Bloomova Taksonomija u Nastavi

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE ZNANJA U NASTAVI

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE ZNANJA U NASTAVIJedan od najkoritenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje osnovnokolskog, srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja, te teajeva i kurseva za odrasle na podruju obrazovanja i industrije je BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA (Kirkpatrikov model vrednovanja uenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako rairen). Nastala je tijekom 50. tih godina 20. stoljea na temelju analiza intelektualnih ponaanja uz pomo kojih uenici stjeu akademska znanja.Krajnji cilj kolskog uenja je stjecanje trajnih i upotrebljivih znanja i umijea. Znanje i umijee su produkt miljenja. Miljenje se odvija u mozgu osobe, a u njemu su pohranjeni i znanje i umijee, te nisu direktno opaljivi i mjerljivi. O njima zakljuujemo na temelju onoga to uenik pokae prema vani: na temelju opaljivog ponaanja. Bloom i suradnici na uenje gledaju kao na umijee ponaanja. Cilj njihovog rada bilo je sistematiziranje kategorija ponaanja koja se koriste tijekom uenja kako bi uiteljima pomogli pri planiranju i procjeni kolskog uenja. Ciljevi uenja i ponaanja koja uenik koristi tijekom uenja razvrstani su u 3 kategorije koje su meusobno povezane i preklapaju se. Kategorije su podruja uenja:

1. kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili miljenje)

2. afektivno (osjeaji ili odnos ili stav)

3. psihomotoriko (fizike vjetine ili ono to osoba moe initi)

Bloomova taksonomija je godinama znanstveno provjeravana, koritena i doraivana. 1990. godine revidirali su je Anderson i Krathwohl. Povezana je sa suvremenim teorijama uenja i pouavanja. U poetku je bila orjentirana samo na kognitivno podruje. Kasnije je definirano i afektivno i psihomotoriko podruje. Sva tri podruja znanja su jednako vrijedna. Unutar svakog podruja obrazovni ciljevi su razvrstani u kategorije koje predstavljaju razine znanja i hijerarhijski su poredane na temelju teine ili sloenosti, od najjednostavnijih do najsloenijih.

Razine znanja su zapravo nivoi napredovanja u uenju i rastu u teini od najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve sloenijih i apstraktnijih. To znai da uenik ija je izvedba na vioj razini znanja demonstrira koritenje sloenijih misaonih operacija. Osoba ne moe prijei na viu razinu dok nije savladala prethodnu.

Najnia razina znanja je razina dosjeanja. Znanje na toj razini predstavlja mogunost dosjeanja i definiranja pojmova u obliku u kojem su nauene. Dosjeanje ne podrazumijeva nuno razumijevanje nauenog (dijete moe prepoznati i ponoviti ono to je vidjelo, ulo, proitalo,... u izvornom obliku, a da to ne razumije), a bez razumijevanja gradivo e biti neupotrebljivo, brzo e se zaboraviti i nee potaknuti intelektualni razvoj djeteta, kao ni motivaciju za bavljenje odreenim podrujem i samoinicijativno i samostalno uenje.

Razina shvaanja je via razina znanja i podrazumijeva razumijevanje informacija. Informacije koje se razumiju mogu se promijeniti iz jednog oblika u drugi. To se oituje kao mogunost prevoenja, prepriavanja i objanjavanja svojim rijeima, saetog prikazivanja, razvrstavanja u kategorije na temelju zadanog obiljeja, davanja primjera za neki pojam ili princip, izvoenja loginih zakljuaka na temelju dostupnih informacija. Razumijevanje je pretpostavka za slijedee etiri razine.

Trea razina znanja je razina primjenjivanja. Znanje te razine ukljuuje poopavanje i moe se samostalno primjenjivati unutar i van konteksta u kojem je steeno na rutinski i nov nain koji dijete nije vjebalo.Prve dvije razine znanja i razina jednostavnije primjene postupaka koji su naueni napamet opisuju miljenje nie razine. Sloenija primjena znanja (primjena znanja van konteksta uenja na nov i neizvjeban nain) i zadnje tri razine zahtijevaju koritenje sposobnosti miljenja vieg reda i najsloenije intelektualne funkcije.Sposobnosti miljenja vieg reda su: promatranje, usporeivanje, klasificiranje, zamiljanje, postavljanje hipoteza, kritiziranje, prikupljanje i ureivanje podataka, traenje pretpostavki, saimanje, kodiranje, tumaenje i rjeavanje problema.Kada koriste te sposobnosti uenici kombiniraju injenice i ideje, rekonstruiraju i reorganiziraju informacijske cjeline, spajaju, poopavaju, objanjavaju, pretpostavljaju, donose neke zakljuke ili interpretiraju. To im omoguava da rijee probleme, postignu razumijevanje i otkriju novo znaenje. Ishod ovakvog rjeavanja problema je nepredvidiv i time kreativan.Najinteligentniji (daroviti) uenici ponekad mogu i bez adekvatne stimulacije i posebnog poticanja doi do ove razine znanja (1-3% uenika). Ta razina je mogua i za veinu (prosjenih) uenika pod uvjetom da se nastava temelji na dobro programiranoj i metodiki valjano realiziranoj problemskoj poduci. Uiteljev zadatak je da pripremi aktivnosti ili okruenje koje e omoguiti uenicima koritenje miljenja vie razine. Pri tome valja voditi rauna da je transfer opih vjetina miljenja u podruja koja se razlikuju od onog u okviru kojega su vjebane slab. To znai da je nuno s uenicima vjebati razliite vjetine miljenja unutar razliitih specifinih podruja. Osoba ne moe prijei na viu razinu dok nije savladala prethodnu. Razine znanja i ciljevi uenja na kognitivnom podruju Revidirana Bloomova taksonomija

RAZINECILJEVI (ISHODI) UENJA

Znaenje razine

I.DOSJETITI SE (Znanje)Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u priblino onakvom obliku u kojem su naueni.

II.SHVATITI (Razumijevanje)Uoiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naueni sadraj. Opisati tijek dogaaja ili procesa. Izvesti logian zakljuak iz dostupnih informacija.

Zakljuiti o uzroku i predvidjeti posljedice.

III.PRIMIJENITI (Primjena)Rjeavati probleme primjenom nauenog u kontekstu uenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov nain. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rjeavanje problema ili zadatka u drugom podruju uz minimum voenja.

IV.ANALIZIRATI (Analiza)Razlikovati vane od nevanih dijelova prezentiranog materijala. Ralanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi meusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zakljuci i podrale generalizacije.Uoiti obrazac. Prepoznati skriveno znaenje. Razlikovati injenice i zakljuke.

V.PROSUIVATI (Evaluacija)Usporediti i pronai slinosti i razlike meu idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogunost i argumentirano obrazloiti.

VI.STVARATI (Sinteza)Kreativno ili divergentno koristiti postojee znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje i rjeenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz razliitih podruja. Uoavati nove obrasce.

U ispitima i provjerama znanja od uenika se najee trai puko dosjeanje i reprodukcija informacija. Najea pitanja koja se postavljaju su: Nabroji, Reci to?, Kada?, Tko?, Opii, Zaokrui, Kako je cilj kolovanja priprema uenika za rjeavanje problema s kojima e se susretati u svakodnevnom ivotu, a za rjeavanje tih sloenih problema nije dovoljno dosjeanje i reprodukcija, nuno je razvijati njihove sveukupne potencijale. Stoga je vano poticati ih da koriste irok spektar intelektualnih sposobnosti. Novija istraivanja pokazuju da uenje mijenja mozak i samu sposobnost za uenje. Mozak se oblikuje ovisno o vrsti i koliini uporabe. Uenici koji imaju zahtjevniju i izazovniju nastavu imaju bogatiji i sloeniji mozak, jer rast mozga stimuliraju novi i tei zadaci. Mozgovi onih koji se provlae kroz razrede imaju manje veza od mozgova onih koji ulau napor u savladavanje nastavnog gradiva. Rast i razvoj mozga posljedica su procesa uenja i rjeavanja problema, a ne poznavanja rjeenja. Drugim rijeima, nije vano poznaje li dijete tone odgovore i rjeenja, ve je li vlastitom aktivnou dolo do spoznaja, koliki je trud uloilo u to i koje je svoje sposobnosti koristilo. Zato se tijekom planiranja i programiranja nastave sve vea panja pridaje odabiru odgovarajuih aktivnosti uenika kroz koje e se postii jasno definirani obrazovni ciljevi. U revidiranoj Bloomovoj taksonimiji za opis razina znanja koriste se glagoli umjesto imenica (u staroj verziji koriste se imenice koje su napisane u zagradi). Time se naglaava da su obrazovni ciljevi opisani kao razliiti oblici miljenja, a miljenje je aktivan proces. Za opis svake razine znanja odabrani su oni glagoli koji najbolje odraavaju prirodu misaonih operacija koje se koriste kada osoba stjee ili pokazuje znanje ba te razine sloenosti i apstrakcije. Uz svaku razinu znanja popisani su kljuni glagoli koji opisuju aktivnosti uenika koritenjem kojih se moe stei znanje i pomou kojih se moe provjeriti znanje odreene razine. To omoguava uiteljima da djelotvorno definiraju ciljeve pouavanja i odaberu odgovarajue aktivnosti za stjecanje i procjenu znanja uenika na razliitim razinama. RAZINECILJEVI (ishodi) UENJA

Znaenje razineKLJUNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vjebati i mjeriti na svakoj razini.

I.DOSJETITI SE

(Znanje)prepoznati, pokazati, pronai, oznaiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti, nabrojati, rei tko, kada, gdje, zato, koliko, definirati, citirati, ponoviti, opisati

II.SHVATITI

(Razumijevanje)izraziti, ispriati/napisati svojim rijeima, izvijestiti, opisati, saeti, proiriti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom, rastumaiti, objasniti, raspraviti, obrazloiti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izraunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati

III.PRIMIJENITI

(Primjena)demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvriti, upotrijebiti, primijeniti, koristiti , prikazati (grafiki), izvesti (formulu), prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovriti, otkriti, rijeiti (problem), predloiti (rjeenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izraunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti

IV.ANALIZIRATI

(Analiza)rastaviti, ralaniti, razdijeliti, pronai, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizreene pretpostavke, opravdati, protumaiti, objasniti, usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopiti, izvijestiti, raspraviti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, grafiki prikazati, napraviti pokus, ispitati, istraiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proraunati, odrediti vanost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti to ako?, zakljuiti

V.PROSUIVATI

(Evaluacija)provjeriti, prosuditi (primjerenost zakljuka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti, odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati miljenje, istraiti, odluiti, izabrati mogunost, odabrati, preporuiti, otkloniti, poredati (s obzirom na vanost), rangirati, stupnjevati, pretpostaviti, predvidjeti, zakljuiti, rei zato, izvesti

VI.STVARATI (Sinteza)zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predloiti, objediniti, kombinirati, skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, sloiti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati, preurediti, promijeniti, presloiti, preraditi, poboljati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predoiti, postaviti (teoriju), poopiti

U fazi pripreme za nastavu uitelji uz pomo Bloomove taksonomije mogu jasno i jednoznano definirati specifine ciljeve pouavanja (ono to elimo ili oekujemo da uenici naue), to im kasnije olakava vrednovanje postignua uenika (ishoda uenja/pouavanja) i samog nastavnog procesa. Pri tome je vano da ciljevi budu operacionalizirani: definirani u terminima opaljivog ponaanja (treba tono definirati to e uenik uiniti ili rei, a na temelju ega emo zakljuiti da je postigao znanje odreene vrste i razine). SUBJEKTIVNO

(openito, apstraktno)OBJEKTIVNO (specifrino, konkretno, operacionalizirano)

Znati proirenu i neproirenu reenicu.Meu napisanim reenicama prepoznati neproirenu i proirenu.

Nauiti najvanije dijelove romana.Objasniti uloge dvaju najvanijih likova i napisati jednu stranicu o tome.

Obrazovna postignua se operacionaliziraju tako da se iz Bloomove tablice u kojoj su opisani ciljevi uenja i kljuni glagoli uz svaku razinu znanja odabere nekoliko odgovarajuih kljunih glagola uz pomo kojih se opiu aktivnosti uenika kroz koje oni mogu stei znanje te razine i uz pomo kojih uitelj moe provjeriti jesu li uenici stekli oekivano znanje.

Pri odabiru glagola mora se voditi rauna o znaenju pojedine razine znanja tj. o kognitivnim procesima koje zahtijeva. Operacionalizirani ciljevi trebaju biti u skladu s opim ciljevima predmeta. Oni opisuju ponaanje uenika, a ne ponaanje uitelja ili sadraje koje uenik treba nauiti. Vano je koristiti jednostavne formulacije koje su razumljive i laicima (uenicima i roditeljima). Tako definirana obrazovna postignua opisuju ishode (a ne proces) uenja. Kada se precizno i jasno definiraju oekivani ishodi uenja, lake je birati zadatke za provjeru kvalitete znanja razliitih razina, a uenici postiu bolje rezultate, jer im je potpuno jasno to se od njih oekuje i razumiju svrhu predloenih ili oekivanih aktivnosti. Svrha jasnog i jednoznanog definiranja obrazovnih ciljeva je da uitelju i uenicima bude potpuno jasno to uenici trebaju nauiti.Osim toga, na takav nain postie se vea objektivnost procjene kvalitete znanja. Kada su kompetencije definirane apstraktnim terminima, ne mogu se direktno opaati, pa je vea subjektivnost vrednovanja i mogunost samozavaravanja (uenika i uitelja).Primjer 1: tema: JEDNOSTAVNA REENICA. NEPROIRENA I PROIRENA REENICA.DOSJETITI SE Definirati jednostavnu reenicu.

Navesti dijelove neproirene reenice. Navesti dijelove proirene reenice.

Imenovati vritelja radnje.

SHVATITI Meu napisanim reenicama prepoznati neproirenu i proirenu.

U reenici oznaiti predikat i subjekt.

Razvrstati zadane reenice u proirene i neproirene i obrazloiti izbor

PRIMIJENITI Proiriti zadanu neproirenu reenicu u proirenu.

Saeti zadanu proirenu reenicu u neproirenu.

Od zadanih dijelova sastaviti proirenu i neproirenu reenicu.

ANALIZIRATI Usporediti proirenu i neproirenu reenicu: navesti slinosti i razlike.

PROSUIVATI Usporediti dva predloena postupka za proirivanje neproirene reenice u proirenu, odabrati bolji i obrazloiti odabir.

Usporediti dva predloena postupka za saimanje proirene reenice u neproirenu, odabrati bolji i obrazloiti odabir.

STVARATI Formulirati pravilo za proirivanje neproirene reenice u proirenu.

Formulirati pravilo za saimanje proirene reenice u neproirenu.

Primjer 2: tema: ILJASTI I TUPI KUTOVIDOSJETITI SE Na crteu pokazati pravi, iljasti i tupi kut.

Nabrojati tri vrste kuteva.

SHVATITI Objasniti razliku izmeu pravog, iljastog i tupog kuta.

Navesti primjer pravog, iljastog i tupog kuta iz okoline.

PRIMIJENITI Uz pomo dva trokuta nacrtati pravi, iljasti i tupi kut i oznaiti njihove dijelove.

ANALIZIRATI Na zadanom geometrijskom tijelu pronai tri zadane vrste kuteva.

PROSUIVATI Usporediti pravi, iljasti i tupi kut: navesti slinosti i razlike.

STVARATI Kreirati geometrijski lik kombiniranjem kuteva.

Primjer 3: tema: ZAGREB GLAVNI GRAD RHDOSJETITI SE Imenovati glavni grad RH.

Pokazati Zagreb na zemljovidu.

Na zemljovidu imenovati i pokazati glavne gradove susjednih drava.

Uz pomo fotografija nabrojati kulturno povijesne znamenitosti Zagreba.

Uz pomo fotografija nabrojati politike ustanove u Zagrebu.

SHVATITI Uz pomo zemljovida opisati geografski smjetaj Zagreba.

Svojim rijeima definirati pojam glavnog grada.

Objasniti zato je Zagreb glavni grad RH.

Objasniti pojmove kulturno sredite, zdravstveno sredite, politiko sredite i prosvjetno sredite.

PRIMIJENITI Na temelju podataka o aktivnostima koje se odvijaju u njima razvrstati ustanove u politike, zdravstvene, prosvjetne i kulturne.

ANALIZIRATI Pronai uzroke i posljedice razvoja Zagreba kao glavnog grada.

PROSUIVATI Usporediti kvalitetu ivota u Zagrebu i nekom manjem gradu ( navesti dobre i loe strane) i zakljuiti gdje bi voljeli ivjeti, te to obrazloiti.

STVARATI Napraviti turistiki vodi kroz Zagreb.

Primjer 4: tema: HRVATSKA U DOBA NARODNIH VLADARADOSJETITI SE Nabrojiti hrvatske kneeve i kraljeve.

Poredati ih kronolokim redosljedom.

Na zemljovidu pokazati podruje kojim su vladali.

SHVATITI Svojim rijeima objasniti pojam vladar, knez , kneevina, kralj i kraljevina.

Opisati nain vladanja kralja i kneza.

Objasniti okolnosti jaanja Hrvatske u vrijeme vladavine kralja Tomislava.

Navesti primjer za to.

PRIMIJENITI Na lenti vremena grafiki prikazati razdoblje vladanja svakog pojedinog vladara.

Na temelju dobivenih podataka izraunati duinu trajanja vladavine svakog pojedinom vladara.

ANALIZIRATI Pronai osobitosti vladanja svakog pojedinog vladara iz tog razdoblja.

Usporediti veliinu teritorija za vrijeme vladavine pojedinog vladara.

Dovesti u vezu veliinu teritorija i tadanja povijesna zbivanja.

PROSUIVATI Usporediti nain vladanja svakog pojedinog vladara iz tog razdoblja (pronai slinosti i razlike).

Poredati te vladare po vanosti i obrazloiti hijerarhiju.

STVARATI Predloiti i obrazloiti mogui scenarij vlastite vladavine u tome razdoblju.

Kombinirati osobitosti vladanja svih vladara iz toga razdoblja i na temelju toga stvoriti hipotetskog vladara i mogue posljedice njegovog vladanja.

Primjer 5: tema: ISUS JE VAAN OVJEKDOSJETITI SE Prepriati dogaaj ozdravljenja u subotu.

Navesti sudionike, vrijeme i mjesto toga dogaaja.

Navesti koji je propis Isus prekrio.

SHVATITI Svojim rijeima definirati propis i pravo.

Objasniti zato je subota-sveti dan za idove.

Interpretirati udesno ozdravljenje.

Objasniti zato je za idove ozdravljenje u subotu bilo teak prekraj.

Objasniti zato Isus kri propise.

Dati primjere situacija u kojima je Isus slino postupao (povezati ovaj dogaaj s ranije poznatima).

PRIMIJENITI Dati primjere primijene Isusovog stava prema potrebnima u svakodnevnim ivotnim situacijama.

ANALIZIRATI Pronai uzroke i posljedice Isusovog krenja propisa u sluaju udesnog ozdravljenja.

PROSUIVATI Objasniti to je zapravo ozdravilo bolesnika.

Usporediti pojmove subota-sveti dan i nedjelja-dan Gospodnji (nai slinosti).

STVARATI Predvidjeti to bi se dogodilo ako bi se krila konkretna djeja prava.

Poopiti kakve bi to imalo posljedice za sve ljude.

U revidiranoj Taksonomiji autori povezuju vrstu znanja koje se treba stei (dimenzija znanja) i kognitivne procese za stjecanje razliitih vrsta znanja (dimenzija kognitivnih procesa). Znanje moe biti injenino, konceptualno, proceduralno i metakognitivno.DIMENZIJA ZNANJADIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA

dosjetiti seshvatitiprimijenitianaliziratiprosuivatistvarati

injenino

Konceptualno

Proceduralno

Meta-kognitivno

Diferencirano davanje zadataka razliite razineKada se uz pomo tablice operacionaliziraju oekivana obrazovna postignua, pred uenike se stavljaju diferencirani zadaci ovisno o dostignutoj razini znanja, tako da im se postepeno daju sve zahtjevniji zadaci. Na takav nain se odrava njihova motivacija za rad i postepeno podie razina misaonog funkcioniranja tj. oni postepeno koriste sve sloenije i apstraktnije misaone operacije za rjeavanje problema, a time se potie razvoj njihovog mozga. Naime, uenici su motivirani za rad samo onda kada se pred njih stavljaju optimalno teki zadaci, ni prelagani, ni preteki, a to su oni koji su neto malo iznad njihovog trenutnog spoznajnog stupnja. Prelagani zadaci rezultiraju dosadom, a preteki odustajanjem, jer ih ne mogu rijeiti. Ponavljani neuspjeh ima za posljedicu gubitak samopouzdanja i interesa za podruje neuspjeha.

U razredu su mogui slijedei pristupi: Svi uenici rjeavaju zadatke na razini dosjeanja i shvaanja, a zatim izaberu najmanje jednu ponuenu aktivnosti iz svakog slijedeeg nivoa

Svi uenici prou prva dva nivoa, a zatim izaberu jednu ponuenu aktivnost iz nekog od viih nivoa

Uitelj unaprijed odredi koji e uenici raditi na nioj razini, a koji na viima

Svako dijete odabere aktivnost iz bilo kojeg nivoa

Neke aktivnosti su oznaene kao obavezne, a neke kao izborne

Uenici rade na niim razinama, a zatim sami osmiljavaju aktivnosti na viim razinama Svi uenici sami osmiljavaju aktivnostiDa bi se pred uenike stavljali zadaci optimalne teine, nuno je voditi rauna o mogunostima uenja djece odreene dobi:

predznanju

kapacitetu radne memorije

razliitim stilovima uenja

razvijenosti razliitih inteligencija

postupnosti i heterogenosti razvoja kognitivnih sposobnosti

vanosti neposredne povratne informacije o kvaliteti uratka

Zbog znanstveno utvrene injenice da razvoj mozga i kapaciteta za uenje ovisi o koliini i kvaliteti uenja tijekom djetinjstva, vano je uenike poticati da koriste irok spektar kognitivnih sposobnosti. Tradicionalna kola iskoritava spontano razvijene potencijale uenika (ili moda potencijale iji razvoj stimulira primarna obitelj), a mogla bi poticati njihov razvoj i omoguiti napredovanje i onoj djeci koja nisu dovoljno stimulirana kod kue. U 7. i 8. razredu osnovne kole postotak pravih odlinih uenika (uenici koji bi imali opi uspjeh odlian i kada ne bi bilo ocjena iz odgojnih predmeta) je oko 25%. Postotak djece koja u dobi od 14 godina (7. - 8. razred) imaju razvijeno formalno-logiko miljenje iznosi 25%. Mada uspjeh uenika ne ovisi samo o razvijenosti kognitivnih sposobnosti, vjerujem da ova podudarnost nije sluajna i da nam govori da naa kola uglavnom prati, a nedovoljno potie, razvoj kognitivnih sposobnosti.

Zbog obaveznog kolovanja greke pri pouavanju mogu imati daleko ozbiljnije posljedice za djecu i njihov razvoj nego to je to ranije bio sluaj. Stoga je obaveza svakog uitelja da se u svom radu rukovodi suvremenim znanstvenim spoznajama o radu mozga i nainu i mogunostima uenja djece odreene dobi. Koliina i kvaliteta ivanih veza u mozgu 30-60% ovise o nasljeu, a 40-70% o utjecaju okoline. Kako uenici velik i znaajan dio vremena moraju boraviti u koli Uitelji imaju ogromnu moralnu i etiku odgovornost za poveanje ili smanjenje doivotnih potencijala uenikahoe li ti sati biti utroeni u odgajanje boljeg mozga ili suavanje granica potencijala. (Jensen, 2005.)

Izvori informacija:1) Vizek-Vidovi V., Vlahovi-teti V., Rijavec M., Miljkovi M., "PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA ", IEP, Zagreb, 2003.

2) Andrilovi V., udina-Obradovi M., PSIHOLOGIJA UENJA I NASTAVE, kolska knjiga, Zagreb, 1996.

3) Dryden G., Vos J., REVOLUCIJA U UENJU, Educa, Zagreb, 2001.

4) Jensen E., SUPERNASTAVA, Educa, Zagreb, 2003.5) Armstrong T., VIESTRUKE INTELIGENCIJE U RAZREDU, Educa, Zagreb, 2006.

6) Jensen E., POUAVANJE S MOZGOM NA UMU, Educa, Zagreb, 2005.7) Desforges C., "USPJENO UENJE I POUAVANJE - PSIHOLOGIJSKI PRISTUPI", Educa, Zagreb, 2001.

8) Meyer H., "TO JE DOBRA NASTAVA?", Erudita, Zagreb, 2005.9) Matijevi M., OCJENJIVANJE U OSNOVNOJ KOLI, Tipex, Zagreb, 2004.

10) Grgin T., KOLSKA DOKIMOLOGIJA, Slap, Jastrebarsko, 1994.11) Grgin, EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA, Jastrebarsko, Slap, 1997.

12) Sternberg R. J., KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA , Jastrebarsko, Slap, 2004.

13) Beck R. C., MOTIVACIJA, Jastrebarsko, Slap, 2003.14) Klippert H., KAKO USPJENO UITI U TIMU, Educa, 2001.

15) Gardner H., DISCIPLINARNI UM, Educa, 2004.16) D. Goleman, EMOCIONALNA INTELIGENCIJA , Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.

17) Green B., NOVE PARADIGME ZA STVARANJE KVALITETNIH KOLA, Alinea, Zagreb, 1996.

18) Glasser W., SVAKI UENIK MOE USPJETI, Alinea, Zagreb

19) Glasser W., KVALITETNA KOLA, Educa, Zagreb, 1994.

20) Vasta R., Haith M. H., Miller S. A., DJEJA PSIHOLOGIJA, Jastrebarsko, Slap, 1998.

21) Wood D., KAKO DJECA MISLE I UE, Zagreb, Educa, 22) George D., Obrazovanje darovitih, Zagreb, Educa, 2004.

http://www.businessballs.com/bloomstaxonomyoflearningdomains.htmhttp://coe.sdsu.edu/eet/articles/bloomrev/start.htmhttp://coe.sdsu.edu/eet/Articles/BloomsT/start.htmhttp://coe.sdsu.edu/eet/Articles/BloomsLD/start.htmhttp://officeport.com/edu/blooms/htmhttp://www.eecs.usma.edu/cs383/bloom/default/htmhttp://www.valdosta.edu/-whuitt/psy702/cogsys/bloom.htmlhttp://www.eecs.usma.edu/usma/academic/eecs/instruct/howard/slidesho/sigcse2/index.htmhttp://www.uct.ac.za/projects/cbe/mcqman/mcqappc.html http://valdosta.edu/whuitt/col/cogsys/bloom.htmlhttp://rite.ed.qut.edu.au/oz-teachernet/training/bloom.html http://en.wikipedia.org/wiki/Bloom's_Taxonomy

http://coe.sdsu.edu/eet/articles/bloomrev/index.htmhttp://education.ed.pacificu.edu/aacu/workshop/reconcept2B.htmlhttp://eduscapes.com/tap/topic69.htm

http://www.tedi.uq.edu.au/Assess/Assessment/bloomtax.htmlhttp://www.acps.k12.va.us/hammond/readstrat/BloomsTaxonomy2.htmlhttp://www.teachers.ash.org.au/researchskills/dalton.htmhttp://www.officeport.com/edu/blooms.htmhttp://www.quia.com/fc/90134.htmlhttp://www.utexas.edu/student/utlc/handouts/1414.html http://schools.sd68.bc.ca/webquests/blooms.htmhttp://www.coun.uvic.ca/learn/program/hndouts/bloom.htmlhttp://caribou.cc.trincoll.edu/depts_educ/Resources/Bloom.htmhttp://www.kent.wednet.edu/KSD/MA/resources/blooms/teachers_blooms.htmlhttp://www.hcc.hawaii.edu/intranet/committees/FacDevCom/guidebk/teachtip/questype.htmhttp://www.nexus.edu.au/teachstud/gat/painter.htm http://scs.une.edu.au/TalentEd/EdSupport/Snugglepot.htm I. DOSJETITI SE (Znanje)Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u priblino onakvom obliku u kojem su naueni.

KLJUNI GLAGOLI

Opisuju aktivnost koju treba vjebati i mjeriti.PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

to e uenik moi?PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA ZA MJERENJE

prepoznati

pokazati

pronai

oznaiti

povezati

dopuniti

smjestiti

poredati

imenovati

navesti

nabrojati

rei tko, kada, gdje, zato, kolikodefinirati

citirati

ponoviti

opisati

ispriatiDefinirati Bloomovu taksonomiju.

Navesti autore originalne i revidirane Taksonomije.

Navesti i definirati podruja uenikih postignua.

Navesti 6 nivoa Taksonomije u kognitivnom podruju.

Navesti razlike izmeu originalne i revidirane Taksonomije.

Navesti dimenzije znanja.

Proitaj tekst i potcrtaj ....U novinama pronai i izrei

U tekstu potrai odgovore na pitanja.Pokai na karti Na slijepoj karti ucrtaj Na karti oznai

Uz oznake upii odgovarajua imena.

Povei s odgovarajuim

Meu pronai Pogledaj dokumentarni film o i zapii naine

Posluaj snimku i zatim odgovori na pitanja zaokruivanjem jednog odgovora.

Paljivo sluaj i digni crveni karton ako je tvrdnja netona, a zeleni ako je tona.

Proitaj tvrdnju i zaokrui T ako je tona, a N ako je netona.

Zapamti redosljed dogaaja .to se dogodilo nakon ? to je prethodilo ?Prepii s ploe Napravi popis

Opii pokus kojim smo dokazali

Sjeti se to se dogodilo nakon...?

Reci tko, to, kada, koliko, gdje, kako, ...?

Nabroji ... najvanijih dogaaja ...

Reci definicijuImenuj

to je ?Koja teorija objanjava? Kako glasi formula za ...?Meu zadanim likovima zaokrui Citiraj ...

Ponovi

Naui napamet Recitiraj pjesmicu.

II. SHVATITI (Razumijevanje)Uoiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naueni sadraj. Opisati tijek dogaaja ili procesa. Izvesti logian zakljuak iz dostupnih informacija. Zakljuiti o uzroku i predvidjeti posljedice.

KLJUNI GLAGOLI



izraziti

ispriati/napisati svojim rijeima

izvijestiti

opisati

saeti

proiriti

preoblikovatipretvoriti

prevesti

izraziti formulom

rastumaiti

objasniti

raspraviti

obrazloiti

dokazati

dati primjer

procijeniti

izraunati

predvidjeti

razvrstati

smjestiti izdvojiti

istaknuti(aktivno) sudjelovatiSvojim rijeima saeto opisati Bloomovu taksonomiju.

Slikovito grafiki prikazati Taksonomiju.Opisati nain nastanka Taksonomije.Objasniti primjenu Taksonomije u kognitivnom podruju u nastavi.

Objasniti znaenje svake pojedine razine znanja.Na temelju primjera obrazovnih postignua prepoznati razinu znanja i imenovati je. Objasniti vanost operacionaliziranja obrazovnih postignua.

Opisati postupak definiranja obrazovnih postignua i odabira odgovarajuih aktivnosti uenika uz pomo Taksonomije.

Objasniti vanost i nain diferenciranog zadavanja zadataka razliite razine.Operacionalizrane obrazovne ciljeve rasporediti u tablicu koja povezuje dimezije znanja i dimenzije kognitivnih procesa.Izrei slike da bi opisao dogaaj.Naslikaj ono to ti se najvie svia u prii.Nacrtaj konkretan dogaaj.

Napravi strip kojim e prikazati dio dogaaja.

Napii i prikai igrokaz na temelju prie.

Prepriaj svojim rijeima. Opii ...Prevedi tekst na ...

Kako bi to mogao drugaije rei?

Napii izvjee o dogaaju.Napii kratak saetak.Skiciraj tijek dogaaja.Grafiki prikaiDaj primjer za

Objasni zato

Objasni znaenje teksta.

Dovri priu. Zaponi priu.

to misli o...?

to se moe zakljuiti iz ?

Koji su glavni, a koji sporedni likovi?

Razvrstaj s obzirom na

Raspravi o Definiraj svojim rijeima...

Zakljui zbog ega je ?

Predvidi to e se dogoditi u sluaju ?

Zna li jo neki primjer gdje...?Smisli pitanja kojima e provjeriti znanje o

Opii to se dogodilo....

III. PRIMIJENITI (Primjena)Rjeavati probleme primjenom nauenog u kontekstu uenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov nain. Odabrati i primijeniti u drugom podruju podatke i principe za rjeavanje problema ili zadatka uz minimum voenja.

KLJUNI GLAGOLI



demonstrirati

dramatizirati

pokazati (postupak)

dokazati

provesti (pokus)

izvriti

upotrijebiti

primijeniti

koristiti prikazati (grafiki)

izvesti (formulu)

prikazati u kratkim crtama

prilagoditi

promijeniti

dovriti

otkriti

rijeiti (problem)

predloiti (rjeenje)

isplanirati

izabrati

napraviti

izraunati

procijeniti

napisati

razvrstati, svrstati

sastavitiZa nastavnu temu napisati obrazovne ciljeve za svaki nivo Bloomove taksonomije.

Predloiti aktivnosti uenika za postizanje obrazovnih ciljeva na razliitim razinama znanja.

Predloiti aktivnosti i pitanja za provjeru znanja razliite razine.

Kako bi ovo mogao primijeniti u praksi?

Kako ovu metodu moe primijeniti u svom svakodnevnom ivotu?

Predloi rjeenje za problem

Demonstriraj

Izvri aktivnost.

Razvrstaj s obzirom na...

to bi se promijenilo kad bi...

Na temelju dobivenih informacija sastavi niz uputa za...

Upotrijebi formulu . za

Napii izvjetaj o tome kako si

Primijeni postupak dobivanja na ...Provedi pokus

Dovri ovu priu tako da zavrtak bude

Napravi

Prilagodi / promijeni tako da

Upotrijebi za

Procijeni

Izraunaj

Ilustriraj

Naslikaj koristei tehniku i materijale iz razdoblja

Pripremi igrokaz u kojem e prikazati

Napravi u glini model Predloi postupak ili rjeenje za zadani problem.

IV. ANALIZIRATI (Analiza)Razlikovati vane od nevanih dijelova prezentiranog materijala. Ralanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi meusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zakljuci i podrale generalizacije. Uoiti obrazac. Prepoznati skriveno znaenje. Razlikovati injenice i zakljuke.

KLJUNI GLAGOLI



rastaviti, ralaniti, razdijeliti, pronai, izdvojiti, istaknuti

prepoznati neizreene pretpostavke

opravdati, protumaiti, objasniti

usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopiti, izvijestiti, raspravitirazvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati organizirati, urediti, oblikovati, grafiki prikazati

napraviti pokus, ispitati, istraiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proraunati, odrediti vanost podataka, prekontroliratidovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti to ako?, zakljuitiU razredu formirati grupe uenika na temelju dosegnute razine znanja.

Formirati grupe uenika na temelju dominantnog stila uenja.

Prekontrolirati uenikov uradak tako da se odredi razina znanja koju on iskazuje.

Otkriti pogrene pretpostavke od kojih uenik polazi i neuinkovite strategije koje koristi pri rjeavanju problema.

to bi se moglo dogoditi kad bi...?

emu je ovo slino?

Koje se teme obrauju u ovoj cjelini?

Koji je jo ishod mogu?

Usporedi svoj ... sa prezentiranim u ...

Zato je dolo do ovih promjena?

Objasni to e se dogoditi kad...

Dokai da je .... slino ...

Po emu se ... razlikuje od ...?Usporedi . Pronai slinosti i razlike.

Koji su skriveni motivi...? Pronai skriveno znaenje. to je htio rei ?to je problem ...?

Rastavi metodu ili proces na sastavne dijelove. Smisli analogiju/metaforu uz pomo koje e objasniti

Pronai uzroke

Objasni vezu izmeu

Ispitaj Provjeri Isplaniraj istraivanje kojim e dokazati

Iz izdvoji najvanije podatke za

Napii kritiku o Osvrni se na

Napravi anketu kojom e ispitati

Pronai greku.

Napravi obiteljsko stablo. Istakni uz svakog lana visinu, boju oiju i kose. Povei osobine potmaka s osobinama predaka. Uoava li koju zakonitost?

Analiziraj umjetniko djelo Navedi elemente na temelju kojih zakljuuje o Dokai da

V. PROSUIVATI (Evaluacija)Usporediti i pronai slinosti i razlike meu idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogunost i argumentirano obrazloiti.

KLJUNI GLAGOLI



provjeriti, prosuditi (primjerenost zakljuka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti

odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovatikritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati

dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati miljenje, istraiti

odluiti, izabrati mogunost, odabrati, preporuiti, otkloniti

poredati (s obzirom na vanost), rangirati, stupnjevati

pretpostaviti, predvidjeti, zakljuiti, rei zato, izvestiUsporediti postignue uenika prije i nakon koritenja Taksonomije i na temelju toga braniti vlastiti stav o Taksonomiji.

Pronai i obrazloiti prednosti i nedostatke koritenja Taksonomije i na temelju toga braniti svoj stav o njoj.

Procijeniti i obrazloiti korisnost definiranja ciljeva pouavanja uz pomo Bloomove taksonomije.Usporediti uenikov uradak s jasno definiranim kriterijima i ocijeniti ga.

Ocjenu obrazloiti uz pomo kriterija.

Istaknuti i komentirati u uenikovom uratku ono to je posebno dobro i ono na emu uenik treba raditi. Napisati komentare koji e biti smjernice za unapreivanje uenikovog postignua.Predloi bolje rjeenje za...

Procijeni vrijednost ...

Obrani svoj stav o ...

Procijeni vrijednost ovog djela i procjenu obrazloi.

Kakve bi promjene preporuio u ...? Zato?

Vjeruje li da ...? Obrazloi!Raspravi Kako bi se osjeao da ...?

to misli o...?

Preispitaj i procijeni efikasnost moguih strategija za Procijeni odrivost ovog plana. Predvidi mogue uinke plana.Izraunaj efekte plana ili strategije.

Osvrni se na cijenu izvedivosti.

Prikai iscrpnu analizu trokova s prijedlozima i opravdanjima.

Usporedi predloeno rjeenje sa alternativnima. Istakni prednosti i nedostatke svakoga od njih.

Daj financijsko opravdanje za prijedlog.

Ocijeni svoje znanje i obrazloi ocjenu.

Promatraj i procijeni

Prati i analiziraj Rangiraj s obzirom na

Napii izvjee o

Napii kritiku za

Napravi kriterije za procjenu vrijednosti

Napravi listu 5 najvanijih pravila za

Pregledaj kontrolni, oznai tone i netone odgovore i komentiraj ono to je vano (napii smjernice za poboljanje uratka).

VI. STVARATI (Sinteza)Kreativno ili divergentno koristiti postojee znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu).

Stvarati nove ideje i rjeenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz razliitih podruja.Uoavati nove obrasce.

KLJUNI GLAGOLI



zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati

formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati

prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predloiti, objediniti, kombinirati

skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, sloiti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati

preurediti, promijeniti, presloiti, preraditi, poboljati, kompletirati, kompilirati

voditi, upravljati

napisati, podnijeti, iznijeti, predoiti

postaviti (teoriju), poopitiPovezati najvanije spoznaje iz kognitivne i razvojne psihologije s primjenom Bloomove taksonomije.

Napraviti instrument za praenje napretka uenika u kognitivnom podruju i predloiti najekonominiji nain pravljenja biljeki u imeniku.Izraditi precizne kriterije za ocjenjivanje znanja uenika na razliitim razinama.

Na temelju analize postignua uenika i praenja njegovog napretka, Bloomove taksonomije i vanih spoznaja iz kognitivne i razvojne psihologije napraviti individualni plan poticanja napretka uenika.Davati uenicima diferencirane zadatke ovisno o predznanju i postignutoj razini i vrsti znanja.Kako bi dokazao da...?

Skiciraj/nacrtaj ... za... Napii pjesmu/priu/lanak o ... Napravi film o

Napii dramu/igrokaz na temu

Predloi mogue rjeenje za ...

Kad bi imao pristup svim potrebnim sredstvima kako bi rijeio ...?

to bi se dogodilo kad bi ...?

Na koliko naina moe ...?

Predloi nove i neobine naine koritenja ...

Napravi plan ili razradi proceduru za

Prilagodi metodu, dio, ideju,...

Napravi protokole za

Kreiraj timove za...

Kreiraj novi pristup za ...Osmisli reklamu kojom e prodati

Smisli ime za

Opii svoje osjeaje u odnosu na

Dizajniraj omot za

Napii oglas o Predloi promjene u da bi Napii pismo upueno u kojem e preporuiti potrebne promjene za

Podnesi izvijee o

Smisli igru za vjebanje

Napravi projekt na temu

Uredi novine.

PAGE 16PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

Bloomova Taksonomija u Nastavi

Documents

Transcript of Bloomova Taksonomija u Nastavi