Srednja Strukovna kola Silvije Strahimir Kranjevi Travanj 2012.

kolska godina: 2011./2012.

Maturanski radTema: Elektrini hladnjaci i zamrzivai

Uenik:

Mentor:

Branko Vrselja

Ivanko Magani

UvodPojam rashladnog ureaja je u osnovi pogrean, jer nijedan ureaj ne moe da stvara hladnoi, jer poto, fiziki gledamo, hladnoa ne postoji. Fizika definira toplotu kao stanje molekularnog kretanja materije koja se zavrava na apsolutnoj nuli t = -273,15 C. Da bi se vrilo hlaenje, mora se oduzeti toplotna energija tamo gdje se eli hlaenje. Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlaenja tijela. U tom smislu, hladiti znai nekom tijelu smanjivati unutranju energiju odvoenjem energije, to se manifestira snienjem njegove temperature. Hlaenje je proces sniavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr. rashlaivanja hrane, ouvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doivljaja. Hladnjaci i strojevi za hlaenje usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se dogaaju u normalnoj atmosferi. Escher Wyss je 1913. godine po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom ureaju. Dvadesetih godina prolog stoljea zapoinje serijska proizvodnja kuanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. freoni 1945. godine postaju najznaajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to znaenje zadravaju do danas. Konstantan rashladni uinak kod tehnikog hlaenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne doe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadrava svoja svojstva kroz itav uporabni vijek rashladnog ureaja i nije potrebna njena zamjena. Sve to je potrebno za odravanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogunost odvoenja topline iz sustava. Kruni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utroak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najee kao mehaniki rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od nie na viu okolinu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se krunim procesom prenosi toplina s okoline na neku viu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treu vrstu ljevokretnih krunih procesa ine procesi u kojima se uz utroak mehanikog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi. Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni ureaji i apsorpcijski rashladni ureaji.

17

Konstrukcija hladnjakaKuite hladnjaka izraeno je od dekapiranog elinog lima i zatieno postupkom lakiranja. Takva povrinska zatita osigurava lijep izgled, otpornost na blae idarce i ogrebotine, zatitu od korozije, neosjetljivost na kiseline, luine i promjene temperature. Unutranjost hladnjaka izraena je od specijalne plastine mase koja ne zadrava mirise hrane. Ta je obloga izraena od jednog komada (bez spojeva stranica), to olakava ienje. Vrata hladnjaka izraena su slino kao i ormar (vanjski dio od lima), a unutranja obloga od specijalne plastike s odgovarajuim udubljenjima za smjetaj namirnica. U veini izvedbi vrata se otvaraju uz samo bonu stranu, to je vano ako se hladnjak nalazi neposredno uz neki element. Osim toga, u veini sluajeva smjer otvaranja moe se promijeniti ovisno o konkretnim uvjetima smjetaja. Svi dosadanji tipovi hladnjaka imaju toplinsku izolaciju od polieretana. To je specijalno ekspandirajue sredstvo koje se ubrizgava izmeu kuita i unutranjeg ormara od plastike. Tako izvedena toplinska izloacija ima dobra izolacijska svojstva pa su mogue relativno tanje stijenke kuita nego u starijih tipova. Odim toga, kompaktna izolacijska izolacija ini cijelio kuite vrstim i stabilnijim.

Kompresorski rashladni sustavSvaki kompresorski rashladni sustav sastoji se od sljedeih karakteristinih elemenata: kompresora, kondezatora, isparivaa, suionika s filtrom, kapilarne cijevi i rashladnog medija. Kompresor Kompresor je osnovni sastavni element rashladnog sistema ije se djelovanje zasniva na promjeni tlaka rashladnog sredstva (medija) i njegova agregatnog stanja. Kompresor usisava pare medija (freona 12) iz isparivaa kroz usisnu cijev i tlai je kroz potisnu cijev prema kondezatoru. Kompresor je hermiki zatvoren u zajednikom kuitu s pogonskim elektromotorom.

17

Slika 1 kompresorski rashladni sistem: 1-kompresor. 2-kondezator, 3-ispariva, 4-suionik s filtrom, 5-kapilarna cijev

Kondezator Kondezator je dugaka cijev uloena u rebrastu limenu plou smjetenu na stranjoj strani hladnjaka. Osnovni zadatak kondezatora je to efikasnije odvoenje topline u okolni prostor (zbog toga treba imati to veu povrinu). Zbog odavanja topline rashladno sredstvo mijenja agregatno stanje (para se pretvara u tekuinu), tj. Para medija za hlaenje se kondezira (kao i vodena para). Za efikasno djelovanje kondezatora vano je da povrina bude uvijek ista, jer neistoa djeluje kao toplinski izolator. Ispariva Ispariva je element rashladnog sistema u kojemu rashladno sredstvo osparava, a toplina potrebna za isparivanje oduzima se iz okoline (unutranjosti hladnjaka) i tako ga rashlauje. Ispariva ima suprotnu funkciju od kondezatora. Ispariva kuanskih hladnjaka izraen je od aluminija specijalnim tehnolokim postupkom. U hladnjacima s odjeljkom za niske temperature ispariva ima, gledano s prednje strane, oblik slova U, a u nekim je modelima spojen i s gornje strane. Sa stranje je strane obino zatvoren aluminijskom ploom, a s prednje plastinim vratacima da bi se omoguilo postizanje to nie temperature. U hladnjacima bez odijeljka za smrzavanje ispariva je ploast i smjeten vertihalno iz stranicu ormara.

17

Slika 2 Karakteristine izvedbe isparivaa; lijevo-ispariva kao odjeljak za smrzavanje; desno-ploasti (vertikalni) ispariva u hladnjaki bez odijeljka za smrzavanje

Suionik s filtrom Suionik (dehidrator) valjkastog je oblika, izraen od bakrene cijevi i zavaern na kraju cijevi kondezatora. U njemu je smjeteno posebno sredstvo za odstranjivanje (upijanje) vlage i sito koje zadrava eventualnu neostou. Ve i mala koliina vlage uzrokuje zaleivanje otvora kapilarne cijevi, a time i prekid procesa hlaenja.

Kapilarna cijev Zadatak kapilarne cijevi je da priguuje rashladno sredstvo izmeu kondezatora i isparivaa. Kapilarna je cijev vrlo jednostavni priguni ventil izmeu dijela rashladnog sistema visokog tlaka (kondezatora) i dijela sistema niskog tlaka (isparivaa). To je obina tanka cijev, najee bakrena, odreene duljine i ima izgled debljine ice. Pri prolasku rashladnog sredstva kroz tu cijev malog promjera naglo pada tlak i tempreatura. Na izlazu iz kapilare tlak rashladnog sredstva jednak je tlaku u isparivau.

Rashladno sredstvo Rashladno sredstvo (medij za hlaenje) omoguuje proces hlaenja promjenom svog agregatnog stanja u krunom toku kroz rashladni sistem. Svako rashladno sredstvo mora udovoljiti nekim zahtjevima: treba imati veliki toplinski kapacitet, za njegovu se kompresiju mora troiti to manji rad, mora postizati to vei rashladni efekt, ne smije komijski tetno djelovati na materijale od kojih je izraen rashladni sistem, ne smije biti tetno za zdravlje i kvalitetu namirnica, treba imati svojstvo podraaja osjetila (miris). 17

Za kopmresorske rashladne sisteme u hladnjacima za domainstva kao medij za hlaenje slui specijalno sredstvo nazvane freon 12. Freoni su ugljikovodici kojima su neki atomi ugljika (C) i vodika (H) zamijenjeni atomima fluora (F) i klora (Cl). Freon 12 je bozbojan, slabijeg mitisa, nije zapaljiv, a radni mu je tlak povoljan. Taj medij moe istei iz rashladnog sistema i kroz najmanje rupe kroz koje inae zrak ili amonijak u istim uvijetima ne moe istjecati. Zato je potupuno besprijekorno brtvljenje svih spojeva izmeu elemenata sistema te njihova potpuna neprozirnost. Meinarodna oznaka freona 12 je R12, a u rashladnoj tehnici se upotrebljava vie vrsta freona. Koliina freona 12 u rashladnom sistemu ovisi od kapacitetu i konstrukcijskoj izvedbi hladnjaka. Podatak o koliini rashladnog sredstva za veinu hladnjaka naveden je na natpisnoj plou, zajedno sa ostalim podacima na poleini aparata. Za punjenje rashladnog sistema sredstvom za hlaenje pri eventualnoj intervenciji potreban je specijalni ureaj za vakuumiranje i punjenje, odgovarajui ispitni i mjerni materijal.

Apsorpcijski rashladni sistemAposrpcijski rashladni sisten specifian je po tome to se za cirkulaciju rashladnog sredstva koristi toplinska energija, za razliku od kompresorskog, za koju se koristi samo mehanika energija. Osnovni elementi ovog rashladnog sistema jesu grijai element, kondezarot, ispariva, apsorber i sredstvo za hlaenje.

Grijai element Grijai element svojim djelovanjem (zagrijavanjem) omoguuje cirkulaciju rashladnog sredstva. Za rad grijaa koristi se elektrina energija (najee), ali se u posebnim izvedbama te vrste hladnjaka moe koristiti plin, petroleg ili istosmjerna struja iz akumulatora. Za apsorpcijske hladnjake u domainstvu koristi se iskljuivo elektrini grija. Izraen je u obilku metalnog cilindra s dva prikljuna izvoda. Promjer grijaa (cilindra) iznosi oko 20 mm, a duljina oko 120 mm. Spirala grijaa upreana je u izolacijsku masu, a sve je smjeteno u metalnu cijev. Ako spirala pregori, potrebno je ugraditi novi grija jer nikakav popravak nije mogu. Grija je smjeten u posebno leite unutar generatora rashladnog sistema, gdje je osiguran dobar prijelaz topline. Leite grijaa je toplinski izoliran prema okolini. Snaga grijaa ovisi o kapacitetu i izvedbi hladnjaka, a iznmosi oko 100 W.

Rashladno sredstvo

17

Kao rashladno sredstvo u apsorpcijskim hladnjacima za domainstvo slui amonijak (NH3). Taj se medij najee koristi u industrijskim rashladnim ureajima srednjih i velikih kapaciteta. Amonijak ima dobra termodinamika svojstva. Toplina isparavanja relativno mu je visoka, a specifina zapremnina mala. Loa mu je osobina to to s vodom stvara agresivnu smjesu koja nagriza bakar i bakrene legure, pa se one ne mogu upotrebljavati u konstrukciji rashladnog sistema. Kao apsorber se upotrebljava destilirana voda. Eventualno istjecanje amonijaka iz rashladnog sistema moe se osjetiti po mirisu. Za odreivanje mjesta istjecanja amonijaka u veim ureajima slue lakmus-listii, koji u prisustvu tog sredstva poprimaju boju maline. Ostali elementi rashladnog sistema (kondezator, ispariva) imaju istu finkciju kao i u kompresorskom sistemu, ali su malo drugaije konstrukcije.

17

Elektrini sistem hladnjakaElektrini sistem kompresorskog hladnjaka ine ovi elementi: elektromotor, startni relej, zatita elektromotora i termostat. Osim navedenih, svaki hladnjak ima i sljedee (pomone) dijelove: arulja za rasvjetu unutranjosti, mikrosklopku rasvijete, prikljuni elektrini vod (gajtan) i vodie kojima su elektrini elementi povezani u jedinstven sistem. Najnovije izvedbe hladnjaka imaju i elektrini grija za odleivanje isparivaa snage 20 W.

Slika 3 Karakteristina izvedba elektrinog sistema kompresorskog hladnjaka: P-prikljunica kojom se elementi u prikljunoj kutiji kompresora povezani s ostalim elementima onstalacije, M- prikljunica elektromotora, SR- startni relej, BR- Bimetalni relej, ms- mikrosklopka, -arulja, T- termostat

17

Slika 4 Shema elektrinog djelovanja kompresorskog hladnjaka

ElektromotorZa pogon kompresora u hladnjacima za domainstvo slui jednofazni asinhroni elektromotor s kratkospojenim rotorom. Elektromotor je dvopolni (s jednim parom polova), to mu omoguuje brzinu od 2900 okretaja u minuti. Elektrini namot statora sastoji se od dvije faze, i to glavne i pomone (kao i ostali jednofazni elektromotori). S obzirom na to da su krajevi obje faze meusobne spojeni u jednoj toki, na prikljunici su izvedena tri kontakta namota statora (zajedniki izvod, izvod glavne faze i izvod pomone faze). Pomona faza ukljuena je u strujni krug samo u trenutku pokretanja rotora, odnosno do postizanja nazivne struje elektromotora. Otpor glavne i pomone faze ovisi o snazi i ostalim karakteristikama elektromotora. Za orijentaciju, otpor glavne faze iznosi od 12 do 20 OMA, a pomone faze od 30 do 50 OMA. Za pojedinu izvedbu elektromotora vrijedi pravilo da je otpor pomone faze vei od otpora glavne faze za 2 do 3 puta najee. Tu je relaciju dobro znati pri ispitivanju ispravnosti elektrinog namota motora. Nazivna snaga elektromotora ovisi o kapacitetu i izvedbi hladnjaka, a najee se kree od 80 do 140 W. Elektromotor je, zajedno s kompresorom, smjeten u hermetiki zatvoreno kuite i s njim ini jednostavan funkcionalan sklop. Suvremeni elektromotori u hladnjacima mnogo su otporniji prema padu napona u elektrinoj mrei nego starije izvedbe. Veina hladnjaka nesmetano radi i pri padu napona i do 15 % nazivnog (220 V).

17

Startni relejStartni (pomoni) relej ima zadatak da omogui pokretanje elektromotora. Naime poznato je da jednofazni elektromotor bez pomone faze na moe stvoriti okretno magnetsko polje. Startni relej sastoji se od svitka i jednopolne sklopke, s kojom ini jedinstveni element, a smjeten je u prikljunu kutiju elektromotora. Relej se spaja na namot elektromotora izmeu krajeva (izvoda) glavne i pomone faze. U trenutku ukljuenja elektromotora na izvor napona strujnim krugom pone protee mnogo vea struja od nazive. Ona prolazi kroz svitak releja, izaziva elektromagnetsku silu i aktivira (zatvara) sklopku releja, koja tako i pomonu fazu ukljuuje u strujni krug. Nakon toga se rotor elektromotora pone okretati, a struja koju motor vue iz elektrine mree sve se vie smanjuje. Kad rotor elektromotora dosegne predvieni broj okretaja, strujnim krugom protee nazivna struja koja je i 10-ak puta manja od struje pokretanja (u trenutku ukljuenje na mreu). Ta struja vie nije dovoljna da zadri elektromagnetsku silu releja, sklopka se otvori i iskljui pomonu fazu motora strujnog kruga. Ovisno o snazi i izvedbi elektromotora, struja pokretanja iznosi od 7 do 11 A, a nazivna od 0,6 do 1,2 A.Slika 8- Elektrina shema startnog releja, es- elektrini svitak, s- sklopka

Bimetalni relejZadatak bimetalnog releja jest zatita namota elektromotora od preoptereenja i eventualnog pregaranja. To je ustvari sklopka u strujnom krugu glavne faze motora koja se aktivira (iskljuuje) djelovanjem poviene temperature na bimetalnu ploicu (pomini kontakt) sklopke. Bimetalni se relej aktivira zbog protoka mnogo vee struje od nazivne (i one koja nastaje pri pokretanju motora), odnosno zbog poviene temperature metalnog kuita kompresora. Djelovanje bimetalnog releja moe se uti pri radu hladnjaka. Naprimjer ako se nakon duljeg rada elektromotora hladnjak iskljui i odmah nakon toga ponovo ukljui okretanjem dugmeta termostata na niu temperaturu od postignute, iz kompresora moe se uti karakteristini zvuk. U tom trenutku namot motora se nalazi u strujnom krugu, ali se rotor nee poeti okretati zgob bimetalnog releja. Zbog prethodnog rada kompresora postignuta je velika razlika u tlakovima ulazne i potisne cijevi kompresora. Tlak na potisnoj strani agregata u trenutku pokretanja (aktiviranja termostata) dodatno optereti elektromotor. U tom trenutku struja pokretanja mnogo je vea od struje predviene za aktiviranje startnog releja i da nije ugraena zatita, namot bi mogao pregoriti. Ta struja protijee

17

kroz bimetalni relej, zagrijava bimetalnu ploicu i tako prekida strujni krug. Sve se to dogaa za samo nekoliko sekundi. U sluaju velikog pada napona (za vie od 15 % od nazivne vrijednosti), strujnim e krugom protjecati takoer poviena struja, aktivirati bimetalni relej i tako zatititi namot elektromotora od pregaranja. Bimetalni relej iskljuuje elektromotor iz strujnog kruga i u sluaju pregrijavanja kuita koje je nastalo zbog poviene struje ili zbog dugotrajnog rada motora. Nakon to se bimetalna polica ohladi, braa se u prvobitni poloaj i ponovo ukljuuje namot el.motora u strujni krug.Slika 9- el. shema bimetalnog releja; a i normalnom poloaju, b- u poloaju nakon aktivacije

TermostatTermostat je sklopka u strujnom krugu elektromotora koja se zatvara ili otvara ovisno o temperaturi u unutranjosti hladnjaka. Temperaturu u hladnjacima reguliraju tzv. Kapilarni termostati s mogunou izbora (kontinuirane regulacije) temperature. Na zavretku kapilare nalazi se temperaturno osjetilo, to zajedno ini zatvoreni sistem. Taj svojevrsni termo sistem napunjen je odreenom tekuinom iji se tlak mijenja ovisno o temperaturi osjetila. Temperaturno je osjetilo neposredan prijelaz temperature. Ako se temperatura smanjuje, smanjuje se i tlak lako isparljive tekuine u termo sistemu termostata, to izaziva razdvajanje kontakta sklopke i iskljuenje elektromotora.Slika 10 izgled kapilarnog termostata

17

Poto temperatura u unutranjosti hladnjaka poraste, poraste i tlak u termo sistemu termostata koji svladava djelovanje opruge i ukljuuje (zatvara) sklopku. Na taj se nain ponovo zatvara strujni krug elektromotora i poinje proces hlaenja (sniavanja temperature u hladnjaku). Opisani ciklus se ponavlja sve dok je hladnjak ukljuen u elektrinu mreu.Slika 11 shema el. djelovanja apsorpcijskog hladnjaka: T- termostat, arulja, ms mikrosklopka, R- grija

Posebne izvedbe hladnjaka

17

Paralelno sa razvojem tehnologije hlaenja razvije su se i specifine potrebe i zahtjevi korisnika. Na tritu se, osim dosadanjih uobiajenih izvedbi nude i hladnjaci koji zadovoljavaju specifine potrebe, uz proirenje funkcija aparata.

Slika 12 prikaz specifine izvedbe dvovratnog hladnjaka: 1 lamelni ispariva, 2 ventilator za prisilnu cirkulaciju zraka, 3 privrsno mijesto kapilare termostata, 4- posuda za isparavanja vode, 5 kompresor, 6 grija za otapanje leda na isparivau

17

Kompresijski hladnjakU kompresijskom rashladnom sistemu, koji se sastoji od kompresora, kondezatora, isparicaa, suionika i kapilarne cijevi, cirkulira rashladno sredstvo freon 12. Taj je medij veoma pogodan za rashladne ureaje jer su mu radni tlakovi povoljni. Poveanjem tlaka freon se lako kondezira (pretvara u tekuinu), a njegovim smanjanjem ponovo mijenja agregatno stanje (iz tekueg prelazi u plinovito). Kompresor (pokree ga elektromotor) usisava pare rashladnog medija (freona 12) iz isparivaa kroz usisnu cijev na strani rashladnog sistema s niskim tlakom. Sabijanjem freona 12 kroz potisnu cijev iz kompresora poveava se tlak i temperatura medija prema kondezatoru. Mehanika se energija (djelovanje kompresora) troi na poveanje energije medija za hlaenje. S obzirom na to da je kondezator smjeten na poleini hladnjaka ija je temperatura nia od temperature freona pod tlakom, toplina prelazi u okolinu (hlaenje rashladnog sredstva u kondezatoru). Zbog odavanja topline (hlaenja) pare freona 12 kondeziraju se i prelaze u tekue stanje. Nia temperatura okoline bolje odvodi temperaturu s kondezatora i upravo je zbog toga potrebno osigurati dobru cirkluaciju okolnog zraka sa stranje strane hladnjaka. Ovisno o stupnju kondeziranja (kvaliteti hlaenja kondezatora) u drugom (izlaznom) dijelu kondezatora, rashladni se medij nalazi u tekuem stanju. Tekui medij na izlazu iz kondezatora prolazi kroz suionik s filtrom (dehidrator), u kojemu se odvijaju eventualne neistoe i vlaga. Nakon toga medij za hlaenje prolazi kroz kapilarnu cijev vrlo malog promjera.Slika 13 principijelni prikaz djelovanja kompresorskog hladnjaka: M- kompresor, K kondezator, S- suionik s filtrom, ke kapilarna cijev, I ispariva, 1 pare freona pod visokim tlakom, 2 freon u tekuem stanju, 3pare freona pod niskom tlakom

Pri tome se zbog troenja energije na savladanju otpora prolasku medija kroz kapilaru naglo smanjuju tlak i temperatura. Kapilarna je cijev vrlo jednostavan priguni ventil, i to bez ikakvih pominih elemenata.

17

Slika 14 prikaz hladnjaka s kombiniranim isparivaem

Iz kapilarne cijevi, koja povezuje dio sistema visokog tlaka s dijelom sistema niskog tlaka, tekui se fron potiskoje u ispariva. U ovom elementu rashladni medij isparava, pri emu oduzima toplinu iz unutranjosti hladnjaka i tako ga rashlauje. Proces isparivanja (prijelaz rashladnog medija iz tekueg u plinovito stanje) pri niskoj temperaturi mogu je zbog smanjenja tlaka pod kojim se nalazi.

17

Apsorpcijski hladnjakUkljuenjem hladnjaka (grijaeg elementa) zagrijava se mjeavima rashladnog sredstva (amonijaka) i apsorbera (vode) u generatoru (kuhalu) rashladnog sistema. Amonijak se isparava (odvaja od vodene pare) i ulazi u kondezator rashladnog sistema. Tu se pare amonijaka ohlade (kondeziraju). Rashladno sredstvo u tekuem stanju pod tlakom dolazi u ispariva u unutranjosti hladnjaka, gdje isparava. U instalaciji rashladnog sistema osim amonijaka (NH3) i vode (H2O), ima i vodika (H2). Prema Daltonovu zakonu, plinovi koji se meusobno ne mijeaju zadravaju svoj parcijalni tlak. U rashladnom sistemu apsorpcijskog hladnjaka vodik ima vlastiti kruni tok. Vodik se u apsorberu agregata odvaja od plinovitog amonijaka i s obzirom da je laki, penje se posebnom cijevi prema isparivau s vlastitim radnim tlakom (koji je manji od tlaka tekueg amonijaka u isparivau). Amonijak u isparivau isparava (kljua), za to se potrebna toplina uzima iz okoline (hladnjaka). Pri prolasku kroz ispariva amonijak, iz tekueg prelazi u plinovito stanje, uz rashlaivanje prostora. U isparivau se dva plina (amonijak i vodik) kreu zajedno prema apsorberu, gdje se razdvajaju. U apsorberu se sastaju s vodom siromanom amonijakom. Pri tom sisretu voda burno apsorbira amonijak, ime se ponovo dobiva obogaena mjeavina amonijaka, i ovde koja prelazi u generator, gdje se smjesa ponovo zagrijava i cijeli proces ponavlja. Iz apsorbera, gdje se stvara mjeavina amonijaka i vodu, vodik se zbog male teine ponovo penje u cijevi prema isparivau. Apsorpcija para amonijaka to je kvalitetnija to je temperatura vode u apsorberu nia. Zbog toga se apsorber izvodi iz savijene cijevi kako bi se olakalo hlaenje okolnim zrakom. Iz navedenog naina rada aprorpcijskog hladnjaka moe se uoiti da u procesu hlaenja postoje tri kruna toka (cirkulacija triju medija) pod odreenim tlakom. To su: 1. Kruni tok sredstva za hlaenje (amonijaka): generator (kuhalo) i kondezator ispariva apsorber 2. Kruni tok apsorpcijskog sredstva (vode): voda amonijak smjesa vode i amonijaka 3. Kruni tok vodika: ispariva apsorber ispariva

Zakljuak

17

17

LiteraturaJakob Danon Klima Ureaji Branko Para Kuanski Aparati

17

SadrajUvod.......................................................................................................................................................2 Konstrukcija hladnjaka..........................................................................................................................3 Kompresorski rashladni sustav.........................................................................................................3 Apsorpcijski rashladni sistem...........................................................................................................6 Elektrini sistem hladnjaka...................................................................................................................8 Elektromotor ....................................................................................................................................9 Startni relej ....................................................................................................................................10 Bimetalni relej................................................................................................................................10 Termostat.........................................................................................................................................11 Posebne izvedbe hladnjaka..................................................................................................................12 Kompresijski hladnjak.........................................................................................................................14 Apsorpcijski hladnjak..........................................................................................................................16 Zakljuak.............................................................................................................................................16 Literatura .............................................................................................................................................18 Sadraj.................................................................................................................................................19

17