BILTEN PRIRODE PARKBILTEN PRIRODE PARK PARKA NATURE BULLETINPARKA NATURE … · 2019-05-07 ·...

BILTEN PRIRODE PARKPARKA NATURE BULLETINBILTEN PRIRODE PARKPARKA NATURE BULLETIN

Go

din

a/V

ol.

7B

roj/N

o. 1

/2IS

SN

:13

32-0

688

UD

K:

502.

4G

od

ina/

Vo

l.7

Bro

j/No

. 1/2

ISS

N:

1332

-068

8U

DK

:50

2.4

Han

dboo

k

2nd Edition

Published:

May 2004

4

River basinmanagement

(Ramsar, Iran 1971)

CONVENTION ON WETLANDS

Bilten Parka prirode

Nature Park BulletinLonjsko polje

Vol. 7/No. 1/2, 2005

Ovaj projekt je izrađen uz pomoć LIFE financijskog instrumenta Europske unije

This project has been carried out with the contribution of the LIFE financial instrument of the European Community

2

Nakladnik / Published by:

Glavni i odgovorni urednik / Editor in chief:

Uredništvo / Editorial board:

Tajnica uredništva / Administrative secretary:

Adresa uredništva / Adress of the Editorial Board:

Tel./faks:

E-mail:

Prijevod / Translation:

Lektor i korektor:

Naklada:

Tisak:

Javna ustanova "Park prirode Lonjsko polje"Lonjsko Polje Nature Park Public ServiceHR-44325 Krapje, Krapje 30Hrvatska / Croatia

Goran Gugić

Edvard Bogović, JUPPLPEugen Draganović, kontakt osoba za Ramsarsku konvenciju u RHValerija Hima, JUPPLP

Marija Kušina

Javna ustanova "Park prirode Lonjsko Polje"BiltenHR-44325 KrapjeKrapje 30HRVATSKA / CROATIA

++385 (0)44 672 080

[email protected]

Vlatka Dumbović, Graham McMaster

Ivan Jindra

Izlazi dva puta godišnje / The Bulletin appears twice yearly

500 primjeraka

Gratis tiskara - Kutina

IMPRESSUM

Bilten Parka prirodeLonjsko polje

Nature Park BulletinVol. 7/No. 1/2, 2005

SADRŽAJ / CONTENTS

3

Uvodna riječ ........................................................................................................................................... 55

O konvenciji o močvarnim staništima ..................................................................................................... 6About the Convention on Wetlands ......................................................................................................... 6

Zahvale .................................................................................................................................................. 8

............................................................................................................................................... 9................................................................................................................................................ 9

Uvod ....................................................................................................................................................... 11Introducion .............................................................................................................................................. 11

Institucionalni okvir ................................................................................................................................. 14......................................................................................................................... 14

14

16

19

22

Procjena i jačanje uloge močvarnih područja u upravljanju vodnim bogatstvima ................................. 27..................................... 27

27

30

35

............................................................................................................................... 36........ 36

36

40

41

Opening word .........................................................................................................................................

Institutional frameworks

Integrated river basin management .........................................................................................

Development and strengthening of policy and legislation for integrated water resourcesmanagement ............................................................................................................................

Establishment of river basin management authorities and strengthening of institutionalcapacity ....................................................................................................................................

Involvement of stakeholders, community participation and public awareness ........................

Hydrological functions ..............................................................................................................

..........................................................................................................

.......................................................................................................

............................................

......................................................................

..........................................................................................

............................................................

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

31

Acknowledgements ................................................................................................................................

Assessment and enhancement of the role of wetlands in water management

Assessment of functions

Enhancement of functions

Identification of current and future supply and demand for water

Minimising the impacts of land use and development projects on wetlands and their biodiversity

Impacts of land use and development projects

Assessing and minimising impacts

Minimising the impacts of water development projects

8

Predgovor

Integrirano upravljanje porječjem

Razvoj i jačanje zakonodavstva za integrirano upravljanje vodnim bogatstvima

Organizacija ustanova mjerodavnih za upravljanje porječjem i jačanje njihova kapaciteta

Uključivanje dionika, sudjelovanje zajednice i svijest javnosti

Hidrološke funkcije

Procjena funkcija

Poboljšanje funkcija

Procjena postojećih i budućih potreba za vodom

Smanjivanje utjecaja korištenja prostora i razvojnih projekata na močvarna područja i njihovubiološku raznolikost

Utjecaji korištenja prostora i razvojnih projekata

Procjenjivanje i smanjivanje utjecaja

Smanjivanje utjecaja razvojnih projekata vodnoga gospodarstva

Foreword

Bilten Parka prirodeLonjsko poljeNature Park BulletinVol. 7/No. 1/2, 2005

4

�

�

�

�

�

�

......................................................................................................

.............................................................................................................................

..........................................

.......................................

..................................................................................................................

.......................................................................................

42

.............................................. 43................................................................ 43

44

......................................................................................................................... 45....................................................................................................................... 45

45

51

............................................................................................................................. 55

............................................................................................................................. 55

55

58

Procjena i ublaživanje posljedica

Očuvanje prirodnoga vodnoga režima za očuvanje močvarnih područja

Zaštita i obnova močvarnih područja i njihove biološke raznolikosti u okviru upravljanja porječjem

Međunarodna suradnja

Osobiti problemi međunarodnih porječja i močvarnih područja

Partnerstvo s bitnim konvencijama, organizacijama i inicijativama

Relevantna rezolucije

Rezolucija VII.18: Smjernice za integriranje zaštite i razumnog korištenja močvarnihpodručja u upravljanje porječjem

Rezolucija VI.23: Ramsar i voda

Assessment and mitigation

Maintenance of natural water regimes to maintain wetlands

Protection and restoration of wetlands, and their biodiversity, in the context of river basinmanagement

International cooperation

Special issues related to shared river basin and wetland systems

Partnership with relevant conventions, organizations and initiatives

Relevant Resolutions

Resolution VII.18: Guidelines for integrating wetland conservation and wise use into riverbasin management

Ramsar and waterResolution VI.23:

Tajništvo Ramsarske konvencije: Priručnik 4, 2. izdanje "Upravljanje porječjem"Ramsar Convention Secretariat: Handbook 4, 2nd Edition "River basin management"



5


Poštovana čitateljice, poštovani čitatelju!

Na prvi pogled sadržaj ovoga broja našega biltenačini se možda prilično «suhim». No on je zapravoposvećen vrlo «živahnu» poslu: uključivanju zaštitemočvarnih staništa i razumnoga korištenja (engl.:wise use) u upravljanje rijekom, slijevom, porječjemili - kako se to službeno kaže – slivnim područjem.Zapitat ćete se možda: «Ašto se to mene tiče?»Priznajem, u našoj svagdašnjici jedva da se sjetimorijeke, čak i kada živimo uz nju.Ali valja se prisjetiti data rijeka nosi nešto bez čega ne možemo. Bez vodenema života, a treba dodati da je i održivigospodarski napredak vrlo upitan ako nije riješenopitanje vode.Na močvare se u tom pogledu još uvijek često gledakao na nešto što je suprotno gospodarskom razvoju,kao na nešto što treba izbrisati, zasipati ili isušiti. Alineki su tipovi močvara dio rijeke. Među takveubrajamo i područje parka prirode Lonjsko polje. Utakvim se močvarama isprepleću suho i vlažno.Nikako da se uklope u naše računice. Nepredvidljivoje njihovo ponašanje. Kao što se i klimatskepromjene ne uklapaju u naše računice. Ne znamotočno kakvim ćemo posljedicama biti izloženi. Nekipredviđaju velike suše, neki velike poplave. Samo jejedno u svemu tome sigurno: močvare dužezadržavaju vode u slučaju suše, a ublažavaju vodnival do te mjere da poplave ostaju pod nadzorom.Zbog klimatskih promjena ta uloga močvara bit ćetoliko značajna da ih već sada valja iznovavrjednovati. Njihovo postojanje može imati većestrateško značenje za Hrvatsku od nekih zahvatakoje društvo razmišljajući o boljitku danasprecjenjuje. Dakle, valja uključivati močvarnastaništa i pristup razumnoga korištenja u upravljanjeporječjem kao njegovu osnovu.U ovome broju predstavljamo engleski izvornik ihrvatski prijevod priručnika broj 4 «Upravljanjeporječjem» Tajništva Ramsarske konvencije. On ćebiti koristan svakome tko se u Hrvatskoj i u susjednimzemljama zanima za nove pristupe integriranogupravljanja porječjem.Želim da ovaj bilten pridonese i razumnom korištenjui maksimalnoj zaštiti močvarnih područja uz onurijeku uz koju se nalazi park prirode Lonjsko polje: uzrijeku Savu.

Goran Gugić, ravnatelj JUPPLP


Dear Readers,

At first glance, the contents of this issue of ourbulletin might seem fairly dry. But it is in factdedicated to a very vital matter: to the involvement ofwetland habitats and wise use in the management ofthe river and its drainage area, or as it is officiallyknown, the river basin. Perhaps you might wonderhow it concerns you.I have to say, in our everyday life, we seldom spare athought for rivers, even if we live alongside one. Butit is important to remember that the river carriessomething that we cannot do without. Without water,life cannot exist, and it should be added thatsustainable economic growth is very tenuous if thewater issue has not been resolved.We are, after all, quite aware of this, yet we still lookupon wetlands, marshes, as something that is quiteopposite to economic development, something thatneeds wiping out, filling, draining. But some types ofwetland are a very part of the river. It is among thesethat we have to include the area of Lonjsko PoljeNature Park. In such wetlands the dry and the wetintermingle. They somehow resist all ourcalculations. Their behaviour is unpredictable. Justas climate changes evade our accounting. We donot know precisely what consequences we will beexposed to. Some foresee big droughts, otherscatastrophic floods. Of one thing alone can we besure: the wetlands retain water in the event of adrought, and buffer flood waters to such an extentthat inundations remain under control. Because ofthe climate changes, this role of the wetlands will beso important that it is necessary to re-evaluate themnow. Their existence can have a greater strategicimportance for Croatia than some of the moves thatsociety now, when thinking of improvements, is aptto overvalue. Today the wetland habitats and theapproach to wise use have to be included as acrucial factor into the management of the drainagebasin.In this number we provide the official English versionand the Croatian translation of Handbook 4, "Riverbasin management", of the Secretariat of theRamsar Convention. It should be of use to anyonein Croatia or in neighbouring countries who isinterested in new approaches to integratedmanagement of the river basin.I hope that this bulletin will make a usefulcontribution to the wise use and maximumprotection of the wetlands that lie along the riveralongside which Lonjsko Polje Nature Park issituated – the Sava River.

Goran Gugić, managing director of LPNPPS

6

ABOUT THE CONVENTION ONWETLANDS

The Convention on Wetlands (Ramsar, Iran, 1971) isan intergovernmental treaty whose mission is “theconservation and wise use of all wetlands throughlocal, regional and national actions and internationalcooperation, as a contribution towards achievingsustainable development throughout the world”. Asof March 2004, 138 nations have joined theConvention as Contracting Parties, and more than1300 wetlands around the world, covering almost120 million hectares, have been designated forinclusion in the Ramsar List of Wetlands ofInternational Importance.

As defined by the Convention, wetlands include awide variety of habitats such as marshes, peatlands,floodplains, rivers and lakes, and coastal areas suchas saltmarshes, mangroves, and seagrass beds, butalso coral reefs and other marine areas no deeperthan six metres at low tide, as well as human-madewetlands such as waste-water treatment ponds andreservoirs.

This series has been prepared by the Secretariat ofthe Convention following the 7th and 8th Meetings ofthe Conference of the Contracting Parties (COP7and COP8) held, respectively, in San José, CostaRica, in May 1999 and Valencia, Spain, in November2002. These guidelines have been prepared as aseries of handbooks to assist those with an interestin, or directly involved with, implementation of theConvention at either the international, regional,national, sub-national or local levels. Thehandbooks have been prepared in the three workinglanguages of the Convention (English, French andSpanish) and incorporate, where appropriate,material from case studies designed to illustrate keyaspects of the guidelines. The full text of most casestudies can be found on the Web site of theConvention at http://ramsar.org/wurc_index.htm.The table on the inside back cover illustrates the fullscope of the subjects covered by this handbookseries at present, though other handbooks may beadded at a later date. The Ramsar Conventionpromotes an integrated package of actions to ensurethe conservation and wise use of wetlands. Inrecognition of these integrated approaches, thereader will find that within each handbook there arenumerous signposts or cross-references to others inthe series.

What are wetlands?

About this series of handbooks

O KONVENCIJI O MOČVARNIMSTANIŠTIMA

Konvencija o močvarnim staništima (Ramsar, Iran,1971.) međunarodni je sporazum kojemu je glavnasvrha “zaštita i razumno korištenje svih močvarnihstaništa lokalnim, regionalnim i nacionalnimaktivnostima i međunarodnom suradnjom da bipridonosio ostvarivanju održivoga razvoja u cijelomsvijetu”. U mjesecu ožujku 2004. 138 državapotpisalo je Ramsarske konvencije, a više od 1300močvarnih područja iz cijeloga svijeta, s površinomvećom od 120 milijuna hektara, našlo se naRamsarskom popisu močvarnih područja odmeđunarodne važnosti.

Konvencija određuje da su močvarna područjaraznolika staništa poput močvara, cretova, poplavnihriječnih dolina, rijeka i jezera te obalna područjapoput slanih močvara, mangrova, livada morskihcvjetnica, koraljnih grebena i sva područja morskevode duboke do šest metara za vrijeme oseke, ali iumjetna, ljudskom djelatnošću stvorena močvarnastaništa poput jezera za pročišćavanje vode iakumulacija.

Ovaj niz priručnika pripremilo je Tajništvo Konvencijeu skladu sa zaključcima i smjernicama VII. i VIII.konferencije država potpisnica, održanima ugradovima San Joséu, u Kostariki, u svibnju 1999., i uValenciji, u Španjolskoj, u studenome 2002.Priručnici su namijenjeni svima koji se zanimaju zaprovedbu Ramsarske konvencije na međunarodnoj,regionalnoj, nacionalnoj, subnacionalnoj ili lokalnojrazini, a i onima koji su u nju izravno uključeni.Priručnici su objavljeni na tri službena jezikaKonvencije (engleskom, francuskom i španjolskomjeziku), a gdje je prikladno donose i ogledne primjerekoji upućuju na ključne aspekte smjernica. Potpuntekst svih oglednih primjera na internetskoj je straniciKonvencije http://ramsar.org/wurc_index.htm .Tablica na pretposljednoj stranici obuhvaća sve temekoje zasad obrađuje ovaj niz priručnika, premda ćevjerojatno biti i novih. Ramsarska konvencijapromiče i povezivanje aktivnosti kojima je svrhaosiguranje zaštite i razumnoga korištenja močvarnihstaništa. Čitatelj će prepoznati taj pristup u brojnimnaznačenim poveznicama koje sadržaj ovogapriručnika povezuju sa sadržajima drugih.

Što su močvarna područja?

O ovom nizu priručnika




7



Ramsarskipriručnici zarazumnokorištenjemočvarnihpodručja2. izdanje, 2004.

Ovo drugo izdanje niza Ramsarskih priručnika, poput onog prvog,omogućio je velikodušan prilog španjolske vlade, ovaj put prekoGlavne uprave za biološku raznolikost Ministarstva okolišta.

This second edition of the Ramsar handbooks series, like the first,has been made possible through a generous contribution from theGovernment of Spain, this time through the General Directoratefor Biodiversity, Ministry of Environment.

This 2nd edition of the Ramsar handbooks replacesthe series published in January 2000. It includesrelevant guidance adopted by several meetings of theConference of the Parties, in particular COP7 (1999)and COP8 (2002), as well as selected backgrounddocuments presented at these COPs.

2. izdanje Ramsarskih priručnika zamjenjuje nizobjavljen u siječnju 2000. Ono uključuje sve bitnesmjernice prihvaćene na nekoliko konferencija državapotpisnica, a osobito na VII. i VIII. konferenciji, iodabrane popratne dokumente predstavljene na njima.

Upravljanje porječjemRiver basin management

Priru

čnik

4-

Handbook

4 Uključivanjezaštite irazumnogkorištenjamočvarnihstaništa uupravljanjeporječjem

Integratingwetland

conservationand wise use

into riverbasin

management

Ramsarhandbooks for

the wise useof wetlands

2ND EDITION,2004

8

Acknowledgements

The Ramsar Convention Secretariat gratefullyacknowledges the work of Mr Faizal Parish and MsSuzana Mohkeri, of the Global EnvironmentNetwork, as the Project Leaders in the developmentof the Guidelines which form the basis of thisHandbook. They were assisted by Mr Looi CheeChong, Mr Sagathewan and Ms Victoria Louis. Theguidelines were adopted as the Annex to ResolutionVII.18 at the 7th Conference of the ContractingParties, San José, Costa Rica, in 1999. The projectwas financially supported by the Secretariat withadditional funding from the Department forInternational Development of the U.K.The effort to prepare these guidelines was enormousand would not have been possible without thecollaboration of many individuals and institutionswho shared both their knowledge and ideasthroughout the project. The Secretariat and theProject Leaders extend their thanks to all RamsarContracting Parties for their assistance to the projectand especially to those who provided feedback andcomments during the Ramsar Regional Meetings forOceania and Asia (held in December 1998 andFebruary 1999 respectively).A Task Force of 16 experts, from a broad range ofwetland/water-related organizations, providedadvice and support to the project leaders at allstages. Members of the Task Force included: MrIsmail Serageldin, Chairman of the World WaterCommission and Vice President of The World Bank;Tan Sri Shahrizaila, member of the World WaterCommission; Dr Jon Kusler, Coordinator of theWetlands International Specialist Group onWetlands, River Basins and Water ResourcesManagement; Mr Torkil Jonch-Clausen, Chairman ofthe Technical Advisory Committee of the GlobalWater Partnership; Mr Ger Bergkamp, WaterResources Specialist and coordinator of theFreshwater Initiative at IUCN-The WorldConservation Union; Mr Scott Frazier, SeniorWetland Inventory Officer, Wetlands International-AEME; Dr Arthur J. Askew, Director of the Hydrologyand Water Resources Department, WorldMeteorological Organization; Professor Asit Biswas,member of the World Water Council; Dr MikeAcreman, Institute of Hydrology, U.K.; Mr WalterRast, Senior Water Specialist at UNEP; Mr FrankRijsberman, Coordinator of the World Water VisionProject of the World Water Council; Ms TabethMatiza-Chiuta, IUCN Regional Office for SouthernAfrica, Zimbabwe; Mr Julian Thompson, UniversityCollege London, U.K.; Mr Jamie Pittock, Chairmanof the Freshwater Advisory Group, World Wide Fundfor Nature; Dr C.L. Trisal, Wetlands International-South Asia; and Mr Chris Richmond, Senior PolicyAnalyst at the Department of Conservation, New

Zahvale

Tajništvo Ramsarske konvencije zahvaljuje nazalaganju g. Faizalu Parishu i gđi Suzani Mohkeri izorganizacije.

Global Environment Network, kao voditeljimaprojekta stvaranja smjernica, koje čine osnovu ovogpriručnika. Njima su pomogli g. Looi Chee Chong, g.Sagathewan i gđa Victoria Louis. Te su smjerniceprihvaćene kao prilog rezolucije VII.18 na VII.konferenciji država potpisnica u San Joséu, uKostariki, 1999. Tajništvo je financijski poduprloprojekt, a učinio je to dodatnom donacijom i Odjel zameđunarodni razvoj Velike Britanije.

U pripremu smjernica uložen je izniman trud, ali onene bi bile moguće bez suradnje mnogih pojedinaca iustanova koje su za trajanja projekta stavile naraspolaganje i svoje ideje i znanje. Tajništvo i voditeljiprojekta zahvaljuju i svim državama potpisnicamaRamsarske konvencije za sudjelovanje u projektu, aosobito onima koje su dostavile komentare i sugestijetijekom ramsarskih regionalnih sastanaka zaOceaniju i Aziju (održanih u prosincu 1998. i u veljači1999.).

Radna skupina sastavljena od 16 stručnjaka,predstavnika različitih organizacija, usmjerenih navodna bogatstva i močvarna staništa, pružila jesavjete i potporu voditeljima projekta u svim etapamanjegove provedbe. Članovi radne skupine bili su g.Ismail Serageldin, predsjednik Svjetske komisije zavode i dopredsjednik Svjetske banke; Tan SriShahrizaila, član Svjetske komisije za vode, dr. JonKusler, koordinator organizacije WetlandsInternational - Specijalističke skupine za močvarnastaništa, porječja i upravljanje vodnim bogatstvima;g. Torkil Jonch-Clausen, predsjednik Tehničkogsavjetodavnog odbora organizacije Global WaterPartnership; gđa Ger Bergkamp, stručnjak za vodnabogatstva i koordinator Inicijative za kopnene vodepri IUCN-u - The World Conservation Union; g. ScottFrazier, viši savjetnik za inventarizaciju močvarnihstaništa u organizaciji Wetlands International -AEME; dr. Arthur J. Askew, ravnatelj Odjela zahidrologiju i vodna bogatstva Svjetske meteorološkeorganizacije; prof. Asit Biswas, član Svjetskog vijećaza vode; dr. Mike Acreman, britanski Institut zahidrologiju; g. Walter Rast, specijalist za vodeUNEP-a; g. Frank Rijsberman, koordinator projektaSvjetske vizije za vode Svjetskoga vijeća za vode,gđa Tabeth Matiza-Chiuta, IUCN-ov Regionalni uredza Južnu Afriku, Zimbabve, g. Julian Thompson,Sveučilišni koledž, London, UK; g. Jamie Pittock,




9

Zealand.Several other individuals who actively contributed tothe preparation of the guidelines also deservespecial mention: Mr Joseph S. Larson, for hiscontribution to the section on wetland assessment,and Ms Maria Isabel J. Braga, Mr Simone Borelli, MrHans Skotte Moller and Mr Biksham Gujja, forsharing their information and knowledge onwatershed management from various regions.Finally, thanks go to the authors of the case studieswhich have contributed to the development of theguidelines and which have been used, in somecases, to illustrate the principles and concepts withinthe guidelines, including: Mr Christopher Dahl andMr Bill Raynor; Mr S. M. K. Donkor and Ms YilmaWolde; Mr E. J. James and co-authors; Mr G. P. W.Jewitt and Mr D. C. Kotze; Mr Olivier Klepper and co-authors; Mr Alex Lotman; Mr K.A. Ritchie and Mr R.F. James; Dr C. L. Trisal; and the Ministry ofEnvironment, Water Resources and the LegalAmazon, Brazil.Note. This Handbook is based on Resolution VII.18and its Annex, but also brings together additionalinformation relevant to this issue. The viewsexpressed in this additional information do notnecessarily reflect the views of the RamsarConvention Secretariat or the Contracting Parties,and such materials have not been endorsed by theConference of the Contracting Parties.In this second edition of this Handbook, additions toand omissions from the text of the originalguidelines, required by the results of COP8, areshown in square brackets […].All decisions of the Ramsar COPs are availablefrom the Convention’s web site athttp://www.ramsar.org/index_key_docs.htm#res.Background documents referred to in thesehandbooks are available athttp://www.ramsar.org/cop7_docs_index.htm andhttp://www.ramsar.org/cop8_docs_index_e.htm.

The Convention on Wetlands formally identified theneed to integrate wetlands into river basinmanagement at the 6 Conference of theContracting Parties (COP6) in 1996 throughResolution VI.23 on Ramsar and water. ThisResolution recognized “the important hydrologicalfunctions of wetlands, including groundwaterrecharge, water quality improvement and flood

Foreword

th

predsjednik Savjetodavne skupine za kopnene vodepri World Wide Fund for Nature; dr. C.L. Trisal,Wetlands International - Južna Azija; i g. ChrisRichmond, viši politički analitičar Zavoda za zaštituprirode, Novi Zeland.

Nekoliko drugih osoba koje su djelatno pridonijelepripremi smjernica također zaslužuju da ih ovdjespomenemo: g. Joseph S. Larson, zbog svogadoprinosa dijelu koji govori o vrjednovanju močvarnihstaništa, gđa Marii Isabel J. Braga, g. SimoneBorelliu, g Hans Skottu Molleru i gđa Biksham Gujjazbog razmjene podataka i znanja o upravljanjuporječjima iz različitih regija. Napokon želimozahvaliti autorima oglednih primjera koji su pridonijelistvaranju ovih smjernica i koji su katkada iskorišteniza prikaz načela i koncepata smjernica, a to su g.Christopher Dahl i g. Bill Raynor; g. S. M. K. Donkor igđica Yilma Wolde; g. E. J. James i suautori; g. G. P.W. Jewitt i g. D. C. Kotze; g. Olivier Klepper i suautori;g. Alex Lotman; g. K.A. Ritchie i g. R. F. James; dr. C.L. Trisal; i Ministarstvo zaštite okoliša i vodnihbogatstava i LegalAmazon Brazila.

Napomena: Ovaj je priručnik utemeljen na rezolucijiVII.18 i njezinu privitku, ali izlaže i druge bitnepodatke. Stajališta iznesena u tim drugim podatcimanikako ne odražavaju stajališta Tajništva Ramsarskekonvencije ili država potpisnica jer ti podatci nisuprihvaćeni na konferencijama država potpisnica.

U ovom, drugom izdanju priručnika dodatci ili ono štoje ispušteno iz teksta izvorne smjernice, zaključenena VIII. konferenciji država potpisnica, stavljeno je uuglate zagrade […].

Sve odluke konferencija država potpisnicaRamsarske konvencije dostupne su na internetskojstranici Konvencije:http://www.ramsar.org/index_key_docs.htm#resPopratni dokumenti koji se spominju u priručnikudostupni su nahttp://www.ramsar.org/cop7_docs_index.htm ihttp://www.ramsar.org/cop8_docs_index_e.htm .

Konvencija o zaštiti močvarnih područja službeno jeprepoznala potrebu da se zaštita močvarnih staništauključi u upravljanje porječjem na VI. konferencijidržava potpisnica 1996., rezolucijom VI.23, Ramsar ivoda. Ta rezolucija naglašava «važne hidrološkefunkcije močvarnih područja, uključujući i održavanjerazine podzemnih voda, poboljšavanje kakvoće

Predgovor



10

vode, slabljenje poplava te neraskidivu povezanostvodnih bogatstava i močvarnih područja» iprepoznaje «potrebu za planiranjem na raziniporječja koje sjedinjuje upravljanje vodnimbogatstvima i zaštitu močvarnih područja». Strateškiplan za 1997. – 2002., odobren na VI. konferencijidržava potpisnica, potiče države potpisniceKonvencije na “uključivanje zaštite i razumnogkorištenja močvarnih područja pri donošenjuprostornih planova, planova upravljanja površinskimvodama, upravljanja porječjem i pri planiranjuuporabe obalnih zona”. Međutim, jasnih smjernicakoje bi pomogle državama potpisnicama u provedbitih ideja nije bilo, sve dok na VII. konferenciji državapotpisnica (1999.) nije prihvaćena rezolucija VII.18,Smjernice za uključivanje zaštite močvarnihpodručja i njihovo razumno korištenje u upravljanjeporječjem, i njezin privitak.

Ovaj je priručnik namijenjen ponajprije državamapotpisnicama Ramsarske konvencije, ali držimo daće biti koristan i svima koji se zanimaju za «holistički»pristup upravljanju močvarnim staništima. Taj pristupmočvarna staništa prepoznaje kao sastavni dioekološkog sustava, a zahtijeva i od onih kojiupravljaju i od onih koji planiraju da se pri donošenjudjelotvornih strategija upravljanja usredotoče naporječje.

Ramsarska konvencija za zaštitu močvarnihekoloških sustava želi obeshrabriti politiku,zakonodavstvo i stajališta koji dopuštaju neodržive inerazumne aktivnosti poput ove. Fotografija: WWF-Canon/M. Rautkari

alleviation, and the inextricable link between waterresources and wetlands” and realised the “the needfor planning at the river basin scale which involvesintegration of water resource management andwetland conservation”. The Strategic Plan for 1997-2002, approved at COP6, urged the ContractingParties to “to integrate conservation and wise use ofwetlands into decision-making on land use,groundwater management, catchment/river basinand coastal zone planning”. However, no clearguidelines were available at that time to assist theParties in this direction until the 7 Conference of theContracting Parties, in 1999, which adoptedResolution VII.18 Guidelines for integrating wetlandconservation and wise use into river basinmanagement and its associatedAnnex.

While this Handbook is intended primarily for theContracting Parties to the Ramsar Convention, it willbe of use to anyone with an interest in the ‘holistic’approach to the management of wetlands. Thisapproach, recognizing that wetlands are integralparts of ecosystems, requires that managers andplanners focus at the river basin level in developingeffective management strategies.

th

The Ramsar Convention on Wetlands aims todiscourage policies, laws and attitudes

that allow unsustainable-unwise actions such asthis. Photo: WWF-Canon/M. Rautkari

NE

RA

ZU

MN

OK

OR

IŠT

EN

JE

UN

WIS

EU

SE




11

Guidelines for integratingwetland conservation andwise use into river basin

management

Introduction

(adopted as the Annex to Resolution VII.18 by the 7th Conference of the Contracting Parties, San José,Costa Rica, 1999)

[Note: Handbook 12, Water Allocation andManagement, provides further guidance relevant tothe implementation of a number of sections of theseguidelines]

1. Wetlands perform a host of ecological andhydrological functions that benefit humankind.Arguably some of the most important functions ofwetlands are their roles in water supply, waterpurification and flood control. Wetlands alsoperform many other important socio-economicfunctions, such as provision of habitat forfisheries and forestry resources, and are criticalfor the conservation of biological diversity.

2. River basins or river catchments (the land areabetween the source and the mouth of a riverincluding all of the lands that drain into the river)and coastal and marine systems influenced bycatchment d ischarges, are importantgeographical units for considering themanagement of wetlands and water resources.Rapid and unsustainable development ofwetlands, and the river basins in which they sit,has led to the disruption of natural hydrologicalcycles. In many cases this has resulted in greaterfrequency and severity of flooding, drought andpollution. The degradation and loss of wetlandsand their biodiversity imposes major economicand social losses and costs to the humanpopulations of these river basins. Thus,appropriate protection and allocation of water towetlands is essential to enable these ecosystemsto survive and continue to provide importantgoods and services to local communities.

3. In the coming millennium, demands on waterresources will continue to increase, as will thelevels of pollutants. In order to achieve the goal ofsustainable utilisation of freshwater resources,new approaches to water and river basinmanagement are urgently required. In the pastthe water resources and wetlands have tended tobe the responsibility of separate sectoral

Smjernice za uključivanje zaštitemočvarnih područja i njihovo

razumno korištenje u upravljanjeporječjem

Uvod

(prihvaćene kao privitak rezolucije VII.18 na VII.konferenciji država potpisnica, San José, Kostarika,1999.)

[Napomena: Priručnik 12, “Raspodjela vode iupravljanje njom”, pruža dodatne upute važne zaprovedbu brojnih dijelova ovih smjernica.]

1. U močvarnim se područjima zbivaju mnogihidrološki i ekološki procesi koji su dobrobit začovječanstvo. Među vjerojatno najvažnije funkcijemočvarnih područja ubrajamo njihovu ulogu uopskrbi vodom, pročišćavanju vode i u nadzorupoplava. Močvarna područja obavljaju i mnogedruge društveno-gospodarske funkcije jer su npr.izvor ribarstva i šumarstva, a važna su i zaočuvanje biološke raznolikosti.

2. Porječja (područje između izvora i ušća rijeke,uključujući i sve okolno područje s kojeg setekućice ulijevaju u rijeku), obalni i morski sustavikoji su pod njihovim utjecajem važne sugeografske jedinice koje treba imati na umu priupravljanju močvarnim područjima i vodnimbogatstvima. Brz i neodrživ razvoj močvarnihpodručja i porječja kojima su izloženi uzrokovao jeporemećaje u prirodnim hidrološkim ciklusima. Toje često izazvalo veću učestalost i snagu poplava,suša i onečišćenja. Uništavanje i nestanakmočvarnih područja i njihove biološke raznolikostiuzrokovalo je i velike gospodarske i društvenegubitke i povećalo troškove stanovništva napodručju takvih porječja. Stoga je odgovarajućazaštita i osiguranje dovoljnih količina vode umočvarnim područjima presudno da bi ti ekološkisustavi opstali i ostali važan izvor bogatstva zalokalnu zajednicu.

3. U ovom tisućljeću potrebe za vodnim bogatstvimai dalje će rasti, a povećat će se i onečišćenja. Da bise postigao cilj održivoga korištenja slatkovodnihbogatstava, žurno nam treba nov pristupupravljanju vodama i porječjem. U prošlosti su zavodna bogatstva bile odgovorne zasebne



12

agencies, frequently with very different objectivesand modes of operation. As a result there havebeen, and continue to be, regular conflicts overwater resource use and river basin management.Regrettably, in these considerations wetlandshave not always been given the priority theydeserve based on the important functions theyperform in contributing to the maintenance ofhealthy and productive river systems.

4. Considering the important roles that wetlandscan play in river management, the integration ofwetland conservation and wise use into riverbasin management, as promoted by theConvention on Wetlands (Ramsar, Iran, 1971), isessential in order to maximise and sustain thebenefits they together provide to humanpopulations.

5. These guidelines were conceived because,though the need to integrate wetlands into riverbasin management has been recognized bymany governments and global institutions, noclear guidance on how to do so has beenprescribed under the Ramsar Convention onWetlands to this point. Therefore, theseguidelines are intended to assist the ContractingParties with pursuing this goal.

6. The critical linkage between wetlands, water andriver basin management is emphasized in the textof the Convention on Wetlands and in the decisionsof the Contracting Parties to the Convention at thetriennial conferences. Notably the secondparagraph of the Preamble of the Guidelines forintegrating wetland conservation and wise use intoriver basin management (adopted as the Annex toResolution VII.18 by the 7 th Conference of theContracting Parties, San José, Costa Rica, 1999)[Note: Handbook 12, Water Allocation andManagement, provides further guidance relevantto the implementation of a number of sections ofthese guidelines] Convention text states:“Considering the fundamental ecological functionsof wetlands as regulators of water regimes”, andthe 6th Conference of the Contracting Parties(COP6) confirmed through Resolution VI.23 onRamsar and Water (see Appendix II) thatContracting Parties “RECOGNIZE the importanthydrological functions of wetlands, includinggroundwater recharge, water quality improvement

Purpose of these guidelines

Guidance given by the Convention text andprevious decisions of the Conference of theContracting Parties

sektorske uprave, a ciljevi i praksa često su im seveoma razlikovali. Posljedica takva pristupa bilisu, i još su, redoviti sukobi zbog korištenja vodnihbogatstava i upravljanja porječjem. Na žalost, tamočvarna područja nisu uživala prioritet kakavzaslužuju, a koji se zasniva na njihovim važnimfunkcijama jer pridonose očuvanju zdravlja iproduktivnosti riječnog sustava.

4. Imajući na umu važne uloge močvarnih staništa uupravljanju porječjem, uključivanje zaštitemočvarnih sustava i njihova održiva korištenja uupravljanje porječjem, kakvu promiče Konvencijao zaštiti močvarnih staništa (Ramsar, Iran, 1971.),nužno je kako bi se povećale i očuvale dobrobitikoje pružaju stanovništvu.

5. Iako su potrebu da se zaštita močvarnih područjauključi u upravljanje porječjem već prije uvidjelemnoge vlade i svjetske ustanove, dosad nije bilojasnih uputa kako provesti ono što propisujeRamsarska konvencija o močvarnim područjima.Ove bi smjernice trebale pomoći državamapotpisnicima da ostvare taj cilj.

6. Kritična veza između močvarnih područja, vode iupravljanja porječjem naglašena je u tekstuKonvencije o močvarnim područjima i u odlukamadržava potpisnica Konvencije na trogodišnjimkonferencijama. Drugi odlomak preambuleKonvencije naglašava da «imajući na umuosnovne ekološke funkcije močvarnih područjakao regulatora vodnoga režima», a VI.konferencija država potpisnica potvrđuje u svojojrezoluciji VI.23 Ramsar i voda (vidi privitak II.) dadržave potpisnice «PREPOZNAJU važnehidrološke funkcije močvarnih područja,uključujući i održavanje razine podzemne vode,poboljšanje kakvoće vode i smanjivanje poplavate neraskidivu vezu između vodnih bogatstava imočvarnih područja i UVIĐAJU potrebu zaplaniranjem na razini porječja koje uključujeintegraciju upravljanja vodnim bogatstvima izaštitu močvarnih ekoloških sustava».

Svrha ovih smjernica

Smjernice koje donosi tekst Konvencije iprethodne odluke konferencija država potpisnica




13

and flood alleviation, and the inextricable linkbetween water resources and wetlands, andREALIZE the need for planning at the river basinscale which involves integration of water resourcesmanagement and wetland conservation.”

7. Resolution VI.23 further calls upon ContractingParties, in promoting the integration of waterr e s o u r c e m a n a g e m e n t a n d w e t l a n dconservation, to undertake a range of actions(including the establishment of hydrologicalmonitoring networks on wetlands, studies oftraditional water management systems andeconomic valuation methods), to involve NationalRamsar Committees and local stakeholders inr iver bas in management , to suppor tmultidisciplinary training, and to work inpartnership with waterrelated organizations.

The Need for the River BasinInitiative

Rivers and their associated ecosystems andbiological diversity provide the basis of life for a largeportion of the world’s population. Food from riverinefisheries, supply of clean water for agricultural,household or urban use, prevention of floods, andmaintenance of tourism and recreation values alldepend on the environmentally sound managementof river basins. Thoughout the world, the poormanagement of land and water resources in manyriver basins has led to major floods, water shortages,pollution and loss of biodiversity, causing massiveeconomic and human losses and damaging the lifesupport systems of the planet. As a result, there isnow an international consensus on the need for anintegrated approach to river basin management,which incorporates ecosystem functions and values.

Guidelines and decisions adopted in 1999-2000under the Convention on Biological Diversity (CBD),Ramsar Convention on Wetlands, and MinisterialConference on Water at The Hague, have set out astrategic approach to ensure the propermanagement and sustainability of ecosystems andassociated biodiversity within river basins. However,practical experiences of these relatively newconcepts are scattered worldwide and manyagencies and countries are seeking guidance onhow to move forward. As a result, there is a demandfor a mechanism to promote sharing of best practicesand issues relating to integrated management ofriver basins based on an ecosystem approach. Thisis the basis for the development of the River BasinInitiative (RBI).

Additional information

7.

Dodatne informacije

Potreba za inicijativom zaporječje

Rijeke i njima pripadajući ekološki sustavi i biološkaraznolikost izvori su osnovnih prihoda velikoga dijelasvjetskoga stanovništva. O upravljanju porječjemprihvatljivim za okoliš ovisi hrana koju osiguravaslatkovodno ribarstvo, opskrba čistom vodom zapoljodjelstvo, kućanstva i gradove, sprječavanjepoplava te turističke i rekreativne mogućnosti. Lošeupravljanje prostorom i vodnim bogatstvima uporječjima po cijelom svijetu doveli su do strahovitihpoplava, nestašice vode, onečišćenja i gubitkabiološke raznol ikost i , uzrokujući strašnegospodarske i ljudske gubitke i ugrožavajući osnovuživota na planetu. Zato danas postoji integriranipristup upravljanju porječjem, koji uključuje svefunkcije i vrijednosti ekološkog sustava.

Smjernice i odluke prihvaćene od 1999. do 2000. uKonvenciji o biološkoj raznolikosti, Ramsarskojkonvenciji o močvarnim područjima i na Ministarskojkonferenciji o vodi u Haagu iznose strateški pristuposiguranju prihvatljiva upravljanja porječjem iopstojnosti ekološkog sustava te pripadajućebiološke raznolikosti. Praktična iskustva togadonekle novog koncepta raspršena su po cijelomsvijetu i mnoge agencije i države traže upute kakokrenuti naprijed. Zato trebamo mehanizam koji ćeunaprijediti razmjenu najbolje prakse i problematikeintegriranog upravljanja porječjima koje u obziruzima i zaštitu ekološkog sustava. To je bila osnovaiz koje se razvila Inicijativa za porječje (IP).

Nadalje, rezolucija VI.23 poziva državepotpisnice da za poboljšanje uključivanjeupravljanja vodnim bogatstvima i zaštitemočvarnih područja poduzmu niz mjera(uključujući i uspostavljanje mreže za praćenjestanja močvarnih područja, istraživanjetradicionalnog sustava upravljanja vodnimbogatstv ima i metoda gospodarskogavrjednovanja), da uključe nacionalni Ramsarskiodbor i lokalne dionike u upravljanje porječjem,da podupru multidisciplinarno prosvjećivanje teda djeluju u sudioništvu s organizacijamausmjerenima na upravljanje i zaštitu voda.



14

How does the Initiative operate?

RBI Objectives

The RBI operates under the framework of the JointWork Plan between CBD and the RamsarConvention to support implementation of conventiondecisions related to better management of inlandwater ecosystems and associated biodiversity,water resources and wetlands. It aims to work inpartnership with national and internationalorganizations through their on-going and futureactivities at local and river basin level.

Develop a cross-sectoral partnership withparticipation at local, country and internationallevels to advance integrated management ofbiodiversity, wetlands and river basins.

Establish a Knowledge Sharing Network toexchange experiences and good practicesacross sectors and between partners in a cost-effective manner.

Enhance awareness of options for integratedriver basin management.

Strengthen capacity in selected countries andagencies.

Analyse and synthesize information for input tobiodiversity, wetlands, and water resource-related meetings and dialogues.

•

•

•

•

•

8. Operational Objective 2.2 of the Strategic Plan1997-2002 approved at COP6 urges Parties “tointegrate conservation and wise use of wetlands. . . into national, provincial and local planningand decision making on land use, groundwatermanagement, catchment/river basin andcoastal zone planning and all otherenvironmental management”.

9. Integrated water resources management isbased on the concept of water being an integralpart of an ecosystem, a natural resource and a

Institutional frameworks

Integrated river basin management

For more information, visit:

http://www.riverbasin.org.

Kako funkcionira Inicijativa za porječje?

Ciljevi IP-a

IP djeluje u okviru Zajedničkoga plana radaKonvencije o biološkoj raznolikosti i Ramsarskekonvencije koji podupire provedbu odluka konvencijakoje su usmjerene boljem upravljanju slatkovodnimekološkim sustavima i njima pripadajućoj biološkojraznolikosti, vodnim bogatstvima i močvarnimpodručjima. Ona teži suradnji u radu s nacionalnim iinternacionalnim organizacijama u njihovimpostojećim i u budućnosti planiranim aktivnostima nalokalnoj razini i na razini porječja.

• Razviti međusektorsku suradnju na lokalnoj,nacionalnoj i međunarodnoj razini da bi seunaprijedilo integrirano upravljanje biološkomraznolikosti, močvarnim područjima i porječjima.

• Uspostaviti mrežu za razmjenu znanja da bi seproduktivno razmijenila iskustava i dobre prakseizmeđu različitih sektora i dionika.

• Pojačati svijest o tome da je integriranoupravljanje porječjem moguće.

• Osnažiti sposobnost pojedinih država i agencija.

• Analizirati i prikupiti sve potrebne informacije kojeće biti kvalitetna podloga za sastanke i rasprave obiološkoj raznolikosti, močvarnim staništima ivodnim bogatstvima

Za više informacija posjetite:http://www.riverbasin.org.

8. Operativni cilj 2. 2. Strateškog plana 1997. -2002., odobren na VI. konferenciji državapotpisnica 1997. - 2002., nalaže tim državama«uključivanje zaštite i razumnog korištenjamočvarnih područja…u nacionalno, regionalno ilokalno planiranje i donošenje odluka oiskorištavanju prostora, upravljanju podzemnimvodama, porječjem i obalnom zonom te u svedrugo upravljanje prirodnim bogatstvima».

9. Integrirano upravljanje vodnim bogatstvimazasniva se na stajalištu da je voda sastavni dioekološkog sustava, prirodno bogatstvo i

Institucionalni okvir

Integrirano upravljanje porječjem




15

social and economic good, whose quantity andquality determine the nature of its use (Agenda21, United Nations, 1992).Awater source that isreliable, in terms both of its quantity and itsquality, is a prerequisite for the survival ofhuman civilization and socio-economicdevelopment. Water scarcity, gradualdeterioration, aggravated pollution andinfrastructure development has increasinglycreated conflicts over the different uses of thisresource. The river basin managementapproach is an example of an incentive-basedparticipatory mechanism for solving conflictsand allocating water between competing users,including natural ecosystems.

10. A critical requirement for integrated river basinmanagement is the introduction of land use andwater planning and management mechanismswhich focus at the river basin scale. There is alsoa need to include consideration of the ecologicalrequirements of marine and coastal systemsthat are influenced by catchment discharges.There are many steps involved in promoting theintegrated approach of water resourcesmanagement. One of the key issues identified isthe division of management responsibilities forone river basin between different administrativeauthorities, resulting in fragmented approachesto water resources planning and management. Itis important to realise that water resourceplanning and management is a multidisciplinaryprocess and therefore has to be promoted as acollaborative framework among all the relevantagencies operating nationally and thoseinvolved within the river basin itself, as well aslocal communities.

11.Another key issue is the lack of awareness of thecross-sectoral nature of water problems and theneed for a new development paradigm towardsin tegra t ing the techn ica l , economic ,environmental, social and legal aspects of waterm a n a g e m e n t . T h e d e v e l o p m e n t o fadministrative units in water resourcemanagement has to coincide with river basins’boundaries instead of political boundaries. Thelack, or inadequacy, of water legislation andpolicies is another stumbling block to integratedmanagement of river basin and optimal use ofwater resources.

12.The following guidelines should be noted:

Section A

Guidelines for Contracting Parties relating tointegrated river basin management

A1 Identify the key barriers to integrated river basin

društveno i gospodarsko dobro, a svojomkakvoćom i količinom određuje kako će bitiiskorištavano. (Agenda 21, Ujedinjeni narodi,1992.). Izvor vode, koji je i kakvoćom i količinompouzdan, preduvjet je opstanka ljudske civilizacijei društveno-gospodarskog razvitka. Nedostatakvode, njezino postupno kvarenje, pojačanoonečišćenje i razvoj infrastrukture s vremenom suizazvali sukobe između različitih načina korištenjatoga bogatstva. Načelo upravljanja porječjemprimjer je mehanizma motiviranog sudjelovanjakako bi se razriješili sukobi i raspodjele vodnihbogatstava sukobljenim dionicima, uključujući iprirodne ekološke sustave.

10.Glavni je preduvjet integriranog upravljanjaporječjem uvođenje prostornoga planiranja iplaniranja korištenja vodnih bogatstava, temehanizama upravljanja koji se usredotočuju naporječje. U obzir treba uzeti i potrebe morskih iobalnih ekosustava u koje se porječje ulijeva.Mnogo je koraka uključeno u uvođenjeintegriranog pristupa upravljanja porječjem.Jedan je od ključnih problema i podjelaodgovornosti za upravljanje jednim porječjem višerazličitih upravnih tijela, a posljedica jenejedinstven pristup planiranju i provedbiupravljanja porječjem. Nužno je shvatiti da suplaniranje upravljanja i provedba upravljanjavodnim bogatstvima multidisciplinaran proces i daih zato treba spoznati kao okvir suradnje izmeđurelevantnih nacionalnih ustanova i onih koje suzadužene za porječje te lokalne zajednice.

11.Sljedeći je ključni problem nedostatak svijesti otome da su problemi vodnih bogatstavameđusektorski i da treba stvoriti novi razvojnimodel koji će ujediniti tehničke, gospodarske,ekološke, društvene i pravne aspekte upravljanjavodnim bogatstvima. Ovlasti upravnih jedinica uupravljanju vodnim bogatstvima trebaju sepodudarati s granicama porječja, a ne s političkimgranicama. Nedostatak ili neprikladnostzakonodavstva o vodnim bogatstvima još je jedankamen spoticanja na putu k integriranomupravljanju porječjem i najprimjerenijemiskorištavanju vodnih bogatstava.

12. Smjernice na koje treba obratiti pozornost:

Odjeljak A

Smjernice državama potpisnicama zaintegrirano upravljanje porječjem

A1 Prepoznati i ukloniti ključne zapreke integriranom



16

management and promotion of land and wateruse planning/management within a river basinand work to overcome them.

A2 Develop consultative processes which involvethe various sectors and institutions responsiblefor water management, environmental protectionand agriculture (at least) and a basin-wide planfor the conservation, utilisation and managementof the water resources.

A3 Integrate wetland conservation into river basinmanagement to benefit management goals, suchas water supply, flood management, pollutionmitigation and the conservation of biologicaldiversity.

A4 Promote the protection and restoration ofwetland areas, and their biodiversity, within riverbasins.

A5 Develop appropriate and socially acceptablecost-sharing mechanisms to cover costsinvolved in the management of river basins.

A6 Promote the establishment of appropriatemechanisms to bring together all major groupsinvolved in river basin management such asgovernment, municipalities, water regulatorybodies, academic institutions, industries,farmers, local communities, NGOs, etc., tocontribute towards the management of thebasin.

A7 Promote appropriate education and publicawareness schemes as effective tools forintegrated management of river basins. [(SeeResolution VIII.31 on the Convention’s CEPAProgramme, incorporated in Handbook 6.)]

Development and strengthening of policy andlegislation for integrated water resourcesmanagement

13.The shift towards integrated water resourcesmanagement on a river basin scale requires thesupport of appropriate legislation and policyinstruments, including economic instrumentssuch as water pricing policies (e.g., “user pays”and “polluter pays”). Contracting Parties need toput in place appropriate national water policiesand legislation to enable and facilitate theplanning and integrated management of waterresources. These policies need to be harmonisedwith related policies where they exist such asNational Wetland Policies, National EnvironmentPlans, National Biodiversity Strategies,international agreements and legislativeframeworks.

upravljanju porječjem i zapreke provedbiprostornog planiranja i upravljanja vodnimbogatstvima porječja.

A2 Razviti savjetodavne procese u kojima sudjelujurazličiti sektori i ustanove odgovorne za upravljanjevodnim bogatstvima, zaštitu okoliša i poljodjelstvo(barem one) i plan za zaštitu, korištenje iupravljanje vodnim bogatstvima porječja.

A3 Uključiti zaštitu močvarnih područja u upravljanjeporječjem tako da se vidi kako močvarnapodručja pomažu ostvarivanju ciljeva upravljanja,kao što su opskrba vodom, upravljanjepoplavama, smanjivanje onečišćenja i očuvanjebiološke raznolikosti.

A4 Potaknuti zaštitu i obnovu močvarnih područja injihove biološke raznolikosti na porječje.

A5 Razviti prikladan i društveno prihvatljivmehanizam podjele troškova kako bi se pokrilitroškovi upravljanja porječjem.

A6 Potaknuti uspostavu prikladnoga mehanizma kojiće omogućiti suradnju svih glavnih skupinauključenih u upravljanje porječjem, poputdržavnih, županijskih i općinskih vlasti, tijela zaupravljanje vodama, akademskih ustanova,industrije, ratara, lokalne zajednice, NVU-a itd., au svrhu njihova doprinosa upravljanju porječjem.

A7 Potaknuti razvoj odgovarajućih programa i načinaprosvjećivanja za podizanje društvene svijesti opotrebi integriranog upravljanja porječjem. [(Uskladu s rezolucijom VIII.31 “Programukomunikacije, edukacije i podizanja svijesti(CEPA)» Ramsarske konvencije koji je opisan uPriručniku 6.)]

Razvoj i jačanje zakonodavstva za integriranoupravljanje vodnim bogatstvima

13.Pomak prema integriranom upravljanju vodnimbogatstvima na razini porječja ovisi i o postojanjuodgovarajućih zakonskih podloga i političkihinstrumenata, a koji uključuju i gospodarskeinstrumente poput politike plaćanja vode (npr.«korisnik plaća» ili «onečišćivač plaća»). Državepotpisnice trebaju osigurati odgovarajućunacionalnu politiku vodnoga gospodarstva izakonodavstvo koje će omogućiti i potaknutiplaniranje i provođenje integriranog upravljanjavodnim bogatstvima. Ta politika treba bitiusklađena s postojećim politikama ako takvepostoje, poput nacionalne politike za močvarnapodručja, nacionalnog plana za okoliš,nacionalne strategije biološke raznolikosti te smeđunarodnim sporazumima i zakonskimokvirima.




17

also consult:

Handbook 2

National Wetland Policies

14. In view of the fact that adequate policies atnational and sub-national levels are essentialto guide the proper development,conservation, administration and use of riverbasins, it is imperative that all ContractingParties formulate effective overall policies onthe following:

14.1 Allocation of water for the maintenance of allecosystems including marine and coastalecosystems;

14.2 Issuance of permits for water abstraction anduse;

14.3 Domestic and industrial water use, treatmentof effluent and the safe discharge of effluent;

14.4 Agricultural water use, mitigation of effects oflarge water management structures, return ofwater, limitations of pesticide and other agro-chemical use;

14.5 Determination of water quality standards foruse for various purposes;

14.6 Rules and regulations regarding abstractionand use of groundwater;

14.7 Tariff policies for drinking water supply,agriculture, industrial and other water uses;

14.8 Land and water conservation;

14.9 Integration of water and wetland conservationwi th in the nat ional soc ioeconomicdevelopment agenda;

14.10 Invasive species which have an impact onwater.

15. The following guidelines should be noted:

Section B

Guidelines for Contracting Parties on thedevelopment and strengthening of policy and

legislation for integrated water resourcesmanagement

B1 Incorporate wetland management issues intoexisting water or river basin managementpolicies and also incorporate water resourcemanagement issues into National WetlandPolicies and similar instruments (see ResolutionVII.6, Ramsar COP7).

B2 Review existing legislation and, as appropriate,develop new legislation to facilitate the

pogledajte i:

Priručnik 2

Nacionalne politike za močvarna područja

14. Činjenica da je prikladno zakonodavstvo nanacionalnoj i subnacionalnoj razini nužno zaprihvatljiv razvitak, očuvanje, upravljanje ikorištenje porječja, naglašava potrebu da svedržave potpisnice oblikuju djelotvornuzakonsku podlogu za:

14.1 raspodjelu vode tako da se osiguraju dovoljnekoličine za opstanak svih vodenih ekološkihsustava, uključujući i morske i obalne ekološkesustave;

14.2 pribavljanje dozvola za vodozahvate;

14.3 uporabu vode u domaćinstvima i industriji,obradu otpadnih voda i sigurno ispuštanjeotpadnih voda;

14.4 uporabu vode u ratarstvu, umanjivanjeposljedica velikih,vodnih građevina, ispuštanjeotpadnih voda, ograničavanje uporabepesticida i drugih kemikalija u ratarstvu;

14.5 određivanje standarda kakvoće vode zarazličite uporabne namjene;

14.6 pravila i regulative za crpenje i korištenjepodzemnih voda;

14.7 politiku naplate potrošnje vode za piće,ratarstvo, industriju i druge namjene;

14.8 zaštitu tla i vode;

14.9 uključivanje očuvanja vodnih bogatstava imočvarnih područja s ugradnjom u nacionalnidruštveno-gospodarski razvojni plan;

14.10 invazivne vrste koje utječu na vodu.


Odjeljak B

Smjernice državama potpisnicama za razvoj ijačanje politike i zakonodavstva radi

integriranog upravljanja vodnim bogatstvima

B1 Uklopiti problematiku upravljanja močvarnimpodručjima u postojeću politiku upravljanjavodnim bogatstvima i porječjem, te uklopitipolitiku upravljanja vodnim bogatstvima unacionalnu politiku za močvarna područja i drugeslične zakonske instrumente (u skladu srezolucijom VII.6, 7. država potpisnicaRamsarske konvencije).



18

implementation of key policy issues such as theestab l ishment of River Boards andCommissions; introduction of economicincentives and disincentives, regulation ofactivities which may negatively affect watermanagement. (See Resolution VII.7 on Lawsand Institutions, incorporated in Handbook 3.)

B3 Develop a comprehensive National Water Policyor National River Basin Management Policy toregulate activities within river basins andintegrate wetland management into the policyand local strategies/action plans. Handbook 4River basin management 9 Establishment ofriver basin management authorities andstrengthening of institutional capacity

B4 Recognizing that socio-economic developmentis often critically dependent on the protection ofaquatic ecosystems, encourage differentsectors [(such as conservation, water, economicdevelopment)] to collaborate in allocating orsecuring sufficient resources to implementpolicies and legislation for integrated waterresources management.

B5 Develop appropriate incentive measures [seeResolutions VII.15 and VIII. 23], such asdemand management and water pricingstrategies to promote water conservation andmore efficient and socially acceptable allocationof water resources.

B2 Ispitati postojeće zakonodavstvo i prema potrebirazviti novo, koje će olakšati rješavanje bitnihproblema kao što su uspostava odbora i komisijeza rijeke, uvođenje gospodarskih poticaja iograničenja, uređivanje aktivnosti koje moguimati negativne posljedice na upravljanjevodama. (u skladu s rezolucijom VII.7 Zakoni iinstitucije u Priručniku 3.)

B3 Razviti sveobuhvatnu nacionalnu politiku zaupravljanje vodama ili nacionalnu politiku zaupravljanje porječjima radi uređivanja aktivnostiunutar porječja i uključivanje upravljanjamočvarnim područjima u politiku, lokalnestrategije i akcijske planove.

B4 Imajući na umu da društveno-gospodarski razvojčesto kritično ovisi o zaštiti vodenih ekološkihsustava, potaknuti različite sektore [(poputzaštite, vodnoga gospodarstva, razvojaprivrede)] da surađuju u raspodjeli i osiguravanjudovoljnih sredstava za provedbu politike izakonodavstva za integrirano upravljanjevodnim bogatstvima.

B5 Razviti prikladne mjere poticaja [vidjeti rezolucijeVII.15 i VIII.23] kakve su upravljanje izdavanjemdozvola za uporabu i određivanjem cijena vodešto će poticati zaštitu voda i uspješniju idruštveno prihvatljiviju raspodjelu vodnihbogatstava.

U Komisiju za rijeku Mekong uključene suKambodža, Kina, Laos, Mianmar, Tajland i Vijetnamkoje surađuju kako bi se postiglo integriranoupravljanje vodnim bogatstvima toga velikog riječnogsustava. Fotografija: Ramsar/H. Lethier

The Mekong River Commission involves Cambodia,China, Laos, Myanmar, Thailand and Viet Nam,working together for the integrated water resourcemanagement of this major river system. Photo:Ramsar/H. Lethier




19

Establishment of river basin managementauthorities and strengthening of institutionalcapacity

16. The institutional structures in place for land andwater use should permit the integratedmanagement of river basins as single units.Fundamental changes in the administrativestructure of water resource management can beachieved through a step by step process. Thefirst step is to establish a process of cooperationand collaboration between the agenciesresponsible for water resources management,environmental protection, agriculture, etc.Subsequently, representatives of theseagencies assist in the establishment of acoord inat ing author i ty that assumesresponsibility for managing water resources andthe wetlands of the river basin.

Additional informaton

Management of water andwetland resources in the Murray-

Darling Basin, Australia

The Murray-Darling Basin covers an area in excess ofone million square kilometres, approximately oneseventh of the land area of Australia. It forms part ofthe territorial area of four States and supplies almostthree-quarters of all water used for domestic,industrial and agricultural purposes inAustralia.

The River Murray Commission was established in1917 with responsibility for building, operation andmanagement of water storages, weirs and lockswithin the Murray River system, in order to regulatethe river as a basis for further development ofagriculture and commerce in inland Australia. In the1960s, concerns developed about other resourcemanagement issues across the Basin and this led tothe establishment, in 1985, of the Murray-DarlingBasin Ministerial Council. The Council includesMinisters of the various State Governments and theCommonwealth Government responsible for water,land and the environment in the Basin. It sets policyand broad directions for planning and management ofthe land, water and environmental resources of theBasin, with the specific goals of maintaining andimproving water quality, controlling and preventingland degradation, rehabilitating land resources wherepossible, and conserving the natural environment ofthe Basin.

The Council established a 21-member CommunityAdvisory Committee to provide independent advicefrom the various communities across the Basin onnatural resource management programmes and

Organizacija ustanova mjerodavnih zaupravljanje porječjem i jačanje njihovakapaciteta

16. Način organizacije i funkcioniranja ustanovazaduženih za korištenje prostora i vodnihbogatstava treba omogućiti integriranoupravljanje porječjem kao jedinstvenomcjelinom. Temeljne promjene u upravnimstrukturama za upravljanje vodnim bogatstvommogu se ostvariti korak po korak. Prvi je korakuspostaviti suradnju između tijela odgovornihza upravljanje vodnim bogatstvima, zaštituokoliša, ratarstvo itd. Postupno, predstavnici tihtijela sudjeluju u uspostavi koordinacijskogtijela koje preuzima odgovornost za upravljanjevodnim bogatstvima i močvarnim područjima uporječju.

Dodatne informacije

Upravljanje vodnim bogatstvima imočvarnim područjima u porječju

Murray i Darling, Australija

Porječje rijeka Murray i Darling prostire se na više odmilijun četvornih kilometara i zauzima više od jednesedmine površine Australije. Porječje pokrivadijelove područja četiriju saveznih država i osiguravagotovo tri četvrtine vode potrebne za domaćinstva,industriju i ratarstvo.

Povjerenstvo za rijeku Murray osnovano je 1917.kako bi se nadzirala gradnja, funkcioniranje iupravljanje spremnicima za vodu, bunarima ibranama u njezinu porječju, s namjerom nadzora nadrijekom kao osnovom budućeg razvoja ratarstva itrgovine u unutrašnjosti Australije. Skrb zaupravljanje prirodnim bogatstvima porječja jačala je60-ih godina prošlog stoljeća, a 1985. osnovano je iMinistarsko vijeće za rijeke Murray i Darling. ČlanoviVijeća su ministri iz vlada različitih saveznih država iministri iz savezne vlade, odgovorni za vodu,zemljište i okoliš porječja. Vijeće određuje politiku iusmjerava prostorno planiranje i upravljanje vodnimbogatstvima i okolišem s osobitim ciljevimaodržavanja i poboljšavanja kakvoće vode, nadzora isprječavanja degradacije vrijednosti prostora,popravka stanja prostornih vrijednosti gdje je tomoguće i zaštite prirode na području porječja.

Vijeća je osnovalo Savjetnički odbor s 21 članom, kojibi trebao prikupiti neovisne prijedloge o problemima iprogramima za upravljanje prirodnim bogatstvima izrazličitih lokalnih zajednica cijeloga porječja. Članovi



20

issues. The members of thisAdvisory

Committee are drawn from representatives ofregional and special interest groups, includingcatchment management groups, environment andconservation groups, and other communityorganizations. The executive arm of the MinisterialCouncil is the Murray-Darling Basin Commission, anautonomous organization with responsibilities to eachof the par t ic ipat ing Governments. TwoCommissioners are provided from each of theseGovernments, normally representing the relevantdepartments responsible for land, water andenvironment management for each of thejurisdictions. The Commission is responsible forproviding administrative support and advice to theMinisterial Council, managing the distribution of RiverMurray waters to each of the States according to theagreed sharing principles, and administering variousapproved strategies for resource management withinthe Basin. Specific water responsibilities of theCommission include regulation of the Murray River,water quality monitoring, coordination of rivermanagement throughout the Basin, andencouragement of practices to improve land use,water quality and waste treatment.

The Commission also works with each of theGovernments and their relevant departments tocoordinate improved land and environmentalmanagement pro-grammes within their areas ofresponsibility, encouraging joint government actionsand monitoring programmes within individual Stateswhich may have an impact on other parts of the Basin.

Full text of the case study ‘Optimising the use ofwetland benefits in river basin management: a casestudy from the Murray-Darling Basin, Australia’ by K.A. Ritchie and R. F. James, is available from theRamsar Convention’s Web site:

http://ramsar. org/wurc_index.htm.

Savjetničkog odbora su predstavnici regionalnih iposebnih interesnih skupina, uključujući i one kojeupravljaju porječjem, te predstavnici skupina zazaštitu prirode i okoliša i drugih udruga civilnogdruštva.

Izvršni je ogranak Ministarskog vijeća Komisija zaporječje rijeka Murray i Darling, kao autonomnaorganizacija, odgovorna svakoj od uključenih vlada.Svaka vlada odredila je u Komisiju po dva člana kojinajčešće dolaze iz uprava odgovornih za prostornoplaniranje, vodno gospodarstvo i zaštitu okoliša.Komisija je savjetodavna služba Ministarskog vijeća iprema unaprijed dogovorenim načelima upravljaraspodjelom vode iz rijeke Murray svakoj odsaveznih država, a različitim strategijama upravlja ibogatstvima porječja. Komisija je osobito odgovornaza uređivanje toka rijeke Murray, praćenje kakvoćevode, koordinaciju upravljanja rijekama i za poticanjepraksa koje pridonose boljem iskorištavanjuprostora, boljoj kakvoći vode i poboljšanjugospodarenja otpadnim vodama.

Komisija surađuje sa svakom od vlada i s njihovimmjerodavnim upravama radi koordinacije programaupravljanja prostorom i okolišem te potiče zajedničkedjelatnosti i programe praćenja stanja u onimdržavama koje programima upravljanja utječu nadruge dijelove porječja.

Cjelokupni tekst oglednoga primjera “Optimizacijakorištenja dobrobiti močvarnih područja u upravljanjuporječjem: Ogledni primjer porječja Murray i Darling,Australija, autora K. A. Ritchiea i R. F. Jamesa,dostupan je na internetskoj stranici Ramsarskekonvencije:

http://ramsar. org/wurc_index.htm .

Ramsarsko područje Riverland i rezervat biosfereBookmark, dijelovi porječja rijeka Murray i Darling ipodručje na kojemu je zbog pogoršanja kakvoće tlanarasla razina slanih podzemnih voda.

Fotografija: B. Phillips

Urednikova napomena: Ovaj je tekst isti kao i u prvomizdanju.

The Riverland Ramsar site and Bookmark BiosphereReserve, part of the Murray-Darling Basin and a site wherethe impact of land degradation is witnessed through risingsaline groundwater.

Photo: B. Phillips

Editor’s note: This text has not been updated since the firstedition.




21


Section C

Guidelines for Contracting Parties for theestablishment of river basin management

authorities and strengthening of institutionalcapacity

C1 Set standards and objectives to be achieved(such as water quality and quantity, physicalefficiencies in water use and healthy wetlandecosystems within a river basin) anddetermine the options and costs of achievingthese objectives.

C2 Make mu l t i - s takeho lde r r i ve r bas inmanagement authorities responsible forpreparing river basin management plans.

C3 Where appropr ia te , the r i ve r bas inmanagement authorities should consider thedevelopment of cost sharing formulas (suchas beneficiaries pay, river basin residentlevies, government subsidies, environmentalcosts of degradation/ “impacter pays”, etc.) toraise the funds needed for integrated riverbasin management, or alternatively seekthese resources from the developmentassistance community.

C4 Develop mechanisms to facilitate the transferof resources from downstream beneficiariesto the protection and management of uppercatchments and other critical areas.

C5 Provide training for water/wetland managersat all levels to understand and implement theconcepts of integrated water resource andriver basin management, including theimportance of wetlands.

C6 Provide adequate financial resources toensure effective operation of organizationscharged with planning and management ofwater resources, river basin management andwetland conservation and, as appropriate,seek resources from alternative sources,such as debt swap for nature arrangementsand the establishment of national or local trustfunds.

C7 Strengthen and maintain the capabilities oflocal institutions (universities, researchinstitutions and water management agencies)to undertake comprehensive water demandassessments which include ecological waterdemands.

C8 Strengthen the protection of the uppercatchment and other critical areas elsewherein the river basin through their inclusion inprotected area systems or development of


Odjeljak C

Smjernice državama potpisnicama zaorganizaciju ustanova mjerodavnih zaupravljanje porječjem i jačanje njihova

kapaciteta

C1 Odrediti standarde i ciljeve koji se žele postići(npr. kakvoća i količina vode, djelotvornokorištenje voda i zdravi močvarni ekološkisustavi unutar porječja) te postupke i cijenupostizanja tih ciljeva.

C2 Organizirat i t i je lo za pripremu planaupravljanja porječjem koje će biti sastavljenood predstavnika različitih dionika.

C3 Ondje gdje je prikladno, tijelo za upravljanjeporječjem treba razmotriti kako će prikupitisredstva potrebna za integrirano upravljanjeporječjem tako da se podijele troškovi (poputshema “korisnik plaća”, pristojba koju plaćajustanovnici porječja, državnih potpora,naknada troškova degradacije – shema“korisnik (onečišćivač) plaća” itd.) ili, kaoalternativu, potražiti ta sredstva u razvojnimfondovima zajednice.

C4 Osigurati mehanizme koji će omogućitiprijenos prirodnih bogatstava od korisnika izdonjih (nizvodnih) dijelova porječja premagornjim (izvorišnim) dijelovima porječja idrugim kritičnim područjima, a u svrhu zaštite iupravljanja.

C5 Osigurati naobrazbu onima koji upravljajuvodnim bogatstvima i močvarnim područjimana svim razinama kako bi prihvatili potrebu inačela provedbe integriranog upravljanjavodnim bogatstvima i porječjem, uključujući iprosv jeć ivanje o važnost i močvarn ihpodručja.

C6 Osigurati dovoljna novčana sredstva koja ćeomogućiti uspješno djelovanje organizacijazaduženih za planiranje upravljanja i zaupravljanje vodnim bogatstvima i porječjem tezaštitu močvarnih područja, a ako jeprikladno, osigurati sredstva iz različitihizvora, npr. uspostavom državnih ili lokalnihzaklada.

C7 Ojačati i očuvati mogućnosti lokalnihustanova (sveučilišta, istraživačkih zavoda iagenci ja za upravl janje vodama) dasveobuhvatno procjenjuju potrebe za vodom,uključujući i potrebe ekološkog sustava.

C8 Pojačati zaštitu gornjih dijelova porječja i drugih



22

special management strategies.

C9 Promote the inclusion of staff within river basinmanagement authorities who have expertise inthe ecological functions of wetlands.

Involvement of stakeholders, communityparticipation and public awareness

also consult:Handbook 5Participatory management

18. An important element within the concept ofintegrated river basin management is thatplanning and management institutions work withand for the entire community of water users inthe basin, including wetland users and wildlife,as well as relevant stakeholders outside the riverbasin. In order to identify the needs andconcerns of all water users, public participationin the planning and management of waterresources is an important goal.

19. Until relatively recently there was littleconsultation on river basin and water resourceplanning in many countries. A management shifthas taken place with a greater role beingprovided for civil society, with recent experienceshowing that effective collaboration betweenagencies and local people increases the chanceof success in achieving effective river basinplans. Early consultations with the public canalso help identify previously unknown uses andvalues of resources in the basin and helpdetermine the relative importance of differentvalues.

20. The local community can play an important rolein managing and monitoring wetlands andrivers. Several programmes to involvecommunity groups in wetland and river basinmanagement already exist. For example, the


Task Force on Integrated RiverBasin Management for the

Yangtze River

The Yangtze is the third longest river in the world,with a length of 6,300 kilometres and a catchment of1.8 million km2. It runs through eleven provinces ofChina, and more than 400 million people depend

osjetljivih mjesta na njegovu području tako da seproglase posebno zaštićenima ili da se na njimaprimjenjuju posebne strategije upravljanja.

C9 Potaknuti zapošljavanje djelatnika sa znanjima oekološkim funkcijama močvarnih područja utijela ovlaštena za upravljanje porječjem.

Rijeka Yangtze po duljini je treća rijeka na svijetu,duga 6300 km, s površinom porječja od 1,8 milijunakm2. Ona teče kroz jedanaest kineskih provincija, a onjoj ovisi više od 400 milijuna ljudi kojima osigurava

Uključivanje dionika, sudjelovanje zajednice isvijest javnosti

pogledajte i:Priručnik 5Upravljanje uz sudjelovanje

18. Suradnja ustanova koje planiraju upravljanje ionih koje provode planove upravljanja s cijelomzajednicom korisnika unutar porječja, uključujućii korisnike močvarnih područja i biološkuraznolikost te relevantne dionike izvan porječjavažna je u konceptu integriranog upravljanjaporječjem. Sudjelovanje javnosti u procesuplaniranja i upravljanja vodnim bogatstvimavažno je jer omogućuje da se prepoznaju potrebei zahtjevi za vodom svih korisnika.

19. U mnogim su se zemljama sve do nedavnoveoma malo dogovarali pri planiranju korištenjaporječja i vodnih bogatstava. Pomak uupravljanju dogodio se kad je civilnom društvupridano veće značenje, a nedavna iskustvapokazuju da bolja suradnja ustanova i lokalnogstanovništva povećava izglede da planoviupravljanja porječjem budu uspješni. Ranozapočete konzultacije s javnošću pomažu uprepoznavanju dotad nepoznatih oblikakorištenja prostora i vrijednosti bogatstvaporječja te pomažu u određivanju važnosti tihvrijednosti.

20. Lokalna zajednica može imati važnu ulogu uupravljanju i praćenju stanja močvarnih područjai vodotoka. Ima nekoliko programa koji potičuuključivanje lokalne zajednice u proceseupravljanja močvarnim područjima i porječjem.Na primjer,

Dodatne informacije

Radna skupina za integriranoupravljanje porječjem rijeke

Yangtze




23

upon it for their livelihoods and well-being.

Nonetheless, the Yangtze is undergoing seriousthreats from a number of directions. The key issuesinclude the loss of natural wetland functions due tofragmentation and degradation; upstream erosionleading to accelerated downstream siltation; lack ofknowledge amongst decision-makers about thefunctions and values of wetlands; the failure ofdevelopment and land-use policies; and variousinstitutional conflicts.

After the devastating floods of 1996 and 1998 (in1998 alone, more than 4,000 people lost their livesand damage reached an estimated US$ 25 billion),the Chinese government issued the so-called ‘32character policy’ aimed at reducing flood threats byworking with nature rather than fighting it.Interventions include:

Aban on logging in the upper catchments

Returning cultivated steep slopes to forest

Restoring wetlands in the Yangtze floodplain

Reinforcing embankments

Maintaining river courses, e.g. by dredging

Relocating settlements from flood-prone areas tohigher ground safe from flooding

River systems are by nature integrated systems, buttoo frequently they have been managed by manyisolated stakeholders.

Cross-sectoral and cross-boundary conflicts areoften the main obstacles to river basin management.The Yangtze is a good example, because there arefour river-wide authorities: the Yangtze RiverResource Commission, the Yangtze FisheryManagement Commission, the Yangtze NavigationCommission, and the Yangtze Water ResourceProtection Bureau.

In order to remedy this situation, in 2002 theGovernment of China established an IntegratedRiver Basin Management Task Force for thepurpose of promoting the public welfare of riverbasins in China through better governance of waterresources, ecosystem management andbiodiversity conservation, and environmentmanagement through information sharing,demonstration and public participation.

The IRBM Task Force, composed of six national andsix international experts in relevant subjects, wasgiven a number of priority tasks intended to reachthis goal – 1) assess existing laws and regulationsand make recommendations to state legislationauthorities; 2) review existing river basinmanagement practices and assess theircoordination, and report both at the national leveland on the Yangtze River basin in particular; 3)promote relevant economic tools such as waterrights, water pricing, subsidies, compensation,

�

�

�

�

�

�

sredstva za život.

Unatoč tomu, rijeka Yangtze izložena je brojnimopasnostima različitog porijekla. Ključni su problemigubitak prirodnih funkcija močvarnog područja zbogfragmentacije i degradacije, erozija u gornjimdijelovima porječja koja uzrokuje povećano taloženjeu donjim dijelovima porječja, nedostatak znanja ovrijednostima i funkcijama močvarnih područja u onihkoji donose odluke, loša razvojna politika i lošapolitika korištenja prostora te različiti institucionalnisukobi.

Nakon strašnih poplava 1996. i 1998. godine (1998.poginulo je više od 4000 ljudi, a štete su premašile 25milijarda američkih dolara) kineska je vlada donijelatzv. politiku 32 znaka, namijenjenu rješavanjuproblema poplava u suradnji s prirodom, umjesto uborbi s njom. Odredbe su uključivale:

• zabranu sječe u gornjim dijelovima porječja

• pošumljivanje kultiviranih stepa

• obnovu močvarnih područja u poplavnoj dolinirijeke Yangtze

• ojačanje nasipa

• održavanje vodotoka uklanjanjem sedimenta

• preseljenje naselja iz poplavnih područja na viša,od poplave sigurna područja.

Riječni sustavi zbog svojih su osobina prirodniintegralni sustavi, ali prečesto njima upravlja mnogomeđusobno odvojenih dionika. Međusektorski iprekogranični sukobi često su glavna zaprekaintegriranom upravljanju porječjem. Rijeka Yangtzedobar je primjer takva stanja jer njome upravljajučetiri upravljačka tijela: Komisija za bogatstva rijekeYangtze, Komisija za upravljanje ribarstvom rijekeYangtze, Komisija za navigaciju rijekom Yangtze iUred za zaštitu vodnih bogatstava rijeke Yangtze.

Da bi prevladala takvo stanje, kineska je vlada 2002.osnovala Radnu skupina za integrirano upravljanjeporječjem kako bi se unaprijedila opća korist odporječja u Kini, što je ostvarivo boljim upravljanjemvodnim bogatstvima i ekološkim sustavima, zaštitomokoliša i biološke raznolikosti, a pomoću razmjeneinformacija, transparentnosti i sudjelovanja javnosti.

Radna skupina za integrirano upravljanje porječjem,koja se sastoji se od šest nacionalnih i šestmeđunarodno priznatih stranih stručnjaka zapojedina pitanja, dobila je brojne prioritetne zadatkekako bi ostvarila ovaj cilj – 1) ocijeniti postojećezakone i regulative i donijeti preporuke za promjenezakonodavstva, 2) razmotriti postojeću praksuupravljanja porječjem i ocijeniti njezinu koordinacijute o tome izvijestiti na državnoj razini, a osobito narazini porječja rijeke Yangtze; 3) unaprijeditiodgovarajuće gospodarske instrumente poput pravana vodu, cijene vode, poticaje, kompenzacije,



24

tradable permits, and green taxation; 4) promotestakeholder participation and communityinvolvement; 5) provide a platform for informationsharing, and finally, 6) establish and promotecommunication tools including workshops andpublications.

The approach to coordination that emerges from thisIRBM Task Force will be an important test of China’scapacity for institutional change. Elsewhere in theworld IRBM has been a decades-long undertaking tobreak down institutional barriers and addresssystem-wide management needs, and mostcountries are just beginning to take the kind ofecosystematic approach being encouraged by thisTask Force. This is a path-breaking effort withinChina, and hopes are very high for its success.

dozvole kojima se može trgovati i “zelene” poreze; 4)unaprijediti sudjelovanje dionika i sudjelovanjelokalne zajednice; 5) osigurati platformu za razmjenuinformacija i, napokon, 6) uspostaviti i unaprijeditiinstrumente komunikacije, uključujući radionice ipublikacije.

Način koordinacije koju zahtijeva funkcioniranjeRadne skupine za integrirano upravljanje porječjembit će i važan ispit sposobnosti Kine zainstitucionalne promjene. U drugim dijelovima svijetatakvim su radnim skupinama trebala desetljeća dasruše institucionalne zapreke i nametnu potrebuintegriranog upravljanja, a većina država tek počinjeprihvaćati takav pristup u čemu ih ohrabrujepostojanje ove radne skupine. To je za Kinu potpunonov pristup rješavanju problema, a nadanja u uspjehvrlo su velika.

Ensuring the wise use of the montane SanjiangyuanWetlands, pictured here, one of several sources ofwater for the Yangtze river, will contribute to theintegrated management of the Yangtze Basin.

Photo: Yang Xing

Osiguranje razumnoga korištenja planinskogamočvarnog područja Sanjiangyuan, jednog odnekoliko izvora vode rijeke Yangtze, pridonijet ćeintegriranom upravljanju porječjem rijeke Yangtze.

Fotografija: Yang Xing

Globalna mreža za prosvjećivanje o rijekama (engl.skraćenica GREEN) promiče aktivan pristup odgoja iobrazovanja o zaštiti okoliša uspješnim modelomedukacije o porječju. Ona usko surađuje sgospodarskim sektorom, vladinim ustanovama,nevladinim udrugama i drugim obrazovnimorganizacijama iz SAD-a i Kanade i sa 135nacionalnih koordinatora udruge GREEN udržavama širom svijeta.

Svrha te mreže je podizanje svijesti javnosti oodrživom upravljanju porječjima preko globalneedukacijske mreže. Ona podupire i prosvjećivanje

Global Rivers Environmental Education Network(GREEN) promotes an action-oriented approach toeducation based on a successful watershed (riverbasin) education model. It works closely withbusiness, government, community and educationalorganizations across the United States and Canadaand with GREEN Country Coordinators in 135countries around the globe.

The network aims to promote and improve the levelsof public knowledge through a global educationnetwork that promotes sustainable management ofriver basins. It also supports community-based




25

education through regional partnership activities.Refer to the Convention’s CEPA Programme[(Resolution VIII.31, Ramsar COP8)] for furtherconsideration of this approach.

lokalne zajednice poticanjem regionalnihpartnerstava. Za dodatne informacije o tom pristupupogledati “Program komunikacije, edukacije ipodizanja svijesti (CEPA)» [(Rezolucija VIII.31, 8.konferencija država potpisnica Ramsarskekonvencije]

Upravljanje močvarnim područjima kao integralnimdijelovima porječja katkada zahtijeva i regulacijuprotoka da bi se osigurale dovoljne količine vodepotrebne za očuvanje ekoloških funkcija.

Fotografija: B. Pambour

Managing wetlands as integral parts of river basinsmay mean regulating flows to ensure wetlandsreceive adequate water when it is needed tomaintain ecological functions.

Photo: B. Pambour



26


Section D

Guidelines for Contracting Parties relating tothe involvement of stakeholders, community

participation and public awareness [(Refer alsoto Resolutions VII.8 and VIII.31)]

also consult:

Handbook 6

Wetland CEPA

D1 Establish mechanisms to identify and involvestakeholders in planning and management ofriver basins and their wetlands, including areview of the land tenure arrangements withinthe river basin;

D2 Faci l i tate the act ive part ic ipat ion ofstakeholders, responding to their particularneeds, and sharing of authority andresponsibility for resource managementaccording to arrangements that are agreed byall parties;

D3 Provide fora for open discussion on river basinmanagement between water managementagencies and stakeholders, particularly localcommunities, to identify the issues, needs andproblems of the community;

D4 Document and promote sustainable wetlandand river basin management practicesdeveloped through traditional knowledge andskills;

D5 Support capacity building of community-basedorganizations and NGOs to develop skills formonitoring or management of resources withinriver basins, such as through the Global RiversEnvironmental Education Network (GREEN)model and programme;

D6 Develop and implement management planswhich take into account the goals andaspirations of the local stakeholders, includingthe consideration of fair and equitable sharing ofbenefits, as the success of such plans dependson the effectiveness of public participation andsupport;

D7 Identify, design and implement community-based demonstration projects and provideadditional economic incentives to the localcommunities;


Odjeljak D

Smjernice državama potpisnicama zauključivanje dionika, sudjelovanje lokalne

zajednice i podizanje svijesti javnosti[(Pogledati i rezolucije VII.8 i VIII.31)]

pogledajte i:

Priručnik 6

Wetland CEPA

D1 Uspostaviti mehanizme koji će prepoznatidionike i uključiti ih u procese planiranja iupravljanja porječjem i pripadajućim močvarnimpodručjima, uključujući i analizu načinaraspodjele korištenja prostora porječja;

D2 Potaknuti aktivno sudjelovanje dionika tako da seprepoznaju i njihove osobite potrebe uz podjeluovlasti i obveza za upravljanje prirodnimbogatstvima u skladu s dogovorima kojeprihvaćaju sve zainteresirane stranke.

D3 Osigurati platformu za otvorenu raspravu oupravljanju porječjem između ustanova zaupravljanje vodnim bogatstvima i ostalihkorisnika, a osobito lokalne zajednice, kako bi seprepoznali problemi i potrebe zajednice.

D4 Dokumentirati i unaprijediti tradicionalnu praksuodrživog upravljanja močvarnim područjima iporječjem, tj. onu koja se razvijala natradicionalnom znanju i vještinama;

D5 Poduprijeti jačanje kapaciteta udruga lokalnezajednice i nevladinih udruga kako bi im seomogućilo praćenje stanja ili upravljanjebogatstvima porječja, npr. uključivanje uprograme Globalne mreže za prosvjećivanje orijekama (GREEN) ili .slične programe.

D6 Razviti i provoditi planove upravljanja kojiuključuju ciljeve i želje lokalnih dionika, kao ielemente pravedne i ravnopravne raspodjeledobrobiti, jer uspjeh planova ovisi o djelotvornomsudjelovanju i potpori javnosti.

D7 Osmisliti i provesti ogledne projekte koji ćeuključiti lokalnu zajednicu i omogućiti joj dodatnegospodarske poticaje.

D8 Osmisliti i provesti komunikaciju te programepodizanja svijesti i prosvjećivanja o važnostizaštite močvarnih područja pri upravljanju




27

D8 Design and implement communication,awareness and education programmes on theimportance of wetland conservation to supportwater resources management, consistent withthe guidelines set out in the [Convention’s CEPAProgramme (Resolution VIII.31, incorporated inHandbook 6)];

D9 Develop awareness campaigns to minimisethose activities leading to the degradation ofriver systems, such as excessive and incorrectuse of inappropriate pesticides and fertilisers,poor sanitation, drainage of wetlands, andclearance of forests in the catchment.

In 1994, South Africa embarked on a process ofmajor reform of the water sector, including waterservices as well as water resources management. Aset of Water Law Principles was established througha broad national consultative process, and theseformed the basis for the drafting of the NationalWater Policy of 1997 and for the primary piece oflegislation governing water resources management,the National WaterAct of 1998.

The Water Law Principles of 1996 have far-reachingimplications for the protection and management ofwetlands, as does the legislation. The core principles

Assessment and enhancement ofthe role of wetlands in watermanagement

Hydrological functions

22. As indicated previously, wetlands perform a hostof ecological and hydrological functions. Theseinclude mitigating the impacts of floods, reducingerosion, recharging groundwater andmaintaining/improving water quality. As such,wetlands can be managed to secure a range ofobjectives in water resources management,such as to maintain water supply and quality, torecharge groundwaters, to reduce erosion, andto protect the human population from floods.


South Africa’s water legislationBy Heather McKay, Water Research

Commission, South Africa

vodnim bogatstvima, u skladu sa smjernicamapredstavljenim u [Programu komunikacije,edukacije i podizanja svijesti za zaštitumočvarnih područja (CEPA) Ramsarskekonvencije (Rezolucija VIII.31, uključena uPriručniku 6)];

D9 Razviti kampanje za podizanje svijesti o potrebiograničavanja aktivnosti koje rezultirajudegradacijom riječnih sustava, kao što suprekomjerno i nepravilno korištenje neprikladnihpesticida i gnojiva, loša higijena, isušivanjemočvarnih područja i sječa šuma na područjuporječja.

Godine 1994. Južna Afrika počela je provoditikorjenite reforme sektora za vode, uključujući ipreustroj postupaka upravljanja vodnim bogatstvima.Postavke zakona o vodama donesene su tijekomsavjetovanja na državnoj razini, a one su postale iosnova za donošenje nacionalne vodne politike g.1997., kao i za donošenje nacionalnoga zakona ovodama g. 1998., kao temeljnoga zakona zaupravljanje vodnim bogatstvima.

Postavke zakona o vodama, a poslije i samozakonodavstvo, od g. 1996. dalekosežno su utjecali

Procjena i jačanje ulogemočvarnih područja u upravljanjuvodnim bogatstvima

Hidrološke funkcije

22. Kao što je naznačeno u prethodnom tekstu,močvarna područja imaju mnoge ekološke ihidrološke funkcije. Močvarna područja smanjujuopasnost od poplava, smanjuju eroziju,održavaju razinu podzemne vode i kakvoću vode.Zbog tih se vrijednosti očuvanjem močvarnihpodručja postižu i važni ciljevi upravljanja vodnimbogatstvima, tj. osigurava se opskrbakvalitetnom vodom, čuvaju se podzemne vode,izbjegava se erozija, a stanovništvo se štiti odpoplava.

Dodatne informacije

Napisala Heather McKay, Komisija zaistraživanje voda, Južna Afrika

Vodno zakonodavstvo u JužnojAfrici



28

are related to equity and sustainability:

It is accepted that all people should have equitableaccess to water and the benefits that waterprovides, including not only economicdevelopment through offstream use of water, butalso the suite of goods and services supported bythe instream use of water.

It is recognized that aquatic ecosystems are theactual resource base from which water and thebenefits of water use are derived, and that in orderto manage water in all its forms in the hydrologicalcycle, it is necessary to manage water resourcesas whole ecosystems. There is an implicitassumption that water resources do not have toremain in a pristine state: in fact, water resourcesmust be utilized for the benefit of people, but thesustainability principle requires that this must notlead to irreversible damage and loss of options forfuture generations.

�

�

na zaštitu i upravljanje močvarnim područjima. Glavnanačela utemeljena su na jednakosti i održivosti:

• Prihvaćeno je da svi ljudi trebaju imati pravo napristup vodi i korištenje svih dobrobiti koje vodapruža.

• Prepoznalo se da su upravo vodeni ekološkisustavi izvor iz kojega potječe i voda i sve njezinedobrobiti, a da bi se njom upravljalo u svimnjezinim oblicima tijekom hidrološkoga ciklusa,nužno je upravljati vodnim bogatstvima kaocjelovitim ekološkim sustavom. Ima mišljenja davodna bogatstva ne trebaju ostajati u svomprijašnjem, prirodnom stanju: činjenica je davodna bogatstva treba iskorištavati za dobrobitčovječanstva, ali načelo održivosti zahtijeva dakorištenje ne smije voditi nepovratnoj šteti i gubitkumogućnosti za buduće naraštaje.




Zakon o vodama Južne Afrike uviđa potrebuodrživoga korištenja vodnih bogatstava za dobrobitstanovništva; poljodjelstvo u Ramsarskom područjuKosi Bay u JužnojAfrici uvjet je opstanka.

Fotografija: Donovan Kotze

South Africa’s water law recognizes the need to usewater resources sustainably for the benefit ofpeople; subsistence cultivation at the Kosi BayRamsar Site in SouthAfrica.

Photo: Donovan Kotze

29

�

�

�

�

South African water law recognizes riverine,wetland, estuarine and groundwater ecosystems,which must be protected in order to ensuremaintenance of the desired goods and serviceswhich water resources can provide. The keyprotection tools are the Reserve (water quantityand water quality), the water resource class, andthe resource quality objectives which are set for aparticular river reach, wetland or estuary.

The Reserve is defined as the quantity andassurance of water, as well as the quality of water,required to fulfil basic human needs and protectaquatic ecosystems to secure ecologicallysustainable development. The water required tomeet the Reserve is the only right remaining underSouth African law – all other water use isauthorized through schedules, generalauthorizations, or limited-period licenses withvarious conditions attached. The Reserve for awater resource must be determined and taken intoaccount before any water use can be consideredfor authorization.

The Water Act of 1998 provides for a nationalclassification system for water resources. Withinthis system, some water resources may beclassified as requiring a high level of protectionbecause of their economic, social and ecologicalvalue to society, and then the Reserve would becorrespondingly more conservative, withadditional safety factors built in to itsdetermination. In some water resources, it may benecessary to trade off protection of the ecosystemagainst short-term imperatives for economic orsocial development, and these resources might beassigned a lower class and a correspondinglylower Reserve. They would still be affordedprotection, but without the additional safety factors.

Resource quality objectives include not onlywater quantity and quality, but also the habitatand biotic characteristics which are necessary toensure a particular desired level of aquaticecosystem health and function, and hence adesired level of goods and services.

For the protection of wetlands, the South Africanwater legislation provides an immensely valuabletool which complements environmental andconservation policy by ensuring priority andprotection for the water-related aspects of wetlands,and by formally recognizing the important role thatwetland ecosystems play in maintaining the full suiteof goods and services associated with water, not justwater for abstraction and offstream use.

• Južnoafrički zakon o vodi prepoznaje potrebuzaštite riječnih, močvarnih, estuarijskih ipodzemnih ekoloških sustava da bi se sačuvalesve vrijednosti koje pružaju vodna bogatstva.Ključni su instrumenti zaštite unaprijed određeniparametri pojedinoga vodotoka, močvarnogpodručja ili ušća, poput nužne količine i kakvoćevode, pripadnosti određenom razredu vrste vode,tj. namjena vode.

• Kakvoća i količina vode određene su tako da sepodmire osnovne potrebe stanovništva i da sezaštite vodeni ekološki sustavi u svrhuostvarivanja ekološki prihvatljiva razvoja.Južnoafrički zakon izravno zahtijeva jedinoočuvanje kakvoće i količine vode – sve drugeodredbe o iskorištavanju voda uređuju programi ivremenski ograničene dozvole korištenja, s tim dase pridržavaju različitih uvjeta. Da bi neki plankorištenja vode bio odobren, način očuvanjanužne kakvoće i količine vode njegovomprimjenom mora biti preispitan i odgovaratiunaprijed postavljenim vrijednostima.

• Zakon o vodi iz 1998. određuje nacionalniklasifikacijski sustav vodnih bogatstava. U tomsustavu neka su vodna bogatstva klasificirana kaoona koja zahtijevaju visok stupanj zaštite zbogsvoje gospodarske, društvene i ekološkevrijednosti, pa su i vrijednosti nužne kakvoće iko l i č i ne vode odgovara juće v isoke iograničavajuće uz još dodatne sigurnosne mjereugrađene u uvjete korištenja. Kod nekih je vodnihbogatstava potrebno odstupiti od stroge zaštiteekološkog sustava zbog kratkoročnih zahtjeva zagospodarskim i društvenim razvojem pa su takvabogatstva uvrštena u niži razred vrijednosti, asukladno tome su i zahtjevi za nužnim količinama ikakvoćom vode blaži. Njima će se ipak osiguratizaštita, ali bez propisivanja dodatnih sigurnosnihmjera.

• Ciljevi za održanje kakvoće prirodnih bogatstva neuključuju samo očuvanje nužne količine i kakvoćevode nego i očuvanje staništa i biotičkih osobitostikoje su prijeko potrebne za osiguravanje zadanerazine zdravlja i funkcija vodenog ekološkogsustava, a samim time i očuvanje zadovoljavajućerazine roba i usluga koje pružaju vodna bogatstva.

Vodno zakonodavstvo Južne Afrike iznimno jevrijedan instrument zaštite močvarnih područja koji jeusklađen s politikama zaštite okoliša i prirode jerprepoznaje prioritete i osigurava zaštitu vode umočvarnim područjima, ali i službeno prepoznajevažnu ulogu močvarnih područja u osiguravanju nesamo dovoljnih količina vode već i cijelog niza roba iusluga koje su usko povezane s vodnimbogatstvima.



30

Assessment of functions

23. In order to maintain or enhance the role ofwetlands in water resource management, itis necessary first to identify and assess thebenefits which a particular wetlandprovides. Three steps are needed in thisprocess:

23.1 inventory and description of the wetlands[(refer to Resolution VIII.6, Ramsar COP8;)]

23.2 identification of the particular attributes andfunctions that may play a role in watermanagement;

23.3 quantification of such functions.

also consult:

Handbook 10

Wetland inventory

24. While it may be desirable to have long-termand detailed studies, it is often moreappropriate to use rapid assessment

Procjena funkcija

23. U svrhu održavanja i jačanja uloge močvarnihpodručja u upravljanju vodnim bogatstvimanužno je na početku prepoznati i procijenitidobrobit koju pruža određeno močvarnopodručje. U ovom procesu treba napraviti trikoraka:

23.1 inventarizacija i opis močvarnih područja [(uskladu s rezolucijom VIII.6, 8. konferencijedržava potpisnica Ramsarske konvencije)]

23.2 prepoznavanje pojedinih osobitosti i funkcijamočvarnih područja važnih u upravljanjuvodnim bogatstvima.

23.3 određivanje dosega (kvantifikacija) takvihfunkcija.

pogledajte i:

Priručnik 10

Inventarizacija močvarnih područja

24. Iako su dugotrajna i podrobna istraživanjapoželjna, često je puno prikladnije primijenititehniku brze procjene relativne važnosti i




Plan za čiste vode, promoviran 1998., interinstitucionalni jeprojekt za ubrzavanje obnove vodotoka u SAD-u. Onnaglašava četiri instrumenta za postizanje toga cilja:pristup na razini porječja, visoke savezne i državnestandarde, brigu o prirodnim resursima i obaviještenostgrađana i službenih osoba. Plan ima dugoročan ciljpovećanja površine američkih močvarnih područja za 40000 hektara godišnje do g. 2002., kao i obnovu oko 40 000kilometara vodotoka na državnom zemljištu. (PremaNacionalnom izvješću SAD-a na VII. konferenciji državapotpisnica)

Fotografija: U. S. Fish and Wildlife Service

The USA’s Clean Water Action Plan, launched in 1998, isan inter-agency effort to accelerate the restoration ofwaterways in the USA. It emphasises four tools - awatershed approach, strong federal and state standards,natural resource stewardship, and informed citizens andofficials. The Plan calls for a long-term goal of increasingthe quantity of the Nation’s wetlands by 100,000 acres(about 40,000 hectares) per year by the year 2002, as wellas the restoration of 25,000 miles (about 40,000kilometres) of stream corridors in public lands. (Based onthe USA’s National Report to COP7.)

Photo: U.S. Fish and Wildlife Service

31

techniques to determine the relativeimportance and functions of wetlands within ariver basin. Initial functional assessment is aprocess whereby the general physical andbiological characteristics of wetlands areused to predict which functions are most likelyto be present at a site. This assessmentshould be carried out together with an initialinventory of wetlands. The assessment isneither definitive nor quantitative. Initialassessments put wetlands on relative scaleswith respect to particular functions. Initialfunctional assessment is necessary toestimate the capacity and opportunity ofwetlands to meet specific needs. Theseevaluation assessments can be conductedon wetlands to identify their potential roles inflood control, improving water quality,sediment retent ion and input intogroundwater supply.

25. Examples of such functional assessmenttechniques include The Wetland EvaluationTechnique (WET) and Functional CapacityIndex, both used by the US Army Corps ofEngineers, and the Functional Analysis ofEuropean Wetland Ecosystems (FAEWE)method developed in Europe. Thesetechniques incorporate a number of elementsincluding:

25.1 establishment of a database from desk andfield studies;

25.2 functional assessment procedures includingquantitative and qualitative assessment,assessment of susceptibility to impacts andeconomic evaluation of functions; and

25.3 modeling and monitoring procedures.

26. Once the functions have been determined, itis possible to assess the role that thewetlands could play in the management ofwater resources within a river basin.Numerous studies throughout the world haveshown that it is almost always more cost-effective to maintain natural wetlands than todrain or convert the wetlands to other (oftenmarginal) uses, and then to try to provide thesame services through structural controlmeasures such as dams, embankments,water treatment facilities, etc. In

Enhancement of functions

many casesit has also been found cost-effective torestore or even create wetlands to providethese functions rather than create expensiveengineering structures.

funkcija močvarnih područja u porječju.Početna procjena funkcija je proces u kojemse analizom osnovnih fizičkih i biološkihosobitosti močvarnoga područja procjenjujunjegove moguće funkcije. Ta se procjenamože provesti istodobno s početnominventarizacijom fizičkih i bioloških osobitostimočvarnog područja. Procjena nije konačnani kvantitativna. Početna procjena vrjednujemočvarno područje prema relativnoj ljestvicivrijednosti, uzimajući u obzir pojedinefunkcije. Početna je procjena funkcija nužnada bi se ocijenili kapacitet i mogućnostimočvarnog područja da zadovolji određenepotrebe. To se vrjednovanje provodi kako bi seprocijenilo kakva je važnost močvarnogpodručja za obranu od poplava, poboljšanjekakvoće vode, zadržavanje sedimenata iočuvanje razine podzemnih voda.

25. Primjeri takvih procjena funkcija uključujuTehniku za vrjednovanje močvarnih područja(The Wetland Evaluation Technique (WET)) iIndeks funkcionalnog kapaciteta (FunctionalCapacity Index), kojima se služi američkavojska, i Funkcionalnu analizu europskihmočvarnih ekoloških sustava (FunctionalAnalysis of European Wetland Ecosystems(FAEWE)), koja se primjenjuje u Europi. Tetehnike uključuju brojne elemente, kao što su:

25.1 uspostava baze literaturnih i terenskihpodataka.

25.2 procedure za procjenu funkcija, uključujući ikvalitativne i kvantitativne procjene, procjenestabilnosti (mogućnosti odupiranja utjecajima)i gospodarsko vrjednovanje funkcija.

25.3 modeliranje i protokoli praćenja stanja.

26. U trenutku kad su funkcije procijenjene,moguće je procijeniti i ulogu koju bi močvarnapodručja mogla imati u upravljanju vodnimbogatstvima porječja. Brojna istraživanja izcijelog svijeta pokazala su da je gotovo uvijekisplativije očuvati prirodna močvarna područjanego ih isušiti i prenamijeniti za (čestonevažne) namjene jer je ulogu koju je dotadimalo močvarno područje potrebno osiguratigradnjom brana, nasipa, uređaja zapročišćavanje voda i sl. U mnogo se slučajevaviše isplatilo obnoviti ili čak stvoriti močvarnopodručje u svrhu ostvarivanja tih funkcija negograditi skupe vodno-gospodarske objekte.

Poboljšanje funkcija



32


edited by Ger Bergkamp, Jean-Yves Pirot andSilvia Hostettler

Integrated Wetlands and WaterResources Management

Integrated Wetlands and Water ResourcesManagement records the proceedings of aworkshop held at the 2nd International Conferenceon Wetlands and Development that took place inDakar, Senegal, in November 1998.

Although production of these proceedings wasdelayed until 2002, the results of the workshop havebeen widely used, providing input to Ramsar’sCOP7 in 1999 as well as the 13th Global BiodiversityForum just prior to the COP. In addition, the findingsand recommendations were used extensively in theproduction of IUCN’s Visions for Water and Nature –A World Strategy for Conservation and SustainableManagement of Natural Resources in the 21stCentury which was presented and endorsed by the2nd World Water Forum in March 2000.

The workshop set out to define, in an Africancontext, the needs, potential, policies and futurestrategies to avert further degradation of freshwaterecosystems by examining current water andwetlands management practices at different levels,identifying the opportunities, problems and threatsto integrated management, and then articulating acoherent set of actions to reverse the decline.Extensive use was made of case study materialrepresenting local, national and regionalexperiences inAfrica.

The workshop was organized in four sessions:

I: Decision making and Planning for IntegratedManagement of Wetlands and WaterResources

II: Capacity Building for Integrated Wetlands andWater Resources Planning and Management

III: Integrating Catchment, Land and Water UseManagement

IV: International Cooperation for IntegratedWetlands and Water Resources Management

The Proceedings include a synthesis andconclusions from the four sessions as well as a set ofrecommendations on integrated management,capacity building and training, and awareness,information and networks. The full text of each casestudy is included.

Integrated Wetlands and Water Resources

Dodatne informacije

urednici: Ger Bergkamp, Jean-Yves Pirot i SilviaHostettler

Integrirano upravljanje močvarnimpodručjima i vodnim bogatstvima

«Integrirano upravljanje močvarnim područjima ivodnim bogatstvima» zbornik je radionice održane naII. međunarodnoj konferenciji o močvarnimpodručjima i razvitku u Dakaru (Senegal) ustudenome 1998.

Iako je izdavanje toga zbornika odgođeno do 2002.,rezultati radionice bili su često rabljeni, a utjecali su ina VII. konferenciju država potpisnica Ramsarskekonvencije 1999. kao i na XIII. svjetski forum zabiološku raznolikost koji je održan netom prije VII.konferencije. Dodatno, rezultati i preporuke suiskorišteni i pri donošenju IUCN-ove «Vizije za vodu iprirodu – Svjetske strategije za zaštitu i održivoupravljanje prirodnim bogatstvima u 21. stoljeću» kojaje predstavljena i prihvaćena na II. svjetskom forumuza vode u ožujku 2000.

Radionica je održana da bi se odredile (u skladu sprilikama u Africi) potrebe, potencijali, politike istrategije nužne kako bi se spriječile daljnjedegradacije slatkovodnih ekoloških sustavapreispitivanjem postojećih praksā upravljanja vodnimbogatstvima i močvarnim područjima na različitimrazinama, uz prepoznavanje mogućnosti, problema iprijetnja integriranom upravljanju, a zatim iartikulacijom logičnih skupova aktivnosti namijenjenihzaustavljanju degradacije. U prezentacijama surabljeni afrički lokalni, nacionalni i regionalni ogledniprimjeri i iskustva.

Radionica je održana u sklopu četiriju tematskihzasjedanja:

I: Donošenje odluka i planiranje integriranogupravljanja močvarnim područjima i vodnimbogatstvima

II: Jačanje kapaciteta za integrirano planiranje iupravljanje močvarnim područjima i vodnimbogatstvima

III: Integriranje upravljanja slivnim područjem,upravljanja prostorom i korištenjem vode

IV: Međunarodna suradnja za integrirano upravljanjemočvarnim područjima i vodnim bogatstvima

Zbornik uključuje sintezu i zaključke sa svih četirijuzasjedanja kao i niz preporuka za integriranoupravljanje, jačanje kapaciteta i prosvjećivanje,podizanje svijesti, razmjenu informacija i povezivanje(umreživanje). Priloženi su i potpuni tekstovi svakogoglednog primjera.




33

Management: Proceedings of a Workshop held atthe 2nd International Conference on Wetlands andDevelopment (November 1998, Dakar, Senegal),edited by Ger Bergkamp, Jean-Yves Pirot and SilviaHostettler, was published jointly by IUCN – TheWorld Conservation Union, Wetlands Internationaland the World Wide Fund for Nature. It is available inhard copy from IUCN ([email protected]) and may bedownloaded in PDF format from the WetlandsInternational site at

http://www.wetlands.org/pubs&/proc_pub.html.

«Integrirano upravljanje močvarnim područjima ivodnim bogatstvima»: Zbornik radionice održane naII. međunarodnoj konferenciji o močvarnimpodručjima i razvitku (studeni 1998., Dakar,Senegal), urednika Ger Bergkampa, Jean-YvesPirota i Silvie Hostettler, zajednički su objavili IUCN –Svjetska unija za zaštitu prirode, WetlandsInternational i WWF - World Wide Fund for Nature.Tiskano izdanje je moguće nabaviti pri IUCN-u([email protected]), a može se nabaviti i u digitalnom,PDF formatu na internetskoj stranici organizacijeWetlands International

http://www.wetlands.org/pubs&/proc_pub.html .


Odjeljak E

Smjernice državama potpisnicama za procjenu ijačanje uloge močvarnih područja u upravljanju

porječjem

E1 Odbor za tehnologiju i znanost Ramsarske


Section E

Guidelines for Contracting Parties relating toassessment and enhancement of the role of

wetlands for water management

E1 Information on functional and biodiversity



34

assessment methodologies and the means fortheir integration for wetland managementshould be compiled by the Scientific andTechnical Review Panel (STRP) of theConvention and disseminated to ContractingParties, for their adaptation to local situations.

E2 Undertake studies to identify the functions andbenefits to water management which areprovided by the wetlands within each riverbasin. Based on these findings, ContractingParties need to urgently protect, throughappropriate actions, the remaining wetlandareas which contribute to water resourcemanagement.

E3 Consider the rehabilitation or restoration ofdegraded wetlands, or the creation ofadditional constructed wetlands within riverbasins, to provide services related to watermanagement [(refer to Resolutions VII.17 andVIII.16)].

E4 Ensure adequate consideration in rivermanagement programmes of non-structuralflood control methods which take advantage ofthe natural functions of wetlands (for example,restoring floodplain wetlands or creating floodcorridors) to supplement or replace existingflood control infrastructure.

konvencije (Scientific and Technical ReviewPanel - STRP) treba prikupiti podatke ometodologijama procjene funkcija i biološkeraznolikosti močvarnih područja, kao i o načinimanjihova uključivanja u upravljanje močvarnimpodručjima i dostaviti ih državama potpisnicamakoje će ih tada prilagoditi svojim lokalnimprilikama.

E2 Izraditi studije koje će opisati funkcije močvarnihpodručja i njihovu korist za upravljanje vodnimbogatstvima u svakom od porječja. Državepotpisnice na osnovi tih podataka odgovarajućimće aktivnostima hitno zaštititi preostala močvarnapodručja koja pridonose upravljanju vodnimbogatstvima.

E3 Razmotriti mogućnosti obnove degradiranihmočvarnih područja ili stvaranja novih močvarnihpodručja u porječju koje će tada ostvarivati svojeuloge pri upravljanju vodnim bogatstvima. [(uskladu s rezolucijama VII.17 i VIII.16)].

E4 Za donošenja planova upravljanja rijekamapotrebno je razmotriti i negrađevinske metodekontrole poplava, tj. one koje se oslanjaju naprirodne funkcije močvarnih područja (npr.obnova močvarnih područja u poplavnim riječnimdolinama i stvaranje koridora za poplave) da bi senadoknadila gradnja objekata ili zamijenilipostojeći izgrađeni objekti za obranu od poplava.

U pustinjama i polupustinjama močvarna su područjaosobito dragocjena jer su spremnici vode, utočištamnogim vrstama, a osiguravaju hranu i vodulokalnom stanovništvu; jezero Hamun u Iranu

Fotografija: D.A. Scott

In arid and semi-arid regions, wetlands are anespecially precious resource as they store water,provide refuge sites for many species, and supplyfood and water for local people; Hamun Lakes in theIslamic Republic of Iran.

Photo: D.A. Scott




35

Identification of current and future supply anddemand for water

28. An essential component of river basinmanagement is knowledge of both current andfuture supply and demand upon water resourcesin a river basin, taking into consideration thepossible impacts of climate change. Current andfuture assessments of the resource need to focuson the human uses of water (such as irrigation,hydro- electricity and domestic or industrial watersupply) as well as the ecological needs for waterwithin different parts of a river basin. In thisrespect, water demands should not only bedefined in terms of water quantity but also waterquality. Ecological water demands are lessobvious and more difficult to quantify andconsequently have often been ignored orunderestimated in terms of water demand.Ignoring such requirements may lead to majorenvironmental and social problems such ascollapse of fisheries or downstream salineintrusion. It is also important to recognize that thegreatest damage to the environment may occurduring extreme events rather than the averagesituation.

29. Socio-economic systems are constantly changingand therefore it is often necessary to develop arange of future demand scenarios and developflexible sustainable use strategies which can beadapted to a range of circumstances. Linked to theassessment of water demands is the identificationand resolution of the significant water-relatedproblems arising from the demand patternsidentified in the scenarios. These problems shouldnot be restricted to issues related to humanactivities but should also include ecologicalproblems such as adaptation to reduced watersupply or quality within certain ecosystems.

30. Water demand is mainly determined by theeconomic incentives for water and wetland use.Provision of incentives for practisingenvironmentally sustainable water use canminimise the impacts on wetland areas. It iscritically important to impose water prices thatreflect the true cost of supplying water which willencourage the optimisation of water use, ensuringthat in so doing there is recognition of theeconomic value of other services from wetlands.Within a sectoral policy context, incentives forsustainable use of freshwater resources need tobe provided. Equally, environmentally unsound orinequitable incentives which are encouragingpractices that are unsustainable need to beidentified and removed. [(Refer to ResolutionsVII.15 and VIII.23.)]

Procjena postojećih i budućih potreba za vodom

28. Osnovni je sastavni dio procesa upravljanjaporječjem poznavanje i postojećih i budućihpotreba za opskrbom vodom i drugih zahtjeva zakorištenje vodnih bogatstava porječja, a pri tometreba imati na umu i moguće utjecaje promjeneklimatskih prilika. Sadašnje i buduće procjenebogatstva treba usredotočiti kako na potrebestanovništva (za natapanje, proizvodnjuelektrične energije, uporabu vode u kućanstvimai industriji) tako i na ekološke potrebe za vodom urazličitim dijelovima porječja. U skladu s timpotrebe za vodom trebaju biti određene i u smislukakvoće i u smislu količine. Ekološke potrebe zavodom nisu tako očite i teže ih je količinskiodrediti pa su zato često zanemarene ilipodcijenjene u procjeni potreba za vodom.Zanemarivanje tih potreba može dovesti doteških ekoloških i društvenih problema poputpropasti ribarstva ili prodora slane vode u donjedijelove porječja uz zaslanjivanje tla. Važno je iimati na umu da najveće štete na okolišu mogunastati u ekstremnim situacijama, a ne uprosječnim uvjetima.

29. Društveno-gospodarske prilike stalno semijenjaju i stoga je nužno predvidjeti nekolikorazličitih mogućih scenarija potreba za vodom ubudućnosti, a potrebno je razviti i fleksibilnestrategije korištenja vode koje se mogupri lagodi t i t im razl ič i t im okolnost ima.Prepoznavanje i rješavanje znatnih problema uupravljanju vodom povezano je s procjenompotreba za vodom prema tim različitimscenarijima. Te probleme ne bi trebalo ograničitisamo na pitanja potreba stanovništva nego ihvalja proširiti i na ekološka pitanja, kao što suprilagodba određenih ekoloških sustavasmanjenoj količini i kakvoći vode.

30. Potreba za vodom uglavnom je određenagospodarskim mogućnostima i poticajima zakorištenje vode i močvarnih područja. Postojanjepoticaja za ekološki održivo korištenje vodnihbogatstava može umanjiti negativan utjecaj namočvarna područja. Izvanredno je važnonametnuti takve cijene vode kakve će odražavatistvarni trošak opskrbe vodom, priznati i drugegospodarske vrijednosti močvarnih područja tepotaknuti optimizaciju korištenja vode. Poticajeza održivo korištenje bogatstva kopnenih vodatreba osigurati unutar sektorske politike.Također, potrebno je izdvojiti i ukinuti poticaje kojiugrožavaju okoliš ili su jednostrani te podupirupraksu koja nema obilježja održivosti. [(kao što jenavedeno u rezolucijama VII.15 i VIII.23.)]



36


32. Almost all land uses and development projectsthrough their use of water, or their production ofpollutants, will have some impact on waterquantity and quality in the river basin, and hencehave an impact on riverine wetlands. Waterdevelopment projects also have a significantimpact and these are dealt with in the followingsection.

33. The land uses which can impact mostsignificantly on rivers and wetlands are forestry,agriculture, mining, industry and urbanisation.Inappropriate forestry practices, especially in the

Section F

Guidelines for Contracting Parties relating tothe identification of current and future supply

and demand for water

F1 Undertake assessments of current and potentialfuture water supply and demand for waterresources within the river basin to meet bothecological and human requirements and identifyareas of potential shortage or conflict.

F2 Undertake assessments to establish theeconomic and social costs which are likely toresult if the ecological water demands are notmet.

F3 Based on the above assessments, developmechanisms to solve problems and conflictsover water quantity and quality at both nationaland river basin levels within the country.

F4 Develop appropriate demand management andwater pricing strategies to assist in sustainingthe ecological functions and values of waterresources and wetlands.

F5 Review relevant incentive/perverse incentivemeasures and consider removing thosemeasures which lead to destruction/degradationof wetlands; introduce or enhance measureswhich will encourage restoration and wise use ofwetlands. [(Refer to Resolutions VII.15, VIII.16and VIII.23).]

Minimising the impacts of landuse and water developmentprojects on wetlands and theirbiodiversity

Impacts of land use and development projects


32. Gotovo će svi načini korištenja prostora i razvojniprojekti zbog popratnog korištenja vode ionečišćivanja okoliša imati neki utjecaj nakakvoću i količinu vode u porječju, a samim time iodređeni utjecaj na riječna močvarna područja.Projekti razvoja vodnoga gospodarstva takođerimaju znatan utjecaj i o njima govorimo usljedećem odjeljku.

33. Šumarstvo, ratarstvo, rudarstvo, industrija iurbanizacija načini su uporabe prostora kojiimaju najveći utjecaj na okoliš. Neprikladnašumarska praksa, osobito u gornjim dijelovima

Odjeljak F

Smjernice državama potpisnicama zausporedbu postojećih i budućih načina

vodoopskrbe i potreba za vodom

F1 Procijenit i postojeće i buduće načinevodoopskrbe i potrebe za vodnim bogatstvimaunutar porječja radi zadovoljenja ekološkihpotreba i potreba stanovništva i prepoznatikonfliktna područja i ona ugrožena nedostatkomvode.

F2 Procijeniti moguće gospodarske i društvenegubitke koji mogu nastati ako se ne zadovoljeekološke potrebe za vodom.

F3 U skladu s tako izvršenom procjenom uspostavitimehanizme kojima će se rješavati problemi isukobi zbog količine i kakvoće vode nanacionalnoj razini i na razini porječja.

F4 Strategije upravljanja zahtjevima za raspodjeluvodnih bogatstava i određivanja cijene vodetrebaju pomoći očuvanju ekoloških funkcija ivrijednosti vodnih bogatstava i močvarnihpodručja.

F5 Analizirati sve bitne poticajne mjere i razmotritiukidanje onih poticaja koji dovode do uništavanjai ugrožavanja močvarnih područja, a uvesti noveili ojačati postojeće koji potiču obnovu i razumnokorištenje močvarnih područja.[(u skladu srezolucijama VII.15, VIII.16 i VIII.23).]

Smanjivanje utjecaja korištenjaprostora i razvojnih projekata namočvarna područja i njihovubiološku raznolikost

Utjecaji korištenja prostora i razvojnih projekata




37

upper watershed, can lead to increased soilerosion and reduced water retention capacity.Agricultural activities can also cause significantlevels of pollutants from agro-chemicals andagricultural wastes. Upland agriculture throughland clearing and subsequent operation canhave a major negative impact on water qualityand also lead to significant changes in flood anddry season flows. Lowland agriculture can lead tothe drainage or conversion of floodplain wetlandsleading to loss of biodiversity and naturalfunctions and benefits. In many developingcountries, irrigation is the main justification forabstracting water from rivers.

34. The impact of mining and industrial activities ismainly through the release of pollutants, some ofwhich may be highly toxic (for example,mercury). In addition, industrial activities ormining can instantly jeopardise entire riverbasins and all the associated wetlands andbiodiversity through accidental spills. Urbanareas have impacts through encroachment onwetlands, either directly or through associatedinfrastructure such as roads, ports, water supplyand flood control. In addition the humanpopulations they support lead to increaseddemands on resources and direct pollution.


Water Resources eAtlas:

Watersheds of the world CD

The Water Resources eAtlas presents informationabout issues in water resources management in aneasy and comprehensible way. Produced in 2003 byIUCN, the International Water Management Institute(IWMI), the Ramsar Convention Secretariat and theWorld Resources Institute (WRI), it was launched atthe 3rd World Water Forum in Japan.

The CD, available on-line and in hard copy, providesvital water resources information for 154 basins andsub-basins around the world. You can selectindividual basins by continent, each continentalmenu providing access to interactive maps and listsof basins per continent through which you can accessindividual basin profiles. These profiles include landcover and land use variables (such as percentagecover of wetlands, forests, irrigated cropland, urbanand industrial areas etc.), basin indicators (such asbasin area, average population density, number andsize of dams etc.) and biodiversity information andindicators (such as number of Ramsar sites, numberof fish species, number of endemic bird areas,percent protected area etc.).

Twenty global maps are provided, portraying

porječja može uzrokovati povećanu eroziju tla iumanjiti retencijski kapacitet tla. Ratarstvouzrokuje porast razine onečišćenja zbogprimjene pesticida i stvaranja otpadnih tvari.Prenamjena tla za ratarstvo u gornjim dijelovimaporječja i prateće aktivnosti imaju izrazitonegativan utjecaj na kakvoću vode, a dovode i doznatnih promjena u protokama tijekom razdobljapoplava i suhog dijela godine. Ratarstvo unizinskim područjima može prouzročiti isušivanjeili prenamjenu močvarnih područja u poplavnimdolinama, uzrokujući gubitak biološkeraznolikosti te prirodnih funkcija i dobrobiti. Umnogim zemljama u razvoju natapanje je glavnoopravdanje za crpenje vode iz rijeka.

34. Utjecaj rudarstva i industrije vidljiva suonečišćenja, od kojih neka mogu biti izrazitootrovna (npr. onečišćenja živom). Posljedicerudarstva i industrije mogu u kratkom rokuugroziti cijelo porječje, pripadajuća močvarnapodručja i njihovu biološku raznolikost uslučajevima iznenadnog izlijevanja otpadnihvoda iz spremnika i sl.

Dodatne informacije

E-atlas vodnih bogatstava

CD Svjetska porječja

U E-atlasu vodnih bogatstava informacije oupravljanju njima iznesene su jednostavno irazumljivo. Objavili su ga IUCN, Međunarodni institutza vodno gospodarstvo, Tajništvo Ramsarskekonvencije i Svjetski institut za prirodna bogatstva2003. godine, a predstavljen je na III. svjetskomforumu za vode u Japanu.

Sadržaj CD-a dostupan je i na internetu, a sadržavavažne informacije o vodnim bogatstvima 154porječja i potporječja iz cijelog svijeta. Za nekoporječje na nekom kontinentu moguće je pregledatiinteraktivne karte, a iz popisa porječja moguće jepristupiti skupu informacija o svakom pojedinom. Teinformacije uključuju i podatke o osobitostima iiskorištavanju prostora (udjele površina močvarnihpodručja, šuma, natapanih poljodjelskih površina,urbanih i industrijskih područja), podatke o porječju(površina, gustoću naseljenosti, broj i veličinu brana)te podatke o biološkoj raznolikosti i indikatorima (brojRamsarskih područja, broj vrsta riba, broj endemskihpodručja za ptice, udio površine zaštićenih područjaitd.).

Dvadeset različitih karata svijeta donose pregledvažnih podataka o osobitostima vodnih bogatstava



38

relevant water resources issues such as freshwaterfish species richness, endemic bird areas, forestcover, protected areas, cropland area,environmental water scarcity, Ramsar Sites – andmuch more. All global maps and basin profiles canalso be downloaded as PDFs.

The CD is available on-line here:

http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/

and can be purchased in hard copy here:

http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/order.html.

kao što su bogatstvo vrsta riba, endemska područjaza ptice, šume, zaštićena područja, poljodjelskepovršine, područja ugrožena nedostatkom vode,Ramsarska područja i još puno više. Sve karte svijetai opisi obilježja porječja mogu se preuzeti s internetau PDF formatu.

CD se može nabaviti na internetskoj adresi:

http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/

ili naručiti na adresi:

http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/order.html.

Dodatne informacije

Napisao Willy Landivar, WWF Bolivija

Koordinacijsko vijeće za gornjidio porječja rijeke Paraguay u

Boliviji

Gornji dio porječja rijeke Paraguay prostire se napodručjima Brazila, Bolivije i Paragvaja. Bolivijskidio porječja obuhvaća 82 607 km2 i pokriva triekoregije koje je World Wildlife Fund (WWF)proglasio prioritetnima za zaštitu: suhe šumepodručja Chiquitano, šume i savane područjaCerrado te poplavne savane područja Pantanal,koje su ujedno i najveći kompleks močvarnihpodručja na svijetu.


By Willy Landivar, WWF Bolivia

A Coordination Committee for theUpper River Paraguay Basin in

Bolivia

The Upper River Paraguay Basin is shared by Brazil,Bolivia, and Paraguay. The Bolivian part covers82,607 km2 within three ecoregions recognized by theWorld Wildlife Fund (WWF) as being of conservationpriority: Chiquitano Dry Forest, the CerradoWoodlands and Savannas, and the Pantanal FloodedSavannas, the latter being one of the largest wetlandcomplexes in the world.

Although it includes activities in all three ecoregions, in




39

an area comprising eight municipalities and apopulation of 256,000, WWF Bolivia’s PantanalProgram, in conjunction with its local partner CEPAD(Center for Participation and Sustainable HumanDevelopment), has focused its attention on theBolivian portion of the Pantanal (33,600 km2), an areamade up of three municipalities and approximately50,000 inhabitants.

These municipalities, in the eastern part of Santa Cruzdepartment, face a permanent dilemma of developingtheir natural resources or conserving them. The areacontains a good share of two protected areas in theregion, with well-preserved samples of all threeecoregions, but pressure for development is very high,as infrastructure is being built (roads, a waterway, gaspipelines, industries) and different economic activitiesadvance: agriculture, cattle ranching, mining,colonization, tourism. This situation is particularlycritical because it develops with no environmentalplanning and with very low institutional presence.

In this context, WWF urged municipal governments ofthe Bolivian Pantanal to create a committee for themanagement of the Upper River Paraguay Basin,including both government and non-governmentstakeholders, which would safeguard, plan, manageand monitor the basin in order to promote theconservation and continuity of hydrological andecological processes in the long term.

As a necessary step before the formation of such acommittee, CEPAD identified the need to organizeLocal Economic Development Commissions (CODEL)in the three municipalities. Work through the CODELsassured a high and representative participation ofdifferent actors in the region, some of whom would nothave participated were it not for the CODELs’preparatory actions.

The CODELs then decided to create a BolivianPantanal Coordination Committee, the role of whichwould be to promote and facilitate the adequatemanagement of natural resources in the Pantanal,integrating other initiatives of sustainable developmentin neighboring Brazil and Paraguay. The Committeewas constituted officially on 29 May 2003 in PuertoQuijarro.

The Committee subsequently elaborated thedocument “Bases for a Sustainable Development Planof the Bolivian Pantanal”, which underlines thefollowing priorities for action:

Institutional strengthening of CODELs andBolivian Pantanal Coordination Committee

Strengthening of the national system of protectedareas Strengthening of the municipal forestdivisions

Creation of the environmental municipal divisions

Creation of an information center

Creation of a center for agricultural development

�

�

�

�

�

Bolivijski WWF-ov program za zaštitu Pantanalaprostorno obuhvaća sve tri ekoregije, na područjuosam općina, koje naseljava 256 000 stanovnika, alise zajedno sa svojim lokalnim partnerom, Centromza sudjelovanje javnosti i održivi razvoj (Center forParticipation and Sustainable Human Developement- CEPAD), usredotočio na bolivijski dio Pantanala (33600 km2), na područje triju općina s ukupno 50 000stanovnika.

Te se općine, smještene u istočnom dijelu pokrajineSanta Cruz, suočavaju sa stalnom dvojbomiskorištavati ili štititi svoja prirodna bogatstva. Napodručju je veći dio dvaju zaštićenih područja s dobroočuvanim tipovima staništa svih triju ekoregija, ali jerazvojni pritisak izvanredno velik, gradi seinfrastruktura (ceste, kanali, plinovodi, tvornice), anapreduju i različite privredne djelatnosti: ratarstvo,stočarstvo, rudarstvo, urbanizacija i turizam. Takvo jestanje izvanredno opasno jer se gospodarstvorazvija bez planiranja zaštite okoliša i bez nadzoraodgovornih ustanova.

WWF je zato potaknuo općinske vlasti nabolivijskom području Pantanala da osnuju vijeće zaupravljanje gornjim porječjem rijeke Paraguay,vijeće sastavljeno od predstavnika državnih inevladinih dionika koji će biti zaduženi za očuvanje,planiranje, upravljanje i praćenje stanja porječjakako bi se osigurala zaštita i dugoročno očuvalihidrološki i ekološki procesi.

CEPAD je smatrao da je prije organiziranja takvogvijeća potrebno organizirati lokalna povjerenstva zarazvoj (Local Economic Development Commissions(CODEL)) u sve tri općine. Postojanje CODEL-aosiguralo je visok stupanj sudjelovanja različitihkorisnika u regiji, čije sudjelovanje inače ne bi bilomoguće.

Tek nakon odluke CODEL-a stvoreno je iKoordinacijsko vijeće za bolivijski dio Pantanala čijaće uloga biti poticanje i podupiranje prihvatljivaupravljanja prirodnim bogatstvima Pantanala tepovezivanje s drugim inicijativama za održivi razvoj ususjednim Brazilu i Paragvaju. Vijeće je službenoosnovano 29. svibnja 2006. u gradu Puerto Quijarro.

Ubrzo zatim Vijeće je izradilo dokument “Osnova zaplan održivog razvitka Pantanala u Boliviji” kojim sepredlažu sljedeće prioritetne aktivnosti:

• institucionalno jačanje CODEL-a iKoordinacijskoga vijeća za bolivijski dioPantanala

• jačanje nacionalnog sustava zaštićenih područja

• jačanje općinske uprave za šumarstvo

• osnivanje općinske uprave za okoliš

• osnivanje informacijskoga centra

• osnivanje centra za razvoj ratarstva.



40

The Coordination Committee is the ideal forum forsound development planning and resourcemanagement in the basin. It meets officially everymonth and coordinates activities with national andregional authorities as well as with cooperationagencies.

Assessing and minimising impacts

35. The impact of existing land uses on riversystems and associated wetlands needs to bemonitored and controlled through the integrationof regulations and guidelines on forestry,agr icu l tura l , min ing or urban wastem a n a g e m e n t . I n m a n y c a s e s t h eimplementation of such guidelines may lead toadvantages for the land users themselves – forexample, reforestation and good forestpractices enhance the long-term timber yields;better agricultural practices reduce soil erosionand retain water for the dry season; better wastemanagement improves quality of life and healthfor urban residents. However, there is normally aneed to have a proper monitoring andenforcement mechanism to ensure effective useof the regulations.

36. In terms of control of new developmentactivities, various mechanisms can be used tominimise environmental impacts. The first isenvironmental assessment and zoning,whereby the land use and natural resources ofthe river basin are surveyed, and the basin iszoned according to the different types of landuse that may be permitted in each zone withouthaving a significant impact on other zones or theriver or wetland systems. There may also berestrictions on particular activities within a zonein order to ensure sustainability.

37. The second measure that is more applicable toproposed new development projects isEnvironmental Impact Assessment (EIA). EIAprovides a framework for assessing theimplications of development options on theenvironment (including wetlands). [(Refer toHandbook 11, Impact assessment.)]

38. Thirdly, Cost-Benefit Analysis (CBA) is a tool tocalculate the net impact of a project on theeconomic welfare of society by measuring all thecosts and benefits of the project. Although mostCBA results can be expressed in monetaryterms, some costs such as those arising fromthe displacement of people and loss of wetlandspecies may be difficult to express in that way.Appropriate decision-making requires ananalysis of the economic, social and

Koordinacijsko vijeće je savršena platforma zapravilan razvitak, planiranje i upravljanjebogatstvima porječja. Ono se službeno sastajesvakog mjeseca i koordinira djelatnosti nacionalnih iregionalnih vlasti i relevantnih organizacija.

Procjenjivanje i smanjivanje utjecaja

35. Utjecaj korištenja prostora na riječne sustave injihova močvarna područja treba biti praćen inadziran uključivanjem zakonodavstva ismjernica za dobru praksu u šumarstvu,ratarstvu, rudarstvu i zbrinjavanju otpada. Čestoprimjenom takvih smjernica korisnici moguostvariti mnoge prednosti, npr. pošumljivanje iodrživo šumarstvo osigurava dugoročne prihodeod drvne mase; boljom praksom u ratarstvusprječava se erozija tla i čuvaju pričuve vode zasušna razdoblja; boljim gospodarenjemotpadom poboljšava se kakvoća života i zdravljestanovnika urbanih sredina. Odgovarajućimpraćenjem stanja i postojanjem mehanizama zaprimjenu osigurava se i djelotvorna primjenazakonodavstva.

36. Da bi se umanjio utjecaj novih razvojnihprojekata na okoliš mogu se primijeniti različitiinstrumenti. Jedan takav instrument je procjenamogućnosti okoliša i zoniranje, pri čemu seprocjenjuje način korištenja prostora i bogatstvaporječja, a područje porječja se zonira tako da seu različitim zonama dopuštaju određeneaktivnosti koje ne će imati znatan utjecaj nadruge zone, rijeku ili močvarna područja. Zaodređene djelatnosti u jednoj zoni mogu postojatii dodatna ograničenja kako bi se osiguralanjihova održivosti.

37. Druga mjera, koja je osobito primjenljiva za noverazvojne projekte, procjena je utjecaja na okoliš(PUO). PUO je okvir za procjenu utjecajapredloženih aktivnosti razvojnih projekata naokoliš (uključujući i močvarna područja). [(kaošto navodi Priručnik 11, Procjena utjecaja.)]

38. Analiza troška i koristi treći je način pristupaizračunavanja utjecaja nekog projekta nasvekoliku gospodarsku dobrobit društva pričemu se zbrajaju svi troškovi i sva korist projekta.Iako se rezultati svih analiza troškova i koristimogu izraziti financijski, za neke je troškove,poput iseljavanja stanovništva ili izumiranje vrstau močvarnim područjima, takvo definiranjeotežano. Analize troška i koristi i PUO u okviruplanova upravljanja vodnim bogatstvima nužnesu za razvoj gospodarstva, očuvanje društvenihvrijednosti i zaštitu okoliša jer daju stvarnu sliku o




41

environmental costs and benefits of watermanagement plans through EIAand CBA.

39. It is important that multidisciplinary teams conductthe processes mentioned above and seek toengage the stakeholders at an early stage.


41. Water resource development projects aregenerally aimed at modifying the natural waterflows in a river basin for purposes such asstoring

Minimising the impacts of water developmentprojects

water through drought periods,preventing floods, transferring water to irrigatedagricultural areas, industrial and domestic watersupply, improving navigation and generatingelectricity. Such projects have frequently beendeveloped through the construction ofengineered structures such as dams, diversioncanals, channelisation of rivers, flood levees,etc. Many such projects, by modifying thenatural conditions which have allowed wetlandsto develop, have had a significant negativeimpact on wetlands and associated biodiversity.

Section G

Guidelines to assist Contracting Parties tominimise the impacts of land use and

development projects on wetlands and theirbiodiversity

G1 Develop integrated land use plans for each riverbasin as a means to minimise the impact ofdifferent activities and land uses on the river andwetland systems as well as local residents.

G2 Develop and enforce appropriate regulations tocontrol land uses, especially forestry, agriculture,mining or urban waste management, so as tominimise their impact on river and wetlandecosystems.

G3 Carry out Environmental Impact Assessment(EIA) and Cost Benefit Analysis (CBA) studies fordevelopment projects which may have significantimpacts on rivers and wetlands using independentmultidisciplinary teams, and in consultation withall stakeholders, and consider alternativeproposals including the no-development option.

G4 Disseminate the findings of any EIA and CBA in aform which can be readily understood by allstakeholders.

G5 Ensure that there are adequate control andmitigation measures to minimise, or compensatefor impacts if development projects are allowed toproceed.

stvarnim dobrobitima određenog projekta iomogućuju pravilno donošenje odluka.

39. Osobito je važno da spomenute proceseprovode multidisciplinarni timovi, a da se u njihod samoga početka uključe svi dionici.


Smanjivanje utjecaja razvojnih projekatavodnoga gospodarstva.

41. Razvojni projekti vodnoga gospodarstvauglavnom mijenjaju prirodni vodni režim porječjakako bi stvorili zalihe vode za sušna razdoblja,sprječavali poplave, dovodili vode na natapaneratarske površine i u urbana i industrijskapodručja, poboljšali plovnost ili proizvodnjuelektrične energije. Provedba tih projekata čestoje praćena gradnjom vodnogospodarskihobjekata poput brana, odvodnih kanala i nasipa.Većina takvih projekata mijenja prirodne uvjetekoji su stvorili močvarna područja i zato ima nanjih i na njihovu biološku raznolikost znatannegativan utjecaj.

Odjeljak G

Smjernice državama potpisnicama zaumanjivanje utjecaja korištenja prostora i

razvojnih projekata na močvarna područja injihovu biološku raznolikost

G1 Donijeti integralne prostorne planove porječjakojima će se umanjiti utjecaji različitihdjelatnosti i postupaka korištenja prostora narijeke, močvarna područja i njihove stanovnike.

G2 Propisati i provesti odgovarajuću regulativu zanadzor uporabe prostora i pr i rodn ihbogatstava, osobito u šumarstvu, ratarstvu,rudarstvu i zbrinjavanju otpada kako bi sesmanjio njihov utjecaj na rijeke i močvarnapodručja.

G3 Provesti analizu troška i koristi i procjenuutjecaja na okoliš (PUO) za razvojne projektekoji mogu imati znatan utjecaj na rijeke imočvarna područja. Takve studije trebajuizraditi multidisciplinarni timovi, savjetujući sesa svim dionicima, a trebaju razmotriti ialternativne prijedloge, uključujući i mogućnostodustajanja od projekta.

G5 Ako se projekt odobri, valja osigurati i provedbuodgovarajućeg nadzora, mjere umanjivanjautjecaja ili odštete za negativan utjecaj.



42

42. Some of the most significant impacts of suchprojects include: reduction in river flows,blocking of pathways for migratory fish and otheraquatic species, increased water pollutionlevels, disruption of timing of natural floodswhich maintain wetlands; reduction of sedimentand other nutrient input into floodplain wetlands,drainage or permanent inundation of riverinewetlands, and salinisation of surface andgroundwater.

43. In a number of cases it has been found that thesocial and economic losses as a result of thedegradation of the downstream wetlands havebeen significantly greater than the benefitsgained from the water development projectitself. Various methodologies have beendeveloped to help identify potential social andenvironmental costs consequent upondevelopment activities. These include EIA, CBA,Social Impact Assessment (SIA) andParticipatory Rural Appraisal (PRA). [(Refer toHandbook 11, Impact assessment.)]

44. However, several of these standard assessmentprocedures are not so easily applied to waterdevelopment projects, or to predicting theimpacts on complex river-wetland ecosystems.In recent years some specific procedures havebeen developed for wetland/water resourceprojects such as Howe et al, EIA ScopingManual for Tropical Wetlands 1 and the Inter-American Development Bank Manual onIntegrating Freshwater Ecosystem Function andServices with Water Development Projects 2.Since the wetlands and associated biodiversityto be impacted are often of significance to abroad range of local users, it is important that amechanism for stakeholder consultation isestablished early in the project cycle.

45. As discussed in the preceding section, naturalwetlands often play an important role in rivermanagement and can often be rehabilitated orrestored to provide an alternative to generallymore costly, engineering solutions to floodcontrol, groundwater recharge and water qualityimprovements. Alternatives to irrigation andindustrial/domestic water supply schemesinclude water conservation, treatment orrecycling and development of alternate crops orindustries to suit natural water availability.


Assessment and mitigation

42. Neki su od najznačajnijih utjecaja takvihprojekata smanjivanje protoka, zatvaranjeselidbenih putova riba i drugih vodenih vrsta,povećano onečišćenje vode, promjena u trajanjui pojavljivanju poplava o kojima ovisi opstanakmočvarnih područja, smanjivanje donosasedimenta i unosa hranjivih tvari u poplavneriječne doline, isušivanje ili stalno plavljenjeriječnih močvarnih područja te zaslanjivanjepovršinskih i podzemnih voda.

43. U brojnim je slučajevima utvrđeno da sugospodarski i društveni gubitci kao rezultatuništenja nizvodnih močvarnih područja bilimnogo veći od korist i koje je doniovodnogospodarski projekt. Razvijene su različitemetodologije za prepoznavanje potencijalnihdruštvenih i gospodarskih gubitaka kao posljedicarazvojnih aktivnosti. To su analiza troška i koristi,procjena utjecaja na okoliš (PUO), procjenautjecaja na zajednicu (društvo) i procjena utjecajana ruralna područja. [(podrobnije opisano uPriručniku 11, Procjena utjecaja.)]

44. Ipak, neke od spomenutih standardnih proceduraprocjene nije lako primijeniti na razvojne projektevodnoga gospodarstva kao što je i teškopredvidjeti utjecaj na zamršene ekološke sustaverijeka i močvarnih područja. Posljednjih je godinarazvijeno nekoliko pristupa ovom problemu uvodnogospodarskim projektima poput radovaHowe i sur., Procjena utjecaja na okoliš -Priručnik za tropska močvarna područja1 iPriručnik o uključivanju funkcija i koristislatkovodnih ekoloških sustava u projekterazvitka vodnoga gospodarstva Interameričkebanke za razvitak. S obzirom na to da suugrožena močvarna područja i njihova biološkaraznolikost od značaja za široki krug lokalnihkorisnika, važno je da već u samom početkuprojekta postoji i mehanizam uključivanja isavjetovanja s dionicima.

45. Kao što je već spomenuto u prethodnimodjeljcima, prirodna močvarna područja čestoimaju važnu ulogu u upravljanju rijekama, a čestomogu biti i obnovljena kao alternativa punoskupljim tehničkim rješenjima nadzora poplava,očuvanja razine podzemnih voda i poboljšanjakakvoće vode. Očuvanje, pročišćivanje irecikliranje vode, uzgoj zamjenskih usjeva irazvoj industrije koja je prilagođena prirodnoraspoloživim količinama vode alternativa suneodrživim načinima natapanja i opskrbe vodomza industriju i kućanstva.


Procjena i ublaživanje posljedica




43

Section H

Guidelines for Contracting Parties relating toreducing the impact of water development

projects on wetlands

H1 Ensure that proposals for water developmentprojects are carefully reviewed at their initialstages to determine whether non-structuralalternatives may be feasible, possible anddesirable alternatives.

H2 Take all necessary actions in order to minimisethe impact of water development projects onbiodiversity and socio-economic benefits duringthe construction phase and longer-termoperation.

H3 Ensure that the project design/planning processincludes a step by step process to integrateenvironmental issues, especially initialbiodiversity/resource surveys and postprojectevaluation and monitoring.

H4 Incorporate long-term social benefit and costconsiderations into the process from the veryinitial stages of project preparation.

1 C P Howe, G F Claridge, R Hughes andZuwendra, 1991:Manual of Guidelines forScoping EIA in Tropical Wetlands: PHPA/AWBSumatra Wetland Project Report No. 5

2 M I J Braga, 1998: Integrating FreshwaterEcosystem Function and Services with WaterDevelopment Projects: Final Draft Presented tothe Inter-American Development Bank

47. Wetland ecosystems depend on themaintenance of the natural water regimes suchas flows, quantity and quality, temperature andtiming to maintain their biodiversity, functionsand values. The natural flow regime can beconsidered THE most important variable thatregulates the ecological integrity of riverinewetland ecosystems. The construction ofstructures that prevent the flow of water, and ofchannels that carry water out of the floodplainfaster than would occur naturally, result in thedegradation of natural wetlands and eventualloss of the services they provide. In response tothese concerns, a number of countries have

Maintenance of natural waterregimes to maintain wetlands

Odjeljak H

Smjernice državama potpisnicama zaumanjivanje utjecaja projekata razvoja vodnoga

gospodarstva na močvarna područja

H1 Osigurati pravodobno razmatranje izvedivih,mogućih i poželjnih prirodnih (negrađevinskih)a l ternat iva novim vodnogospodarskimprojektima već u početnoj fazi njihova planiranja.

H2 Poduzeti sve potrebne aktivnosti da bi se umanjioutjecaj vodnogospodarskih projekata na biološkuraznolikost i društveno-gospodarsku korist, kakotijekom gradnje tako i tijekom dugoročneprovedbe tih projekata.

H3 Osigurati da proces osmišljavanja i planiranjavodnogospodarskih projekata uključuje irazmatranje svih problema zaštite okoliša, aosobito i prethodno istraživanje postojećegastanja biološke raznolikosti i prirodnih bogatstavate praćenje stanja i nadzor nad utjecajemprojekta.

H4 Na samom početku pripreme projekta razmotriti injegovu dugoročnu korist i troškove za zajednicu.

1 C P Howe, G F Claridge, R Hughes and Zuwendra,1991:Manual of Guidelines for Scoping EIA inTropical Wetlands: PHPA/AWB Sumatra WetlandProject Report No. 5

2 M I J Braga, 1998: Integrating FreshwaterEcosystem Function and Services with WaterDevelopment Projects: Final Draft Presented tothe Inter-American Development Bank

47. Biološka raznolikost, funkcije i vrijednostimočvarnih ekoloških sustava ovise o očuvanjuprirodnoga vodnoga režima koji čine protok,količina i kakvoća, temperatura i godišnjiraspored vode. Prirodni vodni režim jeNAJVAŽNIJA varijabla koja upravlja opstojnostiriječnoga močvarnog ekološkog sustava. Branekoje sprječavaju protok vode i kanali koji brzoodvode vodu iz poplavnih riječnih dolina uzrokomsu uništenja prirodnih močvarnih područja inestanka funkc i ja ko je ona pružaju .Odgovarajući na tu opasnost mnoge su državedonijele zakone i smjernice da bi osiguraleprimjereno upravljanje vodnim bogatstvima koje

Očuvanje prirodnoga vodnogarežima za očuvanje močvarnihpodručja



44

introduced legislation and guidelines to ensureadequate allocation of water to maintain naturalwetland ecosystems.

48. In cases where structural changes arenecessary, water development projectsinvolving the alteration of natural flow regimesshould adhere to the following guidelines inorder to protect or restore wetland ecosystems.


50. The protection and restoration of wetlands is animportant strategy within each river basin, notonly because the wetlands provide serviceswhich can assist with water management, butalso because wetlands are critical ecosystemsthat deserve protection and restoration in theirown right. [(Refer also to Resolutions VII.17, andVIII.16.)]

51. Many wetland-dependent species, especiallyfish and amphibians, require management in the

Section I

Guidelines for Contracting Parties relating tothe maintenance of natural water regimes to

maintain wetlands

I1 Undertake studies to determine the minimumand ideal flows and flow regimes (includingseasonal modulation) required to maintainnatural riverine wetland ecosystems.

I2 With this information (I11. above), establish theoptimum flow allocations and regimes tomaintain key wetlands and other key ecologicalfunctions of river basins.

I3 In situations where available information onbiological parameters and physical habitat isinadequate for a definitive decision on therequired optimum flow, use the precautionaryprinciple to maintain the natural situation asclosely as possible.

I4 Develop sustainable water allocation plans forthe various resource users within the river basin,including allocating water to maintain wetlands.

I5 Regulate and monitor the impacts of majorinf rast ructure developments ( levees,embankments, roadways, weirs, small damsand cuttings) undertaken within river and floodcorridors.

Protection and restoration of wetlands, and theirbiodiversity, in the context of river basinmanagement

ne uništava prirodne močvarne ekološkesustave.

48. Ako su građevinski zahvati nužni, a očekuje seda će vodnogospodarski projekt promijenitiprirodni vodni režim, za zaštitu i očuvanjemočvarnih ekoloških sustava u projekt trebaugraditi i sljedeće smjernice:


50. Zaštita i obnova močvarnih područja važan sudio strategije za upravljanje svakim porječjem,ne samo zato što močvarna područja imajufunkcije koje pomažu pri upravljanju vodnimbogatstvima već i zato što su močvarna područjaiznimno važni ekološki sustavi koji imaju pravona očuvanje i zaštitu. [(kao što je navedeno urezolucijama VII.17. i VIII.16.)]

51. Za opstanak mnogih močvarnih vrsta, osobitoriba i vodozemaca, nužno je planirati i provoditi

Odjeljak I

Smjernice državama potpisnicama za očuvanjeprirodnoga vodnoga režima da bi se zaštitila

močvarna područja

I1 Provesti istraživanja kojima će se odreditinajmanji i idealni protok i režim protoka(uzimajući u obzir i sezonska kolebanja) koji jenuždan za očuvanje prirodnih riječnih močvarnihekoloških sustava.

I2 Prema tom podatku (I1. gore) uspostavitinajpovoljniji raspored protoka i osigurati takavvodni režim kojim će se očuvati ključnamočvarna područja i ključne ekološke funkcijeporječja.

I3 U situacijama kada su postojeći podatci obiološkim parametrima staništa nepouzdaniza donošenje konačne odluke o vrijednostinajpovoljnijeg protoka potrebno je primijenitinačelo opreza da bi se očuvalo što prirodnijestanje.

I4 Donijeti održive planove raspodjele voderazličitim korisnicima u porječju, a osigurati id o v o l j n e k o l i č i n e v o d e m o č v a r n i mpodručjima.

I5 Regu l i ra t i i nadz i ra t i u t jeca j ve l ik ihinfrastrukturnih objekata (nasipa, cesta,utvrđenih obala, bunara i brana) na rijeci i upoplavnim područjima.

Zaštita i obnova močvarnih područja i njihovebiološke raznolikosti u upravljanju porječjem




45

river basin context to ensure their survival. Inmost countries, the protection of habitats andwildlife is conducted according to administrativeboundaries and not river basin boundaries. Thiscan lead to protection measures for one site orspecies being nullified by activities elsewhere inthe river basin which, for example, blockmigration of the fish species or water flow to thewetland site. The restoration of degradedwetlands is one of the most importantpossibilities for reversing the trend of decliningbiological diversity within river basins.


53. In cases where a river basin is shared betweentwo or more Contracting Parties, the RamsarConvention’s Article 5 makes it clear that theseParties are expected to cooperate in themanagement of such resources.

54. The declaration of the Second World WaterForum in Paris, in March 1998, emphasized

Section J

Guidelines for Contracting Parties for theprotection and restoration of wetlands and

their biodiversity

J1 Assess the status of wetlands and theirbiodiversity in each river basin and, whereindicated, undertake the actions needed toprovide better protection measures.

J2 In assessing the status of wetlands in each riverbasin, consider the inclusion of key sites in theList of Wetlands of International Importance(Ramsar List).

J3 Ensure that management plans for Ramsar sitesare prepared taking into consideration potentialoff-site impacts from within the river basin, aswell as the site-specific issues. (Refer toResolution 5.7, Ramsar COP5.)

J4 Review and, where necessary, adjustregulations and procedures for conservation ofwetland-related biodiversity, especially for fishand other aquatic species, to protect rarespecies and prevent over-exploitation of morecommon species.

International Cooperation

Special issues related to shared river basin andwetland systems

njihovu zaštitu na razini porječja. U većini državazaštita staništa i zaštita biljnih i životinjskih vrstaprovodi se u administrativnim granicama, a ne nagranicama porječja. Takav pristup može učiniti daaktivnosti na jednom dijelu porječja poništavajumjere zaštite na drugom dijelu porječja, kao što jenpr. onemogućavanje migracije riba ilisprječavanje dotoka vode na neko močvarnopodručje. Obnova uništenih močvarnih područjajedna je od najvažnijih mogućnosti zaustavljanjanegativnoga trenda opadanja biološkeraznolikosti porječja.


53. U skladu s člankom 5. Ramsarske konvencijeočekuje se da države potpisnice Ramsarskekonvencije koje dijele određeno močvarnopodručje surađuju pri upravljaju tim prirodnimbogatstvom.

54. Deklaracija Drugoga svjetskog foruma ovodama, održanog u Parizu u ožujku 1998.,

Odjeljak J

Smjernice državama potpisnicama za zaštitu iobnovu močvarnih područja i njihove biološke

raznolikosti

J1 Procijeniti ugroženost močvarnoga područja injegove biološke raznolikosti i, pokaže li sepotrebnim, pripremiti i poduzeti odgovarajućezaštitne mjere.

J2 U procjeni stanja i ugroženosti močvarnogapodručja u svakom porječju valja razmotriti imogućnost njegova uključivanja na Popismočvarnih područja od međunarodne važnosti(Ramsarski popis).

J3 Osigurati da se u planovima upravljanjaramsarskim područjima u obzir uzmu potencijalninegativni utjecaji i unutar područja i na cijelomporječju. (kao što stoji u rezoluciji 5.7, 5.konferencije država potpisnica Ramsarskekonvencije)

J4 Razmotriti i ako je potrebno prilagoditizakonodavstvo i protokole za zaštitu biološkeraznolikosti močvarnih područja, osobito zazaštitu riba i drugih vodenih vrsta, očuvanjerijetkih vrsta i sprječavanja prekomjernogkorištenja čestih vrsta.

Međunarodna suradnja

Osobiti problemi međunarodnih porječja imočvarnih područja



46

that riverine countries need to have a commonvision for the efficient management andeffective protection of shared water resources.One option to consider in achieving suchoutcomes is the establishment of internationalriver commissions, created by several riverinecountries to facilitate consultation and broadcoordination.

55. Countries sharing a drainage basin areencouraged to establish frequent specificcontacts in order to exchange information onthe water resource and its management.Options for this include:

55.1 establishing networks for monitoring andexchanging data on the water quality andquantity in the basin;

55.2 a joint analysis of information on the quantityand type of water used for various purposes ineach country;

55.3 exchange of information on protectionmeasures for groundwater, upper catchmentsand wetlands;

55.4 sharing of information on structural and non-structural mechanisms for regulating flow fornavigation and flood prevention.

56. The aim should be the preparation of technicalreports on the river basin, including informationon the needs of the local inhabitants in eachpart of the basin, as well as existing or potentialproblems in parts of the river basin that requireseparate or collaborative efforts to deal withthem.


Section K

Guidelines for Contracting Parties for themanagement of shared river basins and

wetland systems

K1 Identify and describe shared river basins,document the key issues of common concern inthe basin (diagnostic study), and developformal joint management arrangements orco l labora t ion fo r deve lopment andimplementation of action plans to deal withsuch issues.

K2 Where appropriate, establish or strengthen biormul t i -s tate r iver basin managementcommissions to promote internationalcooperation for shared water resources andwetland management.

K3 With regard to shared river basins, ContractingParties should inform the Ramsar Bureau of theestablishment of any joint management

naglašava potrebu da države kroz koje teče istarijeka trebaju imati zajedničku viziju djelotvornogupravljanja i uspješne zaštite međunarodnihriječnih sustava. Jedna mogućnost zaostvarivanje toga cil ja je i osnivanjemeđunarodnog vijeća za rijeke koje će činitipredstavnici različitih država, a koje će poticatisavjetovanja i opsežnu suradnju.

55. Države koje dijele područje jednog porječjapotiču se da ostvaruju čestu suradnju radirazmjene podataka o vodnim bogatstvimaporječja i upravljanju njim. Mogućnosti zaostvarivanje takve suradnje su:

55.1 uspostava mreže za praćenje stanja i razmjenupodataka o kakvoći i količini vode u porječju;

55.2 zajednička analiza podataka o količinama vodekoje se iskorištavaju za razne namjene urazličitim državama;

55.3 razmjena podataka o mjerama zaštitepodzemnih voda, gornjeg dijela porječja imočvarnih područja;

55.4 razmjena podataka o infrastrukturnim iprirodnim načinima održavanja plovnostivodotoka i zaštite od poplava.

56. Potrebno je pripremiti tehničko izvješće oporječju, uključujući i informacije o potrebamalokalnog stanovništva u svakom dijelu porječjate definicije postojećih ili mogućih problema unekim dijelovima porječja čije rješavanjezahtijeva poseban pristup i zajedničke napore.

57 Smjernice na koje treba obratiti pozornost:

Odjeljak K

Smjernice državama potpisnicama zaupravljanje međunarodnim porječjima i

močvarnim područjima

K1 Prepoznati i opisati osobitosti međunarodnogaporječja, dokumentirati zajedničke bitneprobleme (analitička studija) i organiziratiformalnu suradnju radi upravljanja i suradnje zarazvoj i provedbu akcijskih planova po kojimaće se ti problemi rješavati.

K2 Ako je prikladno, uspostaviti ili osnažitibilateralna ili međunarodna vijeća zaupravljanje porječjem koja će razvijatimeđunarodnu suradnju pri upravljanjuzajedničkim vodnim bogatstvima i močvarnimpodručjima.

K3 Države potpisnice trebaju obavijestiti UredRamsarske konvencije o bilo kakvomzajedničkom dogovoru o upravl janju




47

arrangements and also of actions by otherparty or non-party states which may lead tochanges in the ecological character of sitesincluded in the List of Wetlands of InternationalImportance (Ramsar List) in their own portion ofthe basin.

Lake Chad is located in the eastern part of the Sahelregion of Africa at the southern edge of the Saharadesert. The lake and its active hydrological basinconstitutes an immensely important freshwaterresource, being Africa’s fourth largest lake (insurface area) after Lakes Victoria, Tanganyika andNyassa, and its importance for human developmentis intensified by the fact that the lake lies in a dry areawith temperatures exceeding 45°C fromApril to Junein some parts of the basin.

Since 1972, due to the drought in the Sahel, therehas been a serious reduction in the size of the lake,with devastating consequences for the Lake Chadecosystem which have yet to be fully assessed.Fortunately, right after the independence of thecountries sharing the Basin, the Lake Chad BasinCommission (LCBC) was created by the Fort Lamy(now N’Djamena) Convention signed on 22 May,1964, by the Heads of State of the four countrieswhich share the lake, namely Cameroon, Chad,Niger and Nigeria. In 1994 and 2000, the MemberStates increased to five and six with the admission ofCentral African Republic and Sudan respectively.The major purpose of the Lake Chad BasinCommission is to promote an integratedmanagement of the resources of the basin throughcontinued support of regional cooperation,coordination of regional programmes, planning,mobilization and follow-up of national projects withregional implications.

Integrated Management Solution of the Lake ChadBasin Ecosystem As part of its mandate of fosteringregional cooperation through ensuring the wise,efficient and sustainable exploitation of theresources of the conventional basin, the LCBC hasembarked on a number of projects in partnershipwith international organizations and national andlocal stakeholders aimed at integrated managementof the Lake Chad Basin. The project of the GlobalEnvironment Facility (GEF) on the “Reversal of Land


Implementation of the RamsarConvention at basin scale:

building a partnership to saveLake Chad Basin

zajedničkim porječjem, ali i o aktivnostima kojepoduzima neka država potpisnica ili nekadržava koja nije potpisnica Ramsarskekonvencije, a koje mogu dovesti do promjena uekološkim osobitostima područja s Popisamočvara od međunarodne važnosti (Ramsarskipopis).

Jezero Čad u istočnom je dijelu afričke regije Sahel,na južnom rubu pustinje Sahara. Jezero je popovršini četvrto najveće afričko jezero (uz jezeraViktorija, Tanganjika i Niasa) i iznimno je važan izvorslatke vode, a njegovo je značenje za razvojstanovništva iznimno veliko jer se nalazi u sušnompodručju u kojem temperature od travnja do lipnjadosežu vrijednosti i veće od 45°C.

Od 1972. godine zbog suša u Sahelu površina jezerase smanjuje, a to ima i strašne posljedice na njegovekološki sustav kojima će se doseg tek trebatiprocijeniti.

Srećom, ubrzo nakon proglašenja neovisnostidržava koje dijele porječje, Komisija za porječjejezera Čad potvrđena je Konvencijom iz Fort Lamya(danas N’Djamena) koju su 22. svibnja 1964.potpisali čelnici država Kameruna, Čada, Nigera iNigerije.

Godine 1994. i 2000. broj država potpisnica povećaose na pet i šest pristupanjem SrednjoafričkeRepublike i Sudana. Glavna je svrha Komisije zaporječje jezera Čad poticanje integriranogupravljanja bogatstvima porječja procesom stalnihpobuda na regionalnu suradnju, koordinacijomregionalnih programa, planiranjem, pokretanjem inadogradnjom nacionalnih projekata s regionalnimutjecajem.

Načini integriranog upravljanja ekološkim sustavomporječja jezera Čad

U svome mandatu koji uključuje i brigu za regionalnusuradnju razumnim, djelotvornim i održivimkorištenjem bogatstava porječja, Komisija je upartnerstvu s nacionalnim i lokalnim dionicimapokrenula mnoge projekte za integrirano upravljanjeporječjem jezera Čad. Projekt Svjetskog fonda zaokoliš (GEF) “Zaustavljanje trenda pogoršanjakakvoće prostora i vode u porječju jezera Čad” koji jezapočet u studenome 2003. nudi mogućnost

Dodatne informacije

Primjena Ramsarske konvencijena razini porječja: Stvaranje

partnerstva za očuvanje porječjajezera Čad



48

poboljšanja integriranog upravljanja porječjem jezeraČad i vjerojatni model za druge regionalne inicijative.Dogovorena «Vizija za jezero Čad 2025.» u skladu jes «Akcijskim planom upravljanja afričkim močvarnimpodručjima» koji je dio Inicijative za okoliš Novogpartnerstva za razvojAfrike.

U svrhu ostvarivanja spomenute vizije Komisija zaporječje jezera Čad u studenome 2002. potpisala jesporazum o suradnji s Tajništvom Ramsarskekonvencije kojim će se provesti odluka Desetogskupa Komisije za porječje jezera Čad iz srpnja 2000.da se cjelokupno jezero Čad proglasi prekograničnimmočvarnim područjem od međunarodne važnostikako ga definira Ramsarska konvencija uz suradnjuKomisije za porječje jezera Čad, Ramsara iPrograma za žive vode WWF-a.

Napredak Komisije za porječje jezera Čad pokazujeistančan pristup prihvaćanja međuovisnosti održivogkorištenja slatkovodnih bogatstava i zaštite i održivogupravljanja slatkovodnim ekološkim sustavima(močvarnim područjima) što može poslužiti i kao uzorza pristup upravljanju drugim porječjima u Africi iizvan nje.

Više informacija potražite na: http://www.cblt.org/.

and Water Degradation Trends in the Lake ChadBasin”, beginning in September 2003, offersopportunities for the enhancement of integratedriver basin management efforts in the Lake Chadbasin and perhaps a model for other regionalinitiatives.

In addition, the agreed “Lake Chad Vision 2025” isconsistent with the “Action Plan for ManagingAfrica’s Wetland” as part of the EnvironmentalInitiative of New Partnership for Africa’sDevelopment (NEPAD). In order to help in realizingthis Vision, in November 2002 the LCBC signed aMemorandum of Cooperation with the Secretariat ofthe Ramsar Convention that will advance thedecision of the Tenth Summit of the LCBC Heads ofState in July 2000, to designate the entire Lake Chadas a transboundary Wetland of InternationalImportance under the Ramsar Convention in apartnership between the LCBC, Ramsar, and WWFLiving Waters Programme. The progress of theLCBC shows a sophisticated recognition of theinterdependence between the sustainable use offreshwater resources and the conservation andsustainable management of freshwater ecosystems(wetlands), one which may provide a model for thework of other basin commissions in Africa andbeyond.

For more information, visit: http://www.cblt.org/.

The Lake Chad Basin Commission was establishedin 1964 under an agreement between the fourriparian States, Cameroon, Chad, Niger and Nigeria.

Komisija za porječje jezera Čad osnovana je 1964.sporazumom četiriju država: Kameruna, Čada,Nigera i Nigerije.




Dodatne informacije

Dunavska komisija i njezinaEkološka stručna skupina

Rijeka Dunav je izvor života za 83 milijuna ljudi kojižive u njegovu porječju površine 800 000 km2 i kojiobuhvaća 18 europskih država. Rijeka napajaratarska područja kroz koja teče, izvor je ribe zalokalno stanovništvo i prevozi ljude i robu cijelimsvojim 2857 km dugim tokom. Njegova ljepotastoljećima je nadahnuće pjesnicima, slikarima iskladateljima, mamac osvajačima i utječe na razvojpovijesti. U posljednje vrijeme na Dunavu vladasuradnja. Na temelju UN-ECE-ove Konvencije zazaštitu i korištenje međunarodnih voda (Helsinškakonvencija) u Sofiji je 1994. donesena i potpisanaKonvencija o zaštiti Dunava. Njezin je cilj poticanjedržava potpisnica na jačanje suradnje u upravljanjuvodnim bogatstvima na poljima zaštite i korištenjavoda. Ona je postala i sveobuhvatni pravniinstrument suradnje i prekograničnog upravljanjavodama na području dunavskog porječja

Kada je 1998. Konvencija za zaštitu Dunava stupilana snagu, Međunarodna komisija za zaštitu Dunavapostala je glavno tijelo koje donosi odluke u okviruKonvencije. Ona tvori zajedničku platformu zaodrživo korištenje bogatstava porječja u odnosu navodene ekološke sustave i za povezano i integriranoupravljanje porječjem. Politika upravljanja vodnimbogatstvima Međunarodne komisije za zaštituDunava trenutačno je pod utjecajem Okvirnedirektive o vodama Europske zajednice (vidjeti str.29.). Od 13 glavnih podunavskih zemalja, dvije sučlanice EU, a četiri će to postati 2004. i one surađuju sostalih sedam država, uglavnom u donjem tokuDunava, i tako osiguravaju prijenos i razmjenutehnologije, znanja i pozitivne prakse. Međunarodnakomisija za zaštitu Dunava platforma je koordinacijena razini porječja koja je potrebna da se donese planupravljanja porječjem. U tu je svrhu 2001. provedenozajedničko istraživanje Dunava da bi se utvrdiloekološko i kemijsko stanje rijeke.

Godine 2000. Međunarodna komisija za zaštituDunava osnovala je Ekološku stručnu skupinu radipodupiranja aktivnosti zaštite i održivoga upravljanjariječnim ekološkim sustavima dunavskoga porječja,ali i kopnenim i močvarnim ekološkim sustavima kojiizravno ovise o rijekama porječja. Neki stručnjaci napolju ekologije, koji su članovi skupine, ujedno su ipredstavnici Ramsarske konvencije u svojimdržavama. Ondje gdje nisu, presudna je razmjenainformacija između stručnjaka za Dunav, koji čestopotječu iz sektora upravljanja vodnim bogatstvima, inacionalnih predstavnika Ramsarske konvencije,koji često predstavljaju sektor zaštite prirode.


The Danube Commission and itsEcological Expert Group

The Danube River is a source of life for 83 millionpeople living in its 800,000 sq km basin, covering 18European countries. The river irrigates the fields

along its course, feeds the surrounding populationon fish, and carries people and goods along its 2,857km long course. Its natural beauty inspires poets,painters and composers – for centuries, it hasattracted conquerors and influenced the course ofhistory. However, recent times have been dominatedby cooperation. On the basis of the UN-ECEConvention on the Protection and Use ofTransboundary Waters (Helsinki Convention), acorresponding agreement, the Danube RiverProtection Convention (DRPC), was developed andsigned in Sofia in 1994. DRPC was designed toencourage the Contracting Parties to intensify theirwater management cooperation in the field of waterprotection and use. It became the overall legalinstrument for cooperation and transboundary watermanagement in the Danube River basin.

With the entry into force of DRPC in 1998, theInternational Commission for the Protection of theDanube River (ICPDR) was established as the maindecision-making body under the Convention. Itrepresents a common platform for the sustainableuse of the basin’s resources in relation to its aquaticecology and for a coherent and integrated river basinmanagement. Currently, the ICPDR’s watermanagement policy is substantially influenced by theEuropean Union Water Framework Directive (seepage 29). Of the 13 main Danube states, two arecurrently EU Member States, to be joined in 2004 byanother four – they cooperate with seven additionalstates, mainly in the lower Danube basin, thusassuring the best ways of transfer and exchange oftechnology and know-how. ICPDR is providing abasin-wide platform for the coordination necessaryto develop a River Basin Management Plan. To thisend, a Joint Danube Survey was carried out with aresearch vessel in 2001 to contribute to the study ofthe river’s ecological and chemical status.

In 2000, the ICPDR established an Ecological ExpertGroup to support activities related to theconservation and sustainable management ofriverine ecosystems in the Danube basin, as well asthose terrestrial and wetland ecosystems directlydepending on them. Some of the ecological expertsparticipating in this group are also Ramsar focalpoints at national level. Where this is not the case,mutual exchange of information between theDanube experts, often coming from the watermanagement sector, and Ramsar focal points, often

49



Skupina trenutačno priprema pregled međunarodnihsporazuma i popis zaštićenih močvarnih područja udunavskom porječju. Ona priprema i lokalne ogledneprojekte za močvarna područja koje će predati nanatječaj UNEP/GEF-ova Regionalnog dunavskogprojekta i obavještava lokalne NVU-e o drugimdostupnim natječajima i mogućnostima obrazovanja.Ekološka stručna skupina podupire provedbuZajedničkog akcijskog plana 2001. - 2005.Međunarodne komisije za zaštitu Dunava za obnovu iupravljanje močvarnim područjima i poplavnimriječnim dolinama. Stručnjaci međunarodnog WWFprograma Dunav - Karpati, Međunarodne udruge zaistraživanje Dunava i drugih organizacija uvelikepodupiru rad nacionalnih stručnjaka.

Za više informacija posjetite: www.icpdr.org.

representing the nature conservation sector, iscrucial. The Group is currently preparing a review ofinternational agreements and protected areascovering wetland ecosystems in the Danube basin. Itidentifies local wetland pilot projects to be submittedto the UNEP/GEF Danube Regional Project andraises awareness among local NGOs aboutavailable grants and training material. TheEco log ica l Exper t Group suppor ts theimplementation of the ICPDR’s Joint ActionProgramme 2001-2005 for the restoration andmanagement of wetlands and floodplains. Experts ofWWF Internat ional ’s Danube-CarpathianProgramme, the International Association forDanube Research (IAD), and others support thework of the national experts substantially.

For more information visit www.icpdr.org.

Ekološka stručna skupina Međunarodne komisije zazaštitu Dunava podupire aktivnosti zaštite i održivogkorištenja riječnih ekoloških sustava u dunavskomporječju, ali i svih kopnenih i močvarnih ekološkihsustava koji izravno ovise o rijekama porječja. Naslici su neki članovi Stručne skupine tijekom posjetanacionalnom parku Poplavna dolina Dunava uAustriji 2002., u vrijeme njihova 5. sastanka.

Fotografija: Tobias Salathé

The Ecological Expert Group of the ICPDR supportsactivities related to the conservation and sustainablemanagement of riverine ecosystems in the Danubebasin, as well as those terrestrial and wetlandecosystems directly depending on them. Somemembers of the Expert Group are pictured here on avisit to the Danube Floodplain National Park,Austria,2002, during the 5th meeting of the group.

Photo: Tobias Salathé

50




Partnerstvo s relevantnim konvencijama,organizacijama i inicijativama

58. Za djelotvoran pristup integraciji zaštitemočvarnih područja i njihovo razumnokorištenje u procesima upravljanja porječjemdržave potpisnice Ramsarske konvencijemoraju poznavati i u obzir uzeti sve sličnedjelatnosti drugih međunarodnih konvencija,organizacija i inicijativa.

59. Održivo korištenje kopnenih voda prepoznato jekao kritični sastavni dio Agende 21 i kao takvob i l o j e t e m a n i z a s a s t a n a k a p o dpokroviteljstvom Vijeća za održivi razvojUjedinjenih naroda i drugih UN-ovih agencija.Ovdje treba spomenuti još tri međunarodneinicijative:

59.1 stvaranje globalnog partnerstva za vodu koječini okvir koordinacije aktivnosti usmjerenihintegriranom upravljanju vodnim bogatstvima, aosobito u zemljama u razvoju;

59.2 razvoj Vizije za vodu, život i okoliš u sklopuGlobalne komisije za vodu pod pokroviteljstvomSvjetskog vijeća za vodu

59.3 uspostavu Svjetske komisije za brane podpokroviteljstvom Svjetske banke i Svjetskeudruge za zaštitu prirode IUCN-a.

60. Važno je da ove i druge prikladne smjernice iaktivnosti u okviru Ramsarske konvencijeposluže kao poveznice i prilozi navedenimdrugim međunarodnim inicijativama.

61. Odredbe drugih globalnih konvencija isporazuma, a koje su najbliže sadržaju ovihsmjernica sljedeće su:

61.1 Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD)prepoznaje zaštitu biološke raznolikostikopnenih voda kao osobiti prioritet. Na IV.konferencij i država potpisnica CBD-apr ihvaćen je Za jedn ičk i p rogram sRamsarskom konvencijom koji govori o ovomproblemu;

61.2 Konvenc i ja o Zakonu o nep lovnomiskorištavanju međunarodnih vodotoka (NewYork, 21. svibnja 1997., nije još stupila nasnagu) koja zahtijeva da države potpisniceizbjegavaju, isključuju ili umanje znatnu štetudržavama s kojima dijele vodotok i da sepostave jasna pravila o mogućim promjenamau iskorištavanju bilo kojeg međunarodnogvodotoka. Konvencija navodi i potrebu procjeneutjecaja na okoliš, savjetovanja, zajedničkezaštite vodenih ekoloških sustava, nadzoreunesenih vrsta, sprječavanje erozije, taloženja iprodora slane vode.

Partnership with relevant conventions,organizations and initiatives

58. In order to undertake an effective approach topromoting the integration of wetlandconservation and wise use into river basinmanagement, it is important that the ContractingParties to the Ramsar Convention are aware of,and take into consideration, the related activitiesof other international conventions, organizationsand initiatives.

59. The sustainable use of freshwater has beenidentified as a critical component of Agenda 21and as such has been the focus of a series ofmeetings under the auspices of the UnitedNation’s Commission on SustainableDevelopment and other UN agencies. Threeother international initiatives should bementioned:

59.1 creation of the Global Water Partnership to actas a framework to coordinate efforts to promoteintegrated water resource management,especially in developing countries;

59.2 the development of the Vision for Water, Lifeand the Environment through the Global WaterCommission under the auspices of the WorldWater Council; and

59.3 the establishment by the World Bank andIUCN-The World Conservation Union of theWorld Commission on Dams.

60. It is important that these and other appropriateguidelines and activities under the framework ofthe Ramsar Convention serve as a linkage andinput to these other initiatives at the internationallevel.

61. In terms of other conventions and agreements,the most relevant in terms of these Guidelines atthe global level are as follows:

61.1 the Convention on Biological Diversity (CBD)which has identified the conservation of thebiodiversity of inland waters as a particularpriority. COP4 of the CBD adopted a JointWork Programme with the Ramsar Conventionto address this matter;

61.2 the Convention on the Law of the Non-Nav igat iona l Uses of In ternat iona lWatercourses (New York, 21 May 1997: not yetin force) which requires states to avoid,eliminate or mitigate significant harm to otherwatercourse states and establishes detailedrules with regard to the changes in use of anyinternational watercourse. Issues coveredinclude EIA, consultation, joint protection ofwatercourse ecosystems, pollution control,introduction of alien species, prevention oferosion, siltation, and saltwater intrusion; and

51



61.3 Globalni program akcija za zaštitu morskogokoliša od onečišćivanja s kopna.

62. Preko 200 postojećih sporazuma čine osnovuza suradnju pri upravljanju prekograničnim,zajedničkim vodnim bogatstvima, kako naregionalnoj razini tako i na razini porječja.


Odjeljak L

Smjernice državama potpisnicama Ramsarskekonvencije za stvaranje partnerstva s

relevantnim konvencijama, organizacijama iinicijativama

Dodatne informacije

L1 Osigurati prezentaciju ovih smjernica i svihostalih smjernica Ramsarske konvencije drugimrelevantnim međunarodnim konvencijama,organizacijama i programima tako da senastojanja Ramsarske konvencije odraze i uaktivnostima tih drugih inicijativa.

L2 Osigurati blisku suradnju na nacionalnoj raziniovlaštenih osoba za provedbu Ramsarskekonvenc i je s preds tavn ic ima drug ihmeđunarodnih konvencija i sporazuma sličneproblematike.

L3 Ako je prikladno, u provedbi međunarodnihsporazuma o prekograničnim porječjima ivodnim bogatstvima val ja osigurat i iodgovarajuće razmatranje problematikemočvarnih područja.

Dana 23. listopada 2000. Europska unija (EU)prihvatila je svoj operativni alat za modernu politikuupravljanja vodama: Direktivu 2000/60/EC,uobičajeno spominjanu kao “Okvirna direktiva ovodama”. Ključni ciljevi Direktive su:

• proširenje zaštite vode na sve površinske ipodzemne vode;

• postizanje “dobrog stanja” za sve vode dodogovorenoga roka,

• upravljanje vodama na razini porječja,

• “povezani pristup” ograničenih vrijednosti emisija i

Jedinstveni sustav upravljanjavodnim bogatstvima u Europskojzajednici: Okvirna direktiva o vodi

61.3 the Global Programme of Action for theProtection of the Marine Environment fromLand-basedActivities (GPA).

62. At the regional and river basin level there areover 200 agreements which provide a basis forcooperation in the management of shared waterresources.


Section L

Guidance for Contracting Parties onpartnership with relevant conventions,

organizations and initiatives


L1 Ensure that these guidelines, and other relatedguidelines under the Ramsar Convention, arebrought to the attention of the relevantinternational conventions, organizations andprogrammes, with a view to ensuring that theaspirations of the Ramsar Convention arereflected in the activities of these otherinitiatives.

L2 Ensure close coordination at the national levelbetween the Ramsar Administrative Authoritiesand the focal points for other internationalconventions and agreements related to thesesubjects.

L3 Ensure, as appropriate, adequate considerationof wetland related issues in the operation of anyregional agreements related to shared riverbasins and water resources.

On 23 October 2000, the European Union (EU)adopted its operational tool for a modern waterpolicy: Directive 2000/60/EC, commonly referred toas the “Water Framework Directive” (WFD). TheDirective has the following key aims:

expanding the scope of water protection to allwaters, surface waters and groundwater,

achieving “good status” for all waters by a setdeadline,

water management based on river basinmanagement,

“combined approach” of emission limit values andquality standards,

A single system of watermanagement in the EuropeanUnion: the Water Framework

Directive

�

�

�

�

52




standarda kakvoće,

• postizanje odgovarajućih cijena vode,

• djelotvorno zakonodavstvo.

Budući da se ti ciljevi moraju ugraditi u upravljanjesvakim porječjem, treba ostvariti koordinaciju brojnihpostojećih mjera na razini EU kako bi se dotaknuosvaki problem onečišćenja. Dosad su postavljeniciljevi za porječje. Naknadno je obavljena i analizautjecaja kako bi se odredilo koliko stanje na pojedinimvodotocima odstupa od zadanih ciljeva. U ovoj će sefazi, ako dosl jedna primjena postojećegzakonodavstva riješi probleme, postići i ciljeviDirektive. Ako se to ne dogodi, država članica moradonijeti dodatne mjere kojima će ostvariti zadaneciljeve. Te mjere mogu uključivati i stroži nadzorispuštanja štetnih i otrovnih tvari iz industrije iratarstva ili urbanih izvora otpada.

Povijesno gledano, postoji određeno razilaženje upristupu nadzoru onečišćenja jer se jedanusredotočuje na ono što se može popraviti uz boljutehnologiju na samom izvoru onečišćenja, a drugi sebavi mogućnostima okoliša koje prima onečišćenje, uokviru standarda kakvoće vode. Na kraju je postignutsporazum da su u praksi potrebna oba pristupa.Direktiva o vodama zahtijeva takav mješoviti pristup.Ona nalaže da se sve kontrole na izvorimaonečišćenja primjenjuju kao prvi korak i daje okvir zadaljnji razvoj nadzora. Direktiva povezuje sve obvezezašt i te okol iša def in i rane u postojećemzakonodavstvu i pruža novi sveobuhvatni cilj dobrogstanja svih voda. U nekim slučajevima to možezahtijevati donošenje novih mjera. Svi elementi takveanalize moraju biti predstavljeni u detaljnom izvješćuo načinu postizanja ciljeva za porječje (ekološko,količinsko i kemijsko stanje vode; ciljevi za zaštićenapodručja) u predviđenom vremenskom roku.

Plan upravljanja porječjem sadržava rezultatespomenute analize, opisuje osobitosti porječja idonosi prikaz utjecaja ljudskih aktivnosti na stanjeporječja kao i procjenu uspješnosti postojećegzakonodavstva da zadovolji cilj “dobre kakvoće” te,dodatno, ako je potrebno, donosi i nove mjere.Potrebno je provesti i gospodarsku analizu korištenjavode na području porječja. Njezina je svrha omogućitidjelotvornu raspravu o odnosu troškova i koristirazličitih mogućih mjera. Od država članica zahtijevase da osiguraju cijene vode koje će doista biti uskladu sa stvarnim troškovima, iako se u manjerazvijenim područjima od takva pristupa može iodstupiti kako bi se podmirile osnovne potrebe uzprihvatljivu cijenu.

�

�

�

getting the prices right,

getting citizens involved more closely,

streamlining legislation.

Since these objectives must be integrated for eachriver basin, the coordination of a number of existingmeasures to tackle particular pollution problems atEU level is required. To this end, detailed objectivesare established for the river basin. Subsequently, ananalysis of human impact is conducted so as todetermine how far from the objectives each body ofwater is. At this stage, if full implementation of theexisting legislation will solve the problem, theobjective of the WFD is attained. If it will not then theMember State must identify additional measures tosatisfy all established objectives. These mightinclude stricter controls on polluting emissions fromindustry and agriculture, or urban waste sources.

Historically, there has been a dichotomy in approachto pollution control, with some controlsconcentrating on what is achievable at source,through better technology, and some dealing withthe needs of the receiving environment, in the formof water quality standards. A consensus hasdeveloped that both are needed in practice. TheWFD formalizes this combined approach. It requiresall source-based controls to be implemented as afirst step, and sets out a framework for developingfurther such controls. On the effects side, the WFDcoordinates all the environment objectives inexisting legislation and provides the new overallobjective of good status for all waters. In some casesthis may require additional measures. All theelements of this analysis must be set out in adetailed account of how the objectives for the riverbasin (ecological, quantitative and chemical waterstatus, protected area objectives) are to be reachedwithin the required timescale. The River BasinManagement Plan will include the results of theabove analysis, specify the river basin’scharacteristics,

and provide a review of the impact of human activityon the status of waters in the basin, as well as anestimation of the effect of existing legislation to meetthe “good quality” objectives, and a set of additionalmeasures, where needed. An economic analysis ofwater use within the river basin must be carried out.This is to enable a rational discussion on the cost-effectiveness of the various possible measures.Member States are required to ensure that the pricecharged to water consumers reflects true costs,although in less-favoured areas, deviations from thismay be possible so that basic services are providedat an affordable price. It is essential that allinterested parties are fully involved in preparatorydiscussions and in the preparation of the River BasinManagement Plan. The greater the transparency inthe establishment of objectives, imposition of

53



Nužno je da sve zainteresirane strane budu potpunouključene u pripremne rasprave i u donošenje planaupravljanja porječjem. Što je veća transparentnosttijekom postavljanja ciljeva, nametanja mjera iograničenja te postavljanja standarda, to će biti većai nastojanja država članica da u dobroj vjeri primijenezakonodavstvo.

Zamjenjujući prethodne direktive o širokom rasponuproblematike voda, Okvirna direktiva o vodamaunaprjeđuje zakonodavstvo EU o vodama. Višeinformacija potražite na

http://europa.eu.int/comm/environment/water/.Primjer primjene Direktive opisan je na str. 27.

measures, and reporting of standards, the greaterthe care Member States will take to implement thelegislation in good faith. The Water FrameworkDirective will rationalize the EU water legislation byreplacing earlier Directives on a broad range ofwater issues. For more information, visit

http://europa.eu.int/comm/environment/water/.

An example of implementation is provided on page27.

Obnovu poplavne doline rijeke Isar u Njemačkoj,prikazanu na ovoj fotografiji, obavila je Bavarskadirekcija za upravljanje vodama i gotovo je potpuno uskladu s ciljevima Okvirne direktive o vodi EU

Fotografija: Tobias Salathé

Floodplain restoration along the Isar River,Germany, pictured here, was carried out by theBavarian Water Management Agency and is verymuch in line with the aims of the EU WaterFramework Directive.

Photo: Tobias Salathé 30

54




Relevantne rezolucije

Rezolucija VII.18(prihvaćena na VII. konferenciji država

potpisnica Ramsarske konvencije, San José,Kostarika, 1999.)

Smjernice za uključivanje zaštite močvarnihstaništa i razumnog korištenja u upravljanje

porječjem

1 POZIVAJUĆI se na operativni cilj 2.2.strateškoga plana 1997. - 2002. koji nalažedržavama potpisnicama “da uključe zaštitu irazumno korištenje močvarnih područja… unacionalne, regionalne i lokalne planove idonošenje odluka o uporabi prostora,upravljanju podzemnim vodama, porječjem iobalnim zonama te svim drugim aktivnostimaupravljanja okolišem”;

2 POZIVAJUĆI se i na rezoluciju VI.23 o Ramsaru ivodi koja poziva države potpisnice da poduzmuniz aktivnosti, uključujući i uspostavu mreže zapraćenje hidroloških osobitosti močvarnihpodručja, istraživanja tradicionalnih sustavaupravljanja vodom i gospodarske metodevrjednovanja, da uključe Nacionalno Ramsarskovijeće i lokalne dionike u upravljanje porječjem,da podupru multidisciplinarno prosvjećivanje irazvijaju partnerstvo s organizacijama koje sebave upravljanjem vodnim bogatstvima;

3 SVJESNA činjenice da su močvarna područjazbog svojih ekoloških i hidroloških funkcijanedjeljivi dio svekolikog sustava vodnihbogatstava i da se njima kao takvima treba iupravljati te da su ona središta bogate biološkeraznolikosti i produktivnosti, i da kao takvapridonose gospodarskoj, ekološkoj i socijalnojsigurnosti lokalnoga stanovništva i drugih većihskupina;

4 POZDRAVLJAJUĆI Sporazum o suradnji sKonvencijom o biološkoj raznolikosti (CBD) ipripadajući Zajednički plan rada kojim sepotvrđuje uloga Ramsarske konvencije kaovodećeg partnera u aktivnostima usmjerenimočuvanju i razumnom iskorištavanju močvarnihpodručja, a osobito kopnenim vodenimekološkim sustavima (rezolucija VII.4);

5 SVJESNA rastućih zahtjeva prema slatko-vodnim bogatstvima u mnogim dijelovimasvijeta, kao što je objašnjeno u izlaganjuDefiniranje uloge Ramsara u globalnoj krizi vodena Tehničkom sastanku ove konferencije;

6 OPAŽAJUĆI važnost koja je pridana slatko-

Relevant Resolutions

Resolution VII.18(adopted by the 7 th Conference of the

Contracting Parties, San José, Costa Rica,1999)

Guidelines for integrating wetlandconservation and wise use into river basin

management

1 RECALLING Operational Objective 2.2 of theStrategic Plan 1997-2002, which urgesContracting Parties “to integrate conservationand wise use of wetlands . . . into national,provincial and local planning and decisionmak ing on land use , g roundwate rmanagement, catchment/river basin andcoastal zone planning, and all otherenvironmental management”;

2 FURTHER RECALLING Resolution VI.23 onRamsar and Water which calls on ContractingParties, in promoting the integration of waterresource management and wet landconservation, to undertake a range of actionsincluding the establishment of hydrologicalmonitoring networks on wetlands, studies oftraditional water management systems andeconomic valuation methods, to involveNational Ramsar Committees and localstakeholders in river basin management, tosupport multi-disciplinary training, and to worki n p a r t n e r s h i p w i t h w a t e r - r e l a t e dorganizations;

3 AWARE that wetlands, because of theirecological and hydrological functions, are anintrinsic part of the overall water resourcesystem and should be managed as acomponent of such, as well as being richcentres of biological diversity and relatedproductivity; and contribute as such to theeconomic, ecological and social security oflocal people and other major groups;

4 WELCOMING the Memorandum ofCooperation with the Convention on BiologicalDiversity (CBD) and the associated Joint WorkPlan through which the role of the RamsarConvention as the lead partner on actionsdirected at the conservation and wise use ofwetlands, and particularly inland waterecosystems, is to be pursued (ResolutionVII.4);

5 ALSO AWARE of the increasing demandsbeing placed upon freshwater resources inmany parts of the world, as presented to thisConference through the Technical Session Ipresentation entitled Defining Ramsar’s role inthe response to the global water crisis;

55



vodnim bogatstvima na posebnom sastanku opregledu i procjeni primjene Agende 21 Glavneskupštine Ujedinjenih naroda (lipanj 1997.) i nakasnijem sastanku Komisije za održivi razvoj usvibnju 1998. na kojem je izviješteno da se uokviru strateškog pristupa upravl janjuslatkovodnim bogatstvima preporučuje potporaprimjeni odredaba Ramsarske konvencije;

7 OPAŽAJUĆI i najnovije inicijative Svjetskekomisije za brane kao i aktivnosti Svjetskogvijeća za vode, Globalnog partnerstva za vode idrugih organizacija koje se brinu o vodama, akoje su usmjerene unaprjeđenju integriranogupravljanja vodnim bogatstvima;

8 PRIZNAJUĆI da su na Tehničkom sastanku ovekonferenci je podrobno razmotrene iraspravljene Smjernice za integriranje zaštite irazumnog korištenja močvarnih područja uupravljanje porječjem;

9 UVIĐAJUĆI da je ova konferencija, u skladu sbrojnim prethodnim odlukama, preuzelausmjeravanje država potpisnica tijekomoblikovanja politike za močvarna područja(rezolucija VII.6), razmatranja zakona i ustanova(rezolucija VII.7), uključivanja lokalnih zajednica istanovnika u upravljanje močvarnim područjima(rezolucija VII.8), unaprjeđivanja komunikacije,edukacije i podizanja javne svijesti o problemimai vrijednostima močvarnih područja i vodotoka(rezolucija VII.9), proglašavanja zaštićenih krškihi drugih podzemnih hidroloških sustava(rezolucija VII.13), planiranja poticaja (rezolucijaVII.15), procjene utjecaja (rezolucija VII.16),obnove močvarnih područja kao dijela planiranjana nacionalnoj razini (rezolucija VII.17) imeđunarodne suradnje u okviru Ramsarskekonvencije (rezolucija VII.19), od kojih su sveusko povezane i usmjerene sveobuhvatnomuključivanju močvarnih područja u upravljanjeporječjem;

10 ZAHVALNA onima koji su svojim znanjem iiskustvom pomogli autorima, tj. Globalnoj mrežiza okoliš, u pripremi priloženih smjernica ipripadajućih oglednih primjera i naučenih lekcija;

11 PREPORUČUJE Smjernice za integriranjezaštite i razumnog korištenja močvarnih područjau upravljanje porječjem koje su priložene ovojrezoluciji i POTIČE sve države potpisnice da dajuprioritet njihovoj primjeni, prilagođavajući ih akotreba nacionalnim prilikama;

Konferencija država potpisnica

6 NOTING the importance placed on freshwaterresources in the United Nations Special Sessionof the General Assembly to Review andAppraise the Implementation of Agenda 21(June 1997), and the subsequent Commissionon Sustainable Development meeting in May1998, which as part of its report relating toStrateg ic Approaches to FreshwaterManagement recommended support forimplementation of the Ramsar Convention;

7 NOTING ALSO the current initiatives of theWorld Commission on Dams as well as thoseactivities of the World Water Council, the GlobalWater Partnership, and other water sector-related organizations designed to promoteintegrated water resource management;

8 RECOGNIZING that through Technical SessionI, this Conference has considered anddiscussed in detail the Guidelines for integratingwetland conservation and wise use into riverbasin management;

9 REALIZING that this Conference, through anumber of related decisions, has adoptedguidance for the Contracting Parties on wetlandpolicy formulation (Resolution VII.6), reviewinglaws and institutions (Resolution VII.7), involvinglocal communities and indigenous people inwetland management (Resolution VII.8),promoting communication, education and publicawareness related to wetlands and waterways(Resolution VII.9), designation of karst and othersubterranean hydrological systems (ResolutionVII.13), incentives (Resolution VII.15), impactassessment (Resolution VII.16), wetlandrestoration as part of national planning(Resolut ion VII .17) and internat ionalcooperation under the Ramsar Convention(Resolution VII.19), of all which are closelyrelated to and serve to inform the more genericsubject of integrating wetlands into river basinmanagement; and

10 GRATEFUL to those who contributed theirinformation and other experiences to assist theauthors, the Global Environment Network, withthe preparation of the annexed Guidelines andthe associated case studies and lessonslearned; Relevant Resolutions

11 RECOMMENDS the Guidelines for integratingwetland conservation and wise use into riverbasin management as annexed to thisResolution and URGES all Contracting Partiesto give priority to their application, adapting themas necessary to suit national situations;

The Conference of the Contracting Parties

56




12 POZIVA države potpisnice da primjenompriloženih smjernica pojačaju i povećaju svojenapore za primjenu odredaba rezolucije VI.23 ioperativnog cilja 2.2 Strateškog plana 1997. –2002. ;

13 DODATNO POTIČE države potpisnice dapriložene smjernice provedu integralnimpristupom uzimajući u obzir u prethodnom tekstuopisane načine pristupa ovoj problematici, a kojeje prihvatila ova konferencija;

14 USMJERAVA Ured Ramsara da u skladu sraspoloživim sredstvima i izvorima omogućipristup ovim i drugim pripadajućim smjernicamasvim tajništvima, stručnjacima i tehničkimtijelima, bitnim regionalnim ustanovama,ustanovama ovlaštenima za upravljanjeporječjem i predstavnicima svih drugihkonvencija za zaštitu okoliša kao i drugimzainteresiranim stranama i organizacijama, aosobito tijelima spomenutim u prethodnomtekstu koja su izravno uključena u upravljanjevodnim bogatstvima;

15 NADALJE USMJERAVA Ured Ramsara i njegovOdbor za tehnologiju i znanost (Scientific andTechnical Review Panel (STRP)) da u skladu sraspoloživim financijskim sredstvima aktivnoprate program Svjetske komisije za brane isudjeluju u njemu pružajući mu pomoć uproblematici relevantnoj za države potpisnice ida o rezultatima i zaključcima Svjetske komisijeza brane i očekivanom budućem utjecaju tihzaključaka izvijeste na VIII. konferenciji državapotpisnica.

16 POTIČE osobito one države potpisnice koje su ipotpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti daposvete pozornost i podupru partnerski pristupmeđu konvencijama u daljnjem razvojuplaniranja i provedbe sustava potpora (rezolucijaVII.15) i procjeni utjecaja (rezolucija VII.16) štosu ključni elementi priloženih smjernica;

17 POZIVA one države potpisnice koje dijeleporječja da, ako je prikladno, primijenepriložene smjernica na kooperativan način sasvojom susjednom državom u skladu s člankom5. Konvencije i Smjernicama za međunarodnusuradnju u okviru Konvencije (rezolucijaVII.19);

18 PREPORUČUJE multilateralnim i bilate-ralnim donatorima razmatranje ovih smjernicaradi planiranja, procjene projekata i donošenjaodluka u smislu integriranog upravljanja vodnimbogatstvima, uzimajući u obzir osobite okolnosti iograničenja za pojedine države;

19 UPUĆUJE Odbor za tehnologiju i znanost da uokvirima u kojima to dopuštaju raspoloživa

12 CALLS UPON the Contracting Parties toreinforce and increase their efforts to implementResolution VI.23 and Operational Objective 2.2of the Strategic Plan 1997-2002 and to do sothrough implementing the annexed Guidelines;

13 FURTHER URGES Contracting Parties, whenimplementing the annexed Guidelines, to takeaccount of, and apply through integratedapproaches, the guidance on related issuesidentified above and as adopted by thisConference;

14 DIRECTS the Ramsar Bureau, as funds andresources allow, to make these and theassociated guidelines adopted by thisConference available to the secretariats, expertand technical bodies, relevant regionalinstitutions, river basin authoritiesand focalpoints of all other relevant environmentconventions as well as interested parties andorganizations, and, in particular, to those bodiesidentified above with a recognized direct interestin water management;

15 FURTHER DIRECTS the Ramsar Bureau andScientific and Technical Review Panel (STRP),subject to the availability of budgetaryresources, to follow and participate actively inthe programme of the World Commission onDams (WCD), providing input on themes ofrelevance to Contracting Parties, and to reportback to Ramsar COP8 concerning the findingsof WCD and their implications for the future;

16 ENCOURAGES in particular those ContractingParties which are also signatories to theConvention on Biological Diversity to note andsupport the partnership approach being takenbetween the Conventions in the furtherdevelopment of tools in the areas of incentives(Resolution VII.15) and impact assessment(Resolution VII.16), which are key elements ofthe annexed Guidelines;

17 INVITES those Contracting Parties which shareriver basins to pursue, as appropriate, theapplication of the annexed Guidelines in acooperative way with their neighbouring Statesin accordance with Article 5 of the Conventionand the Guidelines for international cooperationunder the Convention (Resolution VII.19);

18 C O M M E N D S t h e s e G u i d e l i n e s f o rconsideration by all multilateral and bilateraldonors to assist and guide their planning, projectassessments and decision-making in terms ofintegrated water resource management, takinginto account the special circumstances andconstraints of the concerned countries;

19 INSTRUCTS the STRP, as funds and humanresources allow, to review the current state ofknowledge in the area of allocation and

57



sredstva i ljudski izvori razmotri postojeću razinuznanja o području načina raspodjele i upravljanjavodom uz očuvanje funkcija močvarnih ekološkihsustava te da o rezultatima analize podneseizvješće na VIII. ramsarskoj konferenciji državapotpisnica i, ako je moguće, za države potpisnicepripremi i primjerene moguće načine rješavanjatoga problema;

20 POTIČE države potpisnice i druge zaintere-sirane strane da osmisle i provedu aktivnosti iliprojekte kojima će provesti i unaprijeditismjernice u svojim državama te da o postignutimuspjesima i iskustvima izvijeste na VIII.ramsarskoj konferenciju država potpisnica, a dao tome obavijeste i druga zainteresirana tijelapoput Konvencije o biološkoj raznolikosti.

1 PRIZNAJUĆI važne hidrološke funkcijemočvarnih područja, uključujući i očuvanje pričuvapodzemnih voda, poboljšanje kakvoće vode ismanjivanje poplava te nerazmrsivu vezu izmeđuvodnih bogatstava i poplavnih područja;

2 PRIZNAJUĆI i da su hidrološki podatci potrebni zaodređivanje i izmjeru hidroloških funkcijamočvarnih područja oskudni;

3 UVIĐAJUĆI potrebu planiranja na razini porječjakoje uključuje integraciju upravljanja vodnimbogatstvima i zaštitu močvarnih područja;

4 POZIVAJUĆI se na IUCN-ov dokument podnaslovom “Pomirenje upravljanja vodnimbogatstvima i zaštite močvarnih područja: ključniizazov za Ramsar u 21. stoljeću” koji jepredstavljen na plenarnoj sjednici ovoga skupa 20.ožujka 1996.; i

5 POZIVAJUĆI se i na sljedeće operativne ciljevestrateškog plana 1997. - 2002:

• 2.2 uključiti zaštitu i razumno korištenje močvarnihpodručja u odlučivanje o prostornom planiranju,upravljanju podzemnim vodama te o planiranjuupravljanja porječjem i obalnom zonom;

• 2.4 gospodarski vrjednovati koristi i funkcijemočvarnih područja radi planiranja upravljanjaokolišem;

• 2.7 potaknuti aktivno i angažirano sudjelovanjelokalnih zajednica i stanovništva, a osobito žena u

Dodatak II.

Rezolucija VI.23(prihvaćena na VI. konferenciji državapotpisnica, Brisbane, Australija,1996.)

Ramsar i voda

management of water to maintain wetlandecosystem functions, and to report to RamsarCOP8 on the findings, and if possible to provideguidance for the Contracting Parties on thissubject;

20 FURTHER ENCOURAGES Contracting Partiesand other interested parties to develop pilotactivities or projects to promote and implementthe guidelines in their countries, and to report toRamsar COP8 and other relevant fora (such asCBD) on the successes achieved and lessonslearned from these activities.

1 RECOGNIZING the important hydrologicalfunctions of wetlands, including groundwaterrecharge, water quality improvement and floodalleviation, and the inextricable link betweenwater resources and wetlands;

2 FURTHER RECOGNIZING the paucity ofhydrological data which exists for thedetermination and quantification of thehydrological functions of wetlands;

3 REALIZING the need for planning at the riverbasin scale which involves integration of waterr e s o u r c e m a n a g e m e n t a n d w e t l a n dconservation;

4 RECALLING the Themes for the Future paperfrom IUCN entitled “Reconciling watermanagement and wetland conservation: a keychallenge for Ramsar in the 21st century”presented in Plenary Session at the presentmeeting on 20 March 1996; and

5 FURTHER RECALLING the fo l low ingOperational Objectives in the Strategic Plan1997-2002:

2.2 to integrate conservation and wise use ofwetlands into decision-making on land use,groundwater management, catchment/river basinand coastal zone planning;

2.4 to provide economic evaluations of thebenefits and functions of wetlands forenvironmental planning purposes;

2.7 to encourage active and informed

Appendix II

Resolution VI.23(adopted by the 6 th Conference of the

Contracting Parties, Brisbane, Australia, 1996)

Ramsar and water

�

�

�

58




zaštiti i razumnom iskorištavanju močvarnihpodručja;

• 4.2 prepoznati potrebe za edukacijom, osobito uzemljama u razvoju te provesti odgovarajućeprateće aktivnosti;

• 6.3 stalno razmatrati ramsarske kriterije zaprepoznavanje močvarnih područja odmeđunarodne važnosti

• 7.2 ojačati i učiniti službenima poveznice izmeđuRamsara i drugih međunarodnih i/ili regionalnihkonvencija i ustanova za zaštitu okoliša.

6 NAGLAŠAVA potrebu da Odbor za tehnologiju iznanost mora posjedovati ili imati pristupodgovarajućem stručnom znanju iz hidrologije ida stvara veze s organizacijama koje su tehničkisposobne baviti se hidrološkom znanosti iupravljanjem; i

7 POZIVAdržave potpisnice:

(a) da se povežu s organizacijama poput Svjetskemeteorološke organizacije da podupru razvojsvjetske mreže za praćenje hidrološkog stanjamočvarnih područja, da osiguraju dostupnostvjerodostojnih podataka

(b) da potaknu istraživanja tradicionalnih sustavaupravljanja vodom kako bi se ocijenio njihovodnos s konceptom razumnog korištenjamočvarnih područja;

(c) da potaknu više istraživanja gospodarskihvrijednosti vode u močvarnim područjimapromidžbom skorašnje publikacije Konvencije«Gospodarsko vrjednovanje močvarnihpodručja: smjernice za politiku i planere»;

(d) da osiguraju sudjelovanje NacionalnogRamsarskog odbora u nacionalnim procesimaplaniranja upravljanja vodnim bogatstvima irazvoja upravljačkih strategija za porječje.

(e) da osiguraju izravno sudjelovanje svih korisnikamočvarnih područja, kao i onih ovlaštenih zaupravljanje i stručnu tehničku procjenu uprocesima donošenja odluka;

(f) da nastave i ojačaju potporu, navedenu u članku4.5. Konvencije za višestranu edukaciju sglavnim usmjerenjem na hidrologiju i upravljanje;

(g) da os igura ju par tners tvom s drug imorganizacijama posvećenima vodi, poput npr.Svjetskog vijeća za vodu, da Ramsarskakonvencija postane značajan sudionik raspraveo vodnim bogatstvima.

Konferencija država potpisnica

participation of local communities, includingindigenous people, and in

particular women, in the conservation and wiseuse of wetlands;

4.2 to identify training needs, particularly indeveloping countries, and to implement follow-upactions;

6.3 to keep under review the Ramsar Criteria forIdentifying Wetlands of International Importance;

7.2 to strengthen and formalize linkages betweenRamsar and other international and/or regionalenvironmental conventions and agencies;

6 EMPHASIZES the need to ensure that theScientific and Technical Review Panel includesor has access to hydrological expertise anddevelops links with organizations with technicalskills in hydrological science and management;and

7 CALLS on the Contracting Parties:

(a) to link with organizations such as the WorldMeteorological Organization, to support thedevelopment of hydrological monitoringnetworks on wetlands throughout the world, toensure the availability of reliable data;

(b) to encourage the study of traditional systems ofwater management to investigate theirrelevance to the concept of wise use ofwetlands;

(c) to encourage more studies of the economicvalue of water within wetlands, throughdissemination of the forthcoming Conventionpublication on Economic valuation of wetlands:guidelines for policy makers and planners;

(d) to ensure that National Ramsar Committees areinvolved in national water planning and thedevelopment of river basin managementstrategies;

(e) to ensure that wetland users, as well asmanagement authorities and technical experts,participate directly in the decision-makingprocess;

(f) to continue and strengthen support under Article4.5 of the Convention for multi-disciplinarytraining, with a major focus on hydrologicalscience and management;

(g) to ensure, through partnerships with waterrelated organizations such as the World WaterCouncil, that the Ramsar Convention becomesan audible voice in water debates.

�

�

�

�

The Conference of the Contracting Parties

59



The Ramsar Convention ‘toolkit’ for the conservation and wise use of wetlands

(including Guidelines adopted by the 7th and 8th Conferences of the Parties)

Handbook 1 Wise use of wetlands

Handbook 2 National Wetland Policies

Handbook 3 Laws and institutions

Handbook 4 River basin management

Handbook 5 Participatory management

Handbook 6 Wetland CEPA

Handbook 7 Designating Ramsar sites

Handbook 8 Managing wetlands

Handbook 9 International cooperation

Handbook 10 Wetland inventory

Handbook 11 Impact assessment

Handbook 12 Water allocation and management

Handbook 13 Coastal management

Handbook 14 Peatlands

Developing and implementing National Wetland Policies

Reviewing laws and institutions to promote the conservation and wise use of wetlands

Integrating wetland conservation and wise use into river basin management

Establishing and strengthening local communities’ and indigenous people’sparticipation in the management of wetlands

The Convention’s Programme on communication, education and public awareness(CEPA) 2003-2008

Strategic Framework and guidelines for the future development of the List of Wetlandsof International Importance

Frameworks for managing Wetlands of International Importance and other wetlands

Guidelines for international cooperation under the Ramsar Convention on Wetlands

A Ramsar framework for wetland inventory

Guidelines for incorporating biodiversity-related issues into environmental impactassessment legislation and/or processes and in strategic environmental assessment

Guidelines for the allocation and management of water for maintaining the ecologicalfunctions of wetlands

Wetland issues in Integrated Coastal Zone Management

Guidelines for Global Action on Peatlands

60




“Alati” Ramsarske konvencije za zaštitu i razumno korištenje močvarnih područja

(uključujući i Smjernice prihvaćene na VII. i VIII. konferenciji država potpisnica)

Priručnik 1 Razumno korištenje močvarnih područja

Priručnik 2 Nacionalne politike za močvarna područja

Priručnik 3 Zakoni i ustanove

Priručnik 4 Upravljanje porječjem

Priručnik 5 Upravljanje uz sudjelovanje

Priručnik 6 Program komunikacije, edukacije i podizanja svijesti za zaštitu močvarnihpodručja (CEPA)

Priručnik 7 Proglašavanje Ramsarskih područja

Priručnik 8 Upravljanje močvarnim područjima

Priručnik 9 Međunarodna suradnja

Priručnik 10 Inventarizacija močvarnih područja

Priručnik 11 Procjena utjecaja

Priručnik 12 Raspodjela vode i upravljanje vodom

Priručnik 13 Upravljanje obalom

Priručnik 14 Tresetišta

Razvoj i primjena nacionalnih politika za močvarna područja

Pregled zakona i ustanova koji promiču zaštitu i razumno korištenje močvarnihpodručja

Uključivanje zaštite močvarnih staništa i razumnog korištenja u upravljanje porječjem

Uspostavljanje i jačanje sudjelovanja lokalnih zajednica i stanovništva u procesimaupravljanja močvarnim područjima

Program Ramsarske konvencije za komunikaciju, edukaciju i podizanje javne svijesti2003. - 2008.

Strateški okvir i smjernice za proširenje Popisa močvarnih područja od međunarodnevažnosti

Okvir za upravljanje močvarnim područjima od međunarodne važnosti i drugimmočvarnim područjima

Smjernice za međunarodnu suradnju u okvirima Ramsarske konvencije za močvarnapodručja

Ramsarski okvir za inventarizaciju močvarnih područja

Smjernice za uključivanje problematike zaštite biološke raznolikosti u zakonodavstvoi/ili procese procjene utjecaja na okoliš i u strateške procjene okoliša

Smjernice za raspodjelu i upravljanje vodnim bogatstvima radi očuvanja ekološkihfunkcija močvarnih područja.

Problematika močvarnih područja pri integriranom upravljanju obalnom zonom

Smjernice globalnog akcijskog plana za tresetišta

61



Handbook 4, 2nd Edition

What is integrated river basin management ?

Developing and strengthening of policy andlegislation for integrated water resourcesmanagement

Establishing river basin management authoritiesand strengthening of institutional capacity

Involving stakeholders, community participationand public awareness

Assessing and enhancing the role of wetlands inwater management

Identifying current and future supply and demandfor water

Minimising the impacts of land use anddevelopment projects on wetlands and theirbiodiversity

Maintaining natural water regimes to maintainwetlands

Protecting and restoring wetlands, and theirbiodiversity, in the context of river basinmanagement

Special issues related to shared river basin andwetland systems

Handbook 1 Wise use of wetlands

Handbook 2 National Wetland Policies

Handbook 3 Laws and institutions

Handbook 5 Participatory management

Handbook 6 Wetland CEPA

Handbook 7 Designating Ramsar sites

Handbook 8 Managing wetlands

Handbook 9 International cooperation

Handbook 10 Wetland inventory

Handbook 11 Impact assessment

Handbook 12 Water allocation and management

Handbook 13 Coastal management

Handbook 14 Peatlands

River basin management includesguidance on:

Other Handbooks available in thisseries:

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

Priručnik 4,

Što je to integrirano upravljanje porječjem?

Razvoj i jačanje politike i zakonodavstva zaintegrirano upravljanje vodnim bogatstvima

Organizacija ustanova ovlaštenih za upravljanjeporječjem i jačanje njihova institucionalnogkapaciteta

Uključivanje dionika, sudjelovanje zajednice ijačanje javne svijesti

Procjena i jačanje uloge močvarnih područja uupravljanju vodnim bogatstvima

Prepoznavanje sadašnjih i budućih potreba zavodom i načina vodoopskrbe

Umanjivanje utjecaja korištenja prostora irazvojnih projekata na močvarna područja injihovu biološku raznolikost

Očuvanje prirodnoga vodnog režima za očuvanjemočvarnih područja

Zaštita i obnova močvarnih područja i njihovebiološke raznolikosti u upravljanju porječjem

Osobita pitanja prekograničnih porječja i sustavamočvarnih područja

Priručnik 1 Razumno korištenje močvarnihpodručja

Priručnik 2 Nacionalne politike za močvarnapodručja

Priručnik 3 Zakoni i ustanove

Priručnik 5 Upravljanje uz sudjelovanje

Priručnik 6 Močvarna područja (CEPA)

Priručnik 7 Proglašavanje Ramsarskih područja

Priručnik 8 Upravljanje močvarnim područjima

Priručnik 9 Međunarodna suradnja

Priručnik 10 Inventarizacija močvarnih područja

Priručnik 11 Procjena utjecaja

Priručnik 12 Raspodjela vode i upravljanje vodom

Priručnik 13 Upravljanje obalom

Priručnik 14 Tresetišta

2. izdanje

Upravljanje porječjem uključujeupute o:

Drugi priručnici iz ove serije:

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

62




All Handbooks are available in English, French andSpanish in hard copy and on CD-ROM as PDF files.The Ramsar Secretariat encourages the use of theCD versions for reasons of economy. TheSecretariat would welcome offers to translate andreproduce the handbooks, in consultation with theSecretariat, in other languages.

Handbooks in hard copy and on CD-ROM can beobtained upon request from:

The Ramsar Convention SecretariatRue Mauverney 28CH-1196 GlandSwitzerlandTel.: +41 22 999 0170Fax.: +41 22 999 0169e-mail: [email protected] site: http://ramsar.org

Svi priručnici mogu se nabaviti na engleskom,francuskom i španjolskom jeziku u tiskanom izdanju iu digitalnom obliku, tj. kao PDF dokumenti na CD-u.Ramsarsko tajništvo potiče uporabu sadržaja ovogaCD-a u ostvarivanju gospodarske dobrobiti. Tajništvopozdravlja ponude za prijevod i objavu priručnika nadrugim jezicima, uz savjetovanje s Tajništvom.

Otisnuti primjerci Priručnika i CD-ROM mogu senaručiti na adresi:

The Ramsar Convention SecretariatRue Mauverney 28CH-1196 GlandŠvicarskaTel.: +41 22 999 0170Faks: +41 22 999 0169e-mail: [email protected] stranica: http://ramsar.org

63



BILTEN PRIRODE PARKBILTEN PRIRODE PARK PARKA NATURE BULLETINPARKA NATURE … · 2019-05-07 ·...

Documents

Transcript of BILTEN PRIRODE PARKBILTEN PRIRODE PARK PARKA NATURE BULLETINPARKA NATURE … · 2019-05-07 ·...