Botanicki vrt

3
BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOGA FAKULTETA, nacrt iz 1889. 73 kultetu. To je jedini specijalizirani vrt za lje- kovito bilje u Hrvatskoj, ali i u cijeloj jugoistoč- noj Europi. Vrt ima površinu od 2,4 hektara, a ekološki uvjeti na području koje zauzima (sastav i kiselost tla, nagib terena prema zapa- du, izravno strujanje čistoga zraka s Medved- nice te prirodna vegetacija šume kitnjaka i graba) omogućuju podjednako dobro uspije- vanje termofilnih i planinskih vrsta biljaka. Vrt je zaštićen zakonom kao spomenik priro- de (spomenik vrtne arhitekture – botanički vrt). Podijeljen je na dva dijela međusobno povezana stazama i putovima s više od kilo- metra ukupne dužine. U prvom dijelu nalaze se zgrada Zavoda za farmaceutsku botaniku s predavaonicama i laboratorijem, vrtlarska zgrada, staklenici, klijališta i farmaceutski vrijedne vrste koje se mogu uzgajati na otvo- renom. Biljke su u tom dijelu vrta raspoređe- ne prema načelima biljne sistematike, a za- stupljene su vrste koje imaju određenu far- maceutsku važnost. U drugom dijelu vrta je ljekovito, otrovno i dijetetski važno bilje razli- čitih zajednica, ali u svom prirodnom okolišu. Tu se nalaze kamenjari i uzvisine s biljem primorsko-dalmatinskog područja i planina (Velebit, Dinara, Biokovo), različiti tipovi šumskih zajednica, npr. pretplaninska buko- va šuma, slavonska šuma hrasta lužnjaka, krš- ka šuma. Vrt obuhvaća oko 2000 biljaka s područja Hrvatske i izvan nje, a posjeduje i zbirku od 6000 uzoraka sjemena različitih vrsta te bo- gatu herbarsku zbirku. Vrt također razmje- njuje sjemenje i bilje s mnogim botaničkim vrtovima na svim kontinentima, a od 1952. izdaje publikaciju Delectus seminum. Iako služi u prvome redu za potrebe nastave i u znan- stveno-istraživačke svrhe, od 1993. moguće ga je u sezoni razgledati uz prethodnu najavu i stručno vodstvo za grupe posjetitelja. Botanički vrt Prirodoslovno-mate- matičkog fakulteta Sveučilišta u Za- grebu (Trg Marka Marulića 9a), pripada Botaničkom zavodu fakulteta, na inicijativu kojega je i izgrađen 1890., a otvoren 1891. Za- misao o izgradnji botaničkog vrta izražena je prvi put u Prvoj regulatornoj osnovi Zagreba 1865. u čijem se obrazloženju govori da će se vrt nalaziti ispred Glavnog kolodvora smje- štenog u osi Gundulićeve ulice. Nakon što je 1876. istaknuta potreba za osnivanjem bota- ničkoga vrta, profesor botanike na Zagreba- čkom sveučilištu Bohuslav pl. Jiruš izvršio je brojne predradnje i priredio osnovu za bota- nički vrt, do čijeg je utemeljenja došlo 14 go- dina poslije. Zemljište za vrt dala je gradska općina pod uvjetom da vrt bude pristupačan pučanstvu. Osnivač vrta je nekadašnji Jirušov asistent, profesor botanike Antun Heinz, koji je izradio i njegov osnovni nacrt. Vrtlarska kuća i staklenik u botaničkom vrtu izvedeni su 1891 (Šafranek i Wiesner). Vrt je sastavni dio → Zelene potkove, a glavni ulaz je u osi Gundulićeve. Drugi ulaz u vrt je na zapadnoj strani iz Runjaninove ulice. Ukupna površi- na vrta je 4,7 ha, a najveći dio čini prostrani perivoj u tzv. engleskom stilu u kojem se uzgajaju drvenaste biljke, dok je cvjetni par- ter strogih simetričnih linija u tzv. francus- kom stilu. U perivojnom dijelu nalaze se dva umjetna jezera s drvećem, među kojem pre- vladavaju močvarni čempresi (Taxodium di- stichum), biljke podrijetlom s juga Sjedinjenih Američkih Država. U tom se dijelu nalaze BOTANIČKI VRT

description

stveno-istraživačke svrhe, od 1993. moguće ga je u sezoni razgledati uz prethodnu najavu i stručno vodstvo za grupe posjetitelja. BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOGA FAKULTETA, nacrt iz 1889. 73 BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tvornica BOTHE & EHRMANN u Savskoj ulici Prva veća tvornica po- Bothe & Ehrmann.

Transcript of Botanicki vrt

Page 1: Botanicki vrt

BOTANI!KI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATI!KOGA FAKULTETA, nacrt iz 1889.

73

kultetu. To je jedini specijalizirani vrt za lje-

kovito bilje u Hrvatskoj, ali i u cijeloj jugoisto!-

noj Europi. Vrt ima povr"inu od 2,4 hektara,

a ekolo"ki uvjeti na podru!ju koje zauzima

(sastav i kiselost tla, nagib terena prema zapa-

du, izravno strujanje !istoga zraka s Medved-

nice te prirodna vegetacija "ume kitnjaka i

graba) omogu#uju podjednako dobro uspije-

vanje termofilnih i planinskih vrsta biljaka.

Vrt je za"ti#en zakonom kao spomenik priro-

de (spomenik vrtne arhitekture – botani!ki

vrt). Podijeljen je na dva dijela me$usobno

povezana stazama i putovima s vi"e od kilo-

metra ukupne du%ine. U prvom dijelu nalaze

se zgrada Zavoda za farmaceutsku botaniku

s predavaonicama i laboratorijem, vrtlarska

zgrada, staklenici, klijali"ta i farmaceutski

vrijedne vrste koje se mogu uzgajati na otvo-

renom. Biljke su u tom dijelu vrta raspore$e-

ne prema na!elima biljne sistematike, a za-

stupljene su vrste koje imaju odre$enu far-

maceutsku va%nost. U drugom dijelu vrta je

ljekovito, otrovno i dijetetski va%no bilje razli-

!itih zajednica, ali u svom prirodnom okoli"u.

Tu se nalaze kamenjari i uzvisine s biljem

primorsko-dalmatinskog podru!ja i planina

(Velebit, Dinara, Biokovo), razli!iti tipovi

"umskih zajednica, npr. pretplaninska buko-

va "uma, slavonska "uma hrasta lu%njaka, kr"-

ka "uma.

Vrt obuhva#a oko 2000 biljaka s podru!ja

Hrvatske i izvan nje, a posjeduje i zbirku od

6000 uzoraka sjemena razli!itih vrsta te bo-

gatu herbarsku zbirku. Vrt tako$er razmje-

njuje sjemenje i bilje s mnogim botani!kim

vrtovima na svim kontinentima, a od 1952.

izdaje publikaciju Delectus seminum. Iako slu%i

u prvome redu za potrebe nastave i u znan-

stveno-istra%iva!ke svrhe, od 1993. mogu#e

ga je u sezoni razgledati uz prethodnu najavu

i stru!no vodstvo za grupe posjetitelja.

Botani!ki vrt Prirodoslovno-mate-

mati!kog fakulteta Sveu!ili"ta u Za-

grebu (Trg Marka Maruli#a 9a), pripada

Botani!kom zavodu fakulteta, na inicijativu

kojega je i izgra$en 1890., a otvoren 1891. Za-

misao o izgradnji botani!kog vrta izra%ena je

prvi put u Prvoj regulatornoj osnovi Zagreba

1865. u !ijem se obrazlo%enju govori da #e se

vrt nalaziti ispred Glavnog kolodvora smje-

"tenog u osi Gunduli#eve ulice. Nakon "to je

1876. istaknuta potreba za osnivanjem bota-

ni!koga vrta, profesor botanike na Zagreba-

!kom sveu!ili"tu Bohuslav pl. Jiru" izvr"io je

brojne predradnje i priredio osnovu za bota-

ni!ki vrt, do !ijeg je utemeljenja do"lo 14 go-

dina poslije. Zemlji"te za vrt dala je gradska

op#ina pod uvjetom da vrt bude pristupa!an

pu!anstvu. Osniva! vrta je nekada"nji Jiru"ov

asistent, profesor botanike Antun Heinz, koji

je izradio i njegov osnovni nacrt. Vrtlarska

ku#a i staklenik u botani!kom vrtu izvedeni

su 1891 (&afranek i Wiesner). Vrt je sastavni

dio ' Zelene potkove, a glavni ulaz je u osi

Gunduli#eve. Drugi ulaz u vrt je na zapadnoj

strani iz Runjaninove ulice. Ukupna povr"i-

na vrta je 4,7 ha, a najve#i dio !ini prostrani

perivoj u tzv. engleskom stilu u kojem se

uzgajaju drvenaste biljke, dok je cvjetni par-

ter strogih simetri!nih linija u tzv. francus-

kom stilu. U perivojnom dijelu nalaze se dva

umjetna jezera s drve#em, me$u kojem pre-

vladavaju mo!varni !empresi (Taxodium di-stichum), biljke podrijetlom s juga Sjedinjenih

Ameri!kih Dr%ava. U tom se dijelu nalaze

BOTANI(KI VRT

Zagreba ki leksikon knjiga 1.indb 73 1.8.2006, 14:29:32

Page 2: Botanicki vrt

BOTANI!KI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATI!KOGA FAKULTETA SVEU!ILI"TA U ZAGREBU

Zagreba ki leksikon knjiga 1.indb 74 1.8.2006, 14:29:35

Page 3: Botanicki vrt

BOTHE & EHRMANN, oglas iz !asopisa Svijet, 1930.

TvornicaBOTHE & EHRMANN u Savskoj ulici

mosti!i (dana"nji su obnovljeni 1987. i obli-

kom najsli#niji izvornima), vrtlarska ku!ica,

stari vrtni paviljon, koji potje#u jo" od osnut-

ka parka, te ograda Botani#koga vrta, izra$e-

na u Obrtnoj "koli na prijelazu XIX. u

XX. st.

Izvorne biljne vrste njeguju se u #etirima

biljno-geografskim skupinama, a sve su bilj-

ke donesene iz svojih prirodnih stani"ta ili

su uzgojene iz sjemenja skupljenoga u priro-

di. %etiri su osnovne skupine biljaka: kr"ka,

alpska, mediteranska i submediteransko-

montana skupina. Unutar skupina biljke su

smje"tene po na#elu biljnih zajednica tako

da se zajedno na maloj povr"ini mogu vidjeti

posa$ene vrste koje rastu u "umi hrasta kit-

njaka i medunca, bukve i jele, klekovine

bora, kr"kih kamenjara, brdskih livada. U

zapadnom dijelu vrta nalaze se i staklenici

koji nisu otvoreni za posjetitelje, ali veliki

dio toga bilja (mediteransko bilje, palme, ka-

ktusi i druge sukulente) smje"ten je u ljetnim

mjesecima na otvorenomu. Tu se nalaze i

zgrade Odjela Botani#kog zavoda, izgra$ene

1928. U Botani#kom vrtu na pokusnim plo-

hama i u staklenicima uzgaja se oko 10 000

vrsta razli#itog bilja. Zbirke se pove!avaju i

zamjenom sjemenja s drugim botani#kim

vrtovima i arboretumima iz svijeta (s

350-ak); sjemenje se razmjenjuje preko vla-

stite publikacije Delectus seminum koja izlazi

svake pete godine. U Botani#kom vrtu

odvija se i nastava iz gotovo svih podru#ja

botanike koja su uklju#ena u nastavne pla-

nove i programe na Biolo"kom odsjeku

PMF-a. Vrt je 1971. upisan u registar za"ti!e-

nih dijelova prirode grada Zagreba te pripa-

da kategoriji spomenika

vrtne arhitekture.

Bothe & Ehrmann.

Prva ve!a tvornica po-

ku!stva u Zagrebu; protokolirana kao tvrtka

u listopadu 1895. Osniva# poduze!a bio je

ugledni zagreba#ki trgovac Eugen Ferdinand

Bothe, od 1861. do 1869. vlasnik velike trgovi-

ne mirodija u Ilici 38, a od 1872. tzv. umjetni-

#ke dvorane, u kojoj je prodavao predmete

umjetni#koga obrta te u izlozima izlagao slike

poznatih hrvatskih likovnih umjetnika. Bothe

je 1889. napustio umjetni#koobrtnu trgo-

vinu te zatra&io obrtnicu potrebnu za po#e-

tak rada tvornice za proizvodnju poku!stva,

koju je i otvorio u Savskoj cesti, neposredno

uz &eljezni#ku prugu (na mjestu dana"njega

' Studentskog centra). Zbog opsega posla

ubrzo se udru&io s dotada"njim suradnikom,

vlasnikom nekada"nje Heavenove pilane, Sa-

muelom Ehrmannom. Tvrtka se razvila u

veleindustrijsko poduze!e koje je po#etkom

XX. st. zapo"ljavalo stotinjak stalnih radnika,

uz jo" toliko na pomo!nim poslovima. Tvor-

nica Bothe & Ehrmann ubrzo je postala poz-

nata na #itavom prostoru Monarhije, ali i

izvan nje; imala je izlo&beno-prodajne salone

u Be#u (Karlsplatz 2; Schlossgasse 10) te u ni-

zu drugih gradova Austro-Ugarske, a uz luk-

suzni namje"taj za hotele, banke, bogata"ke

vile, privatne stanove i javne ustanove proiz-

vodila je i jednostavniju stolarsku ro-

BOTHE & EHRMANN

Zagreba ki leksikon knjiga 1.indb 75 1.8.2006, 14:29:46