Biokemija - Syllabus - biotech.uniri.hr 2013/BIL202_Biokemija_Syllabus_2014.pdf · Metabolizam...

Odjel za biotehnologiju Sveučilište u Rijeci

Detaljni izvedbeni nastavni program kolegija Biokemija Prof.dr.sc. Roberto Antolović, 2013. 1

Biokemija - Syllabus

Studij: Prediplomski sveučilišni studij Biotehnologija i istraživanje lijekova

Broj predmeta: BIL 202

Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr

ECTS bodovi: 12

Nastavno opterećenje/sati: 120 sati (40 P + 40 S + 40 V)

Nositelj predmeta:

Dr.sc. Roberto Antolović, red.prof.

Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

S.Krautzeka bb

Konzultacije:

Telefon:

e-mail: [email protected]

Web stranica: http://www.biotech.uniri.hr/

Asistent:

Dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić, docent


S.Krautzeka bb

Telefon:



Asistent:

Dr.sc. Ivana Ratkaj,


S.Krautzeka bb

Telefon:



Asistent:

Dr.sc. Mirela Sedić,


S.Krautzeka bb

Telefon:



Asistent:

Dr.sc. Marko Jovanović, viši asistent


S.Krautzeka bb

Konzultacije:

Telefon:



http://www.biotech.uniri.hr/






Osnovne informacije o kolegiju:

Predavanja, seminari i vježbe se održavaju od 03.02.2014. do 28.03.2014.

Literatura za pomoć pri svladavanju nastavnog gradiva iz biokemije, praćenje

predavanja i seminara te za pripremu provjere znanja na kolokvijima i

završnom ispitu je:

Lubert Stryer: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb 1991.

Peter Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska

knjiga, Zagreb, 1988.

Lehninger A.L., Nelson D.L., CoxM.M., Prinzipien der Biochemie,

Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg-Berlin-Oxford,

Heidelberg, 1994.

Robert K. Murray, David A. Bender, Kathleen M. Botham, Peter J.

Kennelly,Victor W. Rodwell, P. Anthony Weil: Harperova ilustrirana

biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2011



OPIS PREDMETA

Kolegij u planu nastave obrađuje principe osnovnih biokemijskih procesa u stanici na

molekularnoj osnovi. Kolegij biokemije pruža mogućnost studentima da steknu teoretska i

praktična znanja koja su im potrebna za stjecanje osnovnog znanja za praćenje druguh

kolegija te izvođenje biokemijskih testova i eksperimenta na vježbama iz biokemije. Na

kolegiju biokemije studentima se prikazuje osnovna kemijska građa kao i svojstva biološki

važnih molekula, time se studente uvodi u osnove najvažnijih biokemijskih puteva u stanici,

načinu prijenosa signala u stanici te regulacije staničnih procesa fizioloških i patofizioloških

stanja. Studentima se na zanimljiv i prihvatljiv način objašnjava način prijetvorbe, korištenja i

utroška energije u stanici kao i važnost regulacije prijenosa signala u stanicama te međusobne

komunikacije stanica živog organizma. Osnovna znanja koja student dobiva na kolegiju

biokemije prijeko su potrebna za razumjevanje drugih kolegija kao primjerice fiziologije,

patofiziologije, farmakologije itd.. Studentima će se uz gore navedeno prikazati i objasniti

promjene biokemijskih procesa koje dovode do nastanka patoloških stanja i metaboličkih

bolesti uz prikaz molekularnog principa liječenja metaboličkih bolesti.

Ukratko kolegij biokemije nudi studentima mogućnost stjecanja prijeko potrebnog znanja iz

biokemije i upoznavanje najvažnijih molekula međusobno povezanih u biološkom sustavu

stanice, organa i organizma, te bolje razumjevanje biokemijskih promjena koje dovode do

bolesti stanice i organizma.

Uvijet za upis kolegija Biokemija:

Da bi student redovno mogao pohađati nastavu iz kolegija biokemije student/ica mora

dobro vladati gradivom organske kemije i biologije te prilikom upisa na kolegij

biokemije mora imati odslušane kolegije iz predmeta biologija i organska kemija. Za

pristupanje završnom ispitu iz predmeta biokemija kandidat MORA OBAVEZNO

IMATI POLOŽENI ISPIT IZ OPĆE I ORGANSKE KEMIJE!!!

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija)

Opće kompetencije koje će se razvijati na predmetu: A1, A2, A3, A5, A8, B1, B3, B4; B5;

C1, C2, C3, C4.

Specifične kompetencije koje će se razvijati na predmetu:

Nakon završenog programa iz ovog predmeta studenti će biti sposobni:

Prepoznati i objasniti značenje važnih molekula uključenih u biokemijske procese stanice

i objansiti važnost biokemijskih procesa u kojima te molekule sudjeluju

Shvatiti molekularnu osnovu biokemijskih procesa

Sigurno i učinkovito rukovati uzorcima, pripremati puferske otopine, provesti

biokemijsku analizu prema unaprijed danom protokolu, razumljivo prikazati rezultate te

izvesti potreban zaključak iz dobivenih rezultata izvršenog testa (proceduralno znanje).



Ishodi nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza:

A. Predavanja:

1. Uvod u biokemiju:

- uvod u kolegij biokemija

- čime se bavi biokemija

- povijest biokemije

2. Stanica i stanične strukture:

- stanična membrana kao zaštitna barijera;

- uloga stanične membrane u komunikaciji s okolinom;

- stanične organele

- transport tvari kroz staničnu membranu

3. Aminokiseline:

- struktura i podjele aminokiselina;

- svojstva i uloge aminokiselina

4. Peptidi, proteini:

- nomneklatura i određivanje peptida;

- prirodni peptidi

- resorpcija

5. Strukture proteina:

- proteinske strukture, njihovo nastajanje i određivanje;

- denaturacija i renaturacija proteina;

- enzimi koji sudjeluju u razgradnji proteina;

6. Razgradnja proteina, proteolitički enzimi: - razgradnja proteina in vivo i in vitro

7. Metode proteinske kemije:

- kromatografske metode

- izoelektrična točka i izoelektrično fokusiranje;

- elektroforeza;

- Western blot analiza;

- imunoprecipitacija

- ciljana proteoliza proteina i detekcija peptidnih fragmenata

8. Vitamini: - podjela vitamina

- svojstva vitamina

- važnost vitamina u biokemijskim reakcijama

- 9. Koenzimi:

- koenzimi i prostetske skupine;

- prijenos grupa i njihov potencijal;

- koenzimi C1- i C2-metabolizma;

10. Enzimi i enzimska kataliza:

- energija aktivacije;



- enzimi kao čimbenici ubrzavanja kemijskih reakcija;

- supstrati i inhibitori enzima s primjerima

11. Enzimska kinetika:

- Enzimi, supstrati, inhibitori;

- Michaelis-Mentenova konstanta;

12. Inhibicija enzima: - specifičnost enzimske katalize;

- inhibicije enzima,

13. Ugljikohidrati - nomenklatura i struktura jednostavnih šećera:

- monosaharidi i oligosaharidi;

14. Razgradnja šećera u probavnom traktu;

- razgradnja i resorpcija ugljikohidrata u probavnom traktu;

- simport glukoze i Na+;

- glukoza u stanici

15. Glikoliza: - aerobna razgradnja glukoze;

- anaerobna razgradnja glukoze

- alkoholno vrenje (laktat, etanol, propionat, butirat)

16. Glukogeneza:

- sinteza glukoze u organizmu;

- hormonska kontrola glukoneogeneze;

- Cori ciklus;

17. Glikogen i metabolizam glikogena: - metabolizam glikogena;

- bolesti vezane za spremanje glikogena;

- hormonska kontrola metabolizma glikogena

18. Aktivirani šećeri: - UDP glukoza kao račvište metabolizma;

- sinteza laktoze;

- stvaranje i uloga glukuronske kiseline;

- glikoproteini;

- hijaluronska kiselina

19. Ciklus pentoza fosfata: - biološki značaj pentozafosfatnog ciklusa

20. Ciklus limunske kiseline: - oksidativna dekarboksilacija piruvata;

- citratini ciklus i njegova energetska bilanca;

- biološki značaj citratnog ciklusa;

21. Masti i lipidi - struktura masnih kiselina

- sastav masti



- razgradnja masti u probavnom traktu;

- hilomikroni i lipoproteini;

- uloga lipoproteina i transport lipida;

22. -oksidacija masnih kiselina:

- -oksidacija masnih kiselina;

- karnitin i transport masnih kiselina;

- ketogeneza;

23. Sinteza masnih kiselina:

- biosinteza masnih kiselina;

- biosinteza kolesterola i njena regulacija;

- metabolizam kolesterola

24. Žučne kiseline:

- sinteza žušnih kiselina;

- enterohepatična cirkulacija;

25. Eikozanoidi i pristaglandini: - leukotrieni i prostaglandini;

- fosfolipidi;

- sfingomielini i cerebrozidi - gradivni elementi stanične membrane;

26. Steroidi i steroidni hormoni;

- struktura steroida;

- metabolizam steroidnih hormona;

- djelovanje steroidnih hormona na stanicu;

27. Razgradnja aminokiselina i transport dušika u tijelu sisavaca:

- transaminaze i piridoksalfosfat;

- dezaminacija serina i treonina;

- transport dušika do jetre;

- izlučivanje amonijaka;

28. Ciklusu mokraćne kiseline:

- štetnost amonijaka za organizam

- ciklus mokraćne kiseline;

29. Oksidacijska fosforilacija:

- redoks reakcije: FAD i NAD;

- veza između reakcija koje proizvode i onih koje troše energiju;

- energijom bogati spojevi;

30. Dobivanje ATP-a:

- disanje i sinteza ATP-a;

- mehanizam ATP sinteze;

- respiratorni lanac i termogeneza

31. Biosineteza purina i pirimidina:

- biosinteza purina i pirimidina;

- regulacija purin i pirimidin biosinteze;

- djelovanje antimetabolita;



32. Nukleinske kiseline:

- gradivni elementi;

- primarna struktura;

- vodikove veze;

- dvostruka uzvojnica;

33. Tetrahidrofolna kiselina:

- uloga folne kiseline u mijeni tvari, inhibitori sinteze folne kiseline;

- razgradnja purinskih i pirimidinskih nukleotida i izlučivanje metabolita;

34. DNA i RNA

- DNA biosinteza i uloga

- replikacija DNA;

- RNA biosinteza;

- RNA i njena uloga;

35. Regulacija izražavanja gena:

- regulacija ekspresije gena u pro i eukariota;

- DANN kloniranje u pro i eukariota;

- transgenične životinje;

36. Molekularno biološke metode u biokemiji:

- izolacija DNA i RNA;

- PCR, RT PCR, RFLP, osnove i njihove primjene;

- ELISA

37. Metode velikog probira u farmaceutskoj industriji:

- HTS, HCS

B. Seminari:

1. Uvod u biokemiju, ponavljanje i inicijalna provjera stečenog znanja iz organske

kemije i biologije

2. Aminokiseline, peptidi, proteini – struktura, metabolizam, izolacija a) odjeljivanje aminokiselina;

b) aminokiseline kao zwiter ioni;

c) određivanje izoelektrične točke aminokiselina;

d) određivanje koncentracije proteina, SDS-PAGE, Western blot,

e) princip izgradnje, nomenklatura i određivanje peptida, prirodni peptidi;

struktura i reverzibilna denaturacija proteina amonij sulfatom;

f) termička obrada seruma i izolacija imunoglobulina klase G;

g) kromatografske metode;

h) obilježavanje proteina ubikvitinacijom;

i) razgradnja proteina u lizosomu i proteasomu;

3.Vitamini i koenzimi:

a) podjela vitamina

b) biologija i važnost vitamina

c) važnost vitamina kao koenzima;



4. Enzimi i enzimska kinetika

a) vrste enzimskih inhibicija;

b) karakterizacija aktivnog centra enzima;

c) kristalizacija enzima i SAR.

5. Ugljikohidrati a) monosaharidi, disaharidi, polisaharidi,

b) metabolizam glikogena;

c) hormonska kontrola metabolizam glukoze i glikogena,

d) bolesti vezane za spremanje glikogena u jetrima

e) G-protein povezani receptori i adrenalin;

f) sinteza i uloga adrenalina;

6. Metabolizam masti

a) probava masti i hilomikroni;

b) uloga lipoproteina i transport lipida

c) leukotrieni i prostaglandini, nastanak i veza s upalnim procesima;

d) upala;

7. Energijom bogati spojevi:

a) ATP sinteza;

b) ATP kao supstrat;

c) pirofopsfat

d) kiselinski anhidridi

8. Respiratorni lanac i termogeneza, oksidacijski stres i antioksidansi

9. Metode molekularne biologije:

a) izolacija DNA i RNA;

b) genomska DNA;

c) primjena metoda PCR, RT PCR, RFLP;

10. Metode proteinske kemije

a) kromatografija

b) izoelektrično fokusiranje

c) elektroforeza

d) westernblot

11. Prijenos signala u stanici i stanični ciklus

a) stanična signalizacija;

b) translacija;

c) posttranslacijske modifikacije;

d) MAP kinazni put;



12. Apoptoza:

a) programirana stanična smrt;

b) signalizacija za početak apoptoze i povezanost s malignim bolestima;

13. Hormoni i receptori:

a) endokrine žlijezde sisavaca;

b) receptori – proteini koji prepoznaju hormone;

14. Steroidni hormoni i hormonska regulacija:

a) steroidni hormoni – struktura, zadaća;

b) receptori steroidnih hormona;

c) transporteri steroidnih hormona;

d) gemomski i ne genomiski učinci;

e) hormonska regulacija razine glukoze u krvi inzulinom i glukagonom;

f) diabetes tip I i diabetes tip II

C. Vježbe:

1. Analitičke metode

Osnove fotometriranja; fotometrijsko određivanje anorganskog fosfata; određivanje

kiselinski labilnog i anorganskog fosfata;

2. Metabolizam aminokiselina; – obojene reakcije aminokiselina i proteina, taložne

reakcija aminokiselina i proteina

3. Proteini;

Obaranje proteina u nativnom stanju; obaranje kazeina u izoelektričnoj točci;

Taloženje bjelančevina uz istovremenu ireverzibilnu denaturaciju; Određivanje ukupne

količine proteina u uzorku metodom po Lowry-u. Izračunavanje koncentracije proteina

nepoznatog uzorka.

4. Priprema i određivanje proteina SDS elektorforezom

Priprema SDS gelova i uzoraka za razdvajanje proteina u denaturirajućem obliku u

poliakrilamidnom gelu, Coomasie bojanje i odrečivanje molekulske mase proteina na

osnovi dužine migracije vrpce uzorka u samom gelu.

5. Enzimi i njihova svojstva;

specifičnost djelovanja amilaze, specifičnost djelovanja ureaze, utjecaj temperature na

enzimsku aktivnost, ovisnost enzimske reakcije o pH vrijednosti, aktivacija i inhibicija

enzima.

6. Aktivacija i inhibicija enzima. Enzimska kinetika

7. Metabolizam uljikohidrata; – Identifikacija monosaharida obojenim reakcijama,

dokazivanje glukozę i fruktoze, identifikacija disaharida dokazivanje saharoze i laktozę

8. Metabolizam škroba, razgradnja škroba i njegovo dokazivanje.

.



9. Metabolizam masti; – razgradnja triglicerida lipazom, određivanje nastanka

masnihkiselina. Tankoslojna kromatografija. Određivanje ketonskih tijela

10. PCR; Izvođenje lančane reakcije polimerazom i dokaz nastalog PCR produkta agar

elektroforezom i/ili kvantitativnim PCR-om



Korelativnost i korespondentnost predmeta:

Program je korespondentan s programima referentnih sveučilišta:

Program kolegija Biokemija je korespondentan sa sličnim programima u području prirodnih

znanosti i biomedicine.

BIOKEMIJA BIL202 – Sadržaj Kolegija

Vrsta TEMA Broj sati

nastve

P1 Uvod u biokemiju 1

P2 Stanica, stanične strukture 1

P3 Aminokiseline 1

P4 Peptidi, proteini, proteolitički enzimi 1

P5 Struktura proteina 1

P6 Razgradnja proteina 1

P7 Metode proteinske kemije 1

P8 Vitamini 1

P9 Koenzimi. 1

P10 Enzimska kataliza 1

P11 Enzimska kinetika 1

P12 Inhibicija enzima 1

P13 Ugljikohidrati. 1

Kolokvij 1 1

P14 Razgradnja i resorpcija šećera u organizmu 1

P15 Glikoliza 1

P16 Glukoneogeneza 1

P17 Metabolizam glikogena 1

P18 Aktivirani šećeri 1

P19 Ciklus pentoza fosfata 1

P20 Oksidacijska dekarboksilacija i ciklus limunske

kiseline

1

P21 Masti i lipidi 1

P22 Beta oksidacija masnih kiselina, karnitin,

ketogeneza

1

P23 Sinteza masnih kiselina, biosinteza kolesterola i

njena ragulacija, metabolizam kolesterola

1

P24 Sinteza žučnih kiselina 1

P25 Fosfolipidi, eikozanoidi, leukotrieni,

prostaglandini

1

Kolokvij 2 1

P26 Steroidi i steroidni hormoni 1

P27 Transaminaze i piridoksalfosfat, dezaminacija

serina i treonina, transport dušika do jetre

1

P28 Ciklus mokraćne kiseline 1

P29 Oksidacijska fosforilacija 1

Kolokvij 3

P30 Dobivanje ATP-a 1

P31 Biosinteza purina i pirimidina 1

P32 Nukleinske kiseline; gradivni elementi, primarna 1



struktura, vodikove veze, dvostruka zavojnica

P33 Tetrahidrofolna kiselina, razgradnja purinskih i

pirimidinskih nukleotida i izlučivanje metabolita

1

P34 DNA i RNA 1

P35 Regulacija izražavanja gena 1

P36 Molekularnobiološke metode u biokemiji 1

P37 Metode probira aktivnih molekula u farmaceutskoj

industriji

1

Kolokvij 4 1


nastave

S1 Uvod u biokemiju i inicijalni test stečenog znanja

iz biologije i organske kemije

3

S2 Aminokiseline, peptidi, proteini – struktura,

metabolizam, izolacija

2

2

S3 Vitamini i koenzimi 2

S4

S4

S4

Enzimi i enzimska kinetika

enzimska kinetika

enzimska kinetika

2

1

1

S5

S5

S5

Ugljikohidrati nomenklatura i svojstva

Monosaharidi, disaharidi i polisaharidi

Metabolizam ugljikohidrata

1

1

2

S6 Oksidacijska dekarboksilacija i Krebsov ciklus 2

S7

S7

Lipidi, transport masti,

Metabolizam masti,

2

2

S8 Energijom bogati spojevi 2

S9 Respiratorni lanac i termogeneza, oksidacijski

stres i antioksidansi

3

S10 Metode molekularne biologije 1

S11 Metode proteinske kemije 2

S12 Prijenos signala u stanici i stanični ciklus 3

S13 Programirana stanična smrt - Apoptoza 2

S14 Hormoni i receptori 2

S15 Steroidni hormoni i hormonska regulacija 2


nastave

VE1 Analitičke metode: fotometriranje određivanje

anorganskog fosfata. Određivanje labilnog fosfata

i anorganskog fosfata

3

VE2 Metabolizam aminokiselina; – obojene reakcije

aminokiselina i proteina, taložne reakcija

aminokiselina i proteina

3

VE3 Određivanje proteina metodom po Lowry-u,

obaranje kazeina u izoelektričnoj točci,

preparativno odvajanje kazeina, laktalbumina i

laktglobulina iz kravljeg mlijeka.

4

VE4 Priprema SDS gelova i uzoraka za razdvajanje

proteina u denaturirajućem obliku u

poliakrilamidnom gelu, Coomasie bojanje,

određivanje molekulske mase proteina na osnovi

dužine migracije vrpce uzorka u gelu.

6



P-

predavanja

S-seminari

VE -Eksperimentalne vježbe

Sadržaj predmeta:

A. Predavanja:

Uvod u biokemiju

Stanica i stanične strukture

Aminokiseline

Proteini

Strukture proteina

Razgradnja proteina, proteolitički enzimi

Metode proteinske kemije

Vitamini

Koenzimi

Enzimi i enzimska kataliza

Enzimska kinetika, inhibicija enzimskog djelovanja

Ugljikohidrati,

Glikoliza i glukoneogeneza,

Metabolizam glikogena

Aktivirani šećeri

Ciklus pentozafosfata

Oksidacijska dekarboksilacija

Ciklus limunske kiseline

Masti, beta oksidacija masnih kiselina,

Sinteza masnih kiselina

Žućne kiseline

Eikozanoidi i prostaglandini

Steroidi i steroidni hormoni

Razgradnja aminokiselina i promet dušika u organizmu

Ciklus mokraćne kiseline, transaminacija i oksidativna fosforilacija

Dobivanje ATP-a

Nukleinske kiseline, biosinteza purina i pirimidina, tetrahidrofolna kiselina

DNA i RNA, ribosomi, regulacija ekspresije gena

VE5 specifičnost djelovanja amilaze, specifičnost

djelovanja ureaze, utjecaj temperature na

enzimsku aktivnost, ovisnost enzimske reakcije o

pH vrijednosti,

4

VE6 Aktivacija i inhibicija enzima. Enzimska kinetika

4

VE7 Identifikacija mono i disaharida. Odrađivanje

glukoze, fruktoze, saharoze i laktoze

4

VE8 Metabolizam škroba, razgradnja škroba i njegovo

dokazivanje.

4

VE9 Razgradnja triglicerida lipazom, određivanje

nastanka masnih kiselina, tankoslojna

kromatografija.

4

VE10 Izolacija DNA i lančana reakcija polimerazom

(PCR)

4



Molekularno biološke metode u biokemiji

Metode probira aktivnih molekula u farmaceutskoj industriji

B. Seminari - auditorne vježbe

Uvod u biokemiju provjera stečenog znanja iz biologije i organske kemije

Aminokiseline, peptidi, proteinske strukture, izolacija AK

Vitamini i koenzimi,

Enzimi i enzimska kinetika

Ugljikohidrati

Metabolizam masti

Energijom bogati spojevi,

Respiratorni lanac i termogeneza, antioksidansi

Metode molekularne biologie

Metode proteinske kemije

Prijenos signala u stanici i stanični ciklus

Programirana stanična smrt - Apoptoza

Hormoni i receptori

Steroidni hormoni i hormonska regulacija metabolizma.

C. Vježbe-eksperimentalne vježbe

Analitičke metode

Osnove fotometriranja; fotometrijsko određivanje anorganskog fosfata; određivanje kiselinski

labilnog i anorganskog fosfata; Enzimska kataliza dobivanjekreatinin fosfata iz kreatinina i

ATP-a.

Proteini;

Obaranje proteina u nativnom stanju; obaranje kazeina u izoelektričnoj točci; Taloženje

bjelančevina uz istovremenu ireverzibilnu denaturaciju; kvantitativno određivanje proteina

putem određivanja prisutnosti peptidne veze. Razdvajanje proteina na osnovi njihovog

različitog naboja. Određivanje izoelektrične točke proteina.

Enzimi i njihova svojstva;

ovisnost enzimske reakcije o pH vrijednosti, ovisnost enzimske reakcije o temperaturi,

ireverzibilna denaturacija proteina.

Proteinska biosinteza i nukleinske kiseline; –izolacija nukleinskih kiselina, kvantitativno

određivanje nukleinskih kiselina.

Metabolizam uljikohidrata; – model djelovanja dehidrogenaza; kromatografsko određivanje

aktivnosti heksokinaze.

Metabolizam masti; –Enzimska razgradnja triglicerida lipazom; određivanja nastanka

masnih kiselina nakon hidrolize triglicerida inkubiranih s lipazom, kvalitativno i

kvantitativno određivanje ketonskih tijela kao produkt oksidacije masnih kiselina u

mitohondriju.

Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

1. Znanje

Studenti trebaju znati osnovnu biokemijsku terminologiju, strukturu osnovnih kemijskih

spojeva i molekula važnih za život i opstanak stanice. Studenti moraju naučiti, shvatiti i

moći objasniti osnovne biokemijske procese koji se zbivaju u stanici. Studenti moraju

znati objasniti međusobnu povezanost pojednih ciklusa i njihov energetski učinak.

Studenti moraju zanti principe osnovnih biokemijskih metoda.

2. Razumijevanje



Studenti trebaju razumijeti biokemijske zakonitosti stanice, principe i važnost

biokemijskih ciklusa te ulogu pojedinih biokemijskih procesa u životu stanice i samog

organizma kao što je to opisano u predhodnom članku.

3. Vještine

Studenti trebaju biti sposobni pratiti postupke u pripremljenom obliku, sigurno i

kooperabilno provesti eksperimente, rukovati aparaturom za provođenje eksperimenata,

uočiti i registrirati promjene, izvesti mjerenja, interpretirati eksperimentalne podatke i

procijeniti točnost eksperimentalnih rezultata uz objašnjenje njihovog značenja.

4. Sposobnost

Studenti trebaju biti sposobni prevesti dobivene informacije u govorni, grafički i

matematički oblik, jasno napisati koncept i teoriju izrađenog pokusa, izvjestiti o

eksperimentalnim postupcima i rezultatima na sažet, točan i razumljiv način. Za to

studenti trebaju koristiti stečena znanja iz biokemije.

5. Stavovi Student treba prepoznati molekularnu biokemijsku osnovu života, njenu važnost i

napredak u biokemiji kao znanstvenoj grani. Studenti trebaju prepoznati utjecaj

biokemijskih procesa na život, razvoj bolesti ili zdravlja. Razumjeti važnost biokemije u

razvoju zdravstva i farmaceutske industrije te raspon biokemijske stručnosti i način rada

biokemičara.

Način izvođenja nastave

Nastava se odvija u turnusu od 03.02.2014 - 28.03.2014. u obliku predavanja, seminara i

eksperimentalnih vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 8 tjedana.

Obaveze studenata/studentica

Studenti su dužni redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave,

laboratorijski rad i kontinuiranu provjeru znanja.

Vrednovanje obveza studenata/studentica

Tijekom kolegija Biokemija student/studentica može ukupno prikupiti 100 bodova prema

tablici 1.

Laboratorijski rad, kontinuirana provjera znanja i seminari pridonose 70 maksimalnih

bodova. Student/ica bodove stjeće uspješnim polaganjem kolokvija u sklopu kontinuirane

provjere znanja, pripremom seminarskog rada u pisanom obliku i njegove prezentacije.

Redovito pohađanje nastave, sastoji se od 40 sati predavanja, 40 sati laboratorijskih vježbi,

40 sati seminara. Student može samo iz opravdanih razloga izostati najviše do 30% ukupne

nastave (predavanja, laboratorijske vježbe, seminari). Pohađanje nastave je obavezno, a ako

student/ica izostane s više od 30% ukupne nastave bilo opravdano ili neopravdano isti/a ne

može nastaviti praćenje kolegija Biokemija, odnosno gubi mogućnost izlaska na završni ispit.

Time je skupio/la nula bodova i ocijenjen/a ocjenom FX. Izostanak sa praktične nastave

(vježbe) student/ica ne može nadoknađivati ponavljanjem pokusa u praktikumu. Ako je

izostanak opravdan i potvrđen valjanom dokumentacijom student/ica može u dogovoru s

nastavnikom nadoknaditi propuštene vježbe dodatnim seminarskim radom. Temu

seminarskog rada dogovara s nastavnikom kod slijedećeg dolaska na nastavu nakon

izostanka. Na ovaj način mogu se nadoknaditi maksimalno dvije vežbe iz programa ovog

kolegija.

Laboratorijski rad - laboratorijske vježbe pridonose na kolegiju biokemija najviše 10

bodova, u to ulazi, način i izrada same vježbe, točnost rezultata i objašnjenje dobivenih

rezultata. Za svaku vježbu, student/ica je dužan/a pripremiti se za izvođenje praktične nastave



iz preporučene i pripremljene literature. Ocjena pripremljenosti za praktične vježbe koja će se

provesti kratkom pismenom provjerom studentu/ici pridonosi maksimalno 10 bodova. U

slučaju da student ili studentica pokažu na testu da nisu dovoljno pripremljeni za izvođenje

predviđenih praktičnih viježbi neće im biti dozvoljeno izvođenje istih, te će ne prisustvovanje

vježbama morati nadoknaditi seminarskim radom i kolokvijem kod voditelja nastave kolegija

biokemija. Izostanak sa eksperimentalnih vježbi neće se tolerirati, odnosno, neće biti

mogućnosti nadoknade eksperimentalnih vježbi naknadnim ponavljanjem pokusa u

laboratoriju studentskog praktikuma. Izostanak s vježbi može se nadoknaditi seminarskim

radom kako je navedenu u gornjem odlomku ovoga teksta. Ukupan broj bodova koji

student/ica može ostvariti na praktičnom radu u laboratoriju je 20 bodova.

Tijekom održavanja predavanja i seminara provoditi će se i kontinuirana provjera znanja

provedene nastave ukupno 4 kolokvija. Svaki kolokvij pridonosi 10 bodova. Svaki student će

moći na kontinuiranoj provjeri znanja prikupiti najviše 40 bodova.

Ukoliko student ne prikupi bodove tijekom provođenja kontinuirane provjere znanja, imati će

mogućnost popravka nakon obavljene ukupne nastave kolegija testovima za seminarsko

gradivo koje student/ica nije uspješno apsolvirala – popravak uključuje prethodno

ocjenjene testove ocjenom F i Fx i ne mogu se pisati popravci testova ako su predhodni

testovi kontinuirane provjere znanja bili pozitivno ocijenjeni.

Ukoliko student ni tada ne prikupi dovoljan broj bodova, popravak će se održati u rujnu.

Aktivno sudjelovanje koja uključuje obradu i pripremu seminara u obliku pismenog

seminarskog rada i "power point" prezentacije te izlaganjem obrađene teme studentu/ici

pridonosi maksimalno 10 bodova.

Kriterij ocjenjivanja na kolegiju biokemija sukladan je kriterijima ocjenjivanja

diplomskog studija: A (5) – 90-100%, B (4) – 80-89,99%, C (3) – 70 – 79,99%, D (2) – 60 –

69,99%, E (2) – 50 – 59,99%, F i FX – (1) ispod 49,99% bodova.

Završni ispit pridonosi najviše 30 bodova. Završni ispit polaže se usmeno. Usmeni završni

ispit sastoji se od 6 pitanja koja se pojedinačno boduju svaki s pet (5) bodova.

Kriterij bodovanja završnog ispita:

- 15,00 - 17,97 bodova - odgovor koji zadovoljava najniži kriterij poznavanja ispitne

materije;

- 17,98 - 20,97 bodova – ispodprosječno poznavanje ispitne materije;

- 20,98 - 23,97 bodova – prosječno poznavanje ispitne materije;

- 23,98 - 26,97 bodova – iznadprosječno poznavanje ispitne materije s malim

pogreškama;

- 26,98 - 30,00 – iznadprosječno poznavanje ispitne materije

Jedno od pitanja odnositi će se na eksperimentalnu vježbu izrađenu u okviru kolegija.



Tablica 1. Potrebne aktivnosti bodovanja kolegija BIL202 Biokemija

Vrsta

aktivnosti

Ishodi učenja Specifična

aktivnost

studenta

Metoda

procjenjivanja

Bodovanje

(maksimalni

broj bodova) Seminarski

radovi

stjecanje vještine

pisanja i izlaganja

znanstvenog rada

usmeno izlaganje,

interaktivno učenje

pripremljenost

seminara i vještina

izlaganja

10 BODOVA

Kontinuirana

provjera

pripremljenosti

za vježbe

Pismena provjera

pripremljenosti

studenta/ice za

izvođenje vježbi

prethodna

pripremljenost za

izvođenje vježbi,

10 BODOVA

Laboratorijski

rad sigurno i djelotvorno

rukovati uzorcima,

provesti analizu prema

protokolu,

prikazati rezultate

analize,

analizirati rezultate

Izvođenje

eksperimenata

prema zadanom

protokolu

samostalnost

izvođenja,

točnost rezultata,

završetak vježbe i

predaja izvješća u

zadanom

vremenu

10 BODOVA

Prema složenosti

vježbe moguće je

po vježbi i

provjeri

pripremljenosti za

vježbe skupiti

maksimalno 3

boda

Kontinuirana

provjera znanja

objektivno mjerenje

znanja provodi se

zadacima

ispravljanja

4 Kolokvija:

1. P1-P12; S1-S4

2. P13-P19; S5-S6

3. P20-P30; S7-S10

4. P31-P37;S10-S15

40 BODOVA

Svaki test donosi

maksimalno 10

bodova i sadrži do

50 pitanja ili

zadataka.

Potrebno je riješiti

minimalno 50%

testa ili skupiti 5

bodova po testu.

Završni ispit Usmeno

uključuje sadržaj

predavanja,

seminara i vježbi

6 pitanja svaki

točan i potpun

odgovor donosi 5

bodova

Završni ispit 30 BODOVA

Ukupno 100 BODOVA

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

Pohađanje nastave:

Nastava iz kolegija biokemije će se održati u turnusu od 27.1.-24.3.2013. prema navedenom

rasporedu.

Kašnjenja studenta, kao i ulasci/izlasci tijekom odvijanja nastave se ne toleriraju.

Studenti moraju isključiti mobitele za vrijeme odvijanja nastave.

Na laboratorijskim vježbama studenti trebaju nositi zaštitnu odjeću (bijela kuta), a sa sobom

donijeti flomaster za pisanje po staklu, krpu, špatulu, kalkulator i obavezno Upute za

vježbe.



Tjedan Datum Predavanja Seminari Laboratorijske

vježbe

Testovi i

međuispiti

Nastavnik/suradnik

/Predavaonica 1

.

(27

. -3

1 .0

1. 20

14

.)

Ponedjeljak

03.02. P1

(08:15-09:00) S1 GI -GII

S1 GII -GIV

(09:15-13:00)

Prof.dr.sc.R.Antolović

Utorak

04.02 P2, P3,

(08:15-10:00)


Srijeda

05.02. P4, P5

(08:15-10:00) S1 GI -GII

(10:15-11:00)

S1 GII -GIV

(11:15-12:00)


Četvrtak

06.02. P6, P7

(08:15-10:00) S2 GI - GII

(10:15-12:00)

S2 GIII - GIV

(12:15-14:00)


Petak

07.02. VE1, VE2/ I-IV

(08:15-12:00)


2.

(03

. -0

7. 0

2. 20

14

.)

Ponedjeljak

10.02 P8, P9

(08:15-10:00)

S2 GI - GII

(10:15-12:00)

S2 GIII - GIV

(12:15-14:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Utorak

11.02. P10, P11, P12

(08:15-11:00) S3 GI - GII

(12:15-14:00)

S3 GI - GII

(14:15-16:00)


Srijeda

12.02.

VE3/ I-IV

(08:15-12:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Četvrtak

13.02. P13

(08:15-09:00) S4 GI - GII

(09:15-11:00)

S4 GIII - GIV

(11:15-13:00)


Petak

14.02. P14, P15

(8:15-10:00) S4 GI - GII

(10:15-11:00)

S4 GIII-GIV

(11:15-12:00)


3.

(10

. -1

4 .0

2. 20

14

.)

Ponedjeljak

17.02.

S5 GI - GII

(10:15-12:00)

S5 GII - GIV

(12:15-14:00)

Kolokvij I

(08:15- 09:30)


Dr.sc.M.Jovanović

Utorak

18.02. P16, P17

(08:15-10:00) VE4/ I-IV

(10:15 -15:00) Prof.dr.sc.R.Antolović

Dr.sc.M.Jovanović

Srijeda

19.02. P18, P19

(09:15-11:00) S5 GI - GII

(11:15-13:00)

S5 GII - GIV

(13:15-15:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Četvrtak

20.02.

VE5/ I-IV

(08:15 -14:00) Prof.dr.sc.R.Antolović

Dr.sc.M.Jovanović

Petak

21.02.

4.

(17

.-.2

1. 0

2. 20

14

.)

Ponedjeljak

24.02. P20, P21

(08:15-10:00) S6 GI -GII

(10:15-12:00)

S6 GIII -GIV

(12:15-14:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Utorak

25.02.

VE6/ I-IV

(08:15-14:00) Prof.dr.sc.R.Antolović

Dr.sc.M.Jovanović

Srijeda

26.02. P22, P23

(08:15-10:00) S7 GI - GII

(10:15 -12:00)

S7 GIII - GIV

(12:15 -14:00


Četvrtak

27.02. P24, P25

(08:15-10:00) S7 GI - GII

(10:15-12:00)

S7 GIII - GIV

(12:15 -14:00)


Petak



28.02.

5.

(24

-28

. 02

. 2

01

4.)

Ponedjeljak

03.03. Kolokvij II

(08:15- 09:30)

VE7/ I-IV


Dr.sc.M.Jovanović

Utorak

04.03. P26, P27,

(08:15-10:00) S7 GI - GII

(10:15-12:00)

S7 GIII - GIV

(12:15-14:00)


Srijeda

05.03.

VE8/ I-IV


/

Četvrtak

06.03. P28,P29

(08:15-10:00)

P30, P31

(10:15-12:00)

Doc.dr.sc.Sandra

Kraljević-Pavelić/

Dr.sc. Mirela Sedić/

Dr.sc. Ivana Ratkaj

Petak

07.03.

S8 GI - GII

(08:15-10:00)

S8 GIII - GIV

(10:15-12:00)

Doc.dr.sc.Sandra


Dr.sc. Mirela

Sedić/Dr.sc. Ivana

Ratkaj /

6.

(03

. -

07

. 0

3.

20

14

.)

Ponedjeljak

10.03. Kolokvij III

(08:15- 10:00)

VE 9 / I-IV

(10:15-15:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Utorak

11.03.

S9 GI - GII

(08:15-10:00)

S9 GIII - GIV

(10:15-12:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Srijeda

12.03. P32, P33,

(08:15-10:00)

) Dr.sc. Mirela Sedić

Dr.sc. Ivana Ratkaj

Četvrtak

13.03. P34

(08:15 -09:00) S10 GI - GII

(09:15-10:00)

S10 GI - GII

(10:15-11:00)

Doc.dr.sc.Sandra

Kraljević-Pavelić

Dr.sc. Mirela Sedić

Dr.sc. Ivana Ratkaj

Petak

14.03.

S11 GI - GII

(08:15-10:00)

S11 GIII - GIV

(10:15-12:00)

Doc.dr.sc.Sandra



Dr.sc. Ivana Ratkaj

7.

(10

. -

14

. 0

3.

20

13

.)

Ponedjeljak

17.03 P 35,36

( 08:15-10:00) S12 GI - GII

(10:15-12:00)

S12 GIII - GIV

(12:15-14:00)



Utorak

18.03.

VE10 / I-IV

(08:15-14:00)


Doc.dr.sc.Sandra


Dr.sc. Mirela Sedić/

Dr.sc. Ivana Ratkaj

Srijeda

19.03. P 37

(08:15-09:00) S13 GI - GII

(09:15-12:00)

S13 GIII - GIV

(12:15-14:00)


Dr.sc.M.Jovanović

Četvrtak

20.03.

S14 GI - GII

(08:15-10:00)

S14 GIII - GIV

(10:15-112:00)


Dr.sc.M.Jovanović /

Petak

21.03.

Kolokvij IV

(09:00 -10,30)


Dr.sc.M.Jovanović

8.

(17

. -

22

. 0

3.

20

13

)

Utorak

25. 03. 2014.

08,00-10,00

Popravak kolokvija 1,2,3 Dr.sc. M.Jovanović

Srijeda

26.03.2014.

09,00-15,00

1. ISPITNI ROK – USMENI/PISMENI ISPIT Prof.dr.sc. R.

Antolović

Četvrtak

27.03.2013.

9.00-15,00

Petak

28.03.2013.

9.00-15,00

Četvrtak/Petak

24-25.04.2014. 2. ISPITNI ROK – USMENI ISPIT



a)

Predavanja i seminari se održavaju u predavaoni Odjela za biotehnologiju

Sveučilišta u Rijeci (prizemlje), prema rasporedu danom u tablici iznad.

b) Praktične vježbe se održavaju u laboratorijama Prirodoslovne i grafičke škole

u Rijeci (2.kat) i praktikumima Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Pismeni radovi

UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad predaje se u pisanom obliku, a piše se u obliku ESEJA prema niže navedenim

uputama. NASLOV rada treba biti kratak i jasan, iz njega mora biti vidljiva problematika rada. Treba

izbjegavati kratice i strane riječi ako postoje hrvatske istoznačnice. Imena vrsta pisati korektno

kosim slovima (italic), a uz ime vrste navesti i ime autora koji je tu vrstu prvi odredio.

Format: A4 (210x297 mm).

Korice: ispisuje se naziv sveučilišta, fakulteta i odsjeka, ime i prezime studenta, smjer, naslov

rada, vrsta rada (Seminarski rad), mjesto i godina (Prilog 1).

SADRŽAJ je kazalo pojedinih naslova s navođenjem stranica. Preporučuje se decimalna

numeracija poglavlja i odlomaka u poglavljima (npr. 1.1 1.2 …).

Numeracija stranica započinje na stranici UVODA rada; numeriraju se sve stranice, tj. kako

stranice s tekstom, tako i stranice sa slikama (grafikoni, sheme, fotografije) i tablicama, ukoliko

već nisu uklopljeni u tekst.

UVOD ukratko sadrži osnovne podatke o tematici seminarskog rada.

RAZRADA tematike seminarskog rada – sadrži definicije, kemijske strukture, sheme

metaboličkih puteva, slike, grafikone potrebne za razradu tematike.

ZAKLJUČAK – ukratko se navodi na osnovu obrađene tematike.

LITERATURA – sadrži popis svih izvornika koji se spominju u radu. Svaki citat u tekstu mora

biti zastupljen u popisu literature i obratno. Literaturni podaci moraju sadržavati: imena autora,

godinu objavljivanja rada, naslov rada, naziv časopisa, broj volumena i stranice koje rad

obuhvaća. Bibliografske reference se navode abecednim redom uzevši u obzir početno slovo

prezimena prvoga autora. Interpunkcija u popisu literature mora biti ujednačena. Po "Harwardskome" sustavu u tekstu rada navodi se prezime autora te godina u kojoj je rad objavljen,

na primjer: (Stearns 1992). Kada su dva autora, treba navesti oba, npr.: (Cerny i Herbert 1999), a ako

je više autora, navodi se prvi autor te dopisuje i suradnici (Boreri sur. 1989). Ako su imena autora dio

rečenice, u zagradu se piše samo godina npr. GainesiElbrächter (1987) su utvrdili da ...

PRIMJERI CITIRANJA

Rad u časopisu (odabrani način citiranja mora se sustavno koristiti kroz cijelo poglavlje):

BorerR.A., LehnerC.F., EppenbergerH.M., NiggE.A. (1989): Major nucleolar proteinsshuttle between

nucleus and cytoplasm. Cell56: 379-390. ili

BorerR.A., LehnerC.F., EppenbergerH.M., NiggE.A. 1989. Major nucleolar proteins shuttle between

nucleus and cytoplasm. Cell 56, 379-390. Cerny, M., Herbert, P.D.N. (1999): Intercontinental allozyme differentiation among four holartik

Daphnia species. Limnol. Oceanogr. 44: 1381-1387. Knjiga:

Stearns S.C. (1992): The evolution of life histories. Oxford University Press, Oxford. Poglavlje u knjizi:

Gaines G., Elbrächter M. (1987): Heterotrophic nutrition. U: Taylor, F.J.R. (ur.) The biology of the

dinoflagellates. Oxford, Blackwell Scientific Publications, str. 224-268.



Ukoliko su u radu uporabljene kratice, na posebnoj stranici treba navesti njihov popis i objašnjenje.

Takva stranica treba biti smještena prije Uvoda na početku rada.

Prilog 1.

Sveučilište u Rijeci

Odjel za biotehnologiju

Ime i prezime, studij

Naslov rada

Seminarski rad

Rijeka, 20xx-. godina



Akademska čestitost

Podrazumjeva se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički

kodeks za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci.

Kontaktiranje s nastavnicima

Nastavnik je svakodnevno dostupan putem e-mail ([email protected]) za sva

pitanja koja se tiču nastave.

Informiranje o predmetu

Informiranje o predmetu studenti dobivaju putem sustava učenja na daljinu (e-learning) i

direktnom kontaktu s predmetnim nastavnikom.

Očekivane opće kompetencije pri upisu studenata/studentica pri upisu predmeta

Smatra se da se studenti koriste računalnim programima (Word, Excel). Također se smatra da

studenti razumiju i mogu se služiti u svom radu s barem jednim svjetskim jezikom

(engleski/njemački/talijanski/francuski/španjolski/ruski).

Težište je na engleskom i njemačkom jeziku zbog dostupne literature.

Obzirom na položeni razredbeni ispit, smatra se da studenti mogu pratiti nastavu

predmeta biokemija.

UPUTE STUDENTIMA

Studentima se na početku predavanja daje lozinka kolegija.

Kada se studenti budu "spojili" na sustav trebaju pronaći kolegij i kliknuti na njega.

Sustav će ih tražiti lozinku za upis na kolegij (lozinku koju je postavio nastavnik i koju su

studenti dobili na predavanju)

Nakon toga nastavnik će vidjeti popis studenata na kolegiju.

Ukoliko se studenti nisu nikada spajali na MudRi, njihovi podaci nisu zabilježeni u sustavu te

ih nije moguće vidjeti sve dok se ne prijave u sustav.

mailto:[email protected]



Prilog. Tjedni raspored BIOTEHNOLOGIJA I ISTRAŽIVANJE LIJEKOVA – 4. SEMESTAR

Tjedan 1. 03. - 07. veljače 2014.

Vrijeme Ponedjeljak

03.02.

Utorak

04.02.

Srijeda

05.02.

Četvrtak

06.02.

Petak

07.02.

Subota

08.02.

8 P1

(08,15-09,00)

P2, P3

(08,15-10,00)

P4, P5

(08,15-10,00)

P6-P7

(8,15-10,00)

VE1, VE2

(08:15 - 12:00)

I - IV

9 S1 GI - GII

(09,15-11,00)

10 S1 GI - GII

(10,15-11,00)

S2 GI - GII

(10,15-12,00)

11 S1 GIII - GIV

(11,15-13,00)

S1 GIII - GIV

(11,15-12,00)

12 S2 GIII - GIV

(12,15-14,00)

13

14

Tjedan 2. 10.- 14. veljače 2014.

Vrijeme Ponedjeljak

10.02.

Utorak

11.02.

Srijeda

12.02.

Četvrtak

13.02.

Petak

14.02.

Subota

15.02.

8 P8, P9

(8,15-10,00)

P10, P11, P12

(08:15-11:00)

VE3

(08:15 - 12:00)

I-IV

P13

(08:15-09,00)

P14, P15

(8:15-10:00)

9 S4 GI - GII

(09:15-11:00)

10 S2 GI - GII

(10,15-12,00)

S4 GI - GII

(10:15-11:00)

11 S4 GIII -G IV

(11:15-13:00)

12 S2 GIII - GIV

(12,15-14,00)

S3 GI - GII

(12:15-14:00)

S4 GIII - GIV

(11:15-12:00)

13 S3 GIII - GIV

(14:15-16:00)

14

Tjedan 3. 17.- 21. veljače 2014.

Vrijeme Ponedjeljak

17.02.

Utorak

18.02.

Srijeda

19.02.

Četvrtak

20.02.

Petak

21.02.

Subota

22.02.

8 KOLOKVIJ - I

(8,15-09,45)

P16 – P17

(08:15-10:00)

P18 - P19

(08:15-10:00) VE5

(08:15-14:00)

I-IV

9

10 S5 GI - GII

(10:15 - 12:00)

VE4

(10:15-15:00)

I-IV

S5 GI - GII

(10:15 - 12:00)

11

12 S5 GIII-GIV

(12:15 - 14:00)

S5 GIII - GIV

(12:15 - 15:00

13

14

Tjedan 4. 24.-28. veljače 2014.

Vrijeme Ponedjeljak

24.02.

Utorak

25.02.

Srijeda

26.02.

Četvrtak

27.02.

Petak

28.02.

Subota

29.02.

8 P20, P21

(8:15-10:00) VE6

(08:15 – 12:00)

I - IV

P22, P23

(08:15-10:00)

P24, P25

(08:15-10:00)

9

10 S6 GI - GII

(10:15-12:00)

S7 GI - GII

(10:15-12:00)

S7 GI - GII

(10,15-12,00)

11

12 S6 GIII - GIV

(12:15-14:00)

S7GIII - GIV

(12:15-14:00)

S7 GIII - GIV

(12,15-14,00)

13



Tjedan 5. 03.-07. ožujka 2014.

Tjedan 6. 10.-14. ožujka 2014.

Vrijeme Ponedjeljak

10.03.

Utorak

11.03

Srijeda

12.03.

Četvrtak

13.03.

Petak

14.03.

Subota

15.03.

8 KOLOKVIJ - III

(08:30 - 10:00)

S9 GI - GII

(08:15-10:00)

P32, P33

(08:15 – 11:00)

P34,

(08:15 –09:00)

S11 GI - GII

(08:15 - 10:00)

9 S9 GI - GII

(10:15-12:00)

S10 GI - GII

(09:15 -10:00)

S11 GIII - GIV

(10:15 - 12:00)

10 VE9

(10:15 – 15:00)

I - IV

S10 GIII - GIV

(10:15 -11:00)

11

12

13

14

Tjedan 7. 17. - 21. ožujka 2013.

Vrijeme Ponedjeljak

17. 03.

Utorak

18.03

Srijeda

19.03

Četvrtak

20.03.

Petak

21.03.

8

P35

(08:15-09:00) VE10

(08:15 - 14:00)

I - IV

P37

(08:15-09:00)

S14 GI - GII

(08:15-10:00)

KOLOKVIJ - IV

(08:30 - 10:00)

9 P36

(09:15-10,00)

S13 GI - GII

(09:15-12:00)

10 S12 GI - GII

(10:15-12,00)

S14 GIII - GIV

(10:15-12:00)

11

12 S12 GIII - GIV

(12:15-14,00)

S13 GIII - GIV

(12:15-14:00)

13

14

Tjedan 8. 24. - 28. ožujka 2014.

25. ožujka 2012. UTORAK- popravak kolokvija 1, 2, 3 od 08:15 do 10:00

26. ožujka 2013. SRIJEDA - 1. Ispitni rok –USMENI ISPIT od 09:00 do 15:00

2.ispitni rok – USMENI ISPIT 24. - 25. 04. 2014.

Legenda: P – predavanja

S – seminari

VE – eksperimentalne laboratorijske vježbe

Predavanja i seminari se održavaju u predavaonici Odjela biotehnologije na Kampusu u Rijeci (P-030)

.

Laboratorijske vježbe se održavaju u laboratorijima Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Prve vježbe

počinju u petak 07.02.2014. u 08:15 sati i održavati će se u 4 grupe, nastava iz vježbi nastavlja se u

mjesecu veljači i ožujku prema danom rasporedu nastave iz biokemije za akademsku godinu 2013/2014.

Vrijeme Ponedjeljak

03.03.

Utorak

04.03.

Srijeda

05.03.

Četvrtak

06.03.

Petak

07.03.

Subota

08.03.

8 KOLOKVIJ - II

(8,15-10:00)

P26, P27,

(08:15-10:00)

VE8

(08:15-14:00)

I - IV

P28, P29

(08:15-10:00)

S8 GI - GII

(08:15-10:00)

9

10 VE7

(10:15-15:00)

I - IV

S8 GI - GII

(10:15-12:00)

P30, P31

(10:15-12:00)

S8 GIII - GIV

(10:15-12:00)

11

12 S8 GIII - GIV

(12:15-14:00)

13

14

Biokemija - Syllabus - biotech.uniri.hr 2013/BIL202_Biokemija_Syllabus_2014.pdf · Metabolizam...

Documents

Transcript of Biokemija - Syllabus - biotech.uniri.hr 2013/BIL202_Biokemija_Syllabus_2014.pdf · Metabolizam...