novacima“ ipak imaju oni koji pričaju „čudne“ jezike. Netko sada vjerojatno zamišlja kineski, japanski ili neki sličan jezik, ali za dubrovačko Sveučilište „čudni“ su svi oni jezici za koje ne postoje profesori na samom Sveučilištu. Tako pojedinac koji želi postati licencirani vodič za jezik relativno nam bliske Grčke mora proći preko „brda i dolina“ kako bi isto i postigao. Naime, razumijevanja je na Ekonomskom odjelu jako malo te ispada da je najbitnije uzeti novac, a zauzvrat dati djelomično lažna obećanja.

Dakle, to izgleda otprilike ovako: kandidat uplati punu i poprilično veliku cijenu tečaja, kao i dodatak za drugi jezik te iste pravovremeno i pravovaljano prijavi. Prijave fakultet naravno prihvati i tečaj započne. Prvo slijede predavanja pa „slobodno vrijeme“, a nakon toga

i ispitni rokovi. Tijekom tog perioda kandidat sazna kako mu neće biti omogućen ispitivač za jezik kojeg je prijavio, platio i na kojem prvenstveno želi raditi, a obrazloženje nadležnih jest kako se uvijek može voditi na engles-kom(?!). Jer, zašto se Grci ne bi vodili na engleskom. Kako nekome uopće može pasti na pamet da bi gosti voljeli vođenje na svom jeziku!

A ukoliko kandidat odluči ne odustati, tada tek započinju muke i situacije na osnovi povuci – potegni. Malo obećanja kako će sve biti u redu, pa onda malo neće... i tako sve do trenutka kada kandidat odluči uzeti stvari u svoje ruke i uz pomoć Dubrovačke udru-ge vodiča, sebi organizirati ispitivača na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i uz ionako paprenu cijenu tečaja platiti još i prijevoz do Zagreba. Jedina svijetla točka u svemu jest činjenica kako Ekonomski odjel Sveučilišta u Dubrovniku smatra pravovaljanom potvrdu izdanu na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Tako se barem kandidatu omogućilo dobivanje potrebne dokument-acije na vrijeme kako bi mogao uhvatiti dijelić sezone. Izgleda da se ne kaže uzalud kako nije teško ono što se mora, a umjesto da se udara glavom o zid bolje je pokušati naći neke sporedne puteve kako bi se postigao cilj. U svakom slučaju, trud se kandidatu na kraju isplatio te mu muke nisu postale „Tantalove“ već nešto na što će se s osmjehom prisjećati dok bude svoje „čudne“ goste vodio Gradom.I tako je, korak po korak, Dubrovnik dobio svoju prvu vodičicu za grčki jezik koja je uspjela prebroditi sve navedene poteškoće te već ove sezone započela s prenošenjem ljepota Dubrovnika grčkim tur-istima koje, istinu za reći, i nije tako lako fascinirati kada se uzme u obzir činjenica da je Grčka kolijevka civili-zacije i zemlja koja također ima mnogo za ponuditi.

Matea Miloslavić

Izdavač: Društvo turističkih vodiča DubrovnikGundulićeva poljana 9, 20000 Dubrovnikwww.vodici-dubrovnik.hrvodici.dubrovnik@du.t-com.hr

Za izdavača: Marina KrističevićUrednica: Antea Glumac BarbirDizajn logotipa: Darko VrbicaFotografije: fotoarhiv DTVD-aLektura: Ivana Soldo

VODIČI NEKAD I SADMolimo Vas, ustupite nam fotografije vođenja, nakratko, radi skeniranja, i pomozite da obogatimo naš fotoarhiv.Unaprijed zahvaljujemo!

AIDA CVJETKOVIĆ TIMEA BIRDACS

Grafička priprema i tisak:ALFA-2, Dubrovnik

U rubrici KARTOLINA predstavljamo društva turističkih vodiča iz drugih gradova Hrvatske

UDRUGA TURISTIČKIH VODIČA “DONAT” - ZADAR

Već punih sedam godina, od samog osnutka Udruga turi-stičkih vodiča Donat – Zadar, radi na promicanju ugle-da Grada Zadra i njegove Županije. Tu aktivnost permanentno

promidžbeno osmišljavaju s različitim edukativnim akcijama, po-

krenuvši na Danima turizma u Zadru osnivanje Zajednice turi-

stičkih vodiča Hrvatske, koja je bila i temelj osnivanja Zajednice

za interpretaciju kulturne baštine Hrvatske pri HGK, Odsjeka za

turizam. Udruga turističkih vodiča Donat broji 35 članova. Ta-

kođer, s geslom Udruge Donat „Znanja nikad dosta“, a s puno

ljubavi, znanja i ponosa prezentiraju život, običaje, tradiciju i

kulturno povijesnu baštinu sa područja Grada Zadra, njegove

Županije i šire. Zvoje stručno znanje nastoje aspolvirati što više

puta. Organiziraju zajednička druženja sa ravnateljima i kustosi-

ma muzeja, te im u goste redovito dolaze sveučilišni profesori.

Uselivši se u društveni prostor dobiven na korištenje od strane

Grada Zadra, 16. prosinca prošle godine pokrenuli su eduka-

tivne javne tribine u nastojanju da i građani sudjeluju u kreiranju

kulturno-turističkog života i upoznaju povijesnu baštinu Grada

Zadra i njegove Županije. Tribine na kojima su predavači bili

eminentne osobe odjeknule su snažno, a tome su pridonijele i

zanimljive teme s naslovima: Priprema za turističku predsezonu,

Zadar je snažan onoliko koliko je snažna njegova Županija, Kva-

liteta a ne cijena, Upoznajte svoj zavičaj, Valorizacija pomorske

zbirke....

S geslom „Zadrani turisti u svom gradu“ organiziraju i dva

puta godišnje besplatno razgledavanje stare gradske jezgre

za sve zainteresirane građane. Njihovu aktivnost primjetili su

mnogi građani, čelnici turističkih zajednica Županije i Grada, kao

i ravnatelji muzeja. Ukazana im je izuzetna čast, te je udruga,

između brojnih udruga na područja Zadra predložena za dobi-

vanje nagrade Grba Grada Zadra.

Nenad Marčina, predsjednik

Useljenje u novi ured