Biologija

22
Čulni organi čoveka

description

 

Transcript of Biologija

Page 1: Biologija

Čulni organi čoveka

Page 2: Biologija

Čulo vida

Page 3: Biologija

Ćulo vidaČulo vida je

deo nervnog sistema koji omogućuje organizmima da vide. Organ čula vida je oko. Oko pružaju preko 80% utisaka iz spoljašnje sredine.

Page 4: Biologija
Page 5: Biologija
Page 6: Biologija

Čulo vida

Page 7: Biologija

Čulo vidaMrežnjača je omotač koji oblaže unutrašnju

površinu očne jabučice. Njena uloga može se uporediti ulogom filma u foto aparatu. Procenjuje se da se u mrežnjači‚ nalazi oko 125.000.000 gusto raspoređenih čulnih ćelija – fotoreceptora (čepići i štapici0). Čepica ima od 4-5.000.000 a,štapica 120.000.000.Čepici sluze za gledanje po svetlosti a, štapi za gledanje po slabom svetlu(po mraku).

Page 8: Biologija

Čulo sluha i ravnoteze

Page 9: Biologija

Čulo sluha i ravnoteze Sluh je jedno od pet čula. Pomoću

njega možemo da čujemo zvuke koj nas okružuje . Ušna skoljka služi kao levak za prikupljanje zvučnih talasa iz vazduha oko nas. Talasi prolaze kroz ušni kanal, i udaraju u bubnu opnu. Vibracije prolaze duž tri sićušne kosti, čekića, nakovnja i uzengije. Uzengija šalje vibracije u deo uha koji je ispunjen tečnošću i naziva se puž. Vibracije se talasasto prenose kroz tečnost i potresaju mikroskopski sitne dlačice koje izlaze iz nervnih ćelija. Dok se dlačice pomeraju, ćelije proizvode nervne signale, koji putuju duž slušnog nerva do mozga.

Page 10: Biologija

Čulo sluha i ravnoteze (poprečni presek)

Page 11: Biologija

Slika probijanja bubne opne olovkom

Page 12: Biologija

Čulo ukusa

Page 13: Biologija

Čulo ukusaUkus je jedno od pet čula. Pomoću njega

možemo da odredimo da li je neka hrana slatka, slana, ljuta, kisela ili gorka pomoću jezika. Gornja površina jezika je pokrivena malim ispupčenjima koja se zovu papile. Papile pridržavaju hranu da bi se okretale u ustima za vreme žvakanja. Između palila nalazi se oko 8.000 kvržica čula ukusa.

Page 14: Biologija

Čulo ukusa

Page 15: Biologija

Čulo dodira

Page 16: Biologija

Čulo dodiraOno što za žene predstavlja čulo mirisa i dodira, to je za

muškarce čulo vida, žene imaju probraniji i sofisticiraniji osećaj, ali muškarci intenzivnije osećaju ukuse

Čini se da o čulima znamo sve, a zapravo to je oblast po kojoj je moguće beskonačno istraživati. Mudri Aristotel je u 3. veku pre nove ere definisao pet čula: dodir, miris, ukus, sluh i vid. Ova teorija je usaglašena među neurolozima, ali postoje indicije da tačan broj čula nije poznat, zato se spominje i famozno šesto čulo koje simboliše intuiciju.

Page 17: Biologija

Čulo dodiraNa osnovu čula opažamo sebe, doživljavamo svet oko nas u punom

smislu.Pretpostavlja se da je čulo mirisa najstarije, poznati mirisi nas vraćaju u prošlost i najbrže bude sećanja. Ovo čulo je usko povezano sa emotivnim ili osećajnim pamćenjem. Poznati mirisi nam automatski prizivaju slike u mislima, a najjači od svih je miris majke, zatim osobe koja nam je bila životna ljubav, ali i arome koje nas asociraju na detinjstvo kao što su more, trava, čokolada... Grupa naučnika iz Teksasa, koja je proučavala ljudski mozak, veruje da ako bi nam bilo onemogućeno da osetimo mirise, izbrisala bi nam se i sećanja u velikoj meri. Studija sprovedene među studentima dokazala je koliko su povezani mirisi i pamćenje. Naime, oni su učili uz aromu vanile, a na ispitima nisu uspevali da se prisete informacija dok im nije emitovan identičan miris. Pošto su osetili vanilu, u roku od nekoliko sekundi su tečno izdeklamovali ono što su naučili.

Page 18: Biologija

Čulo dodira

Page 19: Biologija

Čulo mirisa

Page 20: Biologija

Čulo mirisaPoznato je da je oštećenje čula mirisa simptom koji prati

Parkinsonovu bolest, a jedna nova havajska studija ukazuje da taj simptom može i nekoliko godina da prethodi pojavi tipičnih znakova tog oboljenja, kao što je oštećenje motoričkog sistema. Poznato je da je oštećenje čula mirisa simptom koji prati Parkinsonovu bolest, a jedna nova havajska studija ukazuje da taj simptom može i nekoliko godina da prethodi pojavi tipičnih znakova tog oboljenja, kao što je oštećenje motoričkog sistema.

Dr Vebster Ros i njegove kolege iz Zdravstvenog sistema pacifičkih ostvra u Honoluluu analizirali su podatke prikupljene standardizovanim testom identifikacije mirisa na 2.267 muškaraca japanskog porekla, koji su učestvovali u jednom istraživanju o starenju.

Page 21: Biologija

Čulo mirisa

Page 22: Biologija

Andrija Denić VII3Luka Djurovic VII3