SEMINARSKI RAD IZ EKOLOGIJETema:

ZATITA I ZAGAENJE IVOTNE SREDINE

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

SADRAJ:

1. UVOD.............................................................................................................................3 2. VRSTE ZAGAENJA IVOTNE SREDINE.................................................4 2.1 2.2 2.3Zagaivanj e zemlj e (tla)...............................................................4 Zagaivanj e vode.........................................................................4 Zagaivanj e zraka.........................................................................5 3. POSLIJEDICE ZAGAIVANJA IVOTNE SREDINE.....................................6 3. 1 Globalno zagrij avanj e........................................................................................6

3.2 3.3 3.44.

Ozonske rupe........................................................................................................6 Kisele kie................................................................................... 7 Efekt staklenika...................................................................................................7

ZATITA IVOTNE SREDINE..................................................................9 4.1. Nain da se pomogne okoliu........................................................9

5.

ZAKLJUAK......................................................................................... 10

1. UVODPrirodna deavanja u odnosima izmeu inioca koji ine ivotnu sredinu (voda,vazduh, suneva svijetlost i dr.) u duem vremenskom periodu ostavljaju vidan trag na samu ivotnu sredinu. Ona se manifestuje promjenama konfiguracije i strukture tla,vodenim tokovima i vodenim povrinama,izmjenama u karakteristikama i sastavu biljnog i ivotinjskog svijeta i dr. Meutim u kraem vremenskom periodu one su doskora bile neznatno vidljive. Danas ovjek i u intervalu od samo desetak godina uoava vidljive, ak i drastine klimatske promjene,izmjene reima vode,istoe zraka,demografske promjene itd. Ono to skree panju na promjene u uslovima ivotne sredine jesu direktne ili indirektne posljedice ljudskih aktivnosti u prirodi.Uglavnom kao posljedica prilagoavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne rijetko gube obiljeije zadovoljavanja potreba ljudske prirode.Podpjeenju ovog prilagoavanja pogodovala je snana industralizacija krajem prolog i tokom ovog vijeka,kao i tehnoloka i nauna revolucija koje su u toku. One su mogunost ovjeka kod intervencija u prirodi (sjei,izgradnji saobraajnica,izgradnji infrastrukture,crpljenju nafte,rude i dr.) te raspolaganje energijom kojom moe unititi bio - i geo- sistem u cjelini preko 60 puta podigle su na zastraujui nivo. Ovi momenti su uticali na snanu industrijalizaciju i na prostoru Bosne i Hercegovine sa vidnim posljedicama po inioce ivotne sredine. Putevi ugroavanja su viestruki. Mogua podjela je na direktne i indirektne. Direktno,bacanje tetnih materija i otpada u nekim od faktora ivotne sredine (vazduh,voda,zemlja i dr.) ili indirektno kada tetne materije,zbog kruenja vode u prirodi prelaze iz jednog stanja u drugi ili jednog faktora u drugi. Ovakav oblik ugroavanja ivotne sredine ovjeka i ako u svojoj poetnoj fazi (oslobaanja, izbacivanja,odlaganja) predstavlja svjestan in,zbog ne uoavanja posljedica do kojih dolazi,u drugoj fazi ( kruenje materije,neunitivost materije i dr.) gdje se tetnost ovakvog odnosa vraa i samu ovjeku,ubrajamo u kategoriju nedovoljno svjesnih,odnosno nesvjesnih radnji. Ugroavanje inilaca ivotne sredine iz kategorije svjesnog ina sa neprijateljskim pobudama, odnosno namjerama, spada u domen specijalnog rata,meteo rata ili klasinog rata kad se intervencijama u meteo uslovima (sua,padavine,vjetrovi,zemljotresi,poari,razaranja i dr.) eli destabilizirati odreeni politiki sistem,uiniti zavisnim od drugih sistema ili ekonomija i sl.

3

2. VRSTE ZAGAENJA IVOTNE SREDINEDanas ivot nu sred inu ljudi zagauju na vie naina. Meutim neki odnjih su manje ili vie tetni za ivotnu sredinu ovjeka. Ali kada pogledamo sa druge strane svi ovi naini na koje ovjek sam sebi zagauje okoli su tetni za nau Zemlju. Neki od naina zagaivanja ivotne sredine su:

* * *

Zagaivanje zemlje (tla) Zagaivanje vode Zagaivanje zraka

2.1 Zagaivanje zemlje (tla)Zagaivanje zemljine

povrine direktno se vri naruavanjem njene prirodne cjelovitosti i povezanosti skidanjem njenih povrinskih slovjeva (povrinski kopovi uglja,boksita, kamenolomi i sl. ) kao i oteivanjem floristikog sastava (sjea uma,unitavanjem raznog rastinja i dr.) te ratnim dejstvima ( oklopno transportna sredstva pri kretanju,avio dejstva i sl.). Drugi nain direktnog zagaivanja jeste odlaganje tetnih materija kao nusprodukata industrije ili otpadaka urbane sredine (jalovine i ljaka,bojni otrovi i radioaktivni otpad,smetljitem, groblja" automobila i dr.). Direktno zagaivanje zemljita vri se i njegovim prekrivanjem betonskim pistama,industrijskim cjelinama i dr. Indirektnozagaivanje zemljita vri se odlaganjem ili taloenjem tetnih materija izbaenih u vodu ili vazduh.

2.2 Zagaivanje vodeDirektno izbacivanjem tvornikih obiluju velikim otpadnih zagaivanje tetnih voda koncentracijama vode otpadaka i u materijala vri se njih,bilo koji

kiselina,bazinih jedinjenja i drugih za ivot opasnih materija ili prikljuivanjem kanalizacijskih odvoda direktno na vodenu povrinu (more,rijeke, jezera). Posljedice su pomori riba u rijekama,cvjetanje mora (Jadran 1990 godine) i dr.).Indirektno zagaivanje vode vri se putem padavina obogaenih tetnim materijama apsorbovanih u kapljicama kie,snjenim pahuljicama i dr. (kisele kie,radioaktivne kie,crveni snijeg i dr.). Druga mogunost indirektnog zagaivanja vode jeste na prostoru slvita. Voda prolazei kroz povrinski sloj zemlje i njenu poroznu unutranjost kao i tekui po samoj povrini nosi sa sobom tetne materiju te otaloene ili odbaene.Preduprijeenje zemljinog sloja. zagaivanja vode podrazumijeva smanjenje ili potpuno onemoguavanje zagavanja vodenih tokova i vodenih povrina ali i vazduha i litosfere odnosno

2.3 Zagaivanje zrakaIskustvo izgradnje dimnjaka, kao puta za odvod neeljenih i tetnih gasova u domainstvu, ovjek je iskoristio za i oslobaanje od neeljenih gasova u

industriji, s tim to su njegove dimenzije daleko vee ali i tetan uticaj gasova na sredinu vidljiviji. tetni gasovi se u visinu podiu zahvaljujui fizikom zakonu podizanja toplog vazduha u vie

slojeve kao i zakonu strujanja u samom dimnjaku. Pored ova dva zakona, kojim se ovjek rjeava neeljenih gasova kao trenutnih problema, u drugom "inu" dva nova zakona se direktno okreu protiv njega. Prvi je injenica zemljine tee, koja estice tetnih materija ponovo privlai zemlji (tee u neposrednoj blizini dimnjaka, lake neto dalje) i drugi, u krajnjem ogranien prostor atmosfere i zakonitost njenog fiziko-hemiskog sastava i funkcije koju je taj sastav imao i ima u formiranju ivota na Zemlji i njegovom daljnjem odravanju. Direktno zagaivanje vazduha vri se i snanom motorizacijom. Automobili omoguavaju veu pokretljivost ali za uzvrat trae izuzetno mnogo kiseonika (za sagorijevanje u motoru) a vraaju ugljen-dioksid i ugljenmonoksid. ovjek kao konzument duhana, takoe zagauje vazduh svogstanovanja.Indirektno zagaenje vazduha vri se isparavanjem tetnih materija izbaenih u vodu ili odloenih na zemlju.

3. POSLIJEDICE ZAGAIVANJA IVOTNE SREDINEPosljedice koje nastaju procesom zagaivanja ivotne sredine su raznovrsne. Nekeod najvanijih i najopasnijih za ovjeka su :

* * * *

Globalno zagrijavanje Ozonske rupe Kisele kie Efekt staklenika

3.1 Globalno zagrijavanjeGlobalno zagrijavanje je pojava stalnog rasta srednje temperature planete Zemlje, prouzrokovanog sve veim isputanjem tetnih plinova u Zemljinu atmosferu. ovjek jo od 19. stoljea konstantno naruava prirodnu ravnoteu plinova, a prvo poveanje ukupne temperature planete uoeno je ve podesetih godina prolog stoljea. U 2005 godini kolicina ugljen dioksida bila 15,1 milijardu tona a naravno rekodr su drzale Sjedinjene Americke Drzave (SAD). Posljedice koje nastaju sa globalnim zagrijavanjem su poveanje temperature zemlje,nastajanje novih bolesti,topljenje lednika na sjevernom i junom polu te ujedno poveavanje nivoa morai okeana to dovodi i do nestanka pojedinih drava I gradova

3.2 Ozonske rupePrve predpostavke o tome ta sve ljudske

djelatnosti mogu nanijeti ozonskom omotau objavljene su poetkom 1970-tih godina. Ozon se oteuje u prosjeku 4-5 % svakih deset godina.Apsorpcijom ultraljubiastih zraka iz Sunca,ozon u atmosferi igra kljunu ulogu u zatiti Zemlje. Ozon nastaje kada suneve zrake rascijepe molekule kisika u atomsferi. Kasnih 70-tih godina naunici su promatrali stanjivanje ozonskog omotaa iznad Zemljinih polova. Istaivanjem su pronali glavnog krivca: hemikalije nazvane hlorofluorougljici (CFC) koji se proizvode u industriji od 1930-tih godina i koriste se kao pogonsko gorivo i za hlaenje. Kada CFC pobjegne u zrak,podie se u stratosferu gdje se cijepasunevim zraenjem. To proizvodi aktivne hemijske spojeve koji reaguju s molekulama ozona. Visoka koncentracija spojeva moe dovesti do nastanka ozonske rupe koja omoguuje proputanje tetnog ultraljubiastog zraenja na Zemljinu povrinu. Od 1995. godie upotreba CFC-a je ograniena ili zabranjena. Prema izraunima Svjetske meteoroloke organizacije,ozonske rupe iznad polova-gdje su se akumulirale vrlo visoke razine CFC-a za vrijem dugih,ledenih polarnih noi-mogle bi se obnoviti do 2075 godine.Godine 2G06.izmjerena je najvea ozonska rupa,veliine 27,5 miliona kubnih kilometara nad Antartikom.

3.3 Kisele kie

6

Izgaranje fosilnih goriva piput ugljena nafte i prirodnog plina proizvodi velike koliine szmporovog dioksida i duikovog oksida. Kada ovi zagaivai uu u atomsferu reaguju sa kisikom I vodom I nastaju kiseline. Kiseline,prvenstveno sumporne i duine, se zatim vraaju na Zemlju kao kisela kia. Tlo postaje kiselo to negativno utie na biljke.Kisela kia je najvei uzronik smrti uma u nekim dijelovima svijeta. Kiseline otapaju teke metale I aluminij iz tla I nose ih u najblie vode. Znaajan pad vodenih ivotinjiskih vrsta uzrokovan koncentracijama je visokim

7

Kisela kia takoer ima razorne uinke na urbani okoli budui da kiselinenapadaju betonske structure poput graevina i kipova te one brzo propadaju. Od 80tih mnoge su industrijske zemlje poele sa koritenjem filtera i katalizatora kako bi se smanjile tetne emisip.

3.4 Efekt staklenikaIzgaranje fosilnih goriva proizvodi staklenike plinove ugljikov dioksid I metan.Isputanjem ovih plinova poveava Zemljin prirodni efekt staklenika I tako zagrijava atmosferu. U posljednih 100 godina prosjena temperature Zemljine povrine je narasla za 0,7 C . Svugdje se zamjeuje smanjivanje lednika a razina mora porasla je za 15 do 18 cm. Ovi i drugi fenomeni pruaju dokaz da je ljudsko djelovanje uzrokovalo poveanja efekta staklenika. Protokol iz Kvota 1997 godine je donesen kako bi se smanjila proizvodnja staklenikih plinoa. Meutim,razine i dalje rastu.

4. ZATITA IVOTNE SREDINEZatita ivotne sredine podrazumijeva skup razliitih postupaka i mjera koji spreavaju ugroavanje ivotne sredine s ciljem ouvanja bioloke ravnotee. Meutim, pod zatitom ivotne sredine se ne podrazumijeva samo zatita ivota i zdravlja ljudi ve i ouvanje biljne vegetacije i ivotinjskog svijeta. Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka sa novim 31. lanom glasi: "Svako ljudsko bie ima pravo na odravanje ekoloke ravnotee u svojoj ivotnoj sredini, koju dijeli sa svim ostalim ivim biima, ivotinjama i biljkama, iji je opstanak kao jamstvo vlastitog opstanka treba da bude osiguran." Mjere koje bi ljudi trebali poduzeti da bi zatitili Zemlju odnosno svoju ivotnu sredinu su:

* * *

Smanjenje rasta stanovnitva Smanjenje oneienja Zaustavljanje irenja pustinja

8

* * * * * *

Smanjenje gradskih populacija Upotreba obnovljivih vrsta energije Smanjenje upotrebe drveta kao ogrjeva Spaavanje kiselih uma Proirivanje ekoturizma Spasiti stanita i ugroene vrste

4.1. Nain da se pomogne okoliuNeki od naina da pomognemo kao pojedinci okoliu su:

* * * * * * *

Upotreba recikliranog papira i kartona Recikliranje boca,stakla,limenki I otpadnog papira Izbjegavanje kupovanja tropskih vrsta drveta npr. Mahagonija Hodanje,vonja biciklom ili javnim gradskim prevozom umjesto vonja automobilom kad god je to mogue Kada bacate stare friidere potrudite se da se plin sigurno odstrani Gasite svjetlo i ureaje kada nisu u upotrebi Obine elektrine sijalice nakon upotrebe zamijenite energetskim uinkovitijim,flouroscentinim sijalicama

5. ZAKLJUAKDa li ljudi zaista mogu zatititi ivotnu sredinu odnosno Zemlju? Mislim da svako od nas na bilo koji nain moe doprinjeti zatiti ivotne sredine. Jer upravo je ona izvor naeg zdravlja. Svakim danom sve vie i vie otpada ljudi bacaju te na taj nain zagauju i svoju votnu sredinu. Zakljuak je da bi sve vlade svijeta trebale uvesti neke zakone odnosno pospijeiti reciklau tog otpada kroz eko-elektrane. Trebaju pokuati smanjiti emisije ugljen dioksida jer to uveliko unitava zemlju a ujedno i ljudsko zdravlje. Takoer vlade trebaju uvesti zakone koji e svakog pojedinca koji na bilo koji nain pokuava zagaditi ivotnu sredinu kazniti odgovarajuom kaznom kako bi se sprijeilo zagaenje. Prema ovome svemu gore navedenom zakljuak je da svako od nas moe utjecati na to da se povea zatita ivotne sredine jer je ona budunost naeg zdravlja. Ako moemo spasiti Zemlju sada,zato to da ne uinimo! Ubijanje prirode znai i ubijanje samog sebe!

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

9