BIO RAZNOLIKOST

62
BIO RAZNOLIKOST Zoran Mamula 21.11.2012. Ribe Jadrana RIBE JADRANA

description

RIBE JADRANA. BIO RAZNOLIKOST. Zoran Mamula. Sudjelovali. Opis radionice. Učenici su bili podijeljeni u četiri grupe. Sara Blaško, 7.d - Natalia Orzan, 8.a - Fiona Shahini, 8.a. Mladen Mišković, 8.b - Karlo Birsa, 7.d. Antoni Šiljeg, 7.d - Ian Kučina, 7.a - Andrea Zugan, 7.e. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of BIO RAZNOLIKOST

Page 1: BIO RAZNOLIKOST

BIO RAZNOLIKOST

Zoran Mamula

21.11.2012.Ribe Jadrana

RIBE JADRANA

Page 2: BIO RAZNOLIKOST

Sudjelovali

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 3: BIO RAZNOLIKOST

Opis radionice

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Učenici su bili podijeljeni u četiri grupe.

Page 4: BIO RAZNOLIKOST

Sara Blaško, 7.d - Natalia Orzan, 8.a - Fiona Shahini, 8.a

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 5: BIO RAZNOLIKOST

Mladen Mišković, 8.b - Karlo Birsa, 7.d

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 6: BIO RAZNOLIKOST

Antoni Šiljeg, 7.d - Ian Kučina, 7.a - Andrea Zugan, 7.e

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 7: BIO RAZNOLIKOST

Mario Coslovich, 8.c - Kristijan Međimurec 8.b – Patrik Popović, 8.c

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 8: BIO RAZNOLIKOST

Opis radionice

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Služeći se literaturom i Internetom učenici su pronašli podatke koji su im bili zanimljivi za pojedine vrste riba.

Page 9: BIO RAZNOLIKOST

Opis radionice

Obišli smo gradske ribarnice.

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 10: BIO RAZNOLIKOST

Opis radionice

Posjetili smo umaške ribare.

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

Page 11: BIO RAZNOLIKOST

Opis radionice

Od prikupljenih materijala su napravili prezentacije.

21.11.2012.Ribe Jadranskog mora

1. grupaRibe u jadranskom moru

2. grupaRibe Jadranskog mora

3. grupaRibe Jadranskog mora

4. grupaRibe našeg mora

Page 12: BIO RAZNOLIKOST

RIBE U JADRANSKOM MORU

Fiona Shahini, 8.aNatalia Orzan, 8.a

Sara Blaško, 7.d

Page 13: BIO RAZNOLIKOST

1. PLAVA • (srdela, skuša, tuna…)2. BIJELA • (zubatac, oslić, list…)3. LANDOVINA • ( raža, morski pas, morska mačka…)

Podjela

Page 14: BIO RAZNOLIKOST

SRDELA dužina do 21 cm težinu do 0.06 kg. Pelagijska riba, stalno je u pokretu, nema stalna boravišta

ni dubinu na kojoj živi. Najvažnija je riba u našem ribolovu.

SITNA PLAVA RIBA

Page 15: BIO RAZNOLIKOST

SKUŠA dužina 15-20 cm, težina oko 0.7 kg Živi kao riba selica i kreće se u plovama.

SITNA PLAVA RIBA

Page 16: BIO RAZNOLIKOST

TUNA dužina do 4 m težina do 600 kg, srednja težina je 12 kg. Tipična riba otvorenih mora. Putuju po 10 000 km.

KRUPNAPLAVA RIBA

Page 17: BIO RAZNOLIKOST

GOF dužina do 155 cm, težina do 52 kg, srednja težina je 2 kg. Živi po cijelom svijetu osim u hladnim morima.

KRUPNAPLAVA RIBA

Page 18: BIO RAZNOLIKOST

OSLIĆ dužina do 95 cm težina do 5 kg, srednja težina je 0.20 kg. Živi na većim dubinama.

BIJELA RIBA

Page 19: BIO RAZNOLIKOST

ZUBATAC dužina do 1m težina do16 kg, srednja lovna težina 1 kg. Živi u manjim skupinama , a i pojedinačno.

BIJELA RIBA

Page 20: BIO RAZNOLIKOST

BIJELA RIBALIST dužina do 50 cm težina do 1 kg, Srednja težina 0.25 kg. Rasprostranjena po cijelom Jadranu.

Page 21: BIO RAZNOLIKOST

BIJELA RIBA KOVAČ dužina do 60 cm, težina do 3 kg, srednja lovna težina 0.50 kg. Živi na dubinama između 50-100 m.

Page 22: BIO RAZNOLIKOST

RAŽA dužina do 1.10 m, težina do 8 kg, Srednja lovna težina 1.5 kg. Dio vremena provode zakopane u pijesak na morskom

dnu.

LANDOVINA

Page 23: BIO RAZNOLIKOST

PAS MODRULJ dužina do 3.15 m, težina do 150 kg, Srednja težina oko 50 kg. Rasprostranjen po cijelom jadranu.

LANDOVINA

Page 24: BIO RAZNOLIKOST

Ribe Jadranskog mora

Prezentcaiju izradili:Karlo Birsa 7.d & Mladen Mišković8.b

Page 25: BIO RAZNOLIKOST

Nešto o ribama Ribe su

hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Page 26: BIO RAZNOLIKOST

Kako dijelimo ribe Ribe dijelimo na 3

skupine◦ PLAVA◦ BIJELA◦ LANDOVINA

Page 27: BIO RAZNOLIKOST

Plava riba Srdela, Inćun, Iglica, papalina…

Page 28: BIO RAZNOLIKOST

Srdela Srdela je riba izdužena

tijela. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg.

Page 29: BIO RAZNOLIKOST

Inćun Zelenkasto plav

odozdo, trbuh mu je svijetliji, sličan srdeli, od koje je znatno vitkiji i nešto kraći. Živi u jatima, naraste do 20 cm duljine

Page 30: BIO RAZNOLIKOST

Iglica Iglica je kada se

gleda odozgo plavkasto zelene boje, a trbuh joj je srebrenkast. Naraste do 93 cm duljine i do 1,3 kg težine.

Page 31: BIO RAZNOLIKOST

Papalina Gornji joj dio tijela je

modrikasto-zelenkast na bokovima prelazi u srebrnastu, a na donjem dijelu tijela u srebrnasto-bjelkastu. Može narasti do 14 cm, a u nekim morima i do 16 cm duljine te najviše do 2 dkg težine. Prosječna papalina teži oko 1 dkg.

Page 32: BIO RAZNOLIKOST

Bijele ribe Arbun, gavun, kovač, oslić…

Page 33: BIO RAZNOLIKOST

Arbun Ružičasto-crvene je boje.

Može narasti i preko 3 kg težine. Svi mlađi su mužjaci koji nakon treće godine života pri veličini od otprilike 17 cm mijenjaju spol u ženku.

Page 34: BIO RAZNOLIKOST

Gavun( veliki gavun, agun, girica, barfun) Vrlo je cijenjena riba za jelo, ali i kao mamac udičarima koji love veće ribe. Naraste do 20 cm duljine

Page 35: BIO RAZNOLIKOST

Kovač Lako prepoznatljiv

zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani. Naraste do 90 cm duljine i do 8 kg težine

Page 36: BIO RAZNOLIKOST

Oslić Ima izduženo tijelo,

s velikom glavom i velikim ustima. Unutar usta ima veliki broj oštrih, igličastih, zakrivljenih zuba. Naraste do 140cm i oko 10 kg.

Page 37: BIO RAZNOLIKOST

Landovina morska mačka, morski pas, golub, žutilja…

Page 38: BIO RAZNOLIKOST

Morska mačka Morska

mačka:Jedna od vrsta morskih pasa, a u Jadranu ih ima 3 vrste, od kojih jedino mrkulja obitava u dubinama. Mrkulja naraste do 1,2 m dužine, težine do 7 kg. Sivkaste je boje.

Page 39: BIO RAZNOLIKOST

Morski pas Plivaju brzo, ali, za

razliku od većine riba, nemaju riblji mjehur, pa moraju stalno plivati.Morski psi napadaju oštrim zubima

Page 40: BIO RAZNOLIKOST

Morski golubovi Tijelo im je široko i

ima oblik romba. Može dosegnuti širinu od 1,5m. Živi na muljevitom i pjeskovitom tlu Atlanskog oceana, Sredozemnog i Jadranskog mora.

Page 41: BIO RAZNOLIKOST

Žutilja Imaju leđno-

trbušno jako spljošteno tijelo koje je oblika romba i izduženo, a na stranama nešto malo zaobljeno.

Page 42: BIO RAZNOLIKOST

Ribe jadranskog mora

Page 43: BIO RAZNOLIKOST

U Jadranu ima mnogo riba. Mnoge od njih se love npr: brancin, tuna, orada, palamida, girice, srdela, škarpoć, zubatac, skuša, oslić, modrulj i druge.

KOJE RIBE LOVIMO ?

Page 44: BIO RAZNOLIKOST

(1) operculum (škržni zaklopac),

(2) i (5) - bočna pruga, (3) - prva leđna peraja, (4) - druga leđna peraja, (6) - repna peraja, (7) - podrepna

peraja(analna peraja), (8) - photophores, (9) - trbušna peraja, (10) - prsna peraja

Građa ribe

Page 45: BIO RAZNOLIKOST

Ribe mogu biti: Biljožderi, Mesožderi, Strvinari

PREHRANA I HRANA RIBE

MESOŽDER

BILJOŽDER

Page 46: BIO RAZNOLIKOST

Mogu živjeti i do 4900m dubine pa tako postoje one koje žive u rijekama i jezerima (slatkovodne) i one koje žive na obalama i u oceanima (slane). Također neke ribe žive i u otvorenim oceanima i dubokim oceanima gdje svijetla pa gotovo i nema.

Staništa riba

Page 47: BIO RAZNOLIKOST

Otrovne ribeNeke od otrovnih riba: Škarpina Morski pauk Jegulja Napuhača Murina

Page 48: BIO RAZNOLIKOST

ŠKARPINA Uz Hrvatsku obal

u poznata je pod više imena, neka od češćih imena su: škrpina, crveni škrpun, logrnja, skarpina, skrpina i dr. Poznata je po svom mesu i po svojim bodljama koje su otrovne

Page 49: BIO RAZNOLIKOST

Morski pauk Naraste u dužinu do

40 cm i težinu do 1,5 kg Tijelo mu je izduženo u boku stisnuto. Bijelac je ružičastosive boje, koso izbrazdan crnim, modrikastim, te niže i žutim šarama.  

Otrov je smješten u bodlji škržnog poklopca i na bodljama prve leđne peraje. Kao i kod ostalih vrsta paukova i njegov otrov djeluje na živčani i krvožilni sustav čovjeka.

Page 50: BIO RAZNOLIKOST

Jegulja

 Može živjeti jako dugo, do 88 godina, a naraste do 133 cm duljine i više od 6,5 kg težine.  Prilikom pripreme jegulju treba dobro termički obraditi jer njena krv sadrži ihtiokemotoksine.

Page 51: BIO RAZNOLIKOST

Napuhača Tetraodontidae (Na

puhače, četverozupke), porodica otrovnih riba

Iz reda četvereozupki (Tetraodontiformes) po kojoj je cijeli red dobio ime. Ovo ime dobile su po svojstvu što se mogu napuhati poput balona, pa su u eng. jeziku poznate i kao balloonfish, blowfish, bubblefish.

Page 52: BIO RAZNOLIKOST

Murina Murine (lat. Muraena) su rod riba iz porodice Muraenidae, iz razreda zrakoperki. Murine su ribe, iako izgledom podsjeća na zmiju. Opasna je riba snažnog ugriza i otrovne krvi.

Page 53: BIO RAZNOLIKOST

Napravili:Ian Kučina,

Antoni ŠiljegAndrea Zugan

Page 54: BIO RAZNOLIKOST

Ribe Jadranskog mora

Page 55: BIO RAZNOLIKOST

Što su ribe? Ribe su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive

gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Naročito dobro osjetilo koje je razvijeno kod riba jest osjetilo bočne linije. Oko polovina svih kralježnjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su stari 450 milijuna godina

Page 56: BIO RAZNOLIKOST

Ljuskavke Ribe koje pripadaju obitelji ljuskavki su : Salpa,Kantar,Ribon,Očada,Mormor,Pic,Fratar,Šarag,Špar,Zubatac,Bukva,Pa

gar,Orada,Trlja.

SALPA MORMOR RIBON

ŠARAG FRATAR

Page 57: BIO RAZNOLIKOST

Brancin BRANCIN JE JEDNA OD NAJCJENJENIJIH RIBA

PRIPADA OBITELJI LUBINA.

Page 58: BIO RAZNOLIKOST

Cipal Živi umanjim jatima. Pripada obitelji skočaca. Naraste do 75cm i dosegne težinu do 6 kg. Najpoznatije je od 6 vrsta cipala.

Page 59: BIO RAZNOLIKOST

Tuna Pripada vrsti skušovke . Naraste do 4 m i postigne 600 kg. Plava riba.

Page 60: BIO RAZNOLIKOST

Orada Naraste do 60 cm,a dostingne težine do 10

kg Srednja lovna težina joj je oko 0.30 dkg Vrlo je cjenjena

Page 61: BIO RAZNOLIKOST

Zubatac Jako cjenjena Bjela riba Poznat je po četiri zuba očnjaka i zato se

zove zubatac

Page 62: BIO RAZNOLIKOST

Izradili: Mario Coslovich Patrik Popović Kristijan Međimurec