BIOMI PLANETE

ZEMLJE

To su ekosistemi nastali pod utjecajem

klime kroz dugi historijski vremenski

period, bez ikakvog djelovanja

ĉovjeka!

Raspored bioma na planeti Zemlji se poklapa sa

rasporedom glavnih klimatskih oblasti!

Rasprostranjene bioma

Polarne pustinje

Polarne pustinje Arktik i AntarktikArktik

Antarktik

Životne prilike

Surovi polarni uslovi snijega i leda.

Temperature dostižu i ispod -800C.

Duga i hladna zima, kratko i hladno ljeto, niske temperature, snažni i hladni vjetrovi.

Vegetacija oskudna: niske i uz podlogu priljubljene biljke – lišaji i mahovine te rijetke cvjetnice.

Otaria byronia

Neophoca cinerea

Ursus maritimus

foke

TUNDRAProstiru se južno od polarnih pustinja.

• Ljeto kratko i prohladno a zima duga i vrlo hladna.

• Dublji slojevi podloge stalno smrznuti (nema drveća).

• Biljke: sleĉevi, borovnice, vrbe, breze, arktiĉke trave,

oštrice, site i dr.

site

Arktičke vrbe

slečevi

borovnicebreze

oštrice

Sjeverna saksifraga

Irvasova mahovina

Rasprostranjene bioma

TUNDRA• Trofički nivoi: producenti,

konzumenti i reducenti.

• lanci ishrane od autohtonih vrsta.

TUNDRA

Fauna tundre

polarna lisica

polarna sova

leming

irvas

snježna koka

polarni zec

polarni vuk

• rijetki gmizavci

• vodozemci u

močvarama i

tresetištima.

• tokom ljeta insekti

i brojne ptice

selice.

Polarni vuk

Polarni zec

Polarna lisica

Alopex lagopus

Ursus maritimus

ŠUMSKI EKOSISTEMI

Podjela šuma

Najsloženije životne zajednice.

U njima dominira drveće po kome one dobivaju svoja

imena.

Za razvoj šume treba minimum toplote i valžnosti.

Osnovni tipovi šuma su:

četinarske šume (tajge)

lišćarsko listopadne šume

suptropske šume

tropske šume

Četinarska šuma - Tajga

Četinarske šume

Zauzimaju velika prostranstva u sjevernoj Evropi, Aziji i S. Americi – južno od tundri.

Južnije se nalaze u vidu planinskih pojaseva.

Biljke: ariš, bor, jela i smrča.

Lišće igličasto – četina – prilagodba na fiziološku sušu tokom zime.

Pod zone četinarskih šuma: listopadne ariševe tajge (na granici sa tundrom)

svijetle tajge (dominiraju borovi)

tamne tajge (vrste, smrča, bijeli bor, jela)

mješovita tajga (četinari sa bukvom, javorom, hajdučka oputa, kozokrvina i dr.).

Rasprostranjene bioma

ZEMLJIŠTE PODZOL

Pinus nigra Arn .– crni bor

Fauna tajge

Karakteristične vrste:

žderavac,

los,

američki i azijski samur

djetlić,

krstokljun,

tetrijeb,

gaćasti ćuk

svilorepa i dr.

• Stalni stanovnicu su:

– medvjed

– vuk

– lisica,

– divlja svinja,

– vjeverica

– puh,

– hermelin,

– srna,

– zec

– dabar,

– žuna, sjenica i druge.

Rasprostranjene bioma

Lišćarsko listopadne šume

Rasprostranjenje: zapadna i srednja Evropa, istočna Azija i na zapadu sjeverne Amerike.

Vrste: bukva,

javor,

hrast,

jasen

brijest,

lipa platan, grab,

breza, kesten, topola,

joha, vrba.

KLIMA: Tipična umjerene klima – toplja ljeta a zime kratke, blage i kišovite

ZEMLJIŠTA: Šumska mrka i siva zemljišta

VEGETACIJA: Umjerena širokolisna šuma otporna na mrazeve

FAUNA

DIVLJA SVNJA

SRNA

RIS

DIVLJA MAČKA

MRKI MEDVJED

JEŽ

JELEN LOPATARZEC

JAZAVAC

KUNA ZLATICA

TVOR

LISICA

KRTIC A

VJEVERICA PUH

DJETLIĆ

VUGAZEBA

ŠUMSKA ŠEVA

DROZDSLAVUJ

CRVENDAĆ ZELENBAĆ

GUŠTER

Asio otus (Sova ušara)

Cuculus canorus - kukavica

Oriolus larvatus - vuga Fringilla coelebs - zeba

Alauda arvensis - ševa

Parus major - sjenica

SLJEPIĆ

ŠARKA

DAŽDEVNJAK

KREKETUŠA

ŠUMSKA

KORNJAČA

KRUŽENJE MATERIJE U ŠUMSKOM

EKOSISTEMU