SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

MARTINA BUHIN

BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA,2010.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU,OPATIJA

BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija-Osnove izrade pisanog djela Student:MartinaBuhin Mentor:prof.dr.sc.Zoran Ivanović Matični broj:21108/10

Smjer:Menadžer slobodnog

vremena i događaja

Opatija,studeni 2010. godina

SADRŽAJ:

SADRŽAJ:..................................................................................................................................3

UVOD.........................................................................................................................................7

1.BLAGAJNIČKO POSLOVANJE...........................................................................................8

1.1.Djelatni prostor blagajne...................................................................................................8

1.2.Osobnost blagajnika, njegova zaduženja i odgovornost...................................................8

1.2.1.Izvršenje iobavljanje blagajničkog poslovanja..........................................................8

1.2.2.Odgovornost za obavljanje poslova...........................................................................8

2.PLATNI PROMET..................................................................................................................9

2.1.Gotovinska plaćanja..........................................................................................................9

2.2.Plaćanja surogatima novca................................................................................................9

2.3.Bezgotovinska plaćanja....................................................................................................9

2.4.Instrumenti platnog prometa.............................................................................................9

2.5.Platni promet u Republici Hrvatskoj.................................................................................9

3.ORGANIZACIJA BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA........................................................10

3.1.Čimbenici bitni za organizaciju blagajničkih poslova....................................................10

3.2.Vrste blagajni..................................................................................................................10

4.DJELOKRUG I SADRŽAJ RADA.......................................................................................11

4.1.Podjela poslova u financijskoj funkciji kao osnova za utvrđivanje djelokruga blagajne...............................................................................................................................................11

4.1.1.Financijsko planiranje..............................................................................................11

4.1.2.Financijska analiza...................................................................................................11

4.1.3.Plaćanje obveza i naplata potraživanja....................................................................11

4.1.4.Blagajničko poslovanje............................................................................................12

4.1.5.Kreditni poslovi u zemlji.........................................................................................12

4.2.Sadržaj rada blagajne......................................................................................................12

4.2.1.Financijsko planiranje..............................................................................................12

4.2.2.Financijska analiza...................................................................................................12

III

4.2.3.Metode i tehnike uplata i isplata..............................................................................12

4.2.4.Blagajnički nalozi, ulazno-izlazni računi, knjige i evidencije.................................12

5.KONTROLA BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA...............................................................13

5.1.Eksterna kontrola blagajničkog poslovanja....................................................................13

5.2.Interna kontrola blagajničkog poslovanja.......................................................................13

6.USTROJSTVO I ORGANIZACIJA PLATNOG PROMETA..............................................14

6.1.Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa...................................................14

6.2.Sudionici unutarnjeg platnog prometa i otvaranje računa..............................................14

6.3.Način izvršavanja planog prometa..................................................................................14

7.INSTRUMENTI OSIGURAVANJA PLAĆANJA...............................................................15

7.1.Akreditiv.........................................................................................................................15

7.2.Bankarska akreditacija....................................................................................................15

7.3.Akceptni nalog................................................................................................................15

7.4.Bankovni tekući račun....................................................................................................15

8.MJENICA I ČEK...................................................................................................................16

8.1.Elementi mjenice............................................................................................................16

9.MJENIČNE RADNJE...........................................................................................................17

9.1.Izdavanje mjenice...........................................................................................................17

9.2.Akceptiranje mjenice......................................................................................................17

9.3.Indosiranje mjenice.........................................................................................................17

9.4.Davanje mjeničnog jamstva............................................................................................17

9.5.Isplata mjenice................................................................................................................17

9.6. Umnožavanje i prijepisi mjenica...................................................................................17

10.ELEMENTI ČEKA I ČEKOVNE RADNJE.......................................................................18

10.1.Izdavanje čeka...............................................................................................................18

10.2.Indosiranje čeka............................................................................................................18

10.3.Podnošenje čeka na isplatu...........................................................................................18

10.4.Opoziv čeka..................................................................................................................18

10.5. Plaćanje čeka................................................................................................................18

IV

11.MJENICE U MEĐUNARODNOM PROMETU................................................................19

11.1.Bjanko-mjenica.............................................................................................................19

11.2.Trasirana i vlastita mjenica...........................................................................................19

11.3.Mjenice prema dospjelosti............................................................................................19

11.4. Robna ili trgovačka mjenica........................................................................................19

11.5.Financijske mjenice......................................................................................................19

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................20

REFERENTNA LISTA:...........................................................................................................21

V

UVOD

U ovom će se seminarskom radu obraditi problematika teme blagajničko poslovanje. Blagajničko poslovanje je podfunkcija financijske funkcije u trgovačkim društvima, neprofitnim organizacijama, bankama, državnim tijelima te kod trgovca pojedinaca. Na koji način će se organizirati blagajničko poslovanje ovisi o sljedećim objektivnim činiteljima odnosno o predmetu poslovanja, opsegu poslovanja, načinu obavljanja poslovanja,sredstvima što se koriste u plaćanjima, području na kojem s obavlja djelatnost, broju zaposlenih te frekvenciji uplata odnosno isplata.Blagajne kao radna mjesta , odnosno službe u kojima se obavlja blagajničko pšoslovanje mogu se organizirati kao: blagajne, glavne blagajne i pomoćne blagajne odnosno kase, kunske, devizne odnosno mješovite blagajne, blagajne gotovim novcem, blagajne vrijednosnim papirima odnosno porto-blagajne. Imajući na umu specifičnu ulogu i zadaće blagajničkog poslovanja, treba naglasiti da se organizacijskim aktima i mjerama, ovisno o konkretnim potrebama, obično reguliraju:vrste dokumentacije, sastavljanje dokumentacije, hodogram dokumentacije, kontrola i likvidacija novčanih dokumenata, poslovne knjige blagajne, primanja i predaje gotova novca , pohrana vrijednosnih papira, mjenjački poslovi , upotreba vrijednosnica, kontrola blagajne i primopredaja blagajničkog poslovanja. Ovo se obično odnosi na uži krug poslova blagajni. Kod malih poduzetnika pridodaju se poslovi obavljanja platnog prometa u cjelosti, briga o relizaciji dužničko-vjerovničkih odnosa, plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga, obračunavanje kamata, obračunavanje nadnica i plaća i njihova isplata, izradba plana likvidnosti, izradba izvješća i informacija o stanju na računima i financijskoj situaciji uopće.

7

1.BLAGAJNIČKO POSLOVANJE

Blagajničko poslovanje se može prema organizacijskom ustrojstvu pravnog i fizičkog subjekta-obveznika vođenja knjigovodstva i porezne evidencije te obveznika obavljanja platnog prometa na propisani način podjeliti na : izvršne poslove financijske funkcije, provođenje platnog prometa u zemlji i provođenje platnog prometa i devizne poslove s inozemstvom .Blagajničko poslovanje trgovačkih društava za sve oblike vlasništva , kod poduzetnika i određenih fizičkih osoba , dakle kod obveznika vođenja knjigovodstva i porezne evidencije te obavljanja platnog prometa na propisan način, razumijevanja organizirano primanje u blagajnu i izdavanje iz blagajne na osnovi uredne dokumentacije: naloga za uplatu i isplatu.U širem smislu, pod blagajničkim poslovanjem podrazumijevaju se i drugi poslovi, kao što su:planiranje dnevno potrebnog novca, vođenje blagajničkog dnevnika, sravnjivanje dnevnih iskaza sa stvarnim stanjem novca u blagajni odnosno sravnjivanje stvarnog stanja s glavnom knjigom blagajne u računovodstvu , primitak, evidentiranje i izdavanje vrijednosnih papira i čuvanje dokumenata o blagajničkom poslovanju.

1.1.Djelatni prostor blagajne

Blagajna je prostor u banci, prodavaonici ili ustanovi gdje se prima i izdaje novac i druge vrijednosnice. S obzirom na mjere opreza i preventive u svezi s ovim poslovanjem , prostorije gdje se obavljaju ovi poslovi moraju biti ograđene, a blagajne za masovne isplate osigurane signalnim i drugim sigurnosnim uređajima.Ovaj prostor može biti pristupačan samo za to određenim službenim osobama.

1.2.Osobnost blagajnika, njegova zaduženja i odgovornost

Djelatna je zadaća blagajnika izvršenje dijela financijskog poslovanja u okviru i na osnovi propisa te organizacijskog ustrojstva pravnog ili fizičkog subjekta čije se poslovanje vodi.

1.2.1.Izvršenje iobavljanje blagajničkog poslovanja

Osim primanja svih uplata, izvršenje svih isplata, blagajnik podiže sa žiro-računa organizacije za obavljanje platnog prometa potrebnu gotovinu i polaže na žiro-račun višak gotovine iznad blagajničkog maksimuma. Blagajnik je dužan rukovati i raspolagati ostalim vrijednostima : čekovima, mjenicama i drugim vrijednostima.

1.2.2.Odgovornost za obavljanje poslova

Svaka zlouporba u obavljanju blagajničkih poslova, koja bi oštetila poslodavca ili stranku, dovodi do primjene načela o odgovornosti. Naime, gotovo svi propusti u obavljanju ovih poslova, a u večćini slučajeva povlače materijalnu odgovornost, a često i kaznenu odgovornost. Zato se od blagajnika traži da ažurno prati propise te da ih se dosljedno pridržava, da poštuje unutarnje akte o poslovanju i da savršeno točno i prisebno prima i izdaje gotov novac i vrijednosne papire. Iako se veće materijalne i financijske vrijednosti u trgovačkim društvima nalaze u skladištima, a u blagajni znatno manje financijske vrijednosti, ipak su u blagajnama češće štete i protupravnosti, osobito zbog nepažnje kod primanja i izdavanja novca, te zbog toga što se gotovina lakše prenosi i otuđuje.

8

2.PLATNI PROMET

Platni se promet u svakoj državi djeli na unutarnji platni promet i platni promet s inozemstvom , ovisno o tome u kojoj se valuti i između kojih sudionika u platnom prometu obavlja plaćanje.Pod unutarnjim platnim prometom podrazumijevaju se sva gotovinska i bezgotovinska plaćanja što se obavljaju između sudionika u platnom prometu u okviru jedne zemlje, izražena u novcu te zemlje, neovisno o tome, tko ih obavlja, u koju svrhu, kojim oblikom plaćanja i na koji način. Platni promet s inozemstvom čine sva ona plaćanja koja se obavljaju između sudionika u platnom prometu jedne zemlje prema drugim zemljama i obratno, a koja su uglavnnom rezultat robnih ili nerobnih transakcija ili koja nastaju iz okvira međudržavnih financijskih, kreditnih, komercijalnih ili nekih drugih odnosa. Plaćanja u unutarnjem platnom prometu mogu se obavljati na neki od sljedećih načina:izravnim prijenosom gotovine od strane platitelja, putem poštanskih uputnica,putem banaka, uglavnom preko žiro i drugih računa te putem organizirane obračunske službe plaćanja.

2.1.Gotovinska plaćanja

Gotovinska plaćanja se obavljaju u gotovom novcu .Ta su plaćanja karakteristična za obračune između stanovništva, iako se na ovom području čine napori da se , u onim slučajevima gdje je to moguće, prihvati bezgotovinski način plaćanja.

2.2.Plaćanja surogatima novca

Plaćanja surogatima novca su na sredini između gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja. Ona se odnose na plaćanja putem surogata novca. Plaćanje putem surogat novca u većini slučajeva zahtijeva ipak upotrebu gotovog novca, bilo pri uplati, bilo pri konačnoj isplati. Plaćanje surogatima ušteđuje se upotreba gotovog novca za vrijeme putovanja od nalogodavca do korisnika, pa se takva plaćanja ubrajaju u posebnu vrstu unutarnjeg platnog prometa, koji se smatra poluvirmanskim platnim prometom.

2.3.Bezgotovinska plaćanja

Bezgotovinska ili virmanska plaćanja obavljaju se bez upotrebe gotovine i to: prijenosom novca s računa dužnika na račun vjerovnika.Bezgotovinski platni promet djeli se na čekovni promet, žiro-promet i klirinški promet.

2.4.Instrumenti platnog prometa

Prema načinu plaćanja razlikuju se dvije osnovne skupine plaćanja: gotovinska i bezgotovinska plćanja. Instrumenti unutarnjeg platnog prometa djele se na dvije osnovne skupine: na gotovinske i na bezgotovinske instrumente.

2.5.Platni promet u Republici Hrvatskoj

Osamostaljivanje Republike Hrvatske započelo je donošenjem Ustava Republike Hrvatske ,dok se praktičnom uspostavom financijske suverenosti smatraju odluke donešene od 4. Srpnja 1991. Godine, kada su učinjeni prvi koraci na monetarnom osamostaljivanju Hrvatske.Od 14.travnja 1993. Godine u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o platnom prometu u zemlji.

9

3.ORGANIZACIJA BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

Organizacija blagajničkog poslovanja ovisi o konkretnim zadaćama koje se postavljaju toj potfunkciji. Suvremeni pristup organizaciji blagajničkog poslovanja ovisi o stupnju uspješnosti oblikovanja dokumentacije i njezine obrade. Blagajničko poslovanje je najvećim djelom vezano za dokumentaciju. O postavljenoj organizaciji blagajničkog poslovanja i obuhvatnosti njezinog sadržaja rada ovisi upotreba konkretne dokumentacije, a njeno oblikovanje i obrada determinirani su stupnjem racionalne organizacije, tehnike rada i tehničko-tehnološkom osnovom informacijskog sustava.

3.1.Čimbenici bitni za organizaciju blagajničkih poslova

Prilikom ocjene o organizaciji blagajničkog poslovanja valja svakako uzeti u obzir neke odlučujuće čimbenike i okolnosti, kao što su: djelatnost koju obavlja konkretni subjekt, obujam poslovanja, način obavljanja poslovanja i područja na kojima se obavlja djelatnost.O utjecajnosti navedenih čimbenika ovisi i organizacija blagajničkog poslovanja, iako proporcionalni odnos ne mora uvjek biti važan. Svakako valja naglasiti da poslovne promjene rastu s veličinom poduzeća, a to znači da raste broj svakodnevnih blagajničkih isplata i naplata. Problem organizacije blagajničkog poslovanja ne raste samo s veličinom poduzeća već postaje kompleksniji vezano za broj prostorno udaljenih poslovnih jedinica, od kojih svaka pojedinačno uvjetuje širenje mreže blagajničkog poslovanja. Problem organizacije blagajničkog poslovanja nije do kraja riješen ako se blagajničko poslovanje odvija preko posebnih pogonskih blagajni. Ako postoji više takvih blajgajni, javlja se problem ažurnosti glavne knjige te se mora izvršiti razbijanje jedinstvenog dnevnika na više dnevnika.

3.2.Vrste blagajni

Blagajničko poslovanje se može organizirati kao: blagajne općeg tipa, glavne blagajne, pomoćne blagajne, devizne blagajne, blagajne kuna, mješovite blagajne, blagajne isplata i uplata, blagajne s vrijednosnim papirima, blagajne u inozemstvu. Blagajne općeg tipa elementarni su oblik organizacije blagajničkog poslovanja. Njihovo postojanje isključuje organiziranje pomoćnih blagajni. Organiziranje glavne blagajne, kao što smo već istaknuli, ovisi o tome da li je organizirano djelomično obavljanje blagajničkog poslovanja preko pomoćnih blagajni. Blagajne s vrijednosnim papirima osim kod banaka najčešće su organizirane kao sastavni djelovi jedinstvene blagajne. U inozemstvu postoji velik broj blagajni domaćih poduzeća i diplomatskih predstavništva. Organiziranje blagajničkog poslovanja kod velikih proizvodnih poduzeća koja u svom sastavu imaju pogone trgovinskih , ugostiteljskih i otkupnih poduzeća neizbježno zahtijeva otvaranje pomoćnih blagajni.Devizne blagajne se koriste kad prema sadašnjim rješenjima, poduzeća upisana u sudski registar mogu prodanu robu i pružene usluge naplatiti u efektivnom stranom novcu i to kada poduzeće prodaje domaću i stranu robu u slobodnim carinskih prodavaonicama, prodaje robu s konsignacijskih skladišta, opskrbljuje strane zrakoplove i brodove gorivom i mazivom te kao agent pruža usluge stranim brodovima pri prihvati i otpremi tih brodova. Za razliku od blagajničkog poslovanja s efektivnim stranim novcem blagajne kuna obavljaju promet u kunama.To je najčešća vrsta blagajni. Mješoviti tip blagajne se najčešće razlikuje od blagajni općeg tipa po tome što se preko njih obavljaju isplate i uplate. Blagajne isplata i uplata se mogu djeliti prema tome što rade i prema tome kada su organizirane kao odvojene blagajne.

10

4.DJELOKRUG I SADRŽAJ RADA

Pod djelokrugom blagajničkih poslova podrazumijevaju se one skupine poslova što svojom funkcionalnom organizacijom pripadaju financijskoj funkciji. Bitno je da je financijaska funkcija u svakom obliku organiziranosti pravnog subjekta, bez obzira kako je organizacija provedena, osigurava temeljne pretpostavke financijskog praćenja, odlučivanja i upravljanja, vodeći računa o načelima:racionalnog financiranja, sigurnosti, rentabilnosti i likvidnosti.

4.1.Podjela poslova u financijskoj funkciji kao osnova za utvrđivanje djelokruga blagajne

Djelokrug blagajne temelji se na konkretnim zahtjevima i nužnim prilagodbama u praksi. Zbog racionalnosti, navode se globalna područja koja mogu poslužiti kao usmjerenje u određivanju djelokruga.

4.1.1.Financijsko planiranje

U djelokrug poslova ovog organizacijskog segmenta financijske funkcije ubrajaju se: pridržavanje organizacijskih uputa o financijskom planiranju , praćenju i provođenju usvojenih planova; predlaganje dugoročnog i kratkoročnog financijskog plana; sudjelovanje u predlaganju novih djelatnih programa; planiranje novčanih tijekova, praćenje udjela obrtnih sredstava u strukturi sredstva poduzeća, razrada koncepta ročnosti vezivanja sredstava za poslovanje prema kriteriju programa djelatnosti, usklađivanje razine obveza prema visini i rokovima prema visini i dinamici priljeva, provođenje načela ostvarivanja maksimalnog financijskog rezultata uz najniže troškove financiranja.

4.1.2.Financijska analiza

S obzirom na praksu dobro organiziranih poduzeća, možžemo utvrditi globalne poslove financijske analize: sudjelovanje u izradbi osnovnih financijskih izvješća , godišnjih izvješća, posebnih statističkih izvješća i polugodišnjih izvješća, kritička i kvalitativna analiza temeljnih financijskih izvješća, analiza strukture sredstva,analiza financijske sposobnosti, analiza investiranja,nabave financijskih sredstava, analiza boniteta poduzeća, kreditne sposobnosti, zaliha, nabave i prodaje, likvidnosti, kratkoročne i dugoročne financijske ravnoteže, analiza ostvarivanja financijske politike poduzeća, analiza tržišta vrijednosnih papira.

4.1.3.Plaćanje obveza i naplata potraživanja

Zbog svojeg značenja plaćanje obveza i naplata potraživanja predstavljaju naglašeni organizacijski djelokrug financijske funkcije u koji ulaze sljedeći poslovi:otvaranje i zatvaranje žiro-računa, izdavanje naloga za plaćanja i naplate, utvrđivanje i provođenje blagajničkog maksimuma, utvrđivanje mogućnosti zaduživanja, provođenje solventnosti i likvidnosti poslovanja poduzeća, izbor i ugovaranje instrumenata plaćanja i naplate, izvješće o stanju novčanih sredstava, briga o rokovima plaćanja i naplaćivanja, kreditno zaduživanje i odobravanje kredita, obveza utvrđivanja prioriteta plaćanja, kontrola ispravnosti i utemeljenosti inicijalnih internih naloga za plaćanja, pridržavanje propisa o uporabi obrazaca za obavljanje platnog prometa, kontinuirano praćenje pokrića na računima s obzirom na izdane naloge i prihvaćene obveze i vođenje pomoćnih knjiga i evidencija.

11

4.1.4.Blagajničko poslovanje

Ovisno o predmetu poslovanja, djelatnosti i veličini poduzeća, blagajničko poslovanje ima najčešće sljedeći sadržaj: blagajničko se poslovanje organizira na više načina:glavna i pomoćne blagajne, uplatne i isplatne blagajne, devizne blagajne, mješovite blagajne, porto blagajne, privremen blagajne, pokretne blagajneblagajne ekonomata i registar blagajne;primanje i izdavanje gotovog novca; primanje i izdavanje vrijednosnih papira koji su sredstva plaćanja i instrumenti osiguravanja plaćanja; primanje i izdavanje drugih vrijednosnih papira koji nisu sredstva plaćanja; obavljanje mjenjačkih poslova; primanje i izdavanje efektivnog stranog novca i vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu; primanje dnevnog utrška; davanje predujma za službeni put u zemlji i za inozemstvo; obračun putnih naloga za obavljeni službeni put te ostalih sadržaja.

4.1.5.Kreditni poslovi u zemlji

Stručni poslovi financijske funkcije, vezani za ovaj dio poslovanja, uglavnom se svode na sljedeće:uzimanje kredita, davanje kredita i evidencije.

4.2.Sadržaj rada blagajne

Sadržaj blagajničkog poslovanja s obzirom na njegovo značenje i zvedenost iz funkcije izvršavanja financijskog poslovanja,može se promatrati: financijsko planiranje, financijska analiza, pridržavanje metoda i tehnika uplata i isplata, povezivanje informacijskih procesa unutar pravnog subjekta i vođenje blagajničkih knjiga i evidencija.

4.2.1.Financijsko planiranje

Financijski planovi može biti: godišnji financijski plan,tromjesečni, odnosno mjesečni financijski plan i financijski planovi u tijeku razdoblja.

4.2.2.Financijska analiza

Analiza se novčanih sredstava u prijelaznom obliku obavlja s gledišta postignutog koeficijenta obrtaja i s gledišta njihove likvidnosti.

4.2.3.Metode i tehnike uplata i isplata

Metode i tehnike uplata i isplata su uplate i isplate preko Zavoda za platni promet, likvidacija materijalno-financijskih isprava, postupak kod uplata i isplata, manipulacija novcem i čekovima te postupak i pravila kod otkupa stranih valuta.

4.2.4.Blagajnički nalozi, ulazno-izlazni računi, knjige i evidencije

Ublagajničkom poslovanju, ovisno o obujumu i djelokrugu poslova, uglavnom se koriste ove isprave i knjige: uplatnica, nalog za uplatu i isplatu, isplatnica, ulazno-izlazni računi, knjiga blagajne, druge knjige i evidencije.

12

5.KONTROLA BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

Financijsko poslovanje i upravljanje financijama u tržišnom gospodarstvu zahtijeva dobro organiziran sustav kontrole. Kontrola blagajničkog poslovanja najčešće se dijeli na eksternu, koju obavljaju ovlaštene organizacije, tijela i institucije, te na internu, koja se organizira i obavlja unutar pravne osobe.

5.1.Eksterna kontrola blagajničkog poslovanja

Eksterna kontrola blagajničkog poslovanja pravnih osoba obavljaju ovlaštene organizacije za obavljanjee platnog prometa u zemlji i s inozemstvom, Financijska policija, revizorske tvrtke i Državni ured za reviziju. Obavlja se kontrola platnog prometa, devizna kontrola, revizija financijskih izvješća, revizija javnih izdataka.Narodna banka Hrvatske osigurava da se platni promet u zemlji obavlja na jedinstven način, te propisuje način i postupak obavljanja platnog prometa, kontrolu platnoog prometa, način rukovanja i čuvanja novca i vrijednosnica. Zavod za platni promet je organizacija s najvećim ovlaštenjima u obavljanju platnog prometa među pravnim osobama. Eksterna revizija financijskih izvješća poduzetnika čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o reviziji.Dok se ne donesu hrvatski standardi revizije, ona će se obavljati na način i prema postupcima utvrđenim Međunarodnim standardima revizije.

5.2.Interna kontrola blagajničkog poslovanja

Interna kontrola obuhvaća kontrolu koju provode poduzetnik i ovlašteni djelatnici u pravnoj osobi. Ova se kontrola raščlanjuje kao organizacijsko-funkcionalna kontrola, kontrola inicijativnih blagajničkih isprava, kontrola naloga za uplatu, kontrola naloga za isplatu, kontrola blagajničke uplatnice, kontrola blagajničke isplatnice, kontola blagajničkog dnevnika, dnevna kontrola blagajne, tjedna ili desetodnevna kontrola blagajne, mjesečna kontrola blagajne i blagajničkog poslovanja, popis novčanih sredstava kao oblik kontrole i zapisnik. Za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, prema mjestu nastanka poslovne promjene odgovorni su za blagajničke uplatnice, isplatnice, izvješća, vrijednosne papire i vrijednosnice-blagajnik, za predračune, izlazne račune i kalkulacije- glavni knjigovođa, za primke, izdatnice, otpremnice i druge skladišne isprave-voditelj skladišta, za obračun poreza na promet- porezni referent. Za kontrolu knjigovodstvenih isprava odgovorni su likvidator za blagajničko poslovanje, komercijalist za ulazne i izlazne račune te kalkulant za kontrolu cijena.Inicijativen blagajničke isprave predstavljaju dokumentaciju u kojoj je utvrđena, sadržajna i neprijeporna osnova za plaćanje. Kod kontole naloga za uplatu blagajnik ne smije zaprimiti u blagajnu novac ni s kojeg naslova bez naloga za uplatu. Ovaj nalog se obično postavlja u likvidaturi, u kojoj će se izvršiti likvidacija svake uplate. Za svaku isplatu blagajnik ispostavlja isplatnicu na temelju naloga za isplatu, te provodi kontrolu posebno glede pridržavanja propisa o isplatama gotova novca. Blagajnik također treba kontrolirati i uspoređivati podatke iz naloga za isplatu s originalnom dokumentacijom korisnika.

13

6.USTROJSTVO I ORGANIZACIJA PLATNOG PROMETA

Odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji utvrđene su organizacije za donošenje provedbenih akata, propisan je način i obveza obavljanja platnog prometa preko otvorenih računa i utvrđene organizacije za obavljanje platnog prometa. Pod zakonoskom regulativom Narodna banka hrvatske propisuje način i postupak obavljanja platnog prometa, uvjete i način otvaranja računa kod ovlaštenih organizacija, uvjete koje moraju ispunjavati banke za vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa prema tim računima, te bankama daje i oduzima odobrenje za obavljanje tih poslova , način i postupak kontrole obavljanja platnog prometa kod ovlaštenih organizacija, način rukovanja i čuvanja novčanica i vrijednosnica,uvjete i način plaćanja gotovim novcem. Prema odredbama zakona glede otvaranja računa i obavljanja platnog prometa, valja naglasiti koje su ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa , viđenje novčanih sredstava pravnih osoba na računima, vođenje novčanih sredstava fizičkih osoba, obvezno vođenje računa kod ZAP-a , te strane i fizičke osobe koje otvaraju račune kod banaka, budući da im Zavod ne otvara račune.

6.1.Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa

Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa su Narodna banka, zavod za platni promet, banke, štedionice i druge štedno-kreditne organizacije te Hrvatska pošta i telekomunikacije. Narodonoj banci Hrvatske dane su široke ovlasti u platnom prometu. Ona propisuje uvjete što moraju ispunjavati banke da bi mogle voditi račune pravnih osoba te obavljati platni promet po tim računima, regulativu za obavljanje platnog prometa i kontrolirati obavljanje platnog prometa kod ZAP-a, banaka, štedionica i drugih štedno- kreditnih organizacija.

6.2.Sudionici unutarnjeg platnog prometa i otvaranje računa

U unutarnjem platnom prometu obvezno sudjeluju pravne i određene fizičke osobe. Iz ovog proizlazi da su pravne i fizičke osobe dužne novčana sredstva voditi na računima kod ovlaštenih organizacija i sva plaćanja obavljati preko tih računa, obvezne su također preko otvorenih računa kod ovlaštenih orgaizacija obavljati svoje cjelokupno financijsko poslovanje te su obvezne držati novac u svojoj blagajni samo u visini blagajničkog maksimuma.

6.3.Način izvršavanja planog prometa

Raspolaganje novčanim sredstvima ogleda se u davanju naloga za plaćanje. Nalog za plaćanje s računa daju sudionici tj. Vlasnici računa, sudionici-vjerovnici, organi i organizacije te ovlaštene organizacije.Sudionici-vlasnici računa raspolažu svojim sredstvima izdavanja naloga za plaćanje ovlaštenoj organizaciji. Oni su dužni uz naloge priključiti i drugu propisanu dokumentaciju. Sudionici-vjerovnici raspolažu sredstvima na računu sudionika-dužnika na osnovi:dospjelih vrijednosnih papira, dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja, akceptiranih instrumenata platnog prometa, otvorenih akreditiva, drugih propisanih ili ugovorenih ovlasti. Naloge za plaćanje s računa sudionika daje ovlaštena organizacija na osnovi rješenja organa za naplatu pojedinih vrsta javnih prihoda, ako do roka dospjeća obveze to ne učini obveznik ili ne pruži dokaze da je obveza namirena.

14

7.INSTRUMENTI OSIGURAVANJA PLAĆANJA

Vjerovnik može ugovoriti da mu dužnik preda radi osiguranja plaćanja neki od instrumenata, kao što su mjenica, ček, akreditivi, bankarska garancija, akceptivni nalog ili neki drugi vrijednosni papir.

7.1.Akreditiv

Akreditiv je nalog akreditivnoj banci da otvori novčani akreditiv i korisniku akreditiva isplati određeni novčani iznos, ako korisnik do određenog vremena udovolji uvjetima u nalogu.

7.2.Bankarska akreditacija

Bankarskom se akreditacijom banka obavezuje primatelju garancije da će mu ona u slučaju da mu treća osoba na ispuni svoju obvezu o dospjelosti, namiriti obvezu pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz garancije.Garancija se može dati za svaku punovažnu obvezu, a može i za uvjetne obveze, kao i za buduće obveze. Davatelj garancije odgovara za cijelu obvezu čiju isplatu jamči, ako u samoj garanciji nije navedeno da senjegova obveza ograničava samo na određeni dio ili na neki drugi način podvrgava lakšim uvjetima.

7.3.Akceptni nalog

Akceptni nalog predsavlja dužnikov nalog za prijenos s upisanim datum dospjelosti obveze kojeg dužnik uručuje vjerovniku radi osiguranja plaćanja. Akceptni nalog ovjerava vjerovnik i podnosi ga jedinici ZAP-a na isplatu najkasnije na dan dospjelosti. Ako za izvršenje akceptnog naloga na dan njegove dospjelosti nije bilo sredstava, akceptni nalog uvodi se u evidenciju ZAP-a o redosljedu plaćanja po onom prioritetnom redu u koji spadaju obveze koje se namiruju akceptnim nalogom.

7.4.Bankovni tekući račun

Ugovorom o bankovnom tekućem računu banka se obvezuje da nekoj osobi otvori poseban račun i da peko njega prima sve uplate i obavlja isplate u granicama korisnikovih sredstava te odobrenog kredita.

15

8.MJENICA I ČEK

Mjenica je vrijednosni papir izdan u propisanom obliku, kojim jedna osoba daje uputu drugoj osobi da u određeno vrijeme i na određenom mjestu isplati određeni iznos novca osobi označenoj u mjenici, obvezujući se da je sama isplati ako to ne učini osoba kojoj je nalog upućen. Ček je pisana isprava na osnovi koje jedna osoba označena kao banka, daje uputu banci, kod kojeg on ima raspoloživa novčana sredstva za isplatu po viđenju određenog iznosa novca označenom korisniku.Rzlike između čeka i mjenice je u tome što ček može glasiti samo na donositelja, i dospijeva na naplatu isključivo po viđenju, stoga kod čeka ne postoji obveza akceptiranja pa ni domiciliranja. Kod čeka trasat može biti samo banka, pa se kod čeka ne može obavljati posredovanje.

8.1.Elementi mjenice

Transirana mjenica mora sadržavati oznaku da je mjenica, bezuvjetnu uputu da se plati određeni iznos novca, ime onoga koji mora platiti ,mjesto gdje se mora platiti, označenje dana mjesta i izdanja mjenice, potpis onoga koji je izdao mjenicu. Vlastitia mjenica sadrži oznaku da je mjenica, bezuvjetno obećanje da će se određeni iznos novca platiti, oznaku dospjelosti, mjesto gdje se plaćanje mora obaviti, oznaku dana i mjesta gdje je mjenica izdana.

16

9.MJENIČNE RADNJE

U mjenične radnje ubrajamo izdavanje mjenice, akceptiranje mjenice, indosiranje mjenice, davanje mjeničnog jamstva, intervencija, isplata mjenice i umnožavanje mjenice.

9.1.Izdavanje mjenice

Za izdavanje mjenice bitne su sljedeće činjenice i okolnosti: ocjena mjenične sposobnosti, popunjavanje isprave i potpisivanje mjenice.Aktivna mjenična sposobnost prosuđuje se prema pravilima građanskog i trgovačkog prava, i to na način što se ova sposobnost izjednačuje s pravnom sposobnošću fizičkih i pravnih osoba. Pasivna mjenična sposobnost znači sposobnost mjeničnog obvezivanja, a ocjenjuje se prema trenutku stavljanja potpisa na mjenicu. Sposobnost obvezivanja po mjenici je zahtjev što se postavlja pred svakog mjeničnog dužnika: trasanta, akceptanta, indosanta, avalista i intervenijenta.

9.2.Akceptiranje mjenice

Izdavanjem mjenice, trasant se obvezao isplatiti mjenični iznos remitentu ili nekoj drugoj osobi po remitetnoj naredbi u označenom roku, ako trasantovu uputu ne prihvati osoba označena u mjenici kao trasat. Trasat postaje obvezan po mjenici tek nakon što prihvati trasantov upit-poziv.

9.3.Indosiranje mjenice

Indosament je izjava upisana na mjenici ili listu koji je uz nju vezan, a može se sastojati i od samog potpisa indosanta na poleđini ili alonžu, kojom imatelj mjenice prenosi svoja prava iz mjenice na drugu osobu . Prenositelj mjenice putem indosamenta je indosant, dok se osoba na koju se mjenica prenosi naziva indosatar.Iznos prava po mjenici imatelj mjenice može prenjeti svakome drugome.

9.4.Davanje mjeničnog jamstva

Aval se daje i potpisuje na mjenici ili na alonžu. Osiguranje avalom može biti za cijeli mjenični iznos ili samo za njezin određeni dio. Bitno je naglasiti da se aval razlikuje od građanskopravnog jamstva. Dok građanskopravno jamstvo ovisi o glavnoj obvezi i dijeli njezinu sudbinu, dotle kod mjeničnopravnog jamstva avalist može biti pozvan da plati mjenični iznos i prije nego što je pokušana naplata od osobe za koju je on avalirao.

9.5.Isplata mjenice

Imatelj mjenice dužan je na dan dospjelosti dužniku podnjeti mjenicu na isplatu. Ako je mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme, mjenica se podnosi obvezno na isplatu na sam dan plaćanja ili jednog od dva radna dana koji dolaze neposredno za njim.

9.6. Umnožavanje i prijepisi mjenica

Umnožavanje podrazumijeva izdavanje mjenice u dva ili više primjeraka od strane trasanata, a na zahtjev svakog imatelja mjenice. S obzirom da svi primjerci jedne mjenice čine samo jednu obvezu, isplatom bilo kojeg mjeničnog primjerka, prestaju sva prava iz ostalih primjerka . Svaki imatelj mjenice može napraviti prijepis ili kopiju.

17

10.ELEMENTI ČEKA I ČEKOVNE RADNJE

Ček sadrži oznaku da je ček, bezuvjetnu uputu da se plati određeni iznos novca iz trasantovog pokrića, ime onog koji treba platiti, mjesto gdje treba platiti i potpis onoga koji je ček izdao.Za razliku od mjenice, kod čega se ne mogu unositi klauzule o kamatama, akceptu, dospjelosti, domiciliranju, isključenju odgovornosti trasanta.

10.1.Izdavanje čeka

Kao i kod mjenice, izdavanje čeka uvjetovano je čekovnom sposobnošću i pridržavanjem bitnih elemenata čeka. Kao i kod mjenice potrebno je razlikovati čekovnu poslovnu sposobnost . Za obje vrste sposobnosti mjerodavna su pravila građanskog i trgovačkog prava. Oba se pojma obuhvaćaju zajedno kod čeka izrazom aktivne čekovne sposobnosti, kojoj je nasuprot pasivna čekovna sposobnost. Zato pri izdavanju čeka treba razlikovati dvojaku sposobnost to jest aktivnu i pasivnu čekovnu sposobnost. Trasant u trenutku izdavanja čeka mora imati pokriće kod trasata to jest kod banke. Ako je ček plativ izvan zemlje, može se trasirati prema zakonu mjesta plaćanja i na druge osobe.

10.2.Indosiranje čeka

Oblik čekovnog prijenosa upravlja se prema načinu kako se izdaje ček. On može glasiti na ime, po naredbi ili na donositelja. Ček na donositelja prenosi se jednostavnom predajom u ruke. Za predaju je potreban sporazum između otuđitelja i stjecatelja o prijelazu vlasništva i prijenosu čeka u vlasništvo stjecatelja. Ček po naredbi se može dalje indosirati prema propisima o mjenici. Kod čeka na ime potreban je indosament samo kod prvog prenositelja. Kod promjene vlasnika čeka na donositelja i čeka po naredbi, nepotrebno je indosiranje čeka. Ček na donositelja može se pretvoriti u ček na ime ili ček prema naredbi odgovarajućim punim indosamentom. Indosament mora biti bezuvjetan i ne smije biti djelomičan.

10.3.Podnošenje čeka na isplatu

Budući da je ček plativ po viđenju, imatelj ga može već neposredno nakon izdavanja podnijeti na isplatu. Imatelj čeka dužan je strogo pridržavati se rokova za podnošenje čeka na isplatu. Propustom roka, takav ček postaje prejudicirani ček. Posljedica toga gubitak je regresnih prava protiv trasanta.

10.4.Opoziv čeka

Opoziv čeka specifična je izjava potpuno nepoznata kod mjenice. Opoziv se obično ostvaruje u pisanom obliku, ali se može dokazivati njegova valjanost ako je ček na ime i po naredbi neposredno dostavljen trasatu radi isplate čekovnog iznosa trećoj osobi, pa trasat primi opoziv prije nego što je izvršio isplatu.

10.5. Plaćanje čeka

Kao kod isplate mjenice tako i kod čeka,o naj koji plaća dužan je obratiti pažnju na ispitivanje legitimacije, iznos plaćanja i predaju valjanog i urednog čeka.Trasat može izvršiti isplatu čeka samo uz predaju isprave.

18

11.MJENICE U MEĐUNARODNOM PROMETU

Prema stanju popunjenosti u međunarodnom mjeničnom prometu susreću se popunjene, odnosno nepopunjene mjenice. Načela podjela mjenica na vučene ili trasirane, i vlastite ili solo mjenice, prema Ženevskoj konvenciji o unificiranom mjeničnom pravu, također je pojavni oblik mjenice u anglo-saksonskom mjeničnom pravu i često su u uporabi pod različitim nazivima.

11.1.Bjanko-mjenica

Bjanko-mjenica zasniva se na činjenici što na mjeničnom blanketu stoji samo potpis, a prepušta se legitimiranom imatelju da sam ispuni potrebne elemente na mjenici.Izdavanje bjanko-mjenice opravdava se okolnošću što pri predaji mjenice, koja se daje kao sigurnosni polog za buduće potraživanje.

11.2.Trasirana i vlastita mjenica

Trasirana se mjenica najčešće nalazi u optjecaju vanjskotrgovinskog poslovanju. U dosadašnjoj uporabi pretežito trate. Trata jest takva mjenica kod koje izdavatelj nalaže drugoj osobi trasatu da u vrijeme dospjelosti isplati mjenični iznos određenoj osobi, ili da je isplati prema naredbi te treće osobe. U trati se javljaju tri osobe kao bitni elementi mjenice: trasant kao izdavatelj mjenice, remitent kao korisnik mjenice i trasat kao glavni dužnik.

11.3.Mjenice prema dospjelosti

Određivanje roka dospjelosti mjenice po viđenju znači da se mjenica može podnositi na naplatu prema odluci imatelja mjenice u okviru zakonskog ili u mjenici naznačenog roka. Samim podnošenjem ovakve mjenice na naplatu ona je dospjela. Rok dospjeloti u mjenici na određeni dan može biti tako određen da mjenica dospijeva točno na određeni dan. Kod mjenice na određeni dan od dana izdanja mjenice rok dospjelosti, odnosno plaćanja, određen je označavanjem određenog vremenskog razdoblja od dana izdanja mjenice.

11.4. Robna ili trgovačka mjenica

U vanjskotrgovinskom poslovanju javljaju se robne mjenice kada se roba isporučuje uz akcept. U takvom slučaju, prodavatelj ispostavlja mjenicu dospjelu za određeni broj dana od datuma izdavanja računa u visini iznosa na računu. Kupac može ovu mjenicu predati svom vjerovniku, ali može i mjenicu eskontirati kod banke i time pribaviti gotovinska sredstva. Akceptni mjenični kredit se vrlo često koristi u međunarodnoj trgovini.

11.5.Financijske mjenice

Financijska se mjenica izdaje sa svrhom stvaranja kredita daljnjom predajom mjenice, a da joj nije prethodio dugovni odnos. Financijskim mjenicama smatraju se i tratevučene između banaka, poduzeća ili između ovih dviju funkcija radi pribavljanja financijskih sredstava.

19

ZAKLJUČAK

Potrebno je napomenuti da su poslovi blagajni sve složeniji. Nova su djelatna zaduženja , s jedne strane uokvirena propisima poglavito u obavljanju platnog prometa, s druge su strane pod utjecajem suvremenih dostignuća u obradi podataka. I jedno i drugo uteće na profiliranje blagajnika kao djelatnika posebnog zvanja i znanja. Za obavljanje blagajničkog poslovanja još uvjek ne traži posebna specijalizacija , već se stjeće praksom. Poslovi blagajnika se moraju s margine organizacijskog i zahtjevnog interesa izdignuti na značajni rang kod svakog subjekta. Posebno značenje ima blagajničko poslovanje u poduzetničkoj organizaciji, gdje se provodi racionalna podjela poslova na izvršitelje s izraženim zahtjevom za polivalentnošću financijskih djelatnika. Organizacija obavljanja platnog prometa u Republici Hrvatskoj polazi sa stajališta postizanja veće ekonomičnosti, praktičnosti i univerzalnosti primjene. Platn promet se ostvaruje prema odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji što znači da ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa nisu u ničemu preferirane.

20

REFERENTNA LISTA:

-Kovačević Josip, Kovačević-Čavlović Jasmina.1995.Blagajničko poslovanje.Zagreb.

21