GRAEVINAR 60 (2008) 6 559 STARE CRKVE U BISKUPIJI POKRAJ KNINA UvodMalo je mjesto Biskupija pokraj Knina nesumnjivo najbogatije i naj-poznatije predromaniko arheoloko nalazite u Hrvatskoj. To se veliko crkveno i kulturno sjedite stare hr-vatske kneevine i potom kraljevine nalazi 5 km jugoistono od Knina, a nalazi se na sjeveroistonom rubu Kosova polja. Prije Domovinskog rata to je bio naselje od gotovo tisu-u stanovnika. Danas je to sjedite istoimene opine s 1669 stanovnika (ostala su naselja: Markovac, Orli ,Ramljane, Ri ane, Uzdolje, Vrbnik i Zvjerinac). U op inskom sreditu i najve em naselju danas ivi 466 sta-novnika, s ve om hrvatskom zajed-nicom od etrdesetak obitelji izgna-nih iz Bosne. Biskupija se u prolosti nazivala "Pet crikvah na Kosovi", a to se ime spo-minje i u hrvatskom prijevodu Lje-topisa popa Dukljanina, djelu koje je nastalo u drugoj polovici 12. st. i kojemu je u 15. st., kako se vjerova-lo, nepoznati autor u slobodnom pri-jevodu pridodao legendu o smrti kra-lja Zvonimira. No u posljednje se vrijeme vjeruje da je to bio ni manje ni vie nego "otac hrvatske knjiev-nosti" Marko Maruli , a to je potvr-dio i Ante Miloevi u svom feljto-nu objavljenom krajem oujka i po-etkom travnja 2005. u Slobodnoj Dalmaciji. Toboe Zvonimir je 1088. "v petih crikvah na Kosovi" (ad quin-quae Ecclesias in campo) na poziv pape sazvao sabor radi uklju ivanja u kriarsku vojnu protiv Saracena u Palestini. Tada su ga "nevirni Hrvati" ubili i on ih je prokleo "da vazda tuju jaziku podloni bili". Iako je kralj Dmitar Zvonimir vladao od 1076. do 1089. (zna i godinu dulje), Crkveno graditeljstvoPoloaj Biskupije i njezinih predromanikih crkava OLD CHURCHES IN BISKUPIJA NEAR KNIN Biskupija, a small place located several kilometres to the south of the town of Knin, is rich in remains of the Early-Christian and pre-Romanesque churches. Some hold that prior to the Avaro-Slavic onslaught, this place was the seat of the old Ludrum Diocese, but it is almost certain that it was, in the period from the 9th to the 11th century, the seat of Croatian bishops, as this is the only plausible explanation for the existence of as many as 5 pre-Romanesque churches in such a small place. It is also believed, as evidenced by archaeological remains, that the palace of the Early-Medieval rulers of Croatia were situated next to the St. Mary's Church, and that this church had served as the mausoleum of the rulers. According to an old legend, the plausibility of which is backed by some written traces, it is precisely in this small place of Biskupija that King Dmitar Zvonimir was killed. Explorations have been going on at this locality for more that one hundred years now, but they have occasionally been disturbed by the hostile Eastern Orthodox population. One of these churches has remained unexplored to this day because it is located under the Eastern Orthodox Church of St. Trinity.

Crkveno graditeljstvo

560 GRA EVINAR 60 (2008) 6

te iako je tek 1095. papa Urban II. (1088.-1099.) na saboru u Clermontu 1095. vatrenim govorom zatraio odlazak Europljana u kriarski rat, mnogi povjesniari vjeruju da je Zvonimir zaista ubijen u Biskupiji koja se tako poela zvati tek od 15. st. [1]. tovie pet crkava je potvrenoi u arheolokim istraivanjima [2].

Postojanje tolikog broja crkava u ovom relativno malom prostoru ne-sumnjivo svjedoi o dugoj vjerskoj tradiciji toga prostora, jo iz ranokr-anskih vremena. Takoer svjedoio postojanju vanoga vjerskog i vje-rojatnoga kneevskoga i kraljevskog sjedita, ali ujedno, to i nije bilo nevano u nedavnim nacionalnim prepucavanjima, da Kosovo polje nisu nazvali pravoslavni doseljenici ve da se tako nazivalo od pamtivi-jeka. Ipak ope je stajalite da se o Biskupiji kao jednom od ishodita hrvatske povijesti i hrvatske nacional-ne arheologije barem u iroj javnosti nedovoljno zna te da joj se ne pok-lanja dovoljno pozornosti, posebno i stoga to mnogi najvrjedniji sauva-ni nacionalni spomenici potjeu up-ravo iz tog mjesta.

Povijest istraivanja

Od 16. st. razliiti povijesni tekstovi i njihova tumaenja upozoravaju na golemo znaenje kninskog prostora za izuavanje i razumijevanje hrvat-ske povijesti. Stoga su tu nastali i najraniji zapisi koji su opisivali os-tatke srednjovjekovnih spomenika. Prve je za arheologiju korisne bilje-ke 1746. napisao fra Gapar Vinjalikoji je za kroniku ibenske franjeva-ke provincije dao i krt opis poloaja Crkvina u Biskupiji, ruevina dugo-ljaste crkve i velikoga groblja oko nje. Ponesen tim napisom i rodoljub-nim zanosom, potaknutim i nalazom natpisa kneza Branimira 1871. u Gornjem Muu, na tom je mjestu 1880. naumio kopati ondanji knin-ski upnik M. Klari. No u tome ga je osujetilo okolno pravoslavno sta-novnitvo koje je ostatke te crkve

dralo svojom vjerskom tradicijom. Na ruevine na Crkvini upozoravao je 1883. i arheolog Stjepan Zlatovi ,a prva je iskapanja poduzeo 1886. fra Lujo Marun [2]. Ta su istraiva-nja ujedno i prvi potpuniji zahvat u nacionalnu arheologiju i neposredni povod osnutku Muzeja hrvatskih starina u Kninu (1893.), danas Mu-zeja hrvatskih arheolokih starina u Splitu. Istraivanja su takoer potak-nula don Franu Buli a, ravnatelja Arheolokog muzeja u Splitu, da napie i objavi prvi znanstveni tekst iz srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj [3].

Ve je na po etku Marunovih istra-ivanja na Crkvini otkopana gotovo cijela crkva Sv. Marije, nakon to su uklonjeni svi ruevni ostatci zate e-ne crkve Sv. Luke. Poslije su otko-pani i ostatci drugih graevina pok-raj nje, a zatim i mnotvo srednjo-vjekovnih grobova s bogatim nalazi-ma. Istraivanja su s prekidima tra-jala sve do 1908. No postignuti rezul-tati nisu naalost bili sistematizirani i cjelovito publicirani, ve su nepo-vezano zabiljeeni u starinarskim dnevnicima i notesima koje je fra Lujo Marun uredno vodio. Ipak te su biljeke bile pomo Marunovim nasljednicima i istraiva ima, posebno akademiku Stjepanu Gunja i (1909.-

1981.) koji je u Biskupiji, na Crkvi-ni i na drugim lokalitetima vodio is-kapanja u nekoliko navrata, a 1950. poduzeo temeljita revizijska istrai-vanja. Ta su istraivanja razloila prijanje spoznaje i posluila za dalj-nja prou avanja toga za hrvatsku nacionalnu arheologiju najzna ajni-jeg nalazita. Valja re i da su manja zatitna iskapanja u Biskupiji obav-ljena 1983., 2000. i 2004. godine [2], [4], [5].

Starokr anska crkva na

lokalitetu Kati a bajami

U brojnim istraivanjima na Crkvi-ni, a ponekad i na drugim mjestima u Biskupiji, posebno onima koje je obavljao fra Lujo Marun, uz brojne ostatke skulpture iz ranoga srednjeg vijeka prona eni su i fragmenti iz prijanjih razdoblja, posebno iz an-ti koga i ranokr anskog doba.

Tlocrt starokr anske crkve na lokalitetu

Kati a bajami

To je prema prvim tuma enjima don Frane Buli a i Ljube Karamana

Ostaci crkve na lokalitetu Kati a bajami tijekom istraivanja

Crkveno graditeljstvo

GRAEVINAR 60 (2008) 6 561 moglo znaiti da je na mjestu crkve Sv. Marije bilo vie crkava iz razli-itih razdoblja. Takve su pretpostav-ke meutim kao neosnovane odba-ene nakon Gunjainih revizijskih istraivanja jer nisu pronaeni nikakvi ostatci stariji od temelja trobrodne predromanike crkve. Stoga se u izvjetaju izriito tvrdi "da tu nisu postojale dvije starohrvatske te jo jedna starokranska crkva, nego samo jedna trobrodna starohrvatska bazilika" [6]. Ta se crkva nije grae-vinski mijenjala tijekom stoljea, ali je zato doivjela cijeli niz promjena u crkvenom namjetaju. Naknadno provedenim stilskim analizama utvr-eno je da se to dogodilo u najmanje etiri navrata [7]. Usporedo s revizijskim radovima na Crkvini, Gunjaa je istraivao i na oblinjem poloaju zvanom Katiabajami, koje je takoer iskapao fra Lujo Marun. Taj je poloaj od Crk-vine udaljen svega stotinjak metara, a istraivalo ga se na temelju jedne darovnice kralja Zvonimira iz 1076. ili 1078. opaticama splitskog samo-stana Sv. Benedikta, gdje se izriito tvrdi da je in darovanja organiziran prigodom ponovnog posveenja crkve Sv. Marije u "naoj" (kraljev-skoj, hrvatskoj) biskupiji i u "kra-ljevskom dvoru" (villa regalis) uz crkvu Sv. Marije. Stariji su istraiv-ai (Lujo Marun, Frane Radi) vje-rovali da su ti dvori bili upravo na Katia bajamima. No to istraivanja na terenu nisu po-tvrdila, a ni kasnija Gunjaina revi-zijska iskapanja. Osim jedne jedno-brodne crkve sa irokom polukru-nom apsidom i temeljnim ostatcima zgrada iz rimskog razdoblja nije pro-naeno nikakvih drugih graevina. Osim toga dijelovi kamenog nam-jetaja nesumnjivo su potjecali iz starokranskog razdoblja. tovie potvreno je da su ti ulomci stilski i po grai jednaki onima koji su pro-naeni kao spolije u crkvi Sv. Marije i na nekim drugim mjestima. Ipak i Gunjaa je istraivao samo crkvu, a ne i ostale dijelove, pa su ostali ne-poznati i ostali dijelovi graevina koje je, kako se zna, bio pronaao fra Lujo Marun [6]. ini se stoga da je ta starokr anska crkva nastala unutar rimskoga gos-podarskog kompleksa (villa rustica)i da su joj dimenzije (17,75 x 8,25 m). Ispred pro elja bila su na crkvu pos-tavljena tri zida nepoznate namjene. Na sjevernoj je strani bio vidljiv ma-nji ostatak jo jednog zida, moda dijela eventualnog pastoforija (pros-tora za liturgijsko ruho i posve eni kruh). Kako su tragovi temelja pro-naeni tek u naznakama, nisu utvr-eni nikakvi tragovi otvora ni vrata. Stoga je vrlo teko detaljno precizi-rati nastanak te crkve, no vjerojatno je to bilo u 5. st. ili 6. st. kada je pre-ma tvrdnjama Vjekoslava Klai a(to smo spomenuli u prolom bro-ju) Biskupija bila sjedite biskupije Ludrum. Vjerojatno je crkva potpu-no sruena u prvim avarsko-slavens-kim navalama i potom vie nikada nije obnovljena. Prema nama dos-tupnim podacima o njezinu izgledu, teko je povjerovati da je to bila biskupska bazilika, ali ugraivanje njezinih ostataka u oblinju srednjo-vjekovnu crkvu ipak to posredno dokazuje. Branka Migotti [8] dri, ponajvie prema poznatim titularima ostalih crkava u Biskupiji, da je bilo vie starokr anskih crkava, za to bi bila potrebna dodatna arheoloka istraivanja. Ne treba takoer zane-mariti ni njezinu napomenu da se u prvim izvje ima s istraivanja na Crkvini spominje i anti ki graevni materijal, poput smjese kamena, vap-na i smrvljene gline. Tek na poloa-ju Katia bajami sada nema nikak-vih tragova negdanje crkve i even-tualnoga samostanskog ili gospodar-skog kompleksa jer su svi dijelovi temelja danas pod zemljom. Iako su revni opinski slubenici prikladnim putokazima i natpisima obiljeili sve lokalitete u Biskupiji, to an poloaj davne crkve blizu odvojka ceste za Orli nije ozna en, a nije ga nitko ni od autohtonog ni od pridolog sta-novnitva znao pokazati [2], [8], [9]. Pet predromani kih crkava U Biskupiji je, kao to je ve re eno, bilo pet predromani kih srednjovje-kovnih crkava. To su Sv. Marija na poloaju Crkvina (koja e poslije bi-ti potanko opisana), potom crkva nazvana Stupovi na poloaju Cecela, crkva na poloaju Lopuka glavica, crkva u tzv. Bukokorovi a podvor-nici i crkva ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice. Iako o preostalim crk-vama nema toliko mnogo podataka i nisu tako temeljito istraivane kao to je to bio slu aj s crkvom Sv. Ma-rije, uz koju se nalazi golem i izazo-van gra evinski sklop, ipak su uglav-nom poznati i dijelom konzervirani tlocrti i osnovne dimenzije. Crkva Sv. Cecilije zvana Stupovi Na predjelu zvanom Cecela, to je i odraz negdanjega titulara crkve Sv. Cecilije, istraeni su i djelomi nokonzervirani temeljni ostatci crkve zvane Stupovi, a ime je dobila pre-ma uo ljivim ostatcima krinih go-lemih zidanih pilona. Rije je o jed-noj od naih najve ih predromani -kih crkava uop e, jer su joj dimenzi-je od ulaznog dijela zvonika do vrha apside otprilike 30 x 10 m, a irina je znatno ve a s oblim kontraforima i kapelicom s june strane. Crkva je imala zvonik, westwerk (predbrod) i oble kontrafore, dakle potpuno od-govara frana kom crkvenom gradi-teljstvu u Hrvatskoj s po etka 9. st., kako ina e i pie na plo i na samom nalazitu. Jedine su razlike od, prim-jerice, crkve Sv. Spasa u Cetini u tome to su bo ne apside znatno ma-nje i ne izlaze izvan gabarita crkve-nih brodova te to se s june strane nalazi kapelica i jedan neistraeni prostor koji su vjerojatno poslije pridodani. Crkva je trobrodna bazilika, a bo ni su brodovi upola manji od glavnoga. Sude i prema masivnosti zidova i oblih kontrafora (gotovo metar), bila

Crkveno graditeljstvo

562 GRA EVINAR 60 (2008) 6

je presvoena bavastim svodom. Prema pronaenim kamenim dekora-tivnim elementima dri se da je nje-zina unutranjost bila lijepo i bogato ukraena. Valja rei da zbog veliine, raskoi i graditeljskih znaajki koje upuuju na vladarsku zadubinu, mnogi vje-ruju da ju je dao izgraditi upravo kralj

Dmitar Zvonimir, a to bi zna ilo da je graena znatno poslije, u 11. st. No ni tu mogu nost ne treba odbaci-ti jer se izgledom ne razlikuje mno-go od tada graene ranoromani kekrunidbene bazilike Sv. Petra i Moj-sija u tzv. upljoj crkvi u Solinu. Va-lja takoer istaknuti kako Gunja adri da je upravo na zborovanju pred

tom crkvom (1088. ili 1089.) i ubi-jen taj hrvatski kralj, koji je navod-no najprije pokopan u mauzoleju ispred crkve Sv. Marije, a potom preseljen u crkvu Sv. Petra i Mojsija u Solinu [5], [10]. Iako su temeljni ostatci crkve konzervirani, gusta ih je vegetacija gotovo potpuno prekrila.

Zbog jednoga ranokr anskog sarko-faga prona enog u blizini te ulomka mitrija kog reljefa pretpostavlja se da je na mjestu trobrodne bazilike posve ene Sv. Ceciliji prethodno bi-lo Mitrino svetite preslojeno staro-kr anskim koje je prethodilo sred-njovjekovnoj crkvi. Na to bi upu i-vao i titular Sv. Cecilija koji je vrlo rijedak me u srednjovjekovnim crk-vama, a prva se takva spominje u Rimu u 6. st. [8]. Ina e ta je svetica (djevica i mu enica) ivjela i strada-la u Rimu u 3. st. Papa Paskal I. (817.-824.) prenio je njezine kosti iz Kaliostovih katakomba u crkvu pos-ve enu toj svetici u Trastevereu u Rimu koju je ujedno i obnovio. Zbog vjerovanja da je bila u stanju uti an eosku glazbu, postala je zatitni-com crkvene glazbe.

Crkva na Lopukoj glavici

Crkva na Lopukoj glavici svoje je ime dobila prema Lopu anima, vlasnicima toga podru ja za turske okupacije, a nalazi se nedaleko rje

Tlocrt crkve na Lopukoj glavici

ice Kosov ice koja protje e Kosov-skim poljem i na vrhu glavice oma-njeg breuljka. To je jednobrodna predromani ka crkva s westwerkom (ali ini se bez zvonika), s oblim kontraforima i s tri apside od kojih bo ne izlaze izvan okvira crkvenih

Tlocrt crkve Sv. Cecilije zvane Stupovi

Apside i baza stupa crkve Sv. Cecilije

Crkveno graditeljstvo

GRAEVINAR 60 (2008) 6 563 zidova. Zapravo svojim trikonhal-nim tlocrtom mnogo nalikuje vespominjanoj crkvi Sv. Spasa, od ko-je je ipak neto manja, pa je gotovo sigurno izgraena u 9. st. Uz crkvu je pronaena i srednjovjekovna nek-ropola iz istog razdoblja, a mnogi su grobovi s naunicama i prstenjem pronaeni i unutar crkve. Ostatci su crkve toliko obrasli raslinjem da ih je mjestimice nemogue prepoznati. Crkvu kao najstariju s oblim kontra-forima Miljenko Jurkovi proglasio rodonaelnicom "vladarske predro-manike skupine" [11]. Valja dodati da je njezina juna apsida na svim prijanjim tlocrtima bila izravnana tako da se inilo da je uope nema, to bi otvaralo mogunost nekih dru-gih interpretacija i moguih prigrad-nji koje nisu bile uoene. To meu-tim nije sluaj na ploi postavljenoj pokraj crkvenih ostataka. Vjerojatno da su u novijim istraivanjima pro-naeni njezini temeljni ostatci [2], [5]. Crkva na Bukurovia podvornici Na poloaju Bukurovia podvornica (okunica, bata) pronaeni su nez-natni ostaci jednobrodne longitudi-nalne crkve s oblom apsidom i ob- lim kotraforima iz 10. st. Crkva je u prolosti znatno ote ena pa sada ima sasvim nerealne dimenzije koje je ionako na terenu jednostavno ne-mogue prona i, iako su svojedobno ostatci bili konzervirani. U prostoru je crkve otkriven dio plo nika i baza oltarne pregrade te tragovi mogu ih Tlocrt ostataka crkve na Bukorovi apodvorniciunutranjih lezena kojih nema na drugim crkvama u Biskupiji. Oko crkve je otkriveno vie starohrvats-kih grobova s nakitom (naunice, prstenje). U novijim su revizijskim istraivanjima oko crkve i u blizini (na oranici A ima Popovi a) prona-ena i istraena mnoga groblja s bo-gatim nalazitima. tovie utvreno je da su mnogi prijanji pokretni na-lazi, koji su naj e e pripisivani Crk-vini, pronaeni upravo na tom mjes-tu [5], [12]. Crkva ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice Crkva ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice nije nikad istraivana jer su i crkva i groblje i danas u uporabi. No o staroj je crkvi pisao 1746. ve spo-menuti franjevac Gapar Vinjalikoji je zabiljeio da su na tom loka-litetu bile ruevine predromani keokrugle osmerolisne (osmerokonh-ne) crkve (rotunda ottangolare). Taj nas je podatak odmah privukao jer bi to zna ilo da uz crkvu u Olju, za koju smo ve utvrdili da nema sli -nih u svijetu i da joj je najsrodnija (graena znatno poslije) osmeroap-sidna rotonda Saint-Michel-Entra-igues pokraj Angoul mea u jugoza-padnoj Francuskoj (Gra evinar8/2006.), postoji jo jedna iz istog razdoblja. A to bi ve bio podatak koji bi zavrijedio veliku pozornost i eventualno pomogao objanjavanju nastanka svih naih brojnih central-nih vieapsidnih crkava. Podatak smo pronali kod Paka Pai a [5] i moda se ak radi o pogrenom pri-jevodu ili greki u prepisivanju (ottangolare umjesto ottangonale), jer se na drugom mjestu [4] izri ito tvrdi da u tim biljekama stoji kako ruevine crkve tlocrtom podsje aju na mauzolej cara Dioklecijana u Splitu odnosno katedralu Sv. Duje, a zna se da je ta crkva osmerokutna, ali nema nikakvih apsida. Bilo kako bilo i jedno i drugo bilo bi pravo udo, posebno jer ni okruglih, ni oktogonalnih, a ni osmeroapsid-nih crkvenih gra evina nema mno-go. Zaista je teta to crkvene pravo-slavne vlasti na groblju ne dozvolja-vaju ak ni sondana istraivanja jer ako se zaista radi o gra evini okrug-log tlocrta njezini bi se ostatci mogli prona i i izvan sadanje crkve. Nai-me ve ina naih poznatih centralnih crkvenih gra evina u promjeru nije ve a od 10 m, a sadanja je crkva Sv. Trojice ipak ua. To je teta i stoga jer su sve predromani ke cen-tralne crkve gra ene prije crkvenog raskola 1054. i nesumnjivo pripada-Detalj ostataka crkve na Lopukoj glavici

Crkveno graditeljstvo

564 GRA EVINAR 60 (2008) 6

ju zajednikoj crkvenoj povijesti, a gotovo je sigurno da su sve izgrae-ne pod bizantskim utjecajem.

No od toga sasvim sigurno jo dugo vremena nee biti nita, posebno to na web stranici Eparhije dalmatinske stoji da je crkva Sv. Trojice u Bisku-piji izgraena 1460., a obnovljena 1577. i 1989., dakle da je graena i prije dolaska pravoslavnih vjernika u ove krajeve. Iako to izravno protu-rjei tvrdnjama Gapara Vinjalia,ipak nije prvi put da pravoslavna crkva u Dalmaciji drukije od povi-jesnih izvora tumai vrijeme nastan-ka nekih svojih crkava i manastira.

Crkva Sv. Marije na Crkvini

Ve smo spominjali da je cijela Bis-kupija, a posebno crkva Sv. Marije na Crkvini, najznaajniji lokalitet nacionalne arheologije iz ranoga srednjeg vijeka. Crkva je vjerojatno izgraena krajem 8. ili poetkom 9. st. [11]. Pravokutnog je oblika i u vrijeme je gradnje vjerojatno bila samostalna i slobodnostojea grae-vina. Bez istaknute je srednje apside dugaka 21,25 m, a iroka 12,5 m. Danas je sauvana samo u temelji-ma i najvea sauvana visina zida ne prelazi 85 cm, a debljina je izmeu70 i 80 cm. Tlocrt crkve Sv. Marije, mauzoleja i vjerojatnih vladarskih dvora Unutranjost je crkve trobrodna, a srednji i iri brod od bo nih dijele etiri reda nasuprotnih stupova (pilo-na), dok su dva prislonjena na unu-tranji pro eljni zid. Stupovi su ne-pravilno zidani i pravokutne osnove, a duljina im varira od 1 do 1,5 m. Zazidani je prostor izmeu stupova rezultat kasnijih prigradnji kada su ostatci Sv. Marije adaptirani u izra- zito dugu crkvu Sv. Luke koja je za-uzimala sredinji brod predromani -ke bazilike. Stupovi su vjerojatno bili ugra eni u zidove kasnije crkve Sv. Luke i ruenjem su potpuno uniteni. U svetitu su u istom nizu sa stupo-vima dva zida duga 3 m koja su pri-slonjena na zid za elja. Ti zidovi sve-tite dijele na tri dijela i isti u unu-tranju troapsidalnost, koja se mogla uo iti tek izvana jer je sredinja ap-sida, kako se ini, bila polukruna. Naime na jednom tlocrtu gra evine iz 1890. i prvih istraivanja fra Luje Maruna, bila je nazna ena dijelom sa uvana polukruna apsida ija je irina odgovarala irini srednjeg broda. Danas joj nema ni traga, a ni u revizijskim istraivanjima nisu utvr eni njezini ostatci. Predromani ka je crkva Sv. Marije bila dakle trobrodna i masivnim stu-povima odijeljena bazilika s tri apsi-de na isto noj strani, od kojih su bo -ne bile pravokutne, a srednja je po-lukruna strila iz za elnog zida. Bazilikalnost je izvana bila istaknuta uobi ajenim razli itim visinama kro-vova jer je srednji dvoslivni krov nadvisivao jednoslivne na svojim bokovima. Prema podacima iz brojnih dosada-njih istraivanja, svetite je crkve bilo poplo eno mramornim plo ama u kojima je bilo anti kih i starokr-anskih spolija, a ostali je dio crkve imao obukanu podnicu. Pred prez-biterijem je bilo mramorno leite za oltarnu pregradu, od koje je danas pre ostalo nekoliko manjih ulomaka, ali mu se ne moe utvrditi to an polo-aj. Sli an je slu aj i s krstionicom Rekonstrukcija mogu ega izgleda crkve Sv. Marije i okolnih zgrada Crkva Sv. Trojice ispod koje se moda nalaze ostatci stare centralne crkve

Crkveno graditeljstvo

GRAEVINAR 60 (2008) 6 565 koja je bila natkrivena esterostra-ninim ciborijem i vjerojatno imala okrugli zdenac ukraen pleterom i kriem. Crkvi Sv. Marije ve je u vrijeme gradnje ili nedugo potom s prednje zapadne strane dograen mauzolej za ukop ondanjih vladara, posebno iz dinastije Trpimirovia. Mauzolej je izveden kao jednostavna graevi-na koja je uzdunim zidovima i stu-povima bila djelomino podijeljena u tri dijela. Masivni temelji svjedoeda je mauzolej bio presvoen ba-vastim ili krinim svodovima, to je i bila osobina crkava koje su u to vrijeme graene u Europi pod karo-linkim utjecajem. Prijanja su tumaenja ostataka zidova u mauzoleju pretpostavljala i zvonik u osi zapadnog proelja. To se danas ne moe izrijekom potvrditi jer prije prepoznati temelji nisu ostatci zido-va ve masivnih presvoenih grob-nica. Ipak gotovo je sigurno da se iznad svodova prizemlja mauzoleja nalazio westwerk u kojemu je bila privatna kapelica za vladara i prae-nje obreda u crkvi. Uz cijelu je sjevernu stranu crkve, ukljuujui i prigraeno zdanje na njezinu zapadnom pro elju, izgraenvelik sklop zidova za koje se pretpo-stavljalo da su ostatci samostanskog kompleksa ili biskupskog dvora. Dralo se da su izgraeni u 11. st. kada je prema pisanim izvorima, ponajprije Tome Arhiakona, Sv. Marija u vrijeme Petra Kreimira IV. pretvorena u katedralu novoosno-vane kraljevske odnosno hrvatske biskupije, koja je posjede imala po cijelom Hrvatskom Kraljevstvu. Kra-ljevski je biskup posvuda pratio hr-vatski dvor, a njegova se jurisdikcija protezala do rijeke Drave. Meutim rezultati arheolokih istra-ivanja nisu donijeli poudane podat-ke o svrsi i namjeni toga kompleksa. Tome je pridonijela slaba o uvanost graevinskih ostataka (kroz dvor je prolazio i seoski put) i nestru no pro-vedena prva istraivanja. Uo eno je da su gotovo svi zidovi po svojoj strukturi vrlo sli ni onima u crkvi i da u njima takoer ima starokr an-skih spolija. Pritom nisu pronaeni nikakvi predromani ki ostatci, to bi se svakako dogodilo da su kraljevski dijelovi izgraeni u 11. st. Prema analogiji s ostalim vladarskim dvorima iz karolinkog razdoblja moe se re i da su sve uz sakralnu graevinu imale stambene i gospo-darske dodatke, pa se to vjerojatno zbilo u znatno skromnijoj varijanti i u graditeljstvu Hrvatske u ranom srednjem vijeku. U prilog tvrdnji da se radilo o vladarskim dvorima, a ne o samostanu, govori i podatak da bi tako velik samostan, vjerojatno naj-ve i na podru ju ondanje Hrvatske, darovnicama vladara bio obdaren mnogim posjedima, a o tome nema nikakvih pisanih tragova. Stoga je gotovo sasvim sigurno da je ve spo-minjana Zvonimirova darovnica split-skim benediktinkama pri ponovnom posve enju crkve Sv. Marije, obav-ljena upravo u vladarskom dvorcu (villa, palatium) pokraj crkve Sv. Marije na Crkvini. Zato je kompleks sa sjeverne strane crkve sasvim sigur-no bio onodobni hrvatski vladarski dvor. Vladari su kao i drugdje u on-danjoj Europi u njemu povremeno boravili. Vjerojatno su ga neto e-e rabili upravo Kreimir i Zvonimir jer se njihovo kraljevstvo bilo znat-no proirilo pa je s ovog mjesta, na-domak velike kninske utvrde, bilo lake vladati tolikim golemim pros-torom. Crkva je prema nekim izvorima svo-joj svrsi sluila sve do 15. st. Bila je vjerojatno temeljito sruena i oplja -kana tijekom provale Tatara 1242. i potom obnovljena. Tada su vjerojat-no stradale i ostale crkve u Biskupi-ji. Preostalo je do temelja srueno nakon dolaska Turaka. Neko je vri-jeme sredinji dio Sv. Marije bio pretvoren u crkvu Sv. Luke koja je isto tako vrlo brzo bila u ruevina-ma. Na groblju su se ukapanja obav-ljala do prije nekoliko desetlje a.Tijekom proslave 850. godinjice smrti kralja Zvonimira izgra ena je 1938. na Crkvini nova zavjetna crk-va Sv. Marije. Projekte je s nazna-kama starohrvatske crkvene tradicije izradio Ivan Metrovi , a freske u unutranjosti oslikali su slikari Jozo Kljakovi i Frano imunovi . Me-trovi je izradio i kip Biskupijske Ostatci crkve Sv. Marije

Crkveno graditeljstvo

566 GRA EVINAR 60 (2008) 6

Bogorodice (koji je bio teko ote-en u II. svjetskom ratu i danas se nalazi na Visovcu) te reljef Krista na proelju. Crkva je dijelom bila ote-ena i tijekom Domovinskog rata [2], [5].

Znaajniji kameni spomenici crkve Sv. Marije

Iako je crkva Sv. Marije svojim vanj-skim izgledom bila izrazito jednos-tavna graevina, prema koliini pro-naenih ornamentiranih ulomaka koji su nekad resili njezinu unutranjost, znatno je prednjaila pred ostalim crkvama hrvatskoga ranog srednjo-vjekovlja. U svim je dosadanjim arheolokim istraivanjima prikup-ljeno vie od stotinu ukraenih ulo-maka koji pripadaju razliitim dije-lovima njezina namjetaja, a koji su u crkvi sukcesivno ugraivani kroz gotovo tri stoljea. Kamena je opre-ma crkve uglavnom bila proizvod klesarskih radionica koje su djelova-le na irem kninskom podruju, a dijelom i skulpturom iz dalmatinskih gradova. Uz izuzetno vrijedne crk-vene ciborije iz 9. i 11. st., te vrijed-ne ulomke oltarne pregrade i drugih dijelova kamenog namjetaja, valja svakako istaknuti da su u toj crkvi pronaeni najraniji prikazi ljudskog lika u hrvatskoj srednjovjekovnoj umjetnosti. Svi se ti vrijedni predmeti uvaju u Muzeju hrvatskih arheolo-kih spomenika u Splitu.

Posebno je slavan trokutni zabat ol-tarne pregrade s likom Bogorodice iz 11. st. koji se inae tuje kao Gos-pa velikoga hrvatskog zavjeta. Zabat je sastavljen od nekoliko kamenih ulomaka, a dijelom rekonstruiran i nadopunjen. Obod je ukraen kuka-ma i stiliziranim palmetama koje su zamijenile prijanji pleter, a oznaa-vaju prijelaz prema romanici. Na ravnoj je plohi lik Bogorodice prika-zan jednostavnim urezima u stavu adorantkinje. Ona dri ruke na prsi-ma s okrenutim dlanovima prema gledateljima. Oko glave joj je aure-ola, plat joj je prebaen preko rame- na, a iznad glave ima ucrtan kri. Svojim plitkim reljefom, plosnatim modeliranjem i uparanim crtama podsje a na bizantske Madone. Na luku ispod poprsja sa uvani su dije-lovi natpisa u njezinu ast.Zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice Nadaleko je poznat i aktroterij (vr-ni ukras) ciborija iz 9. st. Isklesan je od jednog komada sitnozrnatog ka-mena i ima oblik trodjelnoga razgra-natog cvijeta kojemu se trup sma-njuje prema vrhu. Posljednji se donji red sastoji od sedam pravilno pore-danih i povijenih palminih listova. Cvjetovi se jednim krajem meusob-no spajaju, pa se tako izmeu njih i trupa stvaraju upljine poput uskih arkadica. Na vrhu akroterija nalazi se unj, a sluio je kao ukras esterostranog ciborija iji su ulomci takoer nae-ni meu ostatcima crkve Sv. Marije. Pronaen je i ulomak okrugle krstio-nice iji su dijelovi dijelom rekon-struirani. Donji je dio zaobljen, a gornji pravokutan. Jedna je strana potpuno ravna i neukraena, pa se zaklju uje da je bila prislonjena o zid. Ostala je vanjska povrina podi-jeljena u tri polja i ukraena razli i-tim ornamentima. Na zaobljenom dijelu u dnu nalazi se trotra ni ple-terni splet koji je od gornjeg dijela odijeljen vrpcom dvostruke tropru-taste pletenice. Srednje je polje ispu-njeno slijepim arkadama, a pravokut-na kruna ukraena je s tri odnosno etiri ukrasne plono isklesane zavoj-nice, a na kutovima i izme u susjed-nih zavojnica su stilizirane borove gran ice.Svi ti ukrasi imaju zna ajke rane predromanike koji tu lijepu kamenu krstionicu smjetaju u 9. st. Ljepotom se isti e i likovna transena (perforirana kamena plo a) sastav-ljena od vie kamenih ulomaka, di-jelovi su koje su tako er rekonstrui-rani. Transena je pravokutnoga obli-ka i podijeljena u dvije nejednake kompozicije, od kojih je u ve oj u sredini Bogorodica s djetetom u sre-ditu romba uokvirenog stiliziranim uetom. U trokutastim se ukraenim prostorima nalaze simboli even e-lista, a uokolo u posebnom lijebu Akroterij ciborija iz 9. st. nalazi se natpisi s njihovim imeni-ma. U manjoj je donjoj kompoziciji svetac s torzurom i lik ratnika. Svi su likovi obra eni i s prednje i stra-nje strane, to upu uje na to da je

Crkveno graditeljstvo

GRAEVINAR 60 (2008) 6 567 bila gledana s obje strane, zbog ega se dri da je transena sluila kao vrata neke ograde. Po analogiji s drugim slinim kompozicijama procijenjeno je da potjee iz 9. st. Rekonstruirana okrugla kamena krstionica Meu najznaajnijim skulpturama koje se uklapaju u rekonstruiranu transenu ubraja se lik hrvatskoga voj-nog dostojanstvenika, to je jedna od najpoznatijih i najvie puta objavlje-nih skulptura iz crkve Sv. Marije u Biskupiji. Sauvana su dva njegova ulomka koji su meusobno spojeni. Figura je odjevena haljinom stegnu-tom u pasu o kojemu visi ma i mala srcolika kesica. Pretpostavlja se da je to bila odora vojnih dostojanstve-nika iz 11. st. Na glavi su kratka ko-sa, brkovi i podrezana brada, a lik je kao i ostali dijelovi tranzene obraen s obje strane. etverostrani oltarni ciborij (nado-gradnja), visok 4,85 m, a irok 1,72 m iz 11. st., nalazi se ba poput ono-ga iz crkve Sv. Marte u Bijaima u stalnom postavu Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika. Sastavljen je i rekonstruiran iz mnogo polom-ljenih fragmenata, a dijelovi su do-punjeni na osnovi originalnih deko-rativnih elemenata. Ipak detalji ne-kih kapitela nisu rekonstruirani zbog nepoznate izvorne obrade. Kvadrat-ni se ciborij sastoji od etiri dekori-rane strane (arkade), nad kojima je etverokutni piramidalni krov ukra-en ljuskastim crijepom koji se me-usobno sijee na bridovima s luko-vima, a na vrhu je kitnjasti aktrote-rij. Sve to nose tanki stupovi s kapi-telima ukraenim ivotinjskim mo-tivima (orlovi, golubovi, sove i fan-tastine zvijeri). Stranice su dekori- rane slinim kompozicijama u koji-ma prevladavaju stilizirani biljni or-namenti. Lukove prate nizovi pro-upljenih arkadica od troprute vrpce. Trokutaste su povrine u uglovima uokvirene dvostrukim kvadrati ima nalik na ahovska polja, a njihova je unutranjost ispunjena stiliziranom lozom.Gornji su dijelovi stranica i bridovi ukraeni vrpcama, malim grozdovima i stiliziranim cvjetovima. Prema stilskim i dekorativnim ele-mentima ovaj jedinstveni i monumen-talni starohrvatski spomenik pripada posljednjoj fazi predromanike pa ga treba datirati u drugu polovicu 11. st. Plutej od sitnozrnatog mramora (dug 1,58 m, visok 0.9 m i debljine 0,16 m) sastavljen je od nekoliko ve ihulomaka s manjim rekonstruiranim dijelovima. Gornji je reljefni rubni pojas ukraen mreastim troprutim pleterom. U glavnom se polju nalaze tri horizontalna niza troprutih kru-nica koje su me usobno povezane uzlovima. U svakoj je krunici jo po jedan kolut. Kroz svaku krunicu prolaze krivudave troprutaste trake koje se ispreple u s krunicama i Kamena tranzena iz 9. st.

Crkveno graditeljstvo

568 GRA EVINAR 60 (2008) 6

unakrsno kriaju u sredinjem kru-gu. To se ponavlja i u prostorima meu krunicama pa tvori gustu ple-ternu mreu.

Prema dekorativnim elementima i rustinosti izvedbe, plutej se svrsta-va na poetak starohrvatske pleterne plastike 9. st.

Osim posebno istaknutih spomenika valja izmeu ostalog svakako istak-nuti i esterostranini ciborij iz 9. st. s raskonim kapitelom, perforiranu kamenicu, kameni pult i ulomak stu-pia. Tome valja pridodati i razno-vrsne matrice za otiskivanje koje se pripasuju 7. st. i avarskom razdob-lju, brojne zemljane posude, mnot-vo nakita te eljezne dvosjekle ma-eve iz karolinkog razdoblja. Poseb-no su slavne pozlaene i srebrom obloene ostruge za djecu i odrasle iz 9. st. Sve je to pronaeno u gro-bovima u crkvi i oko crkve Sv. Ma-rije, a dio i na drugim grobljima u Biskupiji. Raskonom izvedbom i bogatstvom ujedno potvruje da je Biskupija kroz due ili krae vrije-me bila vladarsko sjedite [13].

Zakljuak Prikazani su ostatci svih poznatih crkava u Biskupiji, jednom malom mjestu nedaleko Knina koje je ne-

sumnjivo nekada bilo povremeno sjedite hrvatskih vladara. Posebno je opisana i najvanija meu njima crkva Sv. Marije, uz koju su i sada

vidljivi ostatci vladarskih odaja i gospodarskih sadraja.

Svojedobno se u javnosti govorilo kako bi cijelu Biskupiju trebalo ure-diti kao poseban arheoloki park, od izuzetne vanosti za hrvatsku nacio-nalnu povijest. Sadanje su se vrijedne op inske ili upanijske vlasti potru-dile da svaki lokalitet barem pribli-no ozna e. No to za pravi arheoloki park nije niti smije biti dovoljno, ni-ti to moe u initi jedna mala i siro-mana op ina. Za pravi bi arheolo-ki park valjalo sve prostore temeljito urediti i otkupiti ako to dosad nije uinjeno. Zatim bi svaki lokalitet trebalo obiljeiti prikladnim vizuali-zacijama pretpostavljenih izgleda i opisima na vie svjetskih jezika. Os-tatke bi crkve Sv. Marije svakako trebalo opremiti replikama najvrjed-nijih kamenih spomenika, a moda i drugih nalaza. Za to bi mogla poslu-iti i Metrovi eva kapelica ili neki drugi improvizirani prostor. Dakako da bi bili dobrodoli i vizualni prilozi. Tako bi ureen arheoloki park, na-dopunjen s oblinjom dobro o uva-nom kninskom Tvravom, mogao biti izvrsno mjesto za kolu u prirodi i za u enje nacionalne povijesti na izvornim mjestima. Ujedno bi takav prostor nesumnjivo bio zanimljiv i turistima. Pripremili: Kreimir Regan, Branko Nadilo IZVORI [1] ii , F.. Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (pretisak izdanja iz 1925), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980. [2] Miloevi , A.: Crkva Sv. Marije mauzolej i dvori hrvatskih vladara u Biskupiji kraj Knina, MHAS, Split, 2002. [3] Buli , F.: Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba hrvatske narodne dinastije (pretisak iz 1888.), Dom i svijet, Zagreb, 1995. [4] Jaki , N.: Knin hrvatska srednjo-vjekovna prijestolnica (drugo i dopunjeno izdanje), MHAS, Split, 1995. [5] Pai , P.: Knin hrvatski kraljevski grad, Poglavarstvo grada knina i Matica hrvatska Knin, Knin, 1998. [6] Gunja a, S.: Revizija iskopina u Biskupiji kod Knina godine 1950,Ljetopis JAZU (1953.), 57. str. 9-39 [7] Jaki , N.: Romani ka klesarska radionica u Kninu, Peristil (1981.), 24., str. 27-33 [8] Migotti, B.: Ranokr anska topo-grafija na podru ju izme u Krke i Cetine, JAZU, Zagreb, 1990. [9] Uglei , A.: Ranokr anska arhitektura na podru ju dananje ibenske biskupije, Gradski muzej Drni i Sveu ilite u Zadru, Odjel za arheologiju, Drni Zadar, 2006. [10] Gunja a, S. Ostaci starohrvatske crkve sv. Cecilije na stupovima u Biskupiji kod Knina, Starohrvatska prosvjeta III. (1956.) 5., str. 65-127 [11] Jurkovi , M.: O arhitekturi hrvatske drave u 9. stolje u, Institut Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb, 1992. [12] Petrinec, M.: Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (2005.). 98., str. 170-212 [13] Jelovina, D.: Starohrvatsko kulturno blago, Mladost, Zagreb, 1986.Plutej oltarne pregrade iz 9. st.