branko petrović
2
6 15. ožujka 2012. Mnoga su istraživanja potvrdila snažan utjecaj majkena govo r djete ta,a kojizapočin jeveć toko m njihove najranije komunikacije. Tako se spoznalo daje dij eteod rođ enj a ilineposrednonakonnjeg a orije ntiranopremastvaranju kont aktai emoci onal- ne te ekspr esivn e intera kcijes drugimljudima,što označ ava biološku predo dređen ost djete ta za interakciju. Razvoj djetetova govora iznimno je važan , jer se njime može pratiti i napre dovan je djeteta, a da bi se govor mogao razviti, moraju biti ispunjeni i neki osnovni biološki, sociološki i psi- hološki uvjeti. Odmah nakon rođenja dijete se vokalno sporazumijeva s okolinom, ponajprije s majkom, a plač je prvo vokalno izražavanje neu- godnih djetetovih osjećaja, čije značenje, među ostalima, najbolje razumije majka. Iako vokalno izražavanje djeteta plačem, gukanjem i govorom počinje tak nakon rođenja, svi organi i mehanizmi koji sudjeluju u vokalnom izražavanju završe svoj razvo j uglavn om za vrije me fetaln og život a. Prvom se plaču djeteta pripisuju različit a znače nja, i mnogi ocjenjuju da je on fiziološka reakcija na naglu promjenu uvjeta života, no isto tako, pridaje museiemocionalnoiličakintelektualnoznačenje. Već novorođenče varijacijama u intonaciji svoga glasaizražavaglad,bol iliugodnoraspoložen je,te u toj dobi glasovno dominira plač. S izgovorom prve riječi završava se predfonetično i prijegovor- no razdo blje u razvo ju djete ta, tada počin je razdoblje razvoja pravoga govora u vokalnom spor azumijevanju djet eta. U razvoju pravog govora oponašanje je važan čimbenik, i dijete potkraj prve godine života oponaša ne samo riječi koje čuje od okoline, nego i naglašavanje riječi i ritam govora, što je važno u oblikovanju izgovora određenog jezika. Pri kraju tog razdoblja, kada dijete počinje razumijevati neke riječi iz okoline, pojavljuje se osiromašenje u glasovnoj proizvod- nji. Prve riječi koje dijete izgovara duplicirani su slogovi, budući da je djetetovo slušanje tada još pril i čno nepr eciz no, prve rij eči ne mor aju podsjećati na riječ koju dijete pokušava izgovoriti. Ako majka pozorno sluša neke slogove, poput bo- bo,to-t o ilijo-jo , vrl o brz o može zak lju čiti dase oni npr. odnose na vodu, stolac ili balon. Tada dolazi- mo do igre skrivanja s tom igračkom ili predme- tom, gdje se „dječja“ riječ može ponoviti uz pravu rij eč(npr . nema jo- jo,nemabalo na,ili evotu jebo- bo,evotujevoda,ilitujeto-to,tujestolac).Takvim ponavljanjem u igri tijekom svakodnevnih radnji povećava se raspon slušnog pamćenja i potiče razvo j značenja riječi , a tako je isto i s komuni- kacijskim gestama, koje su također vrlo važan čimbenik govornog razvoja. Stoga je važno poz- navati elemente i mogućnosti stimulacije interak- cije majka-dijete, te rano prepoznati poremećaje tih odnosa radi unapre đenja razvoj a govo ra i sprečavanja mogućega govorno-jezičnog pore- meć aja . Va žnoje spo men utida sui uvj etiza igr u,i način na koje se dijete igra, a koje roditelji omo- gućuju ili dopuštaju djetetu, iznimno važni za razvoj dječj eg govo ra. T akođe r je važnoda rodite lj verbalno izražava svoje zadovoljstvo djetetom, da ga hvali, te mu i neverbalno, mazeći ga i ljubeći, pokaz uje svoj u ljuba v.S drugestrane,roditeljikoji kontr oliraj u dijet e, ali mu se verbal no spont ano ne obr aća juili gov oresamokadaih dij etepozo ve,ne djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece. Postoji specifičan način na koji se majke obraćaju djeci,aonsenaziva„majčinskigovor“,iuglavnom je poznat kao dječji govor, a riječ je o pojedno- sta vlj enom obr aća njudjec i,jer semislida jetakav govor odraslih prepoznatljiv i razumljiv. Mnoge majkene razgo varaj u sa svoj om djeco m na istina- čin na koji razgovaraju s odraslim osobama, one prilagođuju svoj način izražavanja omogućujući tako djetetu interakciju s njima, kako bi ono usva- jalo i učilo jezik. T akođer,postoji i poseban ekspre- sivni element u majčinu govoru, što potvrđuje upotreba određenih riječi ili glasova, a to su znako vito,deminut ivneriječi.Neki su znans tveni ci zaključili da majke upotrebljavaju majčinski govor onda kada dijete nije dovoljno zrelo, da proizvede bilo koji „feedback“ na pojednostavljenoj razini. I obično su djeca koja brže razvijaju svoj govor ona djeca koja su najviše stimulirana i poticana da gov ore . A dje cakojasu ima lanajbr žijezi čni raz voj su ona kojoj su majke postavljale mnoga pitanja i ujedno su davale opširne odgovore na dječja pitanja. Dakle, ona sredina koja više komunicira s djetetom, koja se koristi bogatijim i sadržajnijim rječnikom, djeluje poticajno na govorni i jezični razvoj, jer dijete uči u sredini u kojoj živi. I na kraju možemo zaključiti, da odrasli ubrzavaju djetetovo učenje, a time i razvoj, i to usklađivanjem sadržaja aktiv nosti i post upnim upoznavanjem djete ta s načinom rješavanja problema, te prenošenjem informacija i strategija djetetu kako bi zajedno mog li sud jel ova ti u aktivnostima. A vje šti ne oponašanja, te opći mehanizam za učenje jezika i kognitivna svijest, usmjeravaju usvajanje jezika u djece. KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA Pripremio: UTJECAJ MAJKE NA GOVOR DJETETA Nema sumnje da je Požega ra- sadni k arhitekatakojisudjelova- li u inozemstv u. Uz Dra gan a Petrika, Ferdinanda Florschütza tu je i skoro zaboravljen Požeža- ninBrankoPetrović. Branko Petrovi ć rođen je u Požegi 27.08.1922. i maturirao zajed nos Matko m Peićem1941. godin e. Zbog svog crtač kog umijeća već u Gimnaziji, zajed- no s najta lentir anijim đacima, izlagao je svoje crteže u Grad- skoj vijećnici koje su kupovali građa ni. Za vrijeme Drugo ga svjetskog rata upisao je Arhi- tektonski odsjek Tehničkog fa- kulteta u Zagrebu, koji je diplo- mirao 1948. Za vrijeme rata bio je i u domobranima, zatvoru, bolnici i u Narodno oslobodila- čkoj borbi. Nakon diplome za- poslio se kao projektant i urba- nist u Urbanističkom institutu u Zagrebu. Od 1951.-1952. bio je načelnik u Upravi genera lnog urbanističkogpl ana Ministarstva komunalnih poslova Hrvatske. Nakon specijalizacije urbanizma 1952. u Engleskoj i Švedskoj, kaostipendis ta UN-a,radioje na mjestu direktora Urbanističkog ins tituta do 195 8. Kao vrs ni urbanist i projektant od 1958.- 196 2. bio je dir ektor i gla vni projektant Urbanističko arhitek- tonsk og proje ktno g biroa „Ar- 59“ u Zagrebu. Od 1962.-1969. rad io jeu Eti opi jikao gla vniarhi- tekt Ministarstva javnih radova Etiopije, profesor na Arhitekton- sko m fakultetu Sveuči lišt a u Addis Ababi, te kao član urba- nističke ekipe Ministarstva. Za vrijeme boravkau Etiop ijiprojek- tira: novu carsku palaču (nije izvede no), reko nstruk ciju car- ske palače (Jubilee Palace), ho- telWabeShebeleuAddisAbabi, nova carska rezidencija, hotel, studentski dom i administrativni centar sve u Bahir Daru, kino u Hararu, centar u Debre Zeit. Radioje i pri jedloge zanovigrad Kor a-Kora. Aut or je izložbe tradic ijske arhitekture Etiopi je 1965. Nakon povratka u Hrvat- sku od 1969.-1971. radio je kao republički urbanistički inspektor SR Hrvat ske. Od 1971.-1975. savjetnik u Republičkom sekre- tarijatu za urbanizam, građevi- narstvo, stambene i komunalne poslo ve, Zagreb. U Hrvat skoj rad io je na 15 region aln ih i urbanis ti čkih planov a: Kotar Krapina (1958), Prostorni plan općine Sisak (1975), Prostorni plan Hrvatske (1974), Novi Zagreb, Ploče, Brod, Kumrovec, Travnik (BiH), Zabok, Lički Osik, Novi Vinodolski, Rab, i dr. Osim urbanizmom bavi se projektira- njem, te ima 20-tak izvedenih objek ata.To su: škola , stan ovi,i hotel u Zaboku, stanovi Brioni – Faža na,stanovi u Ličk omOsiku, Travniku, uređenje Studentskog centra u Zagre bu, želje zničk a stanica i restoran u Kumrovcu, Komorna pozornica u Zagrebu itd. Sudjelovao je na urbanisti- čkim natječaji ma za: Zadar 1953. (u suradnji s Radovanom Miščevićem i Brankom Vasiljevi- ćem), za Slavonski Brod 1954. (u suradnji s Brankom Vasiljevi- ćem,StankomŽuljićemiIvanom Layem) te željezničku stanicu u Kumro vcu, rekons trukc iju že- ljez ni čk og čvo ra u Lju blja ni, urbani stičk o rješe nja Skop lja, tip ove dje čji h vrt i ća i dje čji h igrališta u Zagrebu. Sudjelovao je referatima na brojnim među- nar odnim sku pov ima . Bio je predsjednik urbanista Hrvatske, Preds jednik saveza urbani sta Jugoslavije, podpredsjednik Društ va arhite kata Hrvat ske. Dobit nik 1969. zlatne medal je MENELIK, cara Haile Selasija, Etiopija; 1972. priznanja Urba- nisti č kog zavoda Dalma cije, Split te dobitnik diplome i odli- kovanja za unapređenje urba- nizmapovodomSvjetsk og dana urbanizma. Izovogkratkogisažetogprikaza života arhitekta i urbanista Bran- ka Petrovića može se zaključiti da je radio i stvarao puno, te da je iskreno želio unaprijediti ur- banističku i arhitektonsku prak- su. Jasenka Kranjčević, Institut za turizam,Zagreb (Požega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.) BRANKO PETROVIĆ POŽEŠKI ARHITEKT I URBANIST (Požega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.) BRANKO PETROVIĆ POŽEŠKI ARHITEKT I URBANIST Branko Petrović oko 1970. Hotel Wabi Shebele, Addis Ababa, Etio pija Regulacija Novi Travnik, Bosna i Hercegovina
-
Upload
nephrexandra -
Category
Documents
-
view
60 -
download
0
description
arhitekt i urbanist
Transcript of branko petrović
-
6 15. oujka 2012.
Mnoga su istraivanja potvrdila snaan utjecajmajke na govor djeteta, a koji zapoinje ve tokomnjihove najranije komunikacije. Tako se spoznaloda je dijete od roenja ili neposredno nakon njegaorijentirano prema stvaranju kontakta i emocional-ne te ekspresivne interakcije s drugim ljudima, tooznaava bioloku predodreenost djeteta zainterakciju. Razvoj djetetova govora iznimno jevaan, jer se njime moe pratiti i napredovanjedjeteta, a da bi se govor mogao razviti, moraju bitiispunjeni i neki osnovni bioloki, socioloki i psi-holoki uvjeti. Odmah nakon roenja dijete sevokalno sporazumijeva s okolinom, ponajprije smajkom, a pla je prvo vokalno izraavanje neu-godnih djetetovih osjeaja, ije znaenje, meuostalima, najbolje razumije majka. Iako vokalno
izraavanje djeteta plaem, gukanjem i govorompoinje tak nakon roenja, svi organi i mehanizmikoji sudjeluju u vokalnom izraavanju zavre svojrazvoj uglavnom za vrijeme fetalnog ivota. Prvomse plau djeteta pripisuju razliita znaenja, imnogi ocjenjuju da je on fizioloka reakcija nanaglu promjenu uvjeta ivota, no isto tako, pridajemu se i emocionalno ili ak intelektualno znaenje.Ve novoroene varijacijama u intonaciji svogaglasa izraava glad, bol ili ugodno raspoloenje, teu toj dobi glasovno dominira pla. S izgovoromprve rijei zavrava se predfonetino i prijegovor-no razdoblje u razvoju djeteta, tada poinjerazdoblje razvoja pravoga govora u vokalnomsporazumijevanju djeteta. U razvoju pravoggovora oponaanje je vaan imbenik, i dijetepotkraj prve godine ivota oponaa ne samo rijeikoje uje od okoline, nego i naglaavanje rijei iritam govora, to je vano u oblikovanju izgovoraodreenog jezika. Pri kraju tog razdoblja, kadadijete poinje razumijevati neke rijei iz okoline,pojavljuje se osiromaenje u glasovnoj proizvod-nji. Prve rijei koje dijete izgovara duplicirani suslogovi, budui da je djetetovo sluanje tada joprilino neprecizno, prve rijei ne morajupodsjeati na rije koju dijete pokuava izgovoriti.Ako majka pozorno slua neke slogove, poput bo-bo, to-to ili jo-jo, vrlo brzo moe zakljuiti da se oninpr. odnose na vodu, stolac ili balon. Tada dolazi-mo do igre skrivanja s tom igrakom ili predme-tom, gdje se djeja rije moe ponoviti uz pravurije (npr. nema jo-jo, nema balona, ili evo tu je bo-bo, evo tu je voda, ili tu je to-to, tu je stolac). Takvimponavljanjem u igri tijekom svakodnevnih radnjipoveava se raspon slunog pamenja i potie
razvoj znaenja rijei, a tako je isto i s komuni-kacijskim gestama, koje su takoer vrlo vaanimbenik govornog razvoja. Stoga je vano poz-navati elemente i mogunosti stimulacije interak-cije majka-dijete, te rano prepoznati poremeajetih odnosa radi unapreenja razvoja govora ispreavanja moguega govorno-jezinog pore-meaja. Vano je spomenuti da su i uvjeti za igru, inain na koje se dijete igra, a koje roditelji omo-guuju ili doputaju djetetu, iznimno vani zarazvoj djejeg govora. Takoer je vano da roditeljverbalno izraava svoje zadovoljstvo djetetom, daga hvali, te mu i neverbalno, mazei ga i ljubei,pokazuje svoju ljubav. S druge strane, roditelji kojikontroliraju dijete, ali mu se verbalno spontano neobraaju ili govore samo kada ih dijete pozove, ne
djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece.Postoji specifian nain na koji se majke obraajudjeci, a on se naziva majinski govor, i uglavnomje poznat kao djeji govor, a rije je o pojedno-stavljenom obraanju djeci, jer se misli da je takavgovor odraslih prepoznatljiv i razumljiv. Mnogemajke ne razgovaraju sa svojom djecom na isti na-in na koji razgovaraju s odraslim osobama, oneprilagouju svoj nain izraavanja omoguujuitako djetetu interakciju s njima, kako bi ono usva-jalo i uilo jezik. Takoer, postoji i poseban ekspre-sivni element u majinu govoru, to potvrujeupotreba odreenih rijei ili glasova, a to suznakovito, deminutivne rijei. Neki su znanstvenicizakljuili da majke upotrebljavaju majinski govoronda kada dijete nije dovoljno zrelo, da proizvedebilo koji feedback na pojednostavljenoj razini. Iobino su djeca koja bre razvijaju svoj govor onadjeca koja su najvie stimulirana i poticana dagovore. A djeca koja su imala najbri jezini razvojsu ona kojoj su majke postavljale mnoga pitanja iujedno su davale opirne odgovore na djejapitanja. Dakle, ona sredina koja vie komunicira sdjetetom, koja se koristi bogatijim i sadrajnijimrjenikom, djeluje poticajno na govorni i jezinirazvoj, jer dijete ui u sredini u kojoj ivi. I na krajumoemo zakljuiti, da odrasli ubrzavaju djetetovouenje, a time i razvoj, i to usklaivanjem sadrajaaktivnosti i postupnim upoznavanjem djeteta snainom rjeavanja problema, te prenoenjeminformacija i strategija djetetu kako bi zajednomogli sudjelovati u aktivnostima. A vjetineoponaanja, te opi mehanizam za uenje jezika ikognitivna svijest, usmjeravaju usvajanje jezika udjece.
KRONIKAPOEKO-SLAVONSKA
Pripremio:
UTJECAJ MAJKENA GOVOR DJETETA
Nema sumnje da je Poega ra-sadnik arhitekata koji su djelova-li u inozemstvu. Uz DraganaPetrika, Ferdinanda Florschtzatu je i skoro zaboravljen Poea-nin Branko Petrovi.
Branko Petrovi roen je uPoegi 27.08.1922. i maturiraozajedno s Matkom Peiem 1941.godine. Zbog svog crtakogumijea ve u Gimnaziji, zajed-
no s najtalentiranijim acima,izlagao je svoje crtee u Grad-skoj vijenici koje su kupovaligraani. Za vrijeme Drugogasvjetskog rata upisao je Arhi-tektonski odsjek Tehnikog fa-kulteta u Zagrebu, koji je diplo-mirao 1948. Za vrijeme rata bioje i u domobranima, zatvoru,bolnici i u Narodno oslobodila-koj borbi. Nakon diplome za-poslio se kao projektant i urba-nist u Urbanistikom institutu uZagrebu. Od 1951.-1952. bio jenaelnik u Upravi generalnogurbanistikog plana Ministarstvakomunalnih poslova Hrvatske.Nakon specijalizacije urbanizma1952. u Engleskoj i vedskoj,kao stipendista UN-a, radio je na
mjestu direktora Urbanistikoginstituta do 1958. Kao vrsniurbanist i projektant od 1958.-1962. bio je direktor i glavniprojektant Urbanistiko arhitek-tonskog projektnog biroa Ar-59 u Zagrebu. Od 1962.-1969.radio je u Etiopiji kao glavni arhi-tekt Ministarstva javnih radovaEtiopije, profesor na Arhitekton-skom fakultetu Sveuilita uAddis Ababi, te kao lan urba-nistike ekipe Ministarstva. Zavrijeme boravka u Etiopiji projek-tira: novu carsku palau (nijeizvedeno), rekonstrukciju car-ske palae (Jubilee Palace), ho-tel Wabe Shebele u Addis Ababi,nova carska rezidencija, hotel,studentski dom i administrativnicentar sve u Bahir Daru, kino uHararu, centar u Debre Zeit.Radio je i prijedloge za novi gradKora-Kora. Autor je izlobetradicijske arhitekture Etiopije1965. Nakon povratka u Hrvat-sku od 1969.-1971. radio je kaorepubliki urbanistiki inspektorSR Hrvatske. Od 1971.-1975.savjetnik u Republikom sekre-
tarijatu za urbanizam, graevi-narstvo, stambene i komunalneposlove, Zagreb. U Hrvatskojradio je na 15 regionalnih iurbanistikih planova: Kotar
Krapina (1958), Prostorni planopine Sisak (1975), Prostorniplan Hrvatske (1974), NoviZagreb, Ploe, Brod, Kumrovec,Travnik (BiH), Zabok, Liki Osik,Novi Vinodolski, Rab, i dr. Osimurbanizmom bavi se projektira-njem, te ima 20-tak izvedenihobjekata. To su: kola, stanovi, ihotel u Zaboku, stanovi Brioni Faana, stanovi u Likom Osiku,Travniku, ureenje Studentskogcentra u Zagrebu, eljeznikastanica i restoran u Kumrovcu,Komorna pozornica u Zagrebuitd. Sudjelovao je na urbanisti-kim natjeajima za: Zadar1953. (u suradnji s RadovanomMieviem i Brankom Vasiljevi-em), za Slavonski Brod 1954.(u suradnji s Brankom Vasiljevi-em, Stankom uljiem i IvanomLayem) te eljezniku stanicu uKumrovcu, rekonstrukciju e-ljeznikog vora u Ljubljani,urbanistiko rjeenja Skoplja,tipove djejih vrtia i djejihigralita u Zagrebu. Sudjelovaoje referatima na brojnim meu-narodnim skupovima. Bio jepredsjednik urbanista Hrvatske,Predsjednik saveza urbanistaJugoslavije, podpredsjednikDrutva arhitekata Hrvatske.Dobitnik 1969. zlatne medaljeMENELIK, cara Haile Selasija,Etiopija; 1972. priznanja Urba-nistikog zavoda Dalmacije,Split te dobitnik diplome i odli-kovanja za unapreenje urba-nizma povodom Svjetskog danaurbanizma.Iz ovog kratkog i saetog prikazaivota arhitekta i urbanista Bran-ka Petrovia moe se zakljuitida je radio i stvarao puno, te daje iskreno elio unaprijediti ur-banistiku i arhitektonsku prak-su.
Jasenka Kranjevi, Institut zaturizam, Zagreb
(Poega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.)
BRANKO PETROVIPOEKI ARHITEKT I URBANIST
(Poega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.)
BRANKO PETROVIPOEKI ARHITEKT I URBANIST
Branko Petrovi oko 1970.
Hotel Wabi Shebele,Addis Ababa, Etiopija
Regulacija Novi Travnik, Bosna i Hercegovina
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages false /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 150 /GrayImageDepth 8 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /FlateEncode /AutoFilterGrayImages false /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages false /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 300 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError false /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 11.34000 11.34000 11.34000 11.34000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False
/CreateJDFFile false /Description >>> setdistillerparams> setpagedevice
