BROJ 2 E 2014 Info...

STRANA 1 OD 8 www.secg.biz

In fo Letter

Riječ urednika

Drage kolege ekonomisti,

U ovom broju Info Letter-‐a vas obavještavamo o aktivnostima Saveza preduzetim u proteklom periodu, predstavljamo jednog našeg člana i najavljujemo neke od predstojećih aktivnosti.

Prije svega, podsjećamo na okrugli sto o temi Finansijski aspekti pristupnih pregovora: E U , z e m l j e k a n d i d a t i i ekonomska kriza, koji je održan u decembru prošle godine. U organizaciji Saveza ekonomista Crne Gore održano je još jedno sjajno predavanje. Jakob von Ukskl (Jakob von Uexkull), osnivač World Future Council-‐a je održao predavanje o temi Global Challenges and Solutions: A Voice of Future Generation. U nastavku ćete imati priliku da čitate o ciljevima Svjetskog foruma za budućnost, kao i viđenju Crne Gore od strane gospodina Jakob von Ukskl-‐a.

U m i n u l om p e r i o d u s u potpisani i sporazumi o saradnji između Saveza i Društva ekonomista Hrvatske, kao i Saveza ekonomista Srbije.

U n a š o j s t a l n o j r u b r i c i Predstavaljamo, upoznajemo vas sa ekonomskim proKilom

diplomiranog ekonomiste Radenka-‐Mija Jovanovića iz Mojkovca, našeg člana.

Od ovog broja uvodimo novu rubriku Izdvajamo, u kojoj ćemo z a v a s i z d v a j a t i najinteresantnije tekstove i priloge. Za ovaj broj smo izdvoj i l i tekst Džonatana G r a n o v a , p r e d s j e d n i k a G l o b a l n o g i n s t i t u t a z a bezbjednost.

U ovom izdanju najavljujemo Okrugli sto o temi Mladi i zapošljavanje u Crnoj Gori. Tim povodom, uskoro će vam biti upućen poziv za prisustvo i učešće u radu ovog Okruglog stola, koji će se održati na E k o n om s k om f a k u l t e t u Univerziteta Crne Gore, u srijedu, 28.05.2014. godine, sa početkom u 10:30h (sala Mediteran).

Pozivamo vas da zajedno diskutujemo o ovoj veoma akuelnoj temi!

Srdačno,

Vaša Saška Cebalović

BROJ 2 PROLJEĆE 2014


Podsjećamo...Okrugli sto o temi Finansijski aspekti pristupnih pregovora: EU, zemlje kandidati i ekonomska kriza je održan 2. decembra 2013. na Ekonomskom fakultetu u Podgorici od strane Saveza Ekonomista Crne Gore, Ekonomskog fakulteta i fondacije Friedrich Ebert iz Beograda.

Crna Gora se uspješnim zatvaranjem nekoliko početnih poglavlja nalazi tek na početku pregovora sa EU. U svijetlu aktuelne ekonomske krize neminovno se nameću pitanja o spremnosti zemalja kandidata i raspoloživosti njihovih kapaciteta da se na pravi način angažuju u fondovima predpristupne pomoći i različitih aranžmana sa institucijama Evropske unije. Upravo je to bio i cilj Okruglog stola.

Okrugli sto je otvorio šef pregovaračkog tima Crne Gore, Aleksandar Andrija Pejović, koji je kroz svoje izlaganje omogućio uvid u pregovaračke strukture u budžetu Crne Gore i programima pretpristupne podrške EU.

Tom prilikom, Pejović je istakao da je bitno da se već sad u fazi pripreme pregovaračkih pozicija i sagledavanja izvještaja sa skrininga vidi šta su to skupa poglavlja, gdje treba da budemo posebno senzitivni u planiranju dodatnih troškova: “Bitno je da proces živi adaptivno. Vjerujem da je sprega između strategijskog planiranja i uvezivanja onoga što su nacionalni prioriteti razvoja, između onoga što je uvezivanje sa širim strategijskim okvirom EU i vođenja pregovora procesa, tako da danom članstva budemo održiva članica, a ne da uđemo sa Kinansijskim i ekonomskim problemima je jedini pravi put”, objasnio je Pejović. Prema njegovim riječima, iako se čini da ima puno vremena do

ulaska u EU, proces je previše širok i kompleksan da bi čekao na bilo koga. U pregovaračku strukturu je, kako je precizirao, uključeno 1300 ljudi. Što se tiče stanja pregleda poglavlja dva su zatvorena, a slijedi sedam gdje su predate pregovaračke pozicije i u kojima je dat pregled viđenja kako će Crna Gora pregovarati članstvo u njima: “Set od pet poglavlja koja čekaju da se otvore odnose se na javne nabavke, privredno pravo, intelektualnu svojinu, informaciono društvo, preduzetništvo i industrijsku politiku, odnosno korpus ekonomskih poglavlja koja bi mogli otvoriti ako ne krajem ove, onda naredne godine”, dodao je Pejović. Za narednu godinu određeno je, kako je kazao, oko 840 hiljada EUR za cjelokupnu evropsku integraciju: “Tu moramo imati na umu da IPA i izvještaj o napretku i sve što radimo je sastavni dio pregovaranja, gledamo ga kao jedinstveni budžet”, rekao je Pejović.

Posebnu vrijednost seminaru dali su eminentni eksperti iz Slovenije i Hrvatske koji su prisutne informisali o pozitivnim i negativnim iskustvima svojih zemalja za vrijeme pregovora i o posljedicama istih na brzinu integracija.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, Mojmir Mrak, kazao je da su pregovori za članstvo jedan dio šireg procesa pristupanja zemlje EU: “Proces pridruživanja ide mnogo duže nego proces pregovora. Pregovori su jedan dio toga, iako se sada govori manje više samo o tome. Pregovoraš o malom dijelu acquis-‐a, a 90% prihvataš. Zemlja se pridružuje EU i primjenjuju pravila koja su bila usvojena među zemljama članicama”, kazao je Mrak.



Profesorica sa zagrebačkog univerziteta Lidija Čehulić-‐Vukadinović je poručila da Evropska Unija nije med i mlijeko i neće riješiti sve probleme, tako da je bolje ući u Evropsku zajednicu kasnije, ali spreman. Tokom izlaganja Vukadinović je pokušala da objasni na koje je sve probleme nailazila Hrvatska prilikom pregovora za članstvo u EU i koji su problemi sa kojima se susreće nakon što je postala članica.

Bivša ministarka za evropske integracije, i profesorica Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović se složila sa profesoricom Vukadinović i istakla da se mora spremno ući u Evropsku Uniju. “Mora se spremno ući u Evropsku Uniju. Rast izvoza nije na nivou, a morali bi se više oslanjati na domaće investicije” poručila je Đurović. Profesorica Đurović očekuje da će 2014. biti godina konsolidacije: ”Sa konsolidacijom i makroekonomskim upravljanjem u uslovima krize sigurno da ćemo imati bolje šanse da ispunjavamo svoje pretpristupne obaveze. Ekonomska atraktivnost regiona trenutno je značajno manja, dok je fokus pažnje na političkim i institucionalnim kriterijumima i njihovoj Kinansijskoj dimenziji, koja je takođe za nas bitna. Rast konkurentnosti ne prati dinamiku otvaranja tržišta, čime se i naš Kinansijski kapacitet integracija sigurno smanjuje”, navela je prof.dr Gordana Đurović.

Prof.dr Miroslav Prokopijević sa Instituta za evropske studije iz Beograda smatra da Evropska Unija nije ono što je ranije bila, ali i da pored toga zvuči privlačno. „Izlaskom iz EU Grčka bi riješila niz problema, ali oni to ne žele. Evropska unija je privlačan cilj, ali više nije kao što je bila“, zaključio je prof. Prokopijević.

Na kraju, doc. Dr Nikola Milović, profesor Ekonoskog fakulteta u Podgorici je govorio o investicijama u proces pregovora kao pretpostavci rasta konkurentnosti. Milović je naveo da kompletan proces vođenja pregovora sa EU treba bazirati na: participativnosti, partnerstvu, informisanju i konkurentnosti.

Dinamici ovog događaja doprinio je i veliki broj studenata koji su pitanjima podstakli žučnu debatu. Kao ključna poruka sa ovog skupa može se istaći da je za svaku zemlju mnogo korisnije da bude što više spremna u momentu pristupanja Evropskoj Uniji. Na tom putu je neophodna tijesna saradnja i razmjena iskustava između zemalja iz regiona.



Predavanje o temi Global challenges and solutions: A Voice of future

generation

Savez ekonomista Crne Gore, u saradnji s Ekonomskim fakultetom iz Podgorice, je dana 25.03.2014. godine organizovao predavanje o temi Global Challenges and Solutions: A Voice of Future Generation,, koje je održao Jakob von Ukskl (Jakob von Uexkull), osnivač World Future Council-‐a.

Jakob von Ukskl je pisac, predavač i Kilantrop. Diplomirao je na Oxford-‐u iz oblasti FilozoKije, Politike i Ekonomije. 2007. godine je osnovao World Future Council u cilju zastupanja prava budućih generacija – ombudsman budućih generacija. 1980.godine, von Ukskl osniva fond za dodjelu tzv. “Alternativne Nobelove nagrade” (Right Livelihood Award). U periodu od 1987-‐1989 bio je član Evropskog parlamenta, zastupajući Zelenu partiju Njemačke.

U toku predavanja, predavač je pored mnogobrojnih istraživanja i iskustva koja je podijelio sa slušaocima, istakao nužnost sistemskih promjena na polju ekonomije, ali i ekologije, koja su neophodna državama u tranziciji, kao što je Crna Gora, ali i modernim-‐demokratskim državama zapada. ''Ili ćete biti ekološka ili neuspješna država!'', poručio je Jakob, uz detaljnu analizu svih neophodnih koraka da bi deklaracija ekološke države dobila puni smisao u praksi.

Nakon sjajnog predavanja, razgovarali smo s gospodinom Jakob-‐om o ciljevima World Future Forum-‐a, aktuelnim problemima i njegovom viđenju Crne Gore. Za početak, možete li mi reći nešto o Svjetskom Savjetu za Budućnost (World Future Council-‐WFC), i koji su vaši ciljevi?

Naš cilj je da kreiramo održiv, pravedan i diverziKikovan ekonomski i Kinansijski sistem za dobrobit ljudi i životne sredine. Svjetski Forum za budućnost radi na novoj deKiniciji Kinansijskog sistema i razvija konkretne političke predloge. Novac i ekonomija bi trebali da koriste ljudima i planeti; Kinansijska tržišta i ekonomija bi trebalo da obezbijede šanse za individualni razvoj, društvenu sigurnost, i dobrobit za sve, uključujući i buduće generacije. Tako da ova nova ekonomija treba da zaštiti životnu sredinu i naše resurse. Politički predlozi Svjetskog foruma za novi međunarodni režim vode korak po korak ka održivom Kinansijskom i ekonomskom sistemu.

Koji su najbitniniji koraci da se dođe do održivog Tinansijskog i ekonomskog razvoja koji predlaže WFC?

Komisija za Kinansije Foruma otkriva uzroke koji su doveli do trenutne krize, te razvija pristupe koji dovode do održive ekonomije. Najznačajniji od pristupa su sledeći:

• korišćenje Specijalnih Prava Vučenja Međunarodnog Monetarnog Fonda za Kinansiranje napretka globalne obnovljive energije;

• razvijanje konkretnih predloga, kao što su uvođenje pozitivne liste ”proizvoda za Kinansijska tržišta” i ponovno uvođenje starih principa za pravna neizvršenja, za ponovo regulisana održiva tžišta;

• razvijanje metoda za određivanje monetarnih troškova za nekorišćenje obnovljive energije; • diskutovanje o limitima za rast u svjetlu principa ekonomije i životne sredine.



Pomenuli ste ekonomsku krizu. Kakav je uticaj krize na razvoj održive ekonomije zapadnih zemalja?

Finansijska tržišta i monetarni sistem su u srcu svjetske ekonomije. Novi Kinansijski sistem je stoga jezgro nove ekonomije koja je u stanju da se nosi sa globalnim izazovima siromaštva, klimatskim promjenama i uništavanjem prirodnih resursa. Trenutna kriza širi politički prostor za promjene. S obzirom da je aktuelna kriza povezana sa krizom hrane i ekosistema, osnovno preispitivanje je neophodno. Počevši od preispitivanja pravila Kinansiranja, Svjetski forum će identiKikovati sistemske uzroke krize, i razviti konkretne političke predloge koji će voditi ka održivom i ravnomjernom razvoju .

U Engleskoj je nastao ogroman problem, jer su se ljudi žalili na visoke račune za struju, dok su se zvaničici plašili da im kažu da je struja morala biti jeftinija u prošlosti, zbog resursa koji su se koristili. Rezultat je da ovo postaje ogroman problem, tako da se tranzicija ka ekološkoj državi zavisnoj od obnovljivih energetskih izvora usporava. Solarne industrije idu u stečaj, od kako su Vlade smanjile podršku za njih, što nije slučaj sa industrijom fosilnih goriva. Ono što se dešava u periodu ekonomske krize je da najjači lobi pobjeđuje, a Vlada pokušava da nađe izlaz koji će biti fer prema svakome, a i prema budućnosti. Na kraju, u periodu krize ipak pobjeđuje najlakši način, a to su najači lobiji, pa se grade nuklearne elektrane sa velikim subvencijama. U nekim zemljama, oni koriste krizu kao šansu da idu u drugom pravcu i Njemačka je dobar primjer za to.

Nakon boravka u Crnoj Gori i sastanaka sa zvaničnicima, šta mislite o stepenu održivog razvoja naše zemlje?

Mislim da je mnogo toga što bi trebalo i moralo da se uradi. Zvaničnici su svjesni činjenice da postoje različiti pritisci u zadnjih dvadeset godina od kad je usvojen koncept ekološke države. I tada akcenat je bio na državi. Tako da sad, kad je država na putu pridruženja Evropskoj uniji postoje standardi koja Crna Gora polako ispunjava tokom pregovora, i koji donose novi pritisak na postojeće propise. Ali kako se Crna Gora kreće prema EU, mnogo je bolje da svoje standarde usklađuje sa standardima Unije, i pretvori misao o ekološkoj državi u realnost. Ono što sam osjetio tokom mog kratkog boravka je da ovo može biti pravi trenutak za promjene, jer je prisutna sve veća svijest ljudi i globalno smo na raskrnici, ovo može biti naša poslednja šansa. Takođe, zemlje koje ozbiljno shvataju ovo stanje, će imati mnogo više prednosti, prije svega što su investitori motivisani da investiraju tamo gdje će znati da njihove investicije neće postati bezvrijedne u budućnosti. Dakle, odlična pimamljiva poenta za Crnu Goru je to što će investitori znati da ulažu u ekološku državu. S obzirom da su investitori prepoznali Crnu Goru kao destinaciju za ulaganje, mnoge stvari bi trebalo uraditi u narednom periodu, kako bi se taj trend u budućnosti nastavio i unapijedio još više, počevši sa rušenjem zgrada i objekata koji nisu po propisima. Takav je bio slučaj u susjedstvu, Albaniji, gdje je jedan od prvih poteza gradonačelnika bilo rušenje osmospratovnog hotela, koji je bio sagrađen bez građevinske dozvole.



Sporazumi o saradnji

Savez ekonomista Crne Gore je nastavio da sarađuje sa organizacijama i udruženjima u zemlji i van nje. U proteklom periodu SECG je potpisao sporazum o međusobnoj saradnji sa Udruženjem ekonomista Hrvatske, kao i Savezom ekonomista Srbije. Sporazume su potpisali, sa strane SECG-‐a, predsjednik Saveza, prof. dr Saša Popović i, s druge strane, prof. dr Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, odnosno, Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije (SES).

Savez ekonomista i pomenuta udruženja imaju zajednički interes u saradnji koju ovim sporazumom najavljuju. Zajednička saradnja između ostalog obuhvata: edukaciju, tj. programe stručnog usavršavanja, pružanje konsultantskih usluga iz oblasti razvoja i unapređenja kadrovskih potencijala, te kroz razradu zakonske regulative i nuđenje novih zakonskih rješenja.

Sporazumom je takođe predviđena izrada studija, analiza projekata, kao i saradnja na izdavanju brošura, priručnika, časopisa i drugih publikacija.

Zajednički će biti promovisan koncept cjeloživotnog obrazovanja, i u tom smislu organizovano usavršavanje predavača, trenera i zaposlenih kod ugovornih strana, ali i drugih učesnika.

Na okruglim stolovima, konferencijama i forumima, koji će biti zajednički organizovani, ugovorne strane će doprinositi edukaciji iz oblasti ekonomije i menadžmenta, kao i u pogledu ostalih, aktuelnih profesionalnih tema i izazova.



Predstavljamo...U ovom broju Info Letter-‐a predstavljamo vam Jovanović Radenka -‐ Mija, našeg člana.

Mijo Jovanović je rođen 5. februara 1966. godine u Mojkovcu. Završio je osnovnu i srednju školu u Mojkovcu, a zatim diplomirao na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta Crne Gore u Podgorici. Radio je u MUP-‐u, Odjeljenje bezbjednosti u Mojkovcu do 1993. godine, a od kraja 1994. godine je vlasnik i izvršni direktor D.O.O. "Alfa trade" u Mojkovcu. Živi i radi u Mojkovcu i otac je četvoro djece.

Postavili smo Miju nekoliko pitanja vezano za njegovu karijeru i izazove u poslovanju.

Zašto ste odabrali da studirate ekonomske nauke i da se profesionalno bavite ekonomijom?

S obzirom na to da sam srednju školu učio u malom gradu i da tada nije bilo velikog izbora, pohađao sam pedagošku školu, koja i nije mnogo povezana sa ovim što danas radim. Međutim, tokom svog školovanja posebno sam volio matematiku i svijet brojeva, pa je to presudno uticalo da upišem baš taj fakultet. Oduvijek sam bio radoznao, pa su računovodstvo, bankarstvo, Kinansije koje sam učio na fakultetu zadovoljavale moju radoznalost. Odlučio sam da se profesionalno bavim ekonomijom, jer su stečena znanja i vještine potpuno primjenljive u praksi, a mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija su praktično neograničene.

Vašu karijeru ste počeli u javnoj upravi, a ubrzo z a t i m s t e s e o p r e d j e l i l i z a p r i v a t n o preduzetništvo .Zašto?

Posao u javnoj upravi mi je pomogao da steknem određeno iskustvo prije pokretanja spostvenog biznisa, ali sam se ipak odlučio da otvorim svoju Kirmu. Privatno

preduzetništvo sa sobom nosi veliki rizik i odgovornost, ali donosi Kinansijsku i profesionalnu nezavisnost, prosperitet, a meni i profesionalno zadovoljstvo.

S obzirom na uspješno poslovanje u Mojkovcu i veoma konkurentne cijene, da li ste razmišljali da proširite poslovanje i na druge gradove Crne Gore?Često razmišljam, ali mislim da se to neće desiti u skorijoj budućnosti, jer mi je sada cilj da učvrstim poslovanje u Mojkovcu zbog velike konkurencije. Trenutno ispitujem tržište, jer ćete se složiti da je rizično ući u tako nešto zbog uspješnih trgovačkih lanaca. Ukoliko dođe do proširenja, onda će za početak to biti u gradovima sjevernog regiona.

Poslije dvije decenije uspješnog bavljenja ekonomijom u privatnom sektoru, kroz koja ste sva poslovna iskušenja prošli i koji je Vaš glavni savjet za mlade preduzetnike?

Kao i u svakom drugom poslu, tako sam i ja u ovom prošao kroz brojna iskušenja i prepreke, pa sam doživljavao i uspone, ali i padove. Istakao bih da mi je najteži period poslovanja bio raspad zajedničke države, jer sam veliku količinu robe uzimao sa srpskog tržišta, a tada je dolazilo do problema zbog prenosa robe. I danas se osjeća loše funkcionisanje platnog prometa, što otežava poslovanje između ove dvije države.

Mladim preduzetnicima bih poručio da koračaju hrabro u sopstveni biznis, ali da ne daju da ih novac opije, da stoje čvrsto na zemlji, da imaju vjeru u sebe i svoje objektivne mogućnosti.


!


PROGRAM PROGRAM 10:30 – 10:45 Pozdravna riječ:

Prof. dr Saša Popović, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Prof. dr Milivoje Radović, dekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici G-‐din Bojan Lađevac, Friedrich Ebert Stiftung

10:45 – 11:05

11:05 – 11:25

Prof. dr Čedomir Čupić, Fakultet političkih nauka, Beograd "Sociološki aspek. nezaposlenos. mladih"

Prof. dr Gorana Krstić, Ekonomski fakultet Beograd "Problem nezaposlenos. mladih -‐ ekonomski aspek."

11:25 – 11:45

11:45 – 12:05

Prof. dr Mirjana Radović Marković, Institut ekonomskih nauka Beograd“U.caj dualnog sistema obrazovanja na zapošljavanje mladih: primjeri dobre prakse”

Prof. dr Milivoje Radović, Ekonomski fakultet Podgorica "Nezaposlenost mladih u Crnoj Gori"

12:05 – 12:25

Marija Mijušković, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore Jelena Miljanić, Kancelarija za koordinaciju Sistema UN u Crnoj Gori “Akcioni plan za unapređenje zapošljavanja mladih u Crnoj Gori 2014”

12:25 – 13:00 DISKUSIJA i ZAKLJUČCI


Okrugli sto

MLADI I ZAPOŠLJAVANJE U CRNOJ GORI

Ekonomski fakultet, Podgorica, sala Mediteransrijeda, 28. maj 2014. god. u 10.30h

Najavljujemo:


Džonatan Granov, predsjednik Globalnog instituta za bezbjednost

Jonathan Granoff, president of Global Security Institute

Mi smo prva civilizacija u kojoj se traganje za realnim i traganje za dobrim razdvojilo. Sadašnji predominantni pogled na svijet usvaja naučni metod kao jedini legitimni metod otkrivanja istine. On se oslanja na predviđanje, ponavljanje, kontrolu i kvantiKikaciju. Ovaj aspekt ljudskog iskustva nije podložan kategorijama kao sto su duša, ljubav, značenje, ličnost i svijest koje su na taj način marginalizovane i smještene uglavnom u domen estetike. Tek se u poslednje navedenim kategorijama nazire svrha, telos. Može se pretpostaviti da smo preokupirani onim kako, a da ignorišemo zašto. Ishod toga je zakon bez pravde (preokupacija procedurom), liječenje bez izlečenja (fokus na simptome i zanemarivanje duboko sistemskog iscjeljenja), Kinansijski sistemi koji se ne osvrću na proizvodnju dobara i usluga (svrha kapitala), umjetnost bez ljepote, KilozoKija koja ne traga za istinom (većinom fokusirana na metod), oružje bez bezbjednosti (nuklearno naoružanje kao najbolji primjer usavršenih sredstava u svrhu zaostalih ciljeva), religija bez ljubavi i transcedentnosti (fokus na obrede, rituale i dogme). Naučni metod je veoma korisno i dragocjeno intelektualno sredstvo kojim se istražuje, cijeni i u kombinaciji sa tehnološkom vještinom, manipuliše prirodnim svijetom. To nije jedina dimenzija ljudskih traganja ili otkrića.

Sadašnja paradigma poistovjećuje ekonomski rast i razvoj. Razvoj je ono što se dešava nakon dovoljnog rasta da se nahrane, obuku i i skuće ljudi. On obuhvata kulturu, duhovnost i kvalitet činjenice da smo ljudska bića.

Sadašnja paradigma odbacuje neophodnost da se živi u harmoniji sa živim sistemima koje smo pogrešno označili kao prirodno okruženje, a oni su zapravo dio samog našeg bića i čudesne mreže čiji smo dio.

Sadašnja paradigma je bazirana na ideološkoj premisi napretka.

Postoji odsustvo svetog i prepoznavanja misterije. Mi dolazimo iz i vraćamo se u nepoznato. Mi smo podržani i obdareni sviješću od strane moći koja ostaje izvan našeg pukog intelektualnog kapaciteta da shvatimo, ali ta moć ostaje stvarna i prisutna i dobra je više nego što to mogu da utvrde naše deskriptivne snage i mjerenja.

Prevele Aleksandra Amidžić i Jovana Janković

Ekonomski fakultet, Smjer Finansije


O NAMA:

UREĐIVAČKI TIM:Prof. dr Saša Popović

Saška Cebalović

Mr Bojana Femić

Mr Milena Radonjić

Ivan Živković

BILTEN:Br. 1, Q4 2013

KONTAKT:A: Jovana Tomaševića 37, 81000 Podgorica

T: +382 69 015 683

W: www.secg.biz

e-mail: [email protected]

Žiro račun: 505-115069-87,Atlas banka Podgorica

Identifikacioni broj (EuropeAidID): ME-2012-FRI-2003566738

Savez ekonomista Crne Gore ( S E C G ) j e n e d a v n o promijenio adresu i sada se nalazi na adresi Jovana Tomašev ića 37 , 81000 , Podgorica.

Kad smo već kod adrese, ne zaboravite na našu email adresu: ofT [email protected] . Šaljite nam svoje predloge, sugestije, kritike, pohvale, i mi ćemo ih uvažiti.

http://www.secg.biz

http://www.secg.biz

mailto:[email protected]




BROJ 2 E 2014 Info...

Documents

Transcript of BROJ 2 E 2014 Info...