Bratstvo i Drugarstvo Omladine Na Autoputu - Rudi Supek

7/24/2019 Bratstvo i Drugarstvo Omladine Na Autoputu - Rudi Supek

1/16

Bratstvo i drugarstvo omladinena Autoputu

Lako je govoriti o odgojnoj vrijednosti jedne radne akcije. Ljudisu oduvijek smatrali, da je rad najbolje sredstvo odgajanja, a buro -aska klasa u svom usponu (u periodu prvobitne akumulacije kapitala)nainila je od rada, u njegovoj puritanskoasketskoj varijanti, osnovusvega morala. Treba rei, da u naim drutvenim sredinama jo namnogim mjestima esto puta manjka mnogo od pozitivnih vrijed-nosti tog radnog morala, koji nam je zaostalost u industrijskom raz-vitku, kao i kulturni utjecaji istonjakog fatalizma, ili graniarskogvojevanja, ili hajdukovanja, uskratila. Stanoviti ostaci onog, to sezove javaluk, rasipanje i nesmotreno poduzimanje raznih radnihzadataka, jo je esta pojava u naem privrednom ivotu. Mladegeneracije bi openito morale nastupati, a nuno i nastupaju, jer imstruna sposobnost i savjesnost postaje sve izrazitiji ideal drutve-nog napredovanja, kao to to pokazuju i nai rezultati anketiranja naAutoputu, s otporom prema toj vrsti drutvene zaostalosti. Stoga nijeudo, da tako esto podvlae, da je ivot na Autoputu korisna stvar,

jer razvija ast i ponos za dobro izvreni rad, ali upravo zbog

toga tako estoko protestiraju protiv nedostataka organizacije na ra-dilitu. Zato i smatraju da je glavni nain drutvenog napredovanjadanas u naoj sredini struna sposobnost, a ne moda politike veze,roditeljski imetak ili dobra enidba!

Meutim, elili bi prije svega neto rei o nekim viim drutvenimvrijednostima, koje nosi u sebi ova radna akcija, a koje se ne mogunikako svesti na onaj najopenitiji s tav o odgoju mladog ovjekapomou i kroz rad. Rije je o irenju brats tv a i jedinstva meu na-im narodima, kao i o razvijanju drugarstva, bez kojeg nema ovog

jedinstva. Omladina je jasno uoila da su to najdublje vrijednostikojima slui ova radna akcija, ali ih to nije smetalo da zauzmu ikritiki stav prema nekim nedostacima, koji su se na Autoputu po-

javili upravo u odnosu prema ovom cilju.

717

RUDI SUPEK


2/16

BRATSTVO JEDINSTVO

Ovaj Autoput, koji e se protegnuti od Ljubljane preko Zagrebai Beograda do evelije, nosi ime Bratstva i jedinstva, i on doistapovezuje veinu naih republika i naroda, simbolizirajui jedinstvo

nae domovine. Ali, pored njegova vanjskog i simbolinog obiljeja,on nosi i jedno dublje, rekli bismo u njemu ukopano znaenje, a to

je da je iznikao iz napora omladine koji se odvijao stvarno u duhubratstva i jedinstva nae omladine, te e za mnoge ostati neposredniznak, a za sve posredni svjedok ove od najveih tekovina nae na-rodne revolucije.

Ima velikih historijskih programa i parola kao to su one izFrancuske revolucije o Slobodi, Jednakosti i Bratstvu koji suvremenom izgubile svoj pravi smisao, izlizale se na historijskim do-gaajima i pretvorile u prigodnu frazu, iako znae jednu odreenu inesumnjivu historijsku etapu razvitka. No, iako je svakom historij-skom programu sueno da postane ustanova, a time i navika, ijistvaralaki napor ostaje sakriven slijedeim ganeracijama, ima i ta-kvih, koji po svojoj prirodi trae stalno obnavljanje, koji su diojednog ljudskog napora i tenji koje valja svagda obnavljati, i kojiuvijek u sebi nose dio otkria i zanosa, neophodnih razvitku i bu-enju svake socijalne svijesti. U bra tstvu i jedinstvu to ih naa

omladina urezuje u puteve, kojim e potei novi ivot naeg drutva,ima neto to ve postaje drutvena tekovina, navika, izvreno djeloza nama, ali i neto to treba obnavljati, to svaka generacija nanovooiviljuje i nanovo izgrauje u sebi kao dio drutvenog i ljudskog bia.U takvu tekovinu ulazi i mnogo toga, to sadri u sebi parola bratstvai jedinstva. ta, zapravo, ona sadri, ako apstrahiramo od pravilnogrjeenja nacionalnog pitanja, koje je zadavalo tolike brige naimnarodima ?

U prvom redu, valja rei i donekle ispraviti ono to smo upravo

spomenuli, da bratstvo i jedinstvo naih naroda nije takva tekovina,koja bi ve postala tradicionalni okvir drutvene svijesti, ili, gledanosa stajalita graanina, drutvena navika, kao to je to sluaj uFrancuza ili Talijana. Rije je o tekovini ili drutvenom djelu jo uradu, u akciji, djelu koje je jo uvijek dio ivog politikog programa,nastojanju za koje je jo i danas potrebno i vrijedno zalagati se.Prosto zbog toga, to se jo nismo sasvim oslobodili predrasuda iznedavne prolosti, i jer nacionalno pitanje u svojem rjeavanju (kojeu buroaskom smislu znai, kao i sve buroaske vrednote, u prvom

redu razgranienje ili ograniavanje) u socijalizmu mora primiti svojpozitivni vid, naime zbliavanje i stapanje u viu ljudsku zajednicu,koja na svojem prvom stepenu za nas znai konkretno zajednicu

718


3/16

jugoslavenskih naroda! To je ono to omladina veoma dobro osjea,i vie je nego zanimljivo, kako. ona usko povezuje patriotizam ililjubav za domovinu sa bratstvom meu naim narodima i drugarskimodnosima meu mladom generacijom. To nam je potvrdila i jednaanketa na Autoputu.

Na pitanje to smatraju najkorisnijom stvari na Autoputu i to onnajvie razvija, brigadiri su mogli birati pet odgovora od dvanaestmoguih. Ukupno smo dobili 5880 odgovora od pripadnika 27 raznih

brigada (7 seljakoradnikih, 2 radnike, 2 srednjokolskoradnike,6 srednjokolskih i 6 studentskih) iz svih krajeva Jugoslavije. Razu-mije se, da je anketa bila anonimna i da je primijenjena prije od-laska s Autoputa, kao jedna vrsta kritikog osvrta na sva iskustva,doivljena na Autoputu, a ujedno i kao sugestija za budue radneakcije. Rezultat je bio slijedei:

Ljubav prema d o m o v in i ....................................... 913(16%)Drugarstvo i smisao za kolektivni ivot . . 875 (15%)Bratstvo meu naim narodima . . . . 844 (14%)Poznavanje novih krajeva nae zemlje . . 566 (10%)ast i ponos za dobro izvreni rad . . . . 517 (9%)Zdravlje pomou rada i s p o r ta .........................406Takmienje meu omladincima .........................383

Slobodan omladinski i v o t...................................

313Osjeaj za urednost i i s t o u ........................ 293Uenje novih zanimanja i poslova . . . . 271

Kulturna r a z o n o d a ............................................ 266elja za isticanjem i heroizmom . . . . 233

Vidimo da ne postoje znatnije razlike izmeu prva tri odgovora,te iako bratstvo meu naim narodima zauzima tree mjesto, njegovznaaj je stvarno vei, jer ljubav prema domovini je jedna toliko

uopena, sloena i pomalo apstraktna vrijednost, da je svatko bezoklijevanja i bez obzira na konkretna iskustva moe birati, dok brat-stvo u naem sluaju sadri neka neposredna iskustva dodir meuomladincima iz raznih republika, takmienje u pogledu radnog us-

pjeha i inae pa prema tome i mogue sukobe i trvenja , ega jezaista bilo, no to nije natetilo spoznaji o znaenju ove akcijeupravo za irenje bratstva. To nam dobro pokazuje i injenica da,kad se trailo od ispitanika da ranguju svoje odgovore prema znaaju,bratstvo meu naim narodima zauzima prvo mjesto 8 puta (kod8 brigada), ljubav prema domovini 6 puta, a drugarstvo i smisaoza kolektivni ivot 5 puta!

719


4/16

irenje bratstva ima za nas i jedan poseban drutvenoodgojniznaaj. U emu se on sastoji? Drutvena stvarnost nije neka jedno-lina i homogena cjelina, pa tako nisu ni pojmovi, koje o njoj stjeemladi ovjek. Drutvena sredina svakog ovjeka je neto to ide

od ueg kruga irim krugovima, od kolijevke ka ovjeanstvu. Prekoporodice, kole, vlastite pokrajine, klase i nacije ide do dravnihgranica i preko njih. Kako e se on konkretno oblikovati, zavisi odsame drutvene strukture. Ideal je da moe postepeno rasti irei setako da ne nalazi u zaprekama svojeg irenja opravdanje za uskouili sebinost u svojim uim krugovima (ono to nazivamo malogra-anskom porodinom zadrtou ili pak lokalovinizmom ili prostoovinizmom!). Ali da niti u iskljuivoj irini ne nalazi podrku zaodravanje svoje uskoe i ogranienosti: romantika ljubav prema

ovjeanstvu ili narodu uz eksploataciju u svojoj klasi ili porodici!Ili u nacionalnoj eksploataciji u ime civilizacije ili vie kulture!Harmonini drutveni odgoj linosti trai, prema tome, izvjestansklad opijih ili irih drutvenih vrednota i uih ili posebnijih. Raz-vijanje jednih na raun drugih redovito vodi do raznih oblika misti-fikacije drutvene svijesti.

U nas je bratstvo dobilo jedan naroiti smisao, jer ono nije nitiproces mehanike asimilacije pojedinih dijelova jednog drutva pojedinih naroda Jugoslavije u jednu viu stvarnost, niti je onaneka nasilna integracija, kao to je bio sluaj kod velikog broja

buroaskih nacionalnih dravnih tvorevina, ve je ona jedno dobro-voljno i aktivno zbliavanje, gdje svatko istupa u ime stvarne neza-visnosti, to jest s punom nacionalnom individualnou, sa svim njenimposebnim crtama i ide zbliavanju i stapanju u jednoj vioj stvar-nosti, koja pored svoje openitosti i irine uva i itavo bogatstvoi raznolikost njenih sastavnih dijelova. U oblikovanju linosti i kul-ture takav je slobodni i aktivni proces veoma vaan s drutvenoggledita, jer ui pojedince, koji se inae izjednauju u svojim tenja-ma i pravima, da uvaju svoju individualnost, da stavljaju veiakcenat na lina prava i osobenosti. To je c rta pozitivnog i kon-struktivnog individualizma, bez kojeg nema pravilnog razvitka dru-tvene samosvijesti i osjeaja za kulturnu raznolikost, bez koje jednodrutvo nuno stagnira. Osim toga, a to je moda i najvanije,Uei se jedinstvu uz potovanje pojedinih individualnih osobina sva-kog naroda, i dobrovoljno idui viem jedinstvu, mladi se ovjek uionom internacionalizmu, koji zaista znai ravnopravnost malih i ve-

likih naroda, potovanje univerzalnog i individualnog u ovjeanstvu,to je ideal komunizma! Naa zemlja sa svojim federativnim uree-njem, ali i sa svime to ono podrazumijeva u sociolokom i kulturnompogledu, s obzirom na ravnoteu unutranjih odnosa i izrazitu indi-

720


5/16

vidualnost pet bratskih naroda, predstavlja takvu kolu dinamikiuravnoteenih socijalnih vrijednosti, koje lee u komunistikom po-kretu.

Izgleda, da to naa omladina vrlo dobro osjea. Na pitanje to mu

se najvie svidjelo na Autoputu, a na to pitanje se moe dati bilokakav i najliniji odgovor, jedan brigadir rabotnik iz kumanov -ske brigade odgovara, da je to upoznavanje sa raznim ljudima izraznih republika. A jedna brigadirka iz ljubukoapljinske brigade,takoer po zanimanju radnica, odgovara da je to to smo doli udodir sa svim omladincima iz raznih krajeva nae zemlje, dok druga

brigadirka, studentica iz sarajevske brigade, tonije kae da je tozbliavanje omladine iz svih krajeva zemlje, dok e to jedan stu-dent iz ljubljanske brigade, nakon tolikih drugih, ukratko saeti ri-

jeima: Meusobno zbliavanje omladine nae domovine, jednomrijeju kovanica bratstva i jedinstva.Jer valja rei da je za mladog ovjeka doivljaj ne u rei

otkrie kad susretne drugog mladog ovjeka iz jednog drugog,udaljenijeg kraja, kad moe s njime razmijeniti poglede, vidjeti gakako se ophodi meu svojima, a kako s drugima. To nije susret sastrancem, koji nosi u sebi nepoznanicu, koju elimo spoznati samo izintelektualne znatielje, tu se radi o susretu s naim ovjekom i dru-gom, koji nam je stran samo utoliko, to nas obavezuje da nepoznato

u njemu pretvorimo u nau ljudsku blizinu i povezanost. A i to jetono, samo onda kad jedan ovjek drugom pristupa iz daljine ili izdaleka, dok je omladinac sasvim blizak jedan drugome, ak i onda kaddolazi iz jako razliitih sredina. Naa omladina tu bliskost pretpostav-lja kao neto sasvim prirodno. Zato je u tim dodirima spontana i vrlo

brzo pro testirana protiv svega to moe ljude udaljiti i razdvojiti.Ona tom istom spontanou pristupa i omladini i ljudima iz drugihzemalja, pa stoga osjea moda vie nego omladina nekih drugih ze-malja, to znae staljinistiki pokuaji da ju se izolira ili umanji na

meunarodnom planu. Ovo povjerenje u ovjeka i u bratstvo kojeunosimo u vlastite odnose, neobino je dragocjeno i za nau meu-narodnu suradnju, jer, kao to je to ve J. J. Rousseau isticao, akoelimo da bi ljudi suraivali kao braa na dravnom planu poeljno jeda ive u zajednicama koje kao takve omoguuju bratske odnose, to

jest da nisu niti premale jedne prema drugima da bi se osjeali za-postavljeni i sitni, niti prevelike, da bi se osjeali silnima i gospoda-rima! Odnosi meu narodima u jednoj drutvenoj zajednici oito mo-raju biti takvi, da bi dozvolili jedan ljudski i ovjeni odnos prema

ljudima uope.U sociologiji nalazimo pojam socijalne ili nacionalne distancije, koja

se pojavljuju meu pripadnicima raznih drutvenih slojeva ili etni-

721.


6/16

kih grupa, odnosno narodnosti. Nacionalna distancija moe imati raz-liite uzroke: aktivni nacionalni antagonizmi (kolonijalni naroda i im-

perijalistiki narodi, borba nacija za prevlast u politikoideolokom iliekonomskom pogledu, i t. d.), nacionalne predrasude (ostaci starih

aktivnih antagonizama i zaostalih rasistikih pogleda), razlike u men-talitetu zbog kulturnohistorijskih uvjeta razvoja, psihologija grupe(grupe se vole razlikovati jedne od druge, pa se slue i etnikim raz-lozima u izvjesnim uvjetima) i, konano, zbog prostog nepoznavanjaili kulturne ili geografske udaljenosti. Redovito nalazimo sve te uzroke,u veoj ili manjoj mjeri, zajedno pomijeane. Kako stoji u tom po-gledu s naom omladinom na Autoputu? Aktivnim antagonizmima jenaa narodna revolucija presjekla korijen pravilnim rjeenjem nacio-nalnog pitanja. No, ostale uzroke jo nalazimo. Naravno, kad je rije

o nacionalnim ili etnikim predrasudama, koje se esto svode prostona razlike u mentalitetu, postoji jaki ideoloki otpor protiv njih. Mismo se mogli uvjeriti konkretnim ispitivanjima, da omladina pruajaki otpor takvim predrasudama, im osje ti da se iza njih krije nekapolitika ili ideoloka namjera. Tako, kad smo ih stavili, pred zadatakda biraju pripadnike raznih etnikih grupa (naroda i narodnih ma-njina u Jugoslaviji) u konkretnim odnosima ivota na Autoputu, idali im alternativu da mogu birati pojedince ili sve prosto oznaa-vajui itav upitnik jednim velikim plusom, svi su se odluivali na

taj plus, to jest odricali se da vre bilo kakvu razliku meu pojedi-nim etnikim jedinicama ili grupama. Dovoljno je bilo, da stav budedovoljno openitili formuliran na openit nain, ime se je nuno p ri-

bliavao jednom ideolokom stavu, pa da se omladinci ograde od is -kljuivanja bilo koga.

Neto drugaiji rezultat dobili bi, ako bi ih stavili pred zadatak daodaberu pripadnike onih etnikih grupa sa kojima bi eljeli neposre-dno suraivati u radnim akcijama, dakle u jednom neposrednom za-datku. Ovako postavljenim zadatkom prisili smo ih na neki nainda zaista biraju. Pa i u ovom sluaju velik broj nije elio da odabire,ili se ogradio od onih narodnih manjina, sa kojima ima neke histo-rijske sporove (Maara, Nijemaca, Talijana, Turina, Arbanasa, Ci-gana). Da neke predrasude jo ive vidjelo se po nekim izborima, takosu Slovenci ee birali Srbe od Hrvata, a Makedonci Hrvate od Srba.Ovdje se oito radi o utjecajima jo predratnih odnosa meu ovimetnikim grupama, to se zadralo u miljenju starijih generacija isada prenosi na mlae. Oni se, dakle javljaju kao zaostajanje nekih

preivjelih politikih odnosa, jer je oito da su po mentalite tu Hrvatinajblii Slovencima, a Makedonci blii Srbima nego Hrvatima. Ovdjese postavlja nuno pitanje, da li razlike u mentalitetu, to ne znaidrugo nego u nekim tradicionalnim i suvremenim (utjecaj tradicije

722


7/16

i utjecaji industrijalizacije) kulturnm navikama ili crtama, moe bitiuzrok ove vee ili manje distancije meu pojedinim etnikim grupa-ma? Razumije se da moe, ali urpavo zbog toga moe biti i uzrokmanje ili vee privlanosti. Tu se sastajemo s jednom pojavom, kojanije vjena, ve prolazna, jer se uvjeti drutvenog ivota, kulture icivilizacije, sve vie izjednaavaju i mnoge razlike u mentalitetima

briu, tako da je esto mnogo tonije govoriti o socijalnokulturnimrazlikama u mentalitetu, nego o nacionalnim. Kao to niti razlike u

pogledu linog temperamenta, koji je stvar bioloke konstitucije, nisuzapreka za najintimnija prijateljstva, tako redovito to nije sluajni kad se radi o razlikama u mentalitetu. Naprotiv, te razlike sa-dre esto puta izvjesnu dra i zanimljivost. To je smisao onoga, kadkae ona omladinka, da joj je najljepi doivljaj suset s ljudima izraznih krajeva nae zemlje. Meutim, ove razlike pod izvjesnimokolnostima mogu postati razlog izvjesne distancije ili udaljavanja.I na to valja obratiti panju, Tako smo imali prilike da vidimo, kakou jednom naselju, brigadiri iz raznih brigada otklanjaju Crnogorce,

jer su neki brigadiri iz crnogorske brigade jednom izazvali tunjavuna plesu. Tu se, zapravo, radilo o jednom mladenakom ispadu, koji.nije tako rijetka pojava kod nae omladine, i sam po sebi ne pred-stavlja neki tei problem, ali pod uvjetima ivota u naselju, odmah jedolo do izvjesne generalizacije i svi su Crnogorci postali manje sim-

patini. Razumije se, kad se uoilo ovu netrpeljivost, nije bilo tekoda jedna druga crnogorska brigada svojim ponaanjem osvoji opesimpatije, jer je htjela dokazati da imaju krivu predodbu o Crno-gorcima, koji su inae, treba rei, pripadali najboljim brigadama na.Autoputu po svojem zalaganju i kolektivnom duhu. Ovdje jedan kon-kretni sukob, jedan incident potaknuo je odreenu predrasudu i premadrugima. To su momenti na koje valja uvijek obraati panju i pra-vovremeno ih uklanjati, kad se radi o zajednikom ivotu raznih et-nikih ili socijalnih grupa, jer to vai i za odnose meu raznim dru-

tvenim slojevima (odnosi intelektualaca i radnika ili seljaka!). Kaoto se drutvene predrasude uklanjaju lako i efikasno, kad se ideod opih ideja (bratstva, internacionalizma, ovjekoljubivosti) premauima, tako se one lako stvaraju, kad se pod konkretnim uvjetima

pojavljuju sukobi ili netrpeljivosti, a organizacija ivota doputa dase oni generaliziraju. Budui da je organizacija omladinskih brigada

provedena po lokalnim principima, a to znai nuno u veini slua-jeva i po etnikim osobinama, a nase lja tako da su zastupljene u nji-

ma brigade iz raznih krajeva (jedan brigadir kae, da ga svako na-selje podsjea na Jugoslaviju u malom!), to postoji i opasnost ova-kvih generalizacija. Tim vie, kad se potie takmiarski duh, koji

723:


8/16

moe lako degenerirati, kao to je esti sluaj u sportu, i do ovi-nistikih tendencija.

Koji put moe prividno i sasvim sitni i u prvi mah opravdani razlogdovesti do stvaranja nacionalne distancije. Tako je u jednom naselju

jedna ljubljanska studentska brigada ogradila svoj krug ispred ba-rake lakom ogradom, da ga ne bi drugi oneiavali. Dakle, prosto uime izvjesnog reda i istoe. Pa su branili drugima da ulaze u nji-hov krug. I druge brigade su se povele za njima, p a kad je svakaogradila i svoj krug i svoje prolaze, ovjek se doskora naao u jed-nom labirintu ogradica i prolaza, te je gotovo kaoTezej poelio nekuArijadnu da mu prui nit snalaenja! Tako je iz brige zbog reda iistoe nastalo neto to nam urbanisti vole koji put prikazivati kaoapsurde sitnovlasnikih nagona. Nacionalnie predrasude esto puta

zapoinju s dobrim razlozima, a degeneriraju u neovjene odnose, paih valja uvijek kontrolirati na razini meuljudskih odnosa i pravovre-meno suzbijati. Razumije se, da je slijedea smjena, iji je etiki sa-stav bio isti, raskrila sve to i stvorila opet jedan lijepi prohodni parkza upotrebu svima!

Dogaalo se da brigade brane ulaz u svoj krug brigadirima drugihbrigada iz straha od krae. I ovo na prvi pogled izgleda opravdanamjera, ali je njena teta mnogo vea u moralnom pogledu, nego to

bi mogla biti od neke krae! Briga oko odravanja reda u samoj bri-gadi, jer se pored radnog uinka, nagraivao i red, higijena i discipli-na, naveo je neke da se suvie bave svojim unutarnjim prilikama i za-borave pri tom na jaanje veza s drugim brigadama. Tako jedan bri-gadir iz sarajevske brigade, koji smatra da je najkorisnija stvar naAutoputu razvijanje bratstva meu naim narodima, primjeuje napitanje, to mu se najmanje svidjelo: Ako ne glavni, a ono jedan odglavnih ciljeva izgradnje Autoputa je zbliavanje mladih ljudi. Na tomese malo radilo. Ako je dolo do zbliavanja, ono je djelo vie sluaja

nego nekog nastojanja odozgo. Zar se nebi mogle pozvati neke bri-gade na igranku u krug svog atora, a ne kad netko hoe ui da muse to esto osporava, i t. d. O tome bi se moglo puno pisati. Iakotakve pregrade nisu bile opa pojava, valja voditi o ovom prigovorurauna i posvetiti to vie panje organiziranju susreta meu bri-gadama u cilju njihova zbliavanja.

Koliko je omladini stalo do tog zbliavanja pokazuje i podatak izankete (upitnik br. 1 OS OA), gdje na pitanje to bi valjalo ubudue

poboljati na rad nim akcijama, u odgovorima 23 brigade nalazimo

esto odgovor Meusobno posjeivanje brigada, tako da se po brojuodgovora nalazi 3 puta na 2. mjestu, 2 puta na 3. mjestu, 5 puta na4. mjestu, 2 puta na 5. mjestu, 4 puta na 6. mjestu, 3 na 7. mjestu,

724


9/16

i t. d. Vidimo, da se ovdje radi o jednoj potrebi, koju omladina nesmatra potpuno zadovoljenom.

RAZVIJANJE DRUGARSTVA

Pojam bratstva navikli smo upotrebljavati za zbliavanje meu na-rodima. Moda zato, jer su narodi i nastali, pored historijskih, i iznekih biolokih razloga, kao to je oblikovanje razliitih govora, koje

poistovjeujemo u veilkoj mjeri sa svojom ljudskom prirodom, iakobi bilo razumnije da se svi sluimo istim govorom, kao to upotreblja-vamo i iste matematike formule za ono to je openito. Braa su usrodstvu po krvi, narodi po potrebi da se sporazumijevaju govorom,koji ih je razdvojio. Pojam bratstva je jedan kompenzatorski pojami njime se prikriva neto to bi trebalo, konano, prerasti. Pravi ljud-ski sadraj odnosa meu ljudima, bez obzira na etniko i socijalnopripadanje, mora biti drugarstvo. On se ne poziva na srodstvo pokrvi i sposobnosti artikuliranja glasova, ve na sposobnosti da osje-amo i borimo se za iste vrednote bez kojih nema napretka ovje-anstva. Bratstvo jugoslavenskih naroda poivalo je na klimavim no-gama, sve dok nije dobilo za sadraj drugarstvo: jedan racionalni ide-al, koji izdie ovjeka iznad razlika po krvi, govoru ili navikama sre-dine. Stoga smisao bratstva, to ga kuje naa omladina, valja potra-

iti u drugarstvu. Zaista, klju za njega nalazimo u stavu omladineprema drugarstvu. Vidjeli smo u naprijed navedenoj anketi i stavuomladine prema koristi od Autoputa, da se ljubav prema domovinioslanja odmah na drugarstvo, a ovo na bratstvo meu narodima.Ustvari, konkretan sadraj ovog bratstva lei u drugarstvu, u jednomnovom odnosu prema drutvenoj prirodi ovjeka, prema obavezi kojujedan ovjek ima u odnosu na drugog ovjeka u drutvenom ivotu,u povezanosti i solidarnosti, u znaku koje mlada generacija gradi noviivot. Drugarstvo znai socijalizam i humanizam.

Ako analiziramo odgovore na slobodno postavljano pitanje, to imse najvie svidjelo, vidjet emo da kod gotovo svih brigada, najljepidoivljaj, koji je imao kao pojedinac, u preko 50% sluajeva odnosise na drugarstvo. Evo, nekoliko primjera:

1. VI. Novosadska (radnika) brigada Broj odgovora\

Drugarstvo i smisao za kolektivni ivot, bratstvoomladine iz raznih krajeva nae zemlje . . . 36

Posjet Zagrebake komedije . . . . . . . 7

Radni elan i pjesma o m la d in e...................................

4 Rad na mainama ......... 3 Takmienje izmeu brigada . . . . . . 3

725


10/16

Kulturnozabavni ivot .......................................... 3 Ispraaj komandira ete k u i .................................. 2 Higijena ............................. 1 Rad na r a d i l i t u ........................................................ 1

I t . d.

2. V. Banjaluka (srednjokolska) brigada: Drugarstvo meu b rig a d ir im a ................................... 36 Meusobno upoznavanje ljudi iz raznih krajeva . 18 Kulturnoumjetnike p r ir e d b e ................................... 16 Logorske vatre ........................................................ 12 Radni elan ............................................................... 6 Kolektivni i v o t ................................... 13

Stjecanje novih znanja..........................................

4 Ljepote p r i r o d e ............................................................... 2 Meusobna sportska t a k m i e n j a ............................ 5 Proglaenje brigade u d a r n o m ................................... 3 Briga oko zdravlja b r ig a d i r a ................................... 3 Izlet u Postojnsku p i l j u .......................................... 1 Sve se s v i a ............................................................... 1

3. Beogradska studentska (tehnoloki fakultet):

Drugarstvo i smisao za kolektivni ivot, bratstvoomladine iz raznih krajeva nae zemlje . . . 23

Radni elan i portvovanje omladine, njena svijesti zalaganje na r a d u ................................................. 11

Osjeanje odgovornosti pred kolektivom . . . 2 Dobro ocjenjivanje radnog u i n k a ............................ 1 I z l e t i ......................................... 1

I t. d.

4. Odgovori 48 brigadirki studentske zagrebake Marijane Lazar: Drugarstvo izmeu b r ig a d i r a ................................... 24 Radni entuzijazam i zadovoljstvo

nakon izvrenog z a d a t k a .......................................... 12 Organizacija drutvenog ivota u naselju . . . 11 Bratstvo i jedinstvo omladine iz raznih krajeva . 5 Razonoda u slobodno v r i j e m e ................................... 5 Fiziki rad ................................... 2 Odnos komandnog kadra prema brigadirima

u njihovoj b r ig a d i........................................................

2 Takmienje; sport; kulturne priredbe; odmor nakon

uspjenog rada; kupanje na Krki; kad pada kia . 1

726


11/16

Uglavnom sve se svia .......................................... 1 Radost koju donosi promjena,

osjeaj usmjerenosti i davanja 1

I tako bi mogli redati odgovore i proi sve brigade, koje su sudjelo-vale u izgradnji Autoputa, a njihovi se odgovori ne bi bitno razliko-vali. Podudarnost u tako velikom procentu odgovora, koji izraavajukao najljepi doivljaj drugarstvo, je tolika, da bi ovjek u prvi mahpovjerovao da se radi o nekom dogovoru kod onih koji odgovarajuili o nekoj posebnoj propagandi, koja je nastojala sugerirati ovu dru-tvenu vrijednost. Meutim, kad proitamo iza ovih suhoparnih stati-stikih podataka neposredne izjave, onako kako su spontano napisa-ne, bez ikakve prisile ili nagovora, onda moemo lako i sigurno osje-titi, kako se ovdje radi o jednom ivom i intenzivnom linom doiv-ljaju. I odmah nam se namee pitanje, zato je upravo drugarstvo ononajintezivnije to je pojedinac mogao doivjeti na Autoputu? Nijeli drugarstvo ono to ulazi u stil odnosa meu omladinom, to vaii za odnose u koli, na ulici, u tvornici na sveuilitu? Kakav posebanznaaj je drugarstvo moglo dobiti u ovim uvjetima?

Drugarski odnos meu omladinom u socijalistikom drutvu, kojeje sruilo klasne predrasude, je sasvim prirodna stvar, ali ovdje jeono dobilo i jedan poseban znaaj: drugarstvo u zajednikom naporu

i portvovanju u ostvarenju jednog vlastitog zadatka. Taj napor iportvovanje nosio je sve osebine borbe, borbe miroljubive, ali kojaje itekako doputala da se jasno uoi, koliko je jedan pojedinac spre-man da se rtvuje za drugoga ili za svoj kolektiv. U takvim oitova-njima ljudske solidarnosti krije se uvijek zanos ili entuzijazam bezkojega ivjeti ne bi znailo vieivjeti! Taj zanos je po svojoj pri-rodi sasvim neto suprotno od onoga desperaterstva, koje se razvijau stanjima oajanja i besperspektivnosti, u onim alkoholiarskim po-norima bez dna, koji iskuavaju jedan dio omladine. Svaki omladinac,

koji je imao priliku osjetiti ili doivjeti, to znai ono glavinjanje iz-meu konstruktivnog napora i desperaterstva, izmeu nade i oajanja,prisutne i nedohvatne budunosti, ukratko izmeu bia i nitavila, odkojih prvi znai ivotnu koncentraciju i zanos u dobro izvrenom ra-du, a drugi privlanost onog metafizikog vrtloga u kojem iezavaindividualnost uz prezir i prividnu superiornost, svaki onaj koji jeosjetio to znae oscilacije mladenakih poleta i malaksalosti, naaoje u ovom drugarstv u jednu neospornu ljudsku vrijednost, koja ega pratiti i onda kad se bude udaljavao od mladenakog elana i usam-

ljivao se, dobrovoljno ili prisilno, u zrelim bavljenjima. I kad imamou vidu ovu stvarnost mladenakog ivota sa svojim dilemama, ondanam je jasno da ovaj intimni plebiscit za drugarstvo nije fraza, nije

727


12/16

uvjetovan niim povrno izvanjskim, ve: odraava jedan iskreni iduboki lini doivljaj.

Znai li to, da omladina nema inae prilike doivjeti tako nepo-sredno i potpuno vrijednost drugarstva? U svakom sluaju, ne podtako ozbiljnim i cjelovitim uvjetima kao na radnoj akciji. I ve sama

ova injenica opravdava postojanje takvih radnih akcija. Odvelo binas suvie daleko, kad bi eljeli analizirati to sve ulazi u doivljajdrugarstva, jer je to uvstvo vrlo sloeno kao sva slina uvstva, istotako kao i ljubav ili prijateljstvo, slino dostojanstvo ili osjeaj slo-

bode. Drugarstvo je ak kao neki preduvjet za sva ta uvstva. Zatoda ne vjerujemo da za mnoge vai ono to nam tako jasno kae jedna

brigadirka iz zagrebake brigade: Najvie mi se svia drugarskiodnos u naoj brigadi, jer mislim da je to ono najvrednije to smo

ovdje stvorili. To drugarstvo e mi ostati najljepa uspomena. Jedanbrigadir iz studentske sarajevske brigade kae, da mu se najvie svi-a: Raspoloenje omladine i visoka volja za rad, drugarski odnos iz-meu seoske, radnike, studentske i srednjekolsko omladine, a je-dan mlai brigadir iz skopske brigade kae: Na Autoputu najviemi se svidjelo drugarstvo i osjeaj da i ja predstavljam neto, i dasam ravan s drugim, jaim i odraslim drugovima. Slino misle i bri -gadirke iz sarajevske brigade o odnosu brigadira prema njima: Uvir

jek je veselo drugarstvo na najviem nivou, drugovi su jako paljivi

prema nama. Ili jedan drugi brigadir kao najljepe istie: elje mno-gih ljudi za zbliavanjem i razumijevanjem. I sve te mnogobrojne is-krene izjave o ljepoti drugarstva rezimira jedna brigadirka tako, dana upit to joj se najvie svidjelo na Autoputu kratko odgovara Od-nosi meu nama!

Ba zbog toga to je drugarstvo bilo ono, to se najvie cijenilo ito je znailo najljepi doivljaj, brigadiri su na odnose drugarstvagledali i kritiki. Bilo bi pogreno zakljuiti iz prednjih izjava, da su

ih oni potpunoma zadovoljavali. Ne, mnogo tota je ovdje kripalo.Na to nas upuuje i jedno drugo ispitivanje. Uzeli smo 7 brigada. (2studentske i 5 srednjokolskih), prosjeno po 60 brigadira, i primi-

jenili smo jedan upitnik, koji nam je morao pokazati razvitak njiho-vih stavova prema ivotu i odnosima u brigadi u toku boravka naAutoputu. Ispitivanje smo vrili nakon dolaska brigada na Autoput i

prije njihova odlaska, u razm aku od 4 tjedna. Meu ostalim pitanji-ma nalazila su se dva, koja nas sada zanimaju: a) Kakvi su drugarskiodnosi meu brigadirima u tvojoj brigadi, uzeti u prosjeku? b) Kakvi

su drugarski odnosi meu brigadirima tvoje brigade i drugih brigada,uzeti u prosjeku?

728


13/16

Brigadiri su mogli ocijeniti te odnose sa pet ocjena (vrlo dobri,dobri, osrednji, slabi, vrlo slabi). Prosjene vrijednosti bile su za prvoi drugo ispitivanje slijedee:

Odnosi u istoj brigadi: M1 M2

1. Crnogorska, srednjokolska 4,39 4,492. Skopska, srednjokolska 4,14 2,183. Zagrebaka, srednjokolska 4,08 2,204. Sarajevska, srednjokolska 4,04 1,985. Ljubljanska, srednjokolska 4,21 1,986. Beogradska, studentska 4,00 3,867. Zagrebaka, studentska 3,99 3,89

Prve etiri brigade ivjele su u isto vrijeme u istom naselju, tojest u entjurju, a isto tako i ostale tri u Makovcu, to znai da suotprilike bile okruene podjednakom socijalnom klimom. Zanimljivoje da se svi odgovori u prvom ispitivanju kreu od dobrih do vrlodobrih odnosa. U drugom ispitivanju jedino kod crnogorske brigadevidimo laki porast (kod njih jedino i nalazimo da najvei broj odgo-vora glasi vrlo dobri!), dok kod studentskih brigada vidimo bezna-ajni pad, a kod ostalih srednjokolskih osjetljiv pad. Kako emo ob-jasniti ovu pojavu?

Postoji vie moguih pretpostavki. Jedna bi bila, da su se brigadiri

razoarali jedni u drugima, jer su vie oekivali u tom pogledu jedniod drugih, dakle da su doli s pretjeranim zahtjevima ili oekivanjima.Druga je mogunost da su se u toku ivota na Autoputu poeli postav-ljati unutar samog kolektiva sve vei zahtjevi na brigadire, koji su seodrazili kao pogoranje njihovih odnosa. Trea je mogunost da se radidjelomino o jednom procesu normalizacije, to znai da ljudi uobi-ajene odnose prosuuju kao prosjene, a djelomino da su interveni-rali neki vanjski faktori na njihovo pogoranje, Nama se ine da imaneto istine u svim hipotezama, ali njihov doseg u konkretnom slu-

aju trebalo bi potanje ispitati, to ovdje nije bilo mogue. Meutim,neke druge promjene u stavovima nas upuuju da su neki faktori mo-gli utjecati izvana. U prvom redu injenica, da je dolo do pada i kodocjenjivanja odnosa izmeu vlastite i drugih brigada. Evo, rezultataodgovora na drugo pitanje:

Odnosi meu brigadama M1 M2

1. Skopska, srednjokolska 4,31 2,332. Crnogorska, srednjokolska 4,19 4 , 1 53. Zagrebaka, srednjokolska 3,91 1,974. Sarajevska, srednjokolska 3,59 2,22

729


14/16

5. Ljubljanska, srednjokolska 2,96 2,426. Beogradska, studentska 3,79 4,557. Zagrebaka, studentska 3,76 3,67

to vidimo u ovom ispitivanju? Samo dvije srednjokolske brigade

ocjenjuju svoj odnos prema drugim brigadama izmeu dobrog i vrlodobrog. No, to je tek nakon dolaska u naselje, iskustva jo manjkaju,pa se ostali rezultati, koji padaju izmeu osrednjeg i dobrag mogushvatiti kao izvjesna poetna rezerviranost. No, tim vie iznenaujedrugo ispitivanje. Znaajan porast vidimo samo kod beogradske stu-dentske, gdje veina smatra da su ti odnosi vrlo dobri, kod zagre-

bake studentske i crnogorske srednjokolske moemo sm atrati danema promjene u ocjeni, dok kod ljubljanske srednjokolske vidimoslabi pad (ali ve je njihova poetna ocjena bila da su ti odnosi osred-

nji, naime oko ocjene 3), dok kod ostalih srednjokolskih vidimo osjet-ljiv pad. Ovdje slobodno moemo postaviti pitanje, to je moglo utje-cati na odnose meu brigadama u istom naselju? Njihovi dodiri nisutako uski kao oni u brigadi. Da li je tendencija da se unutarnje odnoseocjenjuje kao slabije utjecala i na vanjske odnose, to jest na odnos

prema brigadirima drugih brigada? Ili su neki vanjski odnosi kvarilijedno i drugo? U upitniku, koji smo primijenili na razvitak tih s ta-vova, ima vie odgovora, koje bi mogli smatrati kao indirektni odgo-vor na ovo pitanje, ali ini nam se da je naroito simptomatian jedan

odgovor. Pitanje je glasilo: Smatra li da takmiarski duh, koji se raz-vija u brigadama, teti ili ne teti drugarskim odnosima? Brigadiri sumogli na to pitanje odgovoriti takoer u dva navrata, dakle na poetkuakcije i na koncu, sa slijedeim odgovorima: jako mnogo, mnogo,djelomino, izuzetno, nipoto. Evo, prosjenih rezultata u ovom pitanju:

tetan utjecaj takmiarskog duha M1 M21. Skopska, srednjokolska 1,51 4,142. Crnogorska, srednjokolska 1,76 2,03

3. Sarajevska, srednjokolska 1,92 3,874. Ljubljanska, srednjokolska 1,95 4,145. Zagrebaka, srednjokolska 2,35 3,956. Beogradska, studentska 1,45 1,977. Zagrebaka, studentska 1,81 2,22

to vidimo u ovim odgovorima? U prvom redu, da u poetku gotovosvi smatraju da takmiarski duh ne teti nipoto ili samo izuzetnodrugarskim odnosima meu brigadirima. Jedino zagrebaka srednjo-

kolska smatra da teti od izuzetno do djelomino. Meutim, u dru-gom ili zavrnom ispitivanju, prije odlaska s Autoputa, dolazi do os-jetljivih promjena u stavu brigadira svih brigada. Svi se slau, mogli

730


15/16

bi rei ako uzmemo prosjek kao da se radi o jednom ovjeku, da tak -miarski duh teti vie nego to su to u poetku mislili. Kod nekih jeta promjena u miljenju velika, pa tako Ljubljanani i Skopljani sma-traju da teti od mnogo do jako mnogo,Sarajlije i Zagrepani od dje-lomino do mnogo, Crnogorci i zagrebaki studenti uglavnom da tetiod izuzetno prema djelomino, dok jedino beogradski studenti ostajuu zoni nipoto do izuzetno, ili se oslonjaju uglavnom na izuzetno. Oni,

prema tome, zadravaju jo najpozitivniji stav takmiarskom duhu, inisu skloni da vjeruju da bi on mogao tetiti dobrim odnosima meu

brigadama ili, barem, oni ga ne optuuju da je pokvario te odnose, jerkako smo vidjeli ranije, oni jedini smatraju da su odnosi meu bri-gadama ostali ne samo vrlo dobri ve da su se jo i poboljali!

Iako ne moemo sada optuiti takmiarski duh kao jedinog krivca

za pogoranje drugarskih odnosa, nema sumnje da on u tome igraizvjesnu ulogu. Zaista, onaj tko se upoznao s reimom ivota i orga-nizacijom odnosa prema radnom uinku u radnim naseljima, zna vrlodobro da je sve bilo udeeno tako da bi se to vie razvijao tak miar-ski duh. To je ilo tako daleko, da je raalo svakodnevno mnoge ne-gativne pojave u odnosima meu brigadirima raznih brigada, a moralase nuno odraziti i u njihovim unutarnjim odnosima. U jednom je aksluaju dolo na povratku s Autoputa do ope tunjave izmeu lanovadviju brigada, da bi izvan naselja raistili neke stare raune!

Treba li osuditi razvijanje takmiarskog duha ha radnim akcijama?Oito je, da ne! Vidimo da se svi omladinci u poetku odnose pozi-tivno prema njemu. Znai, prema tome, da se nisu poduzele potrebnemjere i postupci, kojim bi se paralizirali njegovi mogui i nuni ne-gativni utjecaj. Jasno je, da u buduim akcijama treba posvetiti vie

panje tome da se neutraliziraju negativne pojave takmiarskog duha,da se omladina natjee, ali da se naui radovati i uestvovati u uspje-hu svojih drugova, a ne da to raa nezadovoljstvo, zavist, osvetolju-bivost i, moda, pojavu ovinistikih tendencija, ili prosto tendencijupovlaenja u sebe, to e se nuno odraziti kao demoralizacija u odno-sima unutar same brigade. Sada nam je jasnije da se takmiarski duhnuno negativno odrazio, iz mnogih razloga, ne samo u odnosima meubrigadama, nego i unutar samih brigada. To nije, dakako, morala bitiopa pojava, ali primjer ovih sedam brigada ukazuje da se tu radi o

jednoj opoj opasnosti, kojoj treba posvetiti u buduim radnim akci-jama vie panje nego dosada.

Ima drutava u kojima se takmiarski duh suzbija, tako da se po-

bjednik na jednoj trci vie ne smije natjecati na drugoj, kako se nebi uzoholio. Ima drutava, koje podstiu takmiarski duh sve dok jaine istrijebi slabijeg, to lei i u prirodi buroaskog ili kapitalistikog

731


16/16

konkuretnskog ekonomskog ivota. Za socijalistiko drutvo morabiti znaajno, da podstie takmiarski duh, koji u pojedincu buditenju za odlikovanjem, ali da istovremena odgaja i ravnodunost pre-

ma poastima i vanjskim znakovima uspjeha, drugim rijeima: da uiovjeka vilikodunosti i skromnosti, jer se vrijednost linosti mjerisposobnou da svoje prednosti pretvori u velikodunost i u zaboravi

Bratstvo i Drugarstvo Omladine Na Autoputu - Rudi Supek

Documents

Transcript of Bratstvo i Drugarstvo Omladine Na Autoputu - Rudi Supek