Zagreb, sječanj/veljača 2015. 56. broj

Bilten Mađara ZagrebaINFORMATIVNI LIST MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

“Viktor Orbán, heroj”Zbog pretvaranja kredita sklopljenih u švicarskim francima u forinte Viktora Orbana slave kao heroja, piše poslovni tjednik Bloomberg, koji inače vrlo kritički o mađarskom premijeru.

Prema objavljenom članku premijer je pravovremeno nastupio i zaštitio Mađarsku od financijske katastrofe. Stručnjaci koje je Bloomberg pitao mišljenja su da sada treba čestitati mađarskoj vladi za pravovremeni nastup, unatoč tome što njoj i Narodnoj banci inače prigovaraju. Članak navodi da će ovako na mađarsko gospodarstvo iznenadno jačanje švicarskog franka imati samo ograničeno djelovanje.

I časopis Financial Times pohvalno piše o premijeru. And-rew Byrne, dopisnik londonskog poslovnog dnevnika naglasio je da Viktora Orbana već duže vrijeme osuđuju zbog njegova rata protiv mađarskog bankarskog sustava. Njegove korake u gospodarskoj politici sad na izuzetno rijedak način „s priznanjem“ hvale, nakon što je švicarska narodna banka ukinula ranije korišteni prag jačanja švicarskog franka i uslijed toga je forinta rekordno oslabila spram njega.

Prema podacima iz Financial Timesa krajem 2014. godine 86% svih kredita u Mađarskoj bilo je u švicarskim francima denominirano. Zahvaljujući agresivnim potezima za pretvaranje deviznih kredita i za zaštitu mađarskih dužnika izgleda uspjelo se zaštititi od najtežih posljedica nastalih uslijed promjene tečaja – piše Byrne.

Viktor Orban nije mogao predvidjeti plan švicarske banke, pa je tako izrađen plan za pretvaranje

kredita s deviznom klauzulom ispao izuzetno sretno tempiran, navodi se u članku.

Prema pisanju dopisnika, i na poljsku vladu je vršen pritisak sa ciljem da slijedi primjer Viktora Orbana i ublaži teret poljskih građana s deviznim kreditima. Model sličan mađarskom, u kojem su banke devizne kredite pretvorile u forintske kredite, bio bi prikladan i za Hrvatsku, izjavio je ekonomist Goran Aleksić za Jutarnji list. Prema njegovim riječima, i Hrvatskoj je primamljiv model kojeg je Viktor Orban u svojoj zemlji već ranije uveo, kako bi spasio dužnike s kreditima u švicarskim francima od potpune propasti, Po njemu, Hrvatskoj bi bio prihvatljiv sličan potez. Drugi ekonomisti pak naglašavaju da je

jedna stvar željeti nešto, a druga stvar je stvarnost. Po mišljenju Damira Novotnija, ukoliko bi Hrvatska preuzela mađarski model i uplela se u devizne tečajeve, tada bi to za posljedicu imalo izolaciju od europskog financijskog tržišta.

U Hrvatskoj 60 tisuća državljanina ima kredite u švicarskim francima, u ukupnoj vrijednosti od 3 milijarde eura. Od toga 92% su stambeni kredi-ti. Prema važećem deviznom tečaju tečaj švicarskog franka dosegao je 7, 538 kuna, što je 18% više nego dva dana ranije. 15. siječnja švicarska narodna banka nenadano je ukinula prag tečaja švicarskog franka prema euru, uslijed tog poteza kuna je značajno oslabila u odnosu na švicarski franak.

MTI - Sztárklikk

U posjeti kod tete EsztiU mađarskom novinarstvu u Hrvatskoj, odnosno u okviru sličnih zanimanja, izuzetno je rijetka reportaža, točnije onakva reportaža koja nastoji poštivati zahtjeve struke. Reportažu Igora Tataija mogli smo čitati u Új Magyar Ké-pes Újság-u, a nadamo se da će i našim čitateljima ona biti interesantna.

Starije ljude pitati o tajni dugovječnosti profesionalna je mana novinara. Ja to pitanje teti Eszti nisam postavio, a nije ni ona podjelila samnom desetljećima stjecane životne mudrosti sažete u jednoj rečenici.

Tijekom razgovora ipak sam shvatio što je bilo to, što ju je motiviralo kroz cijeli život na rad, odgoj djece i uzdržavanje obitelji, pa sve do današnjih dana joj daje snagu za svakodnevne najsitnije aktivnosti, mada u odnosu na njezinu dob to i nisu sitnice.

Kada sam ju posjetio, upravo je pripremala hladetinu. Već je bila podijeljena u tanjure, ali još se nije ohladila, jer u ugodno zagrijanoj kuhinjici tete Eszti nije imala priliku susresti se s oštrim zubima zime.

Najviše vremena provodi kod kuće, odnosno u 200 godina staroj kući u kojoj je provela većinu svog života. Ipak nije izolirana od vanjskog svijeta i kao što je sama rekla, redovito prati dnevnik i tako se upoznaje s aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj i šire.

Često se kaže da bez obzira što se netko ne bavi politikom, politika se ipak bavi njime. I teta Eszti se drži toga, jer „velika politi-ka“ ima utjecaja i na njenu mirovinu, a to i nije tako

beznačajna stvar za nju, s obzirom da treba pribaviti drvo za ogrijev, platiti račune za struju, vodu, televiziju, odvoz smeća i tada još nije ni jela. I svojoj djeci materijalno pomaže. S obzirom da je u obitelji često bilo bolesnih, i u mlađoj dobi njoj je pripala uloga jedinog stjecatelja prihoda.

Rat je uništio i gospodarstvo i zdravlje

Rođena je u Kneževim Vinogradima, i otac i djed su bili zemljoradnici. Spomen na obiteljsko gospodarstvo potiče tužne uspomene u njoj.

„U oba svjetska rata odnijeli su nam sve. Izgubili smo i konje i zemlju. Sve što smo imali 50-ih godina, morali smo dati u zadrugu, a ništa nismo dobili natrag.“ – prisjeća se teta Eszti.

Jedan dio preostalog posjeda bili su prisiljeni prodati kako bi mogli platiti bolničko liječenje, jer je bilo više bolesnih u obitelji.

Muž joj je u 2. Svjetskom ratu bio mađarski vojnik, zbog čega su ga zlostavljali partizani. Zbog ozljeda se razbolio, te preminuo u dobi od 36 godina. Njen muž nije, bio jedini u obitelji koji je bio žrtva partizana, tako joj je prošao i tast. Teta Eszti je tijekom ratova bila svjedok svačemu, tako groznim stvarima da o njima rađe i ne govori.

Većinu života bila je prepuštena samoj sebi, ali se uvijek snašla. Znanje srpsko-hrvatskog jezika nikad joj nije predstavljalo problem, s obzirom da je između dva svjetska rata išla u školu, a školovanje je bilo isključivo na srpskom jeziku.

„Jezik si morao znati, jer bila je „slavenska“ država. Mađarski se nije baš moglo govoriti. Tada su nas zvali „sokolicama“, nosile smo bijele bluze, tamno-plave suknje, bijele čarape i crvene papuče. Išle smo plesati, glumiti, sve što su nam naredili, jer sve to bile su obavezne aktivnosti.“ – prisjeća se starih vremena iz kojih su ostale i poneke lijepe uspomene.

Najljepše uspomene ostale su joj iz djetinjstva. Za nju je bilo najljepše doba kada je kao dijete išla u brda čuvati vinograde, a to je tada bila zabava za mladež.

„Kad sam već bila velika cura, imali smo veliki vinograd na brdu. Tamo smo išli čuvati ga, a djed je pazio na nas. I otac mi je još bio živ, o svemu je vodio brigu. To su bila najljepša vremena. I momci su nas posjećivali. S gramofona se čula glazba. To je bila zabava za nas. Kao i balovi, gdje smo isto tako rado odlazili.“ – kazala je teta Eszti i dodala da je lijepe trenutke imala i u kasnijoj dobi.

Tijekom života puno je putovala, bilo je razdoblja kada je s obitelji godišnje putovala na more, s obzirom da i tamo ima rodbine.

Muž joj je neko vrijeme radio u Dubrovniku kao zidar. Autobus je vozio radnicima hranu, pa su tako oni imali priliku otići svaka dva tjedna. U kasnijoj dobi izlete je organizirala udruga umirovljenika. Bila je u Mariji Bistrici, Beogradu, Zagrebu i brojnim drugim mjestima.

„Nikad mi nije teško padala vožnja autobusom, a sada me već i kraća šetnja zamara. Ljeti šećem, ali po ovakvoj hladnoći ne volim izlaziti. Ni u nedjelju nisam bila u crkvi. Budem, kad će biti ljepše vrijeme.“- kazala je. Prakticiranje vjere od temeljne joj je važnosti, kao svakodnevni kruh. S obzirom na godine dobroga je zdravlja. Istina, mora uzimati lijekove, ali još može obavljati sve kućanske poslove.

„Osamdeset osam godina nije malo. Te godine trebalo proživjeti, raditi, mučiti se i nisam mogla pobjeći nikuda ispred briga.“- rekla je teta Eszti.

„A sve sam to bila sposobna – dodaje – jer sam vjerovala u Boga i prepustila sam mu se, jer bez njega nitko ne može upravljati svojim životom.“

TATAI Igor

Stolnoteniski turnir u MKD17. siječnja stolnoteniska

sportska sekcija Mađarskog kulturnog društva „Ady Endre“ održala je svoje tradicionalno interno natjecanje u sklopu 3. stolnoteniskog turnira u spomen na bivšeg igrača Ladislava Feketea. Ovim turnirom se MKD prisjeća svog stolnoteniskog velemajstora koji je više generacija članova uveo u tajne ovog plemenitog sporta. Na internom prvenstvu sudjelovalo je 9 natjecatelja članova sekcije i nakon što su svi međusobno odmjerili snage, pobjednički pehar pripao je Henryju Benderu, stalnom članu natjecateljske ekipe Ady Endre I.. R.L.

Dr. Forró László előadására több mint százan jöttek el

Sudionici stolnoteniskog turnira

Najzanimljiviji „artikli“ na božićnom sajmu bili su slani i slatki kolači

Dolazak betlehemskog svjetla u vrtić

20. prosinca u Mađarskom kulturnom društvu „Ady End-re“ održan je tradicionalni božićni sajam. Kao i prethodnih godina, za sitne novce mogle su se kupiti razne drangulije, božićni ukrasi, slani i slatki kolači.

I sukladno poslovici „zrno do zrna – pogača“ i ovom prilikom svi sitni utršci obogatili su blagajnu društva za više od 2000 kuna.

Božićni sajam

Betlehemsko svjetlo

I ovom prilikom članovi Mađarske izviđačke skupine Zrinyi Miklós sudjelovali su u donošenju betlehemskog svjetla, pa je tako 18. prosinca plamen mira odnesen u Dječji vrtić „Potočnica“, gdje ih je primila mađarska skupina, ali i cijeli vrtić. Izviđači koji su donijeli plamen za svoj trud nagrađeni su od strane djelatnika svaki s po jednom velikom tablom čokolade.

Izdavač: Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada ZagrebaUređuje: Rokuš Kalapiš, prijevod na hrvatski: Peter Sekereš

Uredništvo: Odbor za informiranje Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada ZagrebaAdresa: Vodovodna 15, Zagreb tel: 098/484974 fax: 3777-164 mail: iroda@zg-magyar.hr OIB:37946763892

FACEBOOK: Magyarok Zágrábban - Mađari u Zagrebu Izlazi jednom mjesečno u 800 primjeraka

Subota, 31. siječanj 2015. u 18:00 sati

Biološki utjecaj polifenola

znanstveno-popularno predavanje u okviru „Mađarske tribine”.Predavač: Prof. dr. Petrik József, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Subota, 7. veljače 2015. u 17:00 sati

Maskembal za djecu

Subota, 14. veljače 2015. u 19:00 sati

Maskenbal za odrasle

Szombat, 28. veljače 2015. u 18:00 sati

Poglavlja iz hrvatsko-mađarske zajedničke povijesti

znanstveno-popularno predavanje u okviru „Mađarske tribine”.Predavač: Dr. sc. Dinko Šokčevič, ravnatelj Mađarskog Instituta Balassi

Manifestacije u Madarskom kulturnom društvu “Ady Endre”

- veljača -

U subotu 24. siječnja 2015. godine u 18 sati u sklopu programa prigodni kulturni prog-ram daju članovi kazališne i glazbene sekcije, mješoviti pjevački zbor i učenici dvojezičnog odjeljenja OŠ Ivana Gundulića, nakon čega slijedi otvaranje izložbe „Pastirska tkanja i rezbarije“.

Izložba se može razgledati do 4. veljače po slijedećem rasporedu:

ponedjeljak i srijeda između 17:30 i 19:30 satiutorak i četvrtak između 16:30 i 18 satisubota između 18 i 21 satnedjelja između 9:30 i 12 sati

Dan mađarske kulture